Srbiju je potresla vijest da je u Senti preminuo dječak (4) nakon što su ga izgrizla dva rotvajlera i jedan doberman. Stravičan napad dogodio se sinoć između 20 i 21 sat, a uprkos naporima ljekara, mališan je preminuo nakon prijema u bolnicu.

Napad se dogodio u dvorištu, a psi su, kako nezvanično saznaje Telegraf.rs, dijete napali ispred ulaznih vrata kuće. Ova informacija je naravno uznemirila roditelje koji svakodnevno brinu da će im djecu napasti lutalice, a kada se dogodi i da dijete napadne vlasnički pas, i to rasan, uvijek se pokrene pitanje koliko su pojedine rase opasne za ljude i zašto ih ne bi trebalo puštati da šetaju bez povoca i korpe, kao i da u dvorištu moraju da budu vezani.

Iako još nisu poznati svi detalji tragedije koja se sinoć dogodila u Senti već na društvenim mrežama kruže komentari kako su rotvajleri i dobermani opasni, da uopšte nije pametno da budu u blizini djece, te da će da napadnu i za najmanju moguću sitnicu.

Ništa od ovog, naravno, nije istina. Kako za Telegraf.rs objašnjavaju stručnjaci, psi su agresivni u slučajevima kada se agresivno postupa sa njima, i kada se agresivnosti uče.

Odani, hrabri i dobroćudni

Rotvajleri su ranije odgajani kao vodiči stoke i spadaju u rasu koja je među prvima bila u upotrebi vojske i policije, a danas su vjerni pratioci čovjeka i njegove porodice. Slove za neustrašive, samouvjerene, odane, hrabre i dobroćudne pse, koji će, ukoliko su adekvatno odgajani i lijepo dresirani biti odlični psi čuvari, sa blagim temperamentom i uspješni ne samo kao policijski ili vojni psi, već i kao ljubimci, koji će biti najverniji zaštitnici porodice.

Imaju urođeni instikt da zaštitite svoje vlasnike i ako ih slučajno neko ugrozi, mogu da budu opasni. Zato ih treba pažljivo odgajati da budu smireni, kako ne bi došlo do toga da budu previše zaštitnički nastrojeni.

Kao i kod svakog psa i temperatment rotvajlera će zavisiti isključivo od načina odgoja, kaže Tibor Gere, međunarodni kinološki sudija, koji se već decenija bavi uzgojem i ocenjivanjem rotvajlera.

- To su stabilni, snažni, pouzdani psi. Radim sa njima preko 35 godina, uvijek sam imao pozitivna iskustva. Nikad nije bilo problema. Izuzeci postoje u svakoj rasi, bez obzira da li je to bernandinac, koji je izuzetno miran, ali dešavalo se nekoliko nesreća sa njima i sa drugim rasama. Tu je sve pitanje odgoja i odnos vlasnika prema ljubimcu. Važno je da se o psu brine, da se pas socijalizuje. Ako se pas adekvatno drži i socijalizuje, ovako nešto ne može da se dogodi - objašnjava Gere.

Maja Dimitrijević, doktorka veterinarske medicine, za Telegraf.rs kaže da pas nikad neće biti agresivan, ukoliko se sa njim agresivno ne postupa. Kaže da, nažalost, nekad nisu vlasnici ti koji su agresivni prema psima, već prolaznici, pa ako je pas više puta izložen nekom maltretmanu, može da odreaguje.

- Znam za slučaj zlatnog retrivera koji se radovao svima koji prođu pored kapije osim djeci. Kad god bi prošlo neko dijete, on bi lajao. Ispostavilo se da su djeca iz ulice koristila svaku priliku da ga gađaju kamenjem, i on se sad agresivnije ponaša kada god ugleda dijete - objašnjava dr. Dimitrijević.

Gere kaže da ovakve stvari jesu moguće jer kod pasa rade uslovni refleksi.

- Ukoliko pas ima pozitivna iskustva, on će imati pozitivnu naviku. Ukoliko je imao negativno iskustvo, ne daj bože sa djecom, kod psa će se javiti ta negativna navika i, nažalost, vjerovatno prema svoj djeci. Postoje slučajevi kada mališani nekad pretjeraju u igri, ne mora da bude iz loše namere, ali nesvjesno povrede psa ili ga izlože nečemu što mu ne prija. Tada psi umiju da izgrade uslovni refleks koji povezuju sa djecom, pa budu loše raspoloženi ili čak i agresivni prema njima - kaže Gere.

