Haški sud (ICTY) ne sudi državama, nego pojedincima odgovornima za ratne zločine, izjavio je danas u New Yorku hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Davor Ivo Stier, dok se očekuje presuda čelnicima Hrvata u BiH za zločine nad muslimanima u ratu 90-tih godina. 

Stier će učestvovati na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o radu Haškog suda koji bi najkasnije u novembru trebao donijeti pravomoćnu presudu u predmetu "Prlić i drugi".

Šestorica Hrvata su u maju 2013. nepravomoćno osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tokom rata u BiH, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjom Tuđmanom.

Šef hrvatske diplomatije tvrdi da je vlada učinila sve da u tom predmetu zaštiti interese Hrvatske koja bi, potvrdi li sud prvostepenu presudu, mogla biti proglašena agresorom na BiH.

- Sud je stvoren ne da sudi državama i ne da stvori novo pravo, nego da se drži norme postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. Na tom standardu Hrvatska insistira - rekao je Stier novinarima.

Dodao je kako će članicama VS-a poručiti da se ICTY mora držati statuta i mandata VS-a, naročito u pogledu udruženog zločinačkog poduhvata koji se ne smije preširoko tumačiti.

- Sud mora provoditi standarde međunarodnog prava, a ne kreirati nove. To se posebno odnosi na statut udruženog zločinačkog poduhvata koji se ne smije ekstenzivno tumačiti, jer bi u tom slučaju svaka legitimna vojna akcija bila dovedena u pitanje - dodao je Stier.

Smatra da bi takva interpretacija kompromitirala zadaću VS-a da održava globalni mir i sigurnost i onemogućila legitimne vojne intervencije.

- To je važno ne samo za Hrvatsku, nego i za NATO, EU i stalne članice VS-a - rekao je on.

Stier će se odvojeno sastati s predstavnicima nekih stalnih članica VS-a nakon sjednice Vijeća o izvještaju predsjednika ICTY-a Carmela Agiusa i predsjednika Rezidualnog mehanizma UN-a za međunarodne krivične sudove Theodora Merona, koje uključuje i izvještaj glavnog tužitelja Sergea Brammertza.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši komandant vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg sudije Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993-1994. godine bio međunarodni sukob, te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i dio političkog i vojnog vodstva Hrvatske, uključujući predsjednika RH Franju Tuđmana.

Cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.