Novinar "Deutsche Wellea" Nemanja Rujević rekao je za B92.net da nova predsjednica CDU Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauernema) pojma o Balkanu.
On je istakao i da po stilu i nastupu nema bitnih razlika između Angele Merkel i njene nasljednice na čelu stranke.
- Merkel ju je početkom godine dovela iz fotelje premijerke Sarske oblasti u Berlin da bude generalni sekretar CDU i nije tajna da se Merkel nadala da će AKK pobijediti. Ali u tom grmu leži zec – ako AKK bude samo “mala Merkel“ neće se dobro provesti ni ona ni stranka. I to je shvatila pa je tokom kampanje pred unutarstranačke izbore naglašavala razlike i može se naslutiti da je načelno blago konzervativnija od Merkel, a prilično konzervativnija u izbjegličkoj politici. Nije izvjesno hoće li to biti dovoljno da nastane utisak da je ovo zbilja “novi početak“, resetovanje CDU. Ali uprkos kritikama na račun Merkel – nju i dalje najveći broj birača CDU i uopće građana jako cijeni. Recimo da je AKK kompromis: drugačija, a nekako slična - naveo je Rujević.
Bit će vremena
Prema njegovim riječima, Kramp-Karenbauer nema pojma o Balkanu.
- Mi sa DW smo pokušali nešto da je pitamo, odgovori nisu baš bili vrijedni citiranja. Ali to stvarno nije čudo: žena se do početka godine cijeli život bavila pokrajinskom politikom u Sarskoj oblasti koja je manja od Beograda, a onda je imala da hvata konce po stranci i da se bavi hitnijim problemima. Bit će vremena da je dobro brifuju o Srbiji, Kosovu i bilo čemu drugom. Znam da će sada srbijanski mediji udariti u analize “šta ovo znači za Srbiju“ posebno jer je AKK vjerovatno i sljedeća kancelarka. Ali da razbijem fantazije: za Srbiju i zemlje regiona se ništa ne mijenja - rekao je Rujević.
Konstatirao je i da je CDU poslije nekoliko decenija imala više kandidata za predsjednika.
- Odmah nakon izbora su protivkandidati demonstrativno stali iza nje i ona iza njih. Snagu sada crpi iz činjenice da je CDU poslije decenija u kojima su aklamacijom birani Helmut Kol pa Angela Merkel imala živi demokratski proces sa troje jakih kandidata za vrh. Demohrišćani su ovih dana baš ponosni sami na sebe kako su se odjednom demokratizovali i AKK će znati da to iskoristi - navodi Rujević.
Jedno od pitanja svjetske javnosti je bilo i je li AKK do pozicije stigla zbog bliskosti Merkelili zbog stvarnog utiska članova CDU da je ona najbolji izbor.
- Na partijskom kongresu su glasali kandidati, njih 1.001, i mogu zamisliti kakva je zakulisna kampanja bila premda je ova javna bila uljudna. Načelna podjela je otprilike bila: ko je više za kontinuitet glasa za AKK, a ko je više za konzervativni i turbo-kapitalistički zaokret glasa za Fridriha Merca. Ali mislim da je prelomilo to što su ankete konstantno pokazivale da AKK ima osjetno veću podršku među simpatizerima CDU, kao i među svim građanima Njemačke. Jer šef ili šefica CDU mora biti u stanju da postane kancelar ili kancelarka, sve drugo je neuspjeh. I tu je AKK imala odlučujuću prednost - kaže Rujević.
Prema njegovim riječima, poslije loših rezultata na nedavnim izborima, CDU se “malkice oporavila“.
- Građanima se svidjelo to što ulazi u novu fazu i demokratski bira nasljednika Angele Merkel. Sada ankete kažu da imaju podršku 30 posto građana i da su vratili Zelene sa historijskog maksimuma na nekih 20 posto. Oči im i dalje bode petneastak posto za desničarsku Alternativu za Njemačku i to će biti najvažniji zadatak AKK – da povrati birače koji se osećaju zapostavljeno i misle da je Merkel odvukla CDU previše ulijevo - navodi Rujević.
Evropska politika
Prema njegovim riječima, izbor AKK, u prvo vrijeme neće nikako uticati na stanje u Evropskoj uniji.
- Merkel je najavila da će ostati na čelu Vlade do kraja mandata 2021. ako Vlada sa Socijaldemokratama uopće izdrži toliko. Tako da Merkel i dalje diriguje njemačkim stavom u evropskoj politici, a to u vrijeme rastakanja EU i famoznih “evropskih vrijednosti“ uopće nije lako. S obzirom da se dobro razumije sa AKK, možda zbilja njih dvije u tandemu budu na vrhu neko vrijeme. Ali, mnogi ukazuju da ima logike da AKK preuzme i kancelarsko mjesto prije sljedećih izbora kako bi se uhodala i imala “kancelarski bonus“ u kampanji. I u Njemačkoj – doduše, ni izbliza kao u Srbiji – izvršna vlast ima prednost u medijima. Ogromni usponi i padovi stranaka su u Njemačkoj postali nova normalnost pa do izbora ko zna kako će ko stajati, ali ostaje činjenica da ako se Demohrišćani zadrže na tridesetak posto podrške u parlamentu sa šest političkih snaga teško iko može da napravi Vladu bez njih - zaključio je Rujević.