Željko Ražnatović Arkan, ratni zločinac i komandant Srpske dobrovoljačke garde (Arkanovih tigrova), sa svega 15 godina silovao je djevojku i pokušao silovati još dvije djevojke, piše Kurir.

U "evidenciji specijaliziranih izvršilaca" on se vodio kao obijač, provalnik, razbojnik i silovatelj, a bio je poznat po nadimcima Arkan, Hibrid i Bombona, navodi se u dosjeu Državne bezbjednosti (DB) o Arkanu iz 1991. godine.

U tom dokumentu, u koji je Kurir imao uvid, detaljno su navedene sve Arkanove aktivnosti od najranijeg djetinjstva do početka devedesetih, pa se tako otkriva da je još kao dijete imao problema sa zakonom, jer je često znao da pljačka i vara.

- Ražnatović je evidentiran u krivičnoj evidenciji GSUP Beograd pod brojem 188521. Iz materijala evidencije se vidi da ga je 1964. uhvatilo osoblje samoposluge na Novom Beogradu u krađi tri špila karata. Pošto je doveden kod roditelja, koji su obaviješteni o Željkovom pokušaju krađe, Željko je pobegao od kuće za Zagreb, te je za njim raspisana potraga. U to vrijeme bio je dobar učenik, a roditelji su imali dobre materijalne uslove za život - navodi se u dokumentu DB.

Dodaje se da je 1966. godine, kao četrnaestogodišnjak, s nekoliko vršnjaka izvršio više teških krađa, obijanja trafika, automobila i krađa po prodavnicama...

- Iste godine imao je i dva pokušaja silovanja (G. B. i M. L.), a 17. januara 1967. učestvovao je sa još nekim licima u silovanju T. Ž. Zbog toga, kao i zbog razbojništva, 31. januara 1967. protiv Željka i ostalih (I. K., P. S., H. Z., M. D., M. M., N. M. i M. D.) podnesena je krivična prijava - navodi DB.

Početkom sedamdesetih u Portorožu je opljačkao goste hotela "Metropol", gdje je kasnije znao potrošiti velike sume novca (i do 100.000 maraka) u kockarnici, a kockanje je praktikovao i u beogradskom "Majesticu", navodi ovaj list.

Osim u tadašnjoj Jugoslaviji, DB podrobno opisuje koja je krivična djela Arkan počinio i u zemljama širom svijeta, poput Švedske, Njemačke, Belgije, a navedene su i prijave koje su protiv njega podnošene, ali se ističe i podatak da je kao maljoletnik određeno vrijeme proveo u vaspitnom domu.

Također, DB ističe i neke pojedinosti, kao što je ona koja se odnosi na to kako je Ražnatović dolazio do umjetnina:

- Godine 1988. pisana je informacija da su 27. decembra 1988. dva Roma predala Ražnatoviću u njegovoj kući više komada umjetničkih slika i crkvenih ikona, koji najverovatnije potiču iz krađe.

Željko Ražnatović je ubijen 2000. godine, prije nego što mu je suđeno za ratne zločine. Od tada je procesuiran samo jedan član njegove jedinice "Tigrovi".

Pripadnici Arkanove ratne paravojne jedinice, Srpske dobrovoljačke garde, poznatije kao "Tigrovi", počinili su, prema iskazima svjedoka i preživjelih, zločine koji su uključivali ubistva, silovanja i mučenja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ipak, do danas je osuđen samo jedan borac, Boban Arsić. Njemu se u Hrvatskoj sudilo u odsustvu.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je prije njegovog ubistva podigao optužnicu protiv Arkana, no, nakon njegove smrti, slučaj je zatvoren.

Činjenice o nekim zločinima koje je Arkan počinio ili u kojima je učestvovao utvrđene su na suđenjima Srbima iz Srbije i BiH optuženim u Hagu.

Tokom tih suđenja bilo je svjedoka koji su svjedočili o Arkanu, o njegovoj jedinici ili njihovim zločinima, a neki su čak naveli i imena boraca i mjesta incidenata. Ali još uvijek nema optužnice protiv nekoga od njih, niti optužnice u kojoj se Arkan pominje kao komandant koji je davao naređenja.

Pitanje o njegovoj navodnoj povezanosti sa srbijanskom Službom državne bezbjednosti, koja bi potvrdila direktnu umiješanost Srbije u ratove u BiH i Hrvatskoj, postavljeno je i na ponovnom suđenju dvojici najviših pripadnika ove službe – Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Suđenje pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove i dalje traje.