Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu objavit će drugostepenu presudu u postupku protiv lidera radikala Vojislava Šešelja 11. aprila, najavljeno je iz Mehanizma, koji je nastavio rad Haškog tribunala, zatvorenog u novembru prošle godine.
Prvostepenom presudom sudsko vijeće Haškog tribunala, na čelu sa sudijom Žan-Klodom Antonetijem (Jean Claude Antonetti), 31. marta 2016. oslobodilo je Šešelja svih devet tačaka optužnice.
Podsjećamo, Šešelja je optužnica teretila za: progon kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje zakona i običaja rata, mučenje kao kršenje zakona i običaja rata, okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja rata, deportaciju kao zločin protiv čovječnosti, nehumana djela i prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti, bezobzirno razaranje grada kao kršenje zakona i običaja rata, uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih i obrazovnih institucija kao kršenje zakona i običaja rata, pljačkanje javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja rata.
Na tu presudu žalilo se Haško tužilaštvo, a Šešelj je podnio pisani odgovor na žalbu.
Lider SRS-a odbio je da prisustvuje žalbenoj sjednici, a kako je najavio, neće ići u Hag ni povodom drugostepene presude. Žalbeno vijeće može presudu potvrditi, preinačiti je ili naložiti novo suđenje.
Većina članova tročlanog vijeća (sudije Antoneti i Mandaje Nijang) uz suprotno mišljenje sudinice Flavije Latanci, zaključila je u martu 2016. da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice.
Sudinica Latanci bila je suprotnog mišljenja po osam tačaka optužnice, dok je po jednoj tački Šešelj jednoglasno oslobođen.
Tužilaštvo u Hagu je za Šešelja tražilo kaznu od 28 godina, a u svojoj žalbi iz avgusta 2016. ukazivalo je na propuste, koje je, kako kažu, učinila većina članova prvostepenog vijeća i predložilo Žalbenom vijeću da preinači odluku i da ga proglasi krivim i osudi.
Kao alternativu preinačenju oslobađajuće presude u osuđujuću, Tužilaštvo je Žalbenom vijeću predložilo da naloži ponavljanje suđenja.
U svojoj žalbi na 100 strana uz dodatne anekse, Haško tužilaštvo je, pored ostalog, ukazalo da je prvostepeno vijeće sudije Žan-Kloda Antonetija pogrešno utvrdilo činjenično stanje jer nije zaključilo da Šešeljevi govori predstavljaju fizičko izvršenje progona, deportacije i prisilnog premještanja.
Također smatra da prvostepeno vijeće nije dalo valjane razloge za svoje zaključke, jer nije uvažilo argumente i dokaze Tužilaštva.
S druge strane, lider SRS-a je u svom odgovoru na žalbu Tužilaštva, koji je napisan na 115 strana, predložio Žalbenom vijeću da ne usvoji nijedan od žalbenih prijedloga haškog Tužilaštva, te da potvrdi prvostepenu presudu kojom je 31. marta prošle godine oslobođen svih optužbi.
Šešelj je poručio da je taj podnesak – odgovor na žalbu Tužilaštva, njegovo posljednje odbraćanje Haškom tribunalu, te da on više ni na koji način ne želi učestvovati u postupcima pred njim.