On kaže da je veoma važno da prilikom vaspitavanja i djece i pasa treba ukazivati na brigu i ljubav.

- Ja sam štenad uvek spajao sa djecom, baš da bi se razvio taj pozitivan odnos - kaže naš sagovornik.

Rotvajlere od malena morate naučiti šta je prihvatljivo i dozvoljeno ponašanje u zajedničkoj interakciji sa malom djecom, kako ne bi dolazilo do problema. Dr. Dimitrijević također ističe da je socijalizacija životinja i djece veoma važna i da, ako se prema psu ponaša normalno i pas se ne uči nasilju i ne trpi nasilje, nikad neće biti agresivan prema djeci.

- Toliko sam puta vidjela malu djecu koja šetaju dogu ili rotvajlera i nikad nije bio nijedan problem. Viđala sam i agresivne pse, ali tačno vidiš iz stava vlasnika da on psa dresira da on bude opasan - navodi doktorka.

Psihologija čopora

Na pitanje kako je moglo da dođe do toga da više pasa odjednom napadne dijete, sagovornici kažu da u tom trenutku kreće da vlada psihologija čopora.

- Ako je jedan pas krenuo na dijete, a slovi za vođu čopora, i ostali psi će krenuti za njim - ističe Dimitrijević.

Gere objašnjava da je veoma interesantno kako psi znaju da reaguju u čoporu, pa čak i da se promjene.

- Jedan pas, koji je sasvim miran i normalan, može da promjeni ponašanje u čoporu. Zato se posebno vodi računa kod dresure, pregleda, da psi imaju pozitivna iskustva iz čopora, da preuzmu pozitivno ponašanje, a ne agresivno, jer sasvim miran i staložen pas može da se pretvori u agresivnog ako se svi tako ponašaju u čoporu, a da toga nije ni svjestan - ističe Gere.

Razlog zbog kojih pas napada

- Psi laju da upozore čovjeka da ulazi na njihovu teritoriju. Čoper umije da napada u želji da odbrani mladunce. To se veoma rijetko dešava. Dešava se da pokušavaju da odbrane teritoriju gdje imaju hranu - objasnio je Aleksandar Gavrić iz Animal rescue Serbia.

On je otkrio i nešto što ide u prilog poslovici "da pas koji laje, ne ujeda":

- Pas laje da upozori. Kad hoće da napadne, on se ućuti, iskezi zube, nakostreši dlaku, povije uši, nekad povije rep, nekad i maše repom. Ako maše repom, dakle, ne znači da neće napasti. Ali pas koji laje kada prolazite pored dvorišta, često prestane da laje kada uđete u dvorište.

Dešava se i da psi potrče za kesom sa hranom, što je posebno veliki problem za djecu.

- Psi krenu za njima, ljudi se uspaniče i mlate tom kesom, psi to dožavljavaju kao napad. To je zabuna između čoveka i čopora. Najveći problem jeste što su deca ugrožena kategorija jer su mali. Njih psi prepoznaju kao manji plen koji lakše mogu da savladaju - kaže navodeći mogući scenario:

- Roditelji spakovali detetu hranu, okačili mu je o ranac na leđima. Ono đače prvače, drugi, treći razred... Psi jednostavno krenu za tom hranom, a djeca krenu da bježe, onda to izaziva još veću paniku i tako to eskalira. Savjetujmo roditeljima i djeci da ne pakuju hranu u kese, nego u kutije koje ne puštaju mirise, jer psi imaju daleko oštrije čulo mirisa nego mi.

Pored toga što upozorava na bježanje, objašnjava na koji način treba postupiti kada se čovjek nađe pred čoporom pasa.

- Ako čopor pasa stane ispred čovjeka, očekujući reakciju, čovjek ne smije da se uspaniči, ne smije da bježi. Druga stvar je da ne treba ni da ih napada. U prvom slučaju se predstavlja kao plijen. A ako krenete da ih napadate, onda ste faktički agresor i oni se brane. Vjerovatno će vas napasti. Važno je da ih ignorišete - rekao je Gavrić.