Stručnjaci za oružje "Amnesty Internationala" identificirali su oružje srpske proizvodnje u videozapisima koje su objavile naoružane grupe koje djeluju u afričkoj regiji Sahel, uključujući i podružnicu Islamske države koja je preuzela odgovornost za stotine smrtnih slučajeva civila. Nove puške, od kojih neke spadaju u najnovije dostupne modele, podudaraju se s trgovinskim zapisima o prodaji naoružanja iz Srbije Burkini Faso, što sugerira da je oružje nedavno prodano vladi prije nego što je dospjelo u ruke naoružanih grupa.

Brojni zločini

Analiza podataka komercijalne trgovine "Amnesty Internationala" također pokazuje da su Češka Republika, Francuska i Slovačka izvozile velike količine malokalibarskog i lakog naoružanja u države prostora Sahela od izbijanja rasprostranjenog sukoba.

Mali se od 2011. godine suočava s pobunom koju vode različite oružane grupe, uključujući Islamsku državu Velike Sahare (ISGS) i „Jama'at Nusrat al Islam wal Muslimeen“ (JNIM) koji je povezan s El-Kaidom, a sukob se prelio i u Burkinu Faso i Niger. Naoružane grupe izvršile su više napada na civile, a humanitarna kriza brzo je zahvatila regiju. Srbija, Češka, Francuska i Slovačka ratificirale su Sporazum o trgovini oružjem (ATT), koji zabranjuje prodaju oružja ako postoji rizik da će se koristiti za počinjenje ili olakšavanje kršenja ljudskih prava.

- Sukobe u Sahelu karakteriziraju ozbiljna kršenja ljudskih prava od strane svih strana, uključujući masakre nad civilima. Više od milion ljudi raseljeno je u regiji, a humanitarna kriza brzo postaje jedna od najgorih na svijetu, rekao je Patrik Vilken (Patrick Wilcken), voditelj poslovanja, sigurnosti i ljudskih prava u "Amnesty International".

Delegati iz 110 zemalja sastat će se 30. avgusta u Ženevi na Sedmoj konferenciji država potpisnica Ugovora o trgovini oružjem. ATT zabranjuje izvoz oružja tamo gdje postoji najveći rizik da će se ono upotrijebiti za počinjenje ili olakšavanje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i ozbiljnih kršenja ljudskih prava. To uključuje rizik da će oružje prodano vladama biti nezakonito preusmjereno kršiteljima ljudskih prava, navodi se u izvještaju "Amnesty Internationala".

Pogoršanje sukoba

Situacija u centralnoj regiji Sahel postaje sve nestabilnija, a naoružane grupe su se proširile u kontekstu višestranog i brutalnog sukoba. Prema podacima iz baze podataka o lokacijama oružanih sukoba, između 2017. i 2021. u Burkini Fasi, Maliju i Nigeru zabilježeno je više od 6.000 smrtnih slučajeva civila.

U junu 2021. neidentificirani naoružani muškarci ubili su 130 civila u selu Solhan u Burkini Faso, što je najgori napad na civile do sada u sukobu. Islamska država je preuzela odgovornost za više napada na civile 2021. godine, uključujući i jedan 21. marta u kojem je 137 ljudi poginulo na nekoliko lokacija u Nigeru.

Takozvane grupe za samoobranu, osnovane suprotno JNIM-u i ISGS-u, također su izvršile masakre nad civilima, što je dovelo do krvavog ciklusa odmazde. U martu 2020. jedna od takvih grupa za samoobranu, Koglveogo, pokrenula je niz užasnih napada na sela u Burkini Faso u kojima su poginule najmanje 43 osobe. Mjesec ranije, etnička oružana milicija ubila je 32 seljana u Ogosagouu u Maliju.

Srpsko oružje u rukama boraca

"Amnesty International" prikupio je i analizirao više od 400 digitalnih sadržaja iz Burkine Faso i Malija, uključujući provjerene fotografije i videozapise koje su članovi naoružanih grupa na društvenim mrežama objavili u razdoblju od januara 2018. do maja 2021. Na snimcima se vide zalihe oružja i borci iz različitih oružanih grupa.

Dok su većina vidljivog oružja naslijeđeni kalašnjikovi sovjetskog porijekla, stari više desetljeća, "Amnesty" je identificirala 12 slučajeva u kojima su borci nosili novije oružje srpske firme Zastava. To uključuje teške strojnice M02 Coyote i puške serije M92 i M05, uključujući najnovije modele M05E3 koji nisu bili dostupni prije početka borbi u sjevernom Maliju 2011. godine.

Iako praćenje preciznog lanca snabdijevanja nije bilo moguće, vjerojatno je to oružje do naoružanih grupa došlo preko ilegalnih kanala ili oduizmanjem od vladinih snaga.

Između 2015. i 20. godine, Srbija je izvijestila o ukupnom transferu 20.811 pušaka i karabina; 4.000 jurišnih pušaka; 600 revolvera i samopunjavajućih pištolja; i 290 mitraljeza u Burkinu Faso, u godišnjim izvješćima ATT-u.

ATT zahtijeva od država stranaka da procijene rizik od preusmjeravanja naoružanja obuhvaