Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima jučer su usta puna bila Bosne i Hercegovine. Organizirajući svojevrsnu predstavu pred Sudom BiH, gdje mu je odgođeno ročište po optužnici za neispunjavanje odluka visokog predstavnika, Dodik & Co uzvikivali su, između ostalog, da je suđenje njemu suđenje i Bosni i Hercegovini, da se moramo riješiti kolonijalnih namjesnika, da je Šmit (Schmidt) nelegalni visoki predstavnik, da oni brane Ustav BiH, da jedna trećina države (čitaj: Bošnjaci) i dalje želi biti kolonija itd.

Ispraksirali su se i prilagodili dodikovci retorici svojih novih prijatelja Viktora Orbana, Marine Le Pen, Aleksandra Lukašenka i ekipe, pa im je baš dobro nasjela njihova antiglobalistička matrica i priča o borbi za nacionalni suverenitet koji je tobože pod nasrtajem liberalnih internacionalističkih elita.

Paradoks u cijeloj priči je taj što je upravo Dodik glavni razlog zbog kojeg visoki predstavnik i „kolonijalna uprava“ u BiH i dalje postoje. Naime, prije dvadesetak godina vjerovatno ni najveći međunarodni ili domaći skeptik nije mogao ni sanjati da će BiH i 2024. godinu dočekati s visokim predstavnikom, koji pride upotrebljava svoje bonske ovlasti.

A upravo su Dodikovo šurovanje s Putinom, udari na državu, blokade institucija, prijetnje otcjepljenjem, referendumi (uglavnom nikad realizirani) i izazivanje haosa glavni razlozi zbog kojih je visoki predstavnik ne samo preživio u BiH, koja nikad u punom kapacitetu nije profunkcionirala, nego je zbog Dodika naša zemlja ponovo postala sigurnosno rizična i svjetskim silama interesantna do tačke da se otvoreno špekulira i o mogućnosti povećanja međunarodnih trupa.

Ipak, i takav Dodik, pored svih svojih izjava i najava, u konačnici zna da svoju političku kožu i slobodu može odbraniti samo u Bosni i Hercegovini i njenim institucijama. Za njega porazno, a za nas lijepo je bilo vidjeti jučer Dodika, najbliže saradnike i dovučene pristalice kako upravo pred Sudom svoje države BiH u svom glavnom gradu Sarajevu brane svoj slučaj, sve uz pripovijetke o sebi kao braniocima Ustava i suvereniteta BiH protiv kolonijalnog terora.

Možda im se neko i s bošnjačke, odnosno one njegove SDfA-ovske strane pridruži. Trenutno dijele zajedničku muku crnih lista, krivično-civilizacijskih tegoba i kretanja ka budućnosti u kojoj se za učinjena (ne)djela mora odgovarati. A tako bi lijepo bilo kad bi mogli od BiH napraviti miks Putinove gubernije i Erdoanovog sultana.