Evropske vlade učestvuju u sistemskim, nezakonitim i često nasilnim odbijanjima i protjerivanjima hiljada tražilaca azila iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, objavio je "Amnesty International" u novom izvještaju, a prenosi Index.hr. 

Migranti su protjerani u prljave i nesigurne kampove u Bosni i Hercegovini u blizini hrvatske granice.

Trenutno se 5.500 žena, muškaraca i djece nalazi u Bihaću i Velikoj Kladuši, dva bosansko-hercegovačka grada blizu hrvatske granice, gdje žive u nekadašnjim napuštenim tvornicama bez osnovnih uvjeta za život. Bosna i Hercegovina im ne može ponuditi zaštitu, niti adekvatne uvjete za život, a improvizirani kampovi su nehigijenski, u njima nema tople vode, neophodne zdravstvene zaštite, niti dovoljno hrane, piše ta organizacija sa sjedištem u Londonu. 

Gurnuti do ruba 

U izvještaju naslovljenom "Gurnuti do ruba: nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti" objašnjava se način na koji evropske vlade daju prvenstvo graničnoj kontroli nad poštivanjem međunarodnog prava. Vlade time ne samo da ignoriraju nasilno djelovanje hrvatske policije nego i finansiraju njene aktivnosti i time hrane sve veću humanitarnu krizu na rubu Evropske unije. 

- Kako bi se shvatilo koji su prioriteti evropskih vlada treba se samo pratiti novac. Njihov finansijski doprinos humanitarnoj pomoći puno je manji od sredstava koje daju za graničnu sigurnost, što uključuje opremanje hrvatske granične policije i čak i izdvajanja za njihove plaće - istaknuo je Masimo Morati (Massimo Moratti), direktor istraživanja u evropskom uredu organizacije. 

Dodaje da u to vrijeme ljude koji bježe od rata i progona hrvatska policija fizički napada, pljačka i nasilno vraća u pravni limb, ostavljajući ih na milost disfunkcionalnog sistema azila u Bosni i Hercegovini. 

U BiH se preko Hrvatske vraćaju i migranti uhvaćeni u Italiji i Sloveniji, navodi "Amnesty". 

Mnogi su pretučeni, dokumenti su im uništeni, a imovina oduzeta 

Mnogi su migranti "Amnestyju" opisali kako su pretučeni, kako su im dokumenti uništeni, a imovina oduzeta, te kako se čini da je to sistemska i namjerna politika hrvatskih vlasti kako bi se spriječili budući pokušaji ulaska u državu. 

Zbog birokratskih prepreka, neadekvatne pravne pomoći i ograničenih kapaciteta vlasti u Bosni i Hercegovini tražioci azila nemaju šanse za procesiranje u toj državi, pa ih većina nastavlja u druge evropske države, piše "Amnesty" i dodaje da taj put nije lagan. 

Žena iz Afganistana s kojom je "Amnesty International" razgovarao je rekla:

- Nemamo dovoljno hrane za nahraniti cijelu porodicu, posebno djecu. Ona su stalno gladna. 

Rodila je mrtvu bebu kad je vidjela medvjeda 

Nakon što prvo uđu u Evropsku uniju preko Grčke i Bugarske, gdje ih je sistem azila već iznevjerio, ljudi izlaze iz EU i nastavljaju put preko Balkana. Da bi stigli do Slovenije ili Italije, gdje počinje šengenski režim slobodnog kretanja, moraju prijeći guste hrvatske šume, brze rijeke i, na nekim mjestima, aktivna minska polja. 

Jedna mlada žena iz Afganistana ispričala je "Amnesty Internationalu" kako je, vidjevši medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena s kojom je putovala pobacila. 

Toliko se uplašila da je rodila mrtvu bebu. Bila je u šestom mjesecu trudnoće. 

Oni koji se usude ovako putovati često se suoče sa odvraćanjem i kolektivnim protjerivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takve mjere su obično propraćene nasiljem i zastrašivanjem, a zahtjevi onih koji traže međunarodnu zaštitu se ne uzimaju u razmatranje. 

Gotovo su svi u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši nasilno vraćeni u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske ili Slovenije, dok je čak jedna trećina ispitanika doživjela nasilje u rukama hrvatske policije. Mnogi su opisali kako su ih tukli, ukrali im dokumente i lične stvari, što upućuje na sistemsku i smišljenu politiku hrvatskih organa vlasti koja ima za cilj sprečavanje budućih pokušaja ulaska u zemlju. 

Natjerali su nas da jedan po jedan izađemo iz auta i počeli nas tući pendrecima 

Jedan mladić iz Gaze ispričao je "Amnesty Internationalu" šta se dogodilo kada je njega i još devetoricu drugih uhvatila policija. 

- Odvezli su nas do granice s Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izađemo iz auta i počeli nas tući pendrecima - kazao je. 

Zatim je opisao kako su ih po licu poprskali nečim što misli da je bio suzavac. 

- Ništa nisam mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam naredili da odlazimo i ne vraćamo se u Hrvatsku - ispričao je. 

Sami iz Alžira ispričao je "Amnesty Internationalu" kako su njega i grupu drugih ljudi maskirani policajci jednog po jednog odveli i natjerali da stoje u krugu i tukli ih pendrecima i bejzbol-palicom. 

- Onda su nam uzeli novac i mobitele i rekli da idemo ka Bosni - kazao je. 

Drugi čovjek je opisao kako im je hrvatska policija oduzela cipele, toplu odjeću i vreće za spavanje, te ih prisilila da kilometrima bosi pješače kroz ledene rijeke i potoke prema bh. granici. Ova su se vraćanja redovno događala noću i u osamljenim područjima izvan redovnih graničnih prijelaza. 

Ljudi koji su uhvaćeni u Italiji i Sloveniji često su podvrgavani lančanom odvraćanju, po kratkom postupku predavani hrvatskoj policiji i silom protjerivani natrag u kampove u Bosni i Hercegovini, a da njihovi zahtjevi za azil nisu ni razmatrani. 

Sve češće optužbe o nasilnim zaustavljanjima migranata na granicama primorale su hrvatske vlasti da obeshrabruju javni nadzor nad njihovom migrantskom politikom. Organizacije koje rade na pravima izbjeglica i migranata postale su meta vlasti, tvrdi "Amnesty". 

Zlostavljaju i volontere 

Volonteri nevladinih organizacija se zlostavljaju, drže se satima na policiji bez službenih optužbi, te im se prijeti krivičnim progonima. Ministarstvo unutrašnjih poslova je čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima da ilegalno uđu u državu. 

Uprkos tim praksama, EU i dalje daje značajna sredstva Hrvatskoj kako bi pojačala graničnu sigurnost. EU također svojevoljno ignorira neuspjehe evropskog sistema azila koji stvaraju potrebu za takvim putovanjima migranata. 

- Evropski čelnici ne mogu više prati svoje ruke od odgovornosti za nastavak kolektivnih izbacivanja i nasilnog vraćanja na balkanskoj ruti koje su rezultat njihove odlučnosti u utvrđivanju granica EU, bez obzira na cijenu ljudskog života - zaključio je Morati.