U danu kada je među svim stranama, reklo bi se, postignut dogovor u vezi s isplatom minimalne plaće, stigla je i informacija da je Vlada FBiH postigla dogovor s trgovcima o nastavku akcije "zaključane cijene".
Dok se postavlja pitanje kako će radnicima i njihovim porodicama i "povećani iznos“ plaće od 1.000 KM pomoći u borbi protiv stalnih poskupljenja, dotle je pod upitnikom i najavljena akcija ili bolje rečeno njen nastavak.
Iako su nadležni iznosili da je akcija "zaključavamo cijene“, koja je trajala skoro cijelu godinu i koja je, s početnih 40 završila na 56 artikala, donijela uštede od 50 KM, ipak od potrošača, ali i ekonomskih stručnjaka je označena kao promašaj.
S jedne strane, u korpi artikala sa "zaključanim“ cijenama su, uglavnom, bili proizvodi slabijeg kvaliteta ili, pak, potpuno nepoznatih robnih marki pa je djelovalo da pojedini trgovci žele "očistiti“ svoja skladišta. Građani su svjedočili i tome da su brojni artikli koji nisu bili na "spisku“ imali niže cijene od "zaključanih“.
Nerijetko je iznošeno i da spisak artikala djeluje kao lista za narodnu kuhinju ili socijalnu pomoć i da je, zapravo, to samo na papiru popularna mjera. U ovoj situaciji kada je cjenovni udar na građane strašan i za većinu neizdrživ, "zaključavanje cijena“ djeluje kao stavljanje flastera na otvorenu ranu.
Iako u čitavoj priči ima „lova u mutnom“ i mnogi koriste situaciju za vlastiti profit, ipak, ne može se sva odgovornost svaliti na trgovce i, potom, posegnuti za nekakvim polurješenjem koje građanima ne donosi stvarnu korist.
Dobro je da su akteri ove priče shvatili da građani šalju poruku. Ali, pravi odgovor sigurno nije "zaključavanje cijena“. Jer, na taj način se neće smanjiti pritisak na džepove građane.
