Evropska unija (EU) je pooštrila jezik u poglavlju vladavine prava, u tekstu strategije o Zapadnom Balkanu i jasno upozorava da će zemlje regiona postati članice EU, "ali ne u stanju u kojem su one danas".

U najnovijoj verziji Strategije za Zapadni Balkan, u koju Radio Slobodna Evropa ima uvid, navodi se da je politička elita u zemljama regiona povezana sa kriminalnim strukturama.

- Danas, zemlje pokazuju jasne elemente "zarobljene" države, uključujući veze sa organiziranim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa - ističe se u najnovijoj verziji Strategije i ocenjuje da sve ovo gaji osećaj nekažnjavanja i nejednakosti, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Strategija o kredibilnoj perspektivi proširenja prema Zapadnom Balkanu Evropska komisija će objaviti u Strazburu u utorak. U najnovijoj verziji ovog dokumenta se upozorava da postoji "ekstenzivno političko miješanje u medije i kontrola nad njima".

- Vidljivo osnaženo i nezavisno pravosuđe, kao i odgovorne vlade i administracije, su neophodne za donošenje trajnih društvenih promjena koje su potrebne - poručuje se u najnovijem tekstu Strategije.

Strategija o Zapadnom Balkanu upozorava na dva važna pitanja koja se tiču cijelog regiona, a koja se trebaju riješiti prije pristupanja bilo koje zemlje u EU: dijalog između Srbije i Kosova, te bilateralni sporovi.

- Ne može postojati trajna stabilnost u regionu bez efektivne i sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, putem dijaloga koji pomaže EU. Sveobuhvatni i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovale na evropskom putu - navodi se u tekstu Strategije koja predviđa postizanje takvog dogovora do kraja 2019. godine.

Kosovski mediji prenose danas da u Strategiji o proširenju zemalja Zapadnog Balkana, koja se bavi pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana EU, nema Kosova.

Kako piše prištinska "Gazeta expres, Priština se u tom dokumentu spominje samo u kontekstu dijaloga sa Beogradom.

Oko otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja u regionu, tekst Strategije jasno poručuje da se pre prijema zapadnobalkanskih zemalja u EU moraju "pronaći i biti sprovedena" definitivna i obavezujuća rešenja.

- EU ne može i neće uvesti bilateralne sporove - poručuje se u tekstu Strategije.

Kada su u pitanju neriješeni granični sporovi između ovih zemalja, Evropska komisija smatra da bi strane trebale da ih "bezuslovno podnesu na obavezujuću, konačnu arbitražu", kao što je Međunarodni sud pravde.

Odluke arbitraže o granicama bi trebale obje strane da primjene i ispoštuju u potpunosti pre prijema u EU, a to bi trebalo da se uzme u obzir i prilikom pripreme Pristupnog sporazuma.

Evropska komisija ima konkretne primjedbe i u poglavlju ekonomije gdje se također ističe da postoji političko miješanje.

- Kritični dijelovi ekonomije u regionu su nekonkurentni, sa previše nepotrebnim političkim uplitanjem i nerazvijenim privatnim sektorom - navodi se.

Osim eksplicitnijih stavova Brisela oko značajnijih pitanja u regionu, tekst Strategije nije doživio suštinske izmjene kada je riječ o vremenskoj izvodljivosti pristupanja u EU za svaku zemlju.

Crna Gora i Srbija se i dalje identifikuju kao lideri u regionu, te njihov prijem u EU se predviđa do kraja 2025. godine, s tim što bi pristupni pregovori bili završeni 2023. Iste godine, kada lideri u regionu zaključuju pregovore, predviđa se početak procesa sa Bosnom i Hercegovinom.

Albanija i Makedonija bi trebale da otpočnu pristupne pregovore 2019. godine.

Kraj 2019. je rok kada bi Srbija i Kosovo trebale da postignu sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.