U doba interneta i pametnih telefona svaki važniji događaj u svijetu, a često i nevažne, prate na desetke, čak i stotine snimki.  

U 21. stoljeću prosječni je korisnik interneta i društvenih mreža tako bombardiran različitim snimkama i fotografijama raznih događaja u svijetu. Od susreta svjetskih političara do zvjerstava divljaka iz ISIS-a, od Mesijeva (Messijeva) gola u Ligi prvaka do atraktivnog poteza bezimenog amatera iz albanske treće lige, sve je to prosječnom konzumentu tehnologije 21. stoljeća lako dostupno, na samo nekoliko klikova mišem.

Baš u takvom kontekstu prilično zanimljivo zvuči činjenica da su kamere prije gotovo sto godina zabilježile jedan važan atentat. Na današnji dan 1934. godine u Marseju ubijen je jugoslavenski kralj, a ujedno i tadašnji hrvatski vladar - Aleksandar Karađorđević.

Diktator koji je samo nekoliko godina prije, nakon ubistva Stjepana Radića 1929. godine ,proglasio diktaturu, ubijen je od makedonskog VMRO-a (Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija) i ustaša. Nacionalno pitanje bilo je glavni kamen spoticanja u prvoj Jugoslaviji, a Aleksandar Karađorđević ga je, prilično neuspješno, zabranama pokušao sakriti pod tepih. Jasno, to je moglo djelovati tek kratkoročno, a završilo je njegovim ubistvom u spomenutom francuskom gradu.

Ubio ga je Vlado Černozemski, član VMRO-a, koji je i sam ubijen odmah po atentatu. Atentat su zajedno s makedonskom organizacijom isplanirali i ustaše, a kasnije će se pokazati da su u cijelu priču bile upletene i Mađarska i Italija koje su, svaka iz svog interesa, podupirale grupe koje su se borile protiv režima u Beogradu.