U prostorijama Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica održana je večeras promocija knjige "Usporeni genocid u Bosni" autora Dijega Arije (Diego Arria).
Promotori ovog književnog djela su bili Srebrenčanin doktor Ilijas Pilav, akademik Abdulah Sidran, profesor historije na Univerzitetu u Tuzli Izet Šabotić, te generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar.
Autor knjige "Usporeni genocid u Bosni" Dijego Arija tokom promocije je istakao zahvalnost prisutnima na dolasku, rekavši da su ratne strahote u Srebrenici ostavile velike posljedice u njegovom životu.
Objavljena i na engleskom jeziku
- Mnogo sam pričao o tragediji i nimalo nije lako. I sve je bolno, veliki ožiljak na mene je ostavilo ono što sam vidio 1993. godine. Razlog zašto sam napisao knjigu jeste da su velike zemlje obećale zaštiti Srebrenčane, a to nisu ispoštovale. Nikoga nije bilo briga šta se dešava u Srebrenici. Većina evropskih nacija nije željela da reaguje - kazao je Arija.
Knjiga "Usporeni genocid u Bosni" objavljena je na engleskom i bosanskom jeziku.
Promociju knjige "Usporeni genocid u Bosni" organizovalo je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Na promociji prisustvovali su predstavnice Udruženja majke Srebrenice, potpredsjednik entiteta RS Ćamil Duraković kao i preživjele žrtve genocida iz Srebrenice i Bratunca.
Osnivanje spomen sobe
Potpredsjednik entiteta RS Ćamil Duraković prisutnima se obratio i rekao da kad god govori o dešavanjima iz perioda 1992-1995. godine, doživi pravu navalu bolnih sjećanja, prepunih gorčine nemoći, sjećanja na patnju i strahote. On je pohvalio književno djelo Diega.
- Zamolit ću ambasadora Ariju da u ime nas, sa ovog mjesta, prilikom susreta koji će imati sa aktuelnim sekretarom UN-a gospodinom Guterešom u junu mjesecu ove godine, prenese inicijativu da se u zgradi UN-a osnuje spomen soba koja će svjedočiti o genocidu nad Bošnjacima u zaštićenoj i demilitarizovanoj zoni UN-a. Neka ta soba bude podsjećanje onima koji odlučuju o miru i prevenciji genocida u svijetu, njihov razlog da svaki dan preispituju sebe tokom poslova koje obavljaju te, njihov zavjet da će učiniti sve što je u njihovoj moći da se genocid nikada i nikome ne ponovi - kazao je Duraković.
