U formatu različitom od klasičnog, u čast stogodišnjice Narodnog pozorišta Sarajevo i otvaranja nove umjetničke sezone, održana je večeras pres-konferencija u toj teatarskoj kući i najavljen repertoar za dvije i više sezona.
Objavljivanje dvogodišnjeg repertoara trebalo bi, prema riječima direktora pozorišta Dine Mustafića, da postane uobičajena praksa institucije takvog ranga a ne samo "incident" kao što je bio večeras.
Umjetnički direktori Drame, Opere i Baleta Narodnog pozorišta predstavili su program za naredne godine te je na pres-konferenciji promovirana i poštanska marka s motivom prepoznatljivog pozorišnog zdanja povodom stogodišnjice. Dodijeljena su priznanja pojedincima i institucijama - Dini Mustafiću, Historijskom arhivu Sarajevo, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti te Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa.
Prema riječima direktora Mustafića, početak nove prakse bio je 21. oktobra, na dan kad je prije sto godina rođeno ovo pozorište s nasljeđem najznačajnijih teatarskih stvaralaca Bosne i Hercegovine.
Sa obzirom na to da je vrijeme globalizacije i kulturne internacionalizacije, Narodno pozorište nije više samo nacionalno i zanima ga, osim klasike, kojoj je tu svakako mjesto, i savremena literatura. Mustafić se nada da će biti stvoreni uvjeti i praksa s rezultatima kakvi se očekuju od stoljetne pozorišne tradicije, čime će se baviti i program, zahtjevan i ambiciozan, ali ostvariv, nada se direktor.
Ambicije su da Narodno pozorište postane funkcionalna institucija, jezgro kulturnog života grada, kantona i države Bosne i Hercegovine.
Zadnji je čas, prema Mustafićevim navodima, za osavremenjivanje Narodnog pozorišta kao kuće s opremom i resursima po prestižnim standardima; u protivnom, prijeti ozbiljna provincijalizacija. Cilj je da Pozorište bude sarajevski "urbani ritual" kao pojam na kojem Mustafić naročito insistira, a čija "ritualnost" potiče od bića i prirode ovog medija. Stoljeće jedne teatarske kuće nameće i obavezu da tradicija bude naslon savremenom promišljanju, smatra on.
Zamišljeno je da pozorišni program djeluje dvosmjerno, ne samo baziran na tome šta Kanton i Grad mogu dati Pozorištu već i šta Pozorište može pružiti Sarajevu.
Od predstojećih programskih sadržaja, umjetnička direktorica Drame Vedrana Božinović, uz napomenu da na sceni ovakvog pozorišta treba da nastupaju najbolji, najavila je plan za naredne četiri sezone, čak i za 2025. godinu.
Sezona je počela predstavom "Protekcija" po tekstu Branislava Nušića, a među predstojećim je ona najavila premijerno za 14. januar iduće godine antičku tragediju "Kralj Edip", a potom, među brojnim drugim sadržajima, i dramu "Bordel Eden“ autora Benjamina Bajramovića za koju se veže i ime mlade crnogorske rediteljice Mirjane Medojević.
Od predstava za sezonu 2022./2023., Božinović je najavila među ostalim sadržajima predstavu Selme Spahić "Idiot" po tekstu Dostojevskog za februar 2023., kao i mnoge druge predstave na Velikoj i Maloj sceni Narodnog pozorišta.
Umjetnički direktor Opere Leonardo Šarić, napominjući da ta organizaciona cjelina obilježava 75 godina, najavio je za naredne dvije sezone premijere "Prodane nevjeste", "Male Florami", "Telefona", "Toske".
- Osim premijera, bit će zastupljen i reprizni program kakav je bio i prije pandemije - rekao je Šarić najavljujući i samostalne koncerte hora, kao i zajedničke koprodukcijske projekte s autorima iz regije.
Umjetnički direktor Adnan Đindo najavljuje ambiciozan program u pokušaju vraćanja stare slave Baletu, kako je rekao.
Baletne predstave „Žetva“ i „Šeherzada“ neki su od predstojećih programa narednih sezona, a za jesen 2022. je planirana premijera „Sarajevskog Romea i Julije“ bazirana na priči o ljubavi Admire i Boška, mladih žrtava proteklog rata u Sarajevu.
