U organizaciji Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Evropi, u sarajevskoj Vijećnici bit će postavljena izložba fotografija "Sarajevo Barcelona Light&Shade" autora Ante Magzana. Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu.
Izložbom se zaokružuje godina prožeta saradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o saradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije, Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.
Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tokom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama porodičnog nasilja.
Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tokom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. maja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat. Tokom rata 340 katalonskih općina svakog je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.
U sklopu izložbe bit će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erika Hauka (Erica Hauck). Miljenko Jergović o fotografijama piše: "Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo neko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“
Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Erik Hauk: "U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugog. U savremenoj hronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti."
Otvorenje izložbe je 21. novembra, u 19 sati, u Svečanom salonu sarajevske Vijećnice (Brodac 1) koja je i suorganizator izložbe. Ulaz na otvorenje je slobodan, a izložba je otvorena do 24. novembra 2022. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i HKD Napredak Zagreb.
Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u "Večernjem listu", a nastavlja ga u fotoagenciji "Pixsell". Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset zajedničkih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.
