Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) odbio je predsjedniku Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju pravo na žalbu na pravomoćnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog poticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini.

Predsjednik Mehanizma Teodor Meron (Theodor) je pojasnio da pravila dozvoljavaju Šešelju pravo da traži preispitivanje presude, ali “samo u slučaju da postoje novi dokazi”.

Šešelj je prvostepenom presudom bio oslobođen krivice, dok je proglašen krivim u drugostepenoj pravomoćnoj presudi u aprilu 2018. godine.

U svom zahtjevu MMKS-u Šešelj je naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo” koje se ne smije nikome osporiti.

- Presuda izrečena od Mehanizma predstavlja pravni presedan. Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo da se žali na takvu odluku - rekao je Šešelj.

Šešelj je smatrao da Mehanizam nije smio donijeti konačnu presudu te da se ona kojom je osuđen na deset godina zatvora trebala posmatrati kao “prvostepena odluka”.

U aprilu ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela.

Odgovoran je po osnovu govora održanog 1992. u Hrtkovcima, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.

Mehanizam je u aprilu ove godine zaključio da je Šešelj govorom koji je u Hrtkovcima održao 6. maja 1992. potakao progon, deportaciju i prisilno premještanje Hrvata. Po pravomoćnoj presudi, Šešelj je tim govorom i “počinio” progon nad Hrvatima “kršenjem prava na sigurnost”.

Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je MMKS kritizirao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.

Prethodno je prvostepenom presudom Šešelj bio oslobođen krivice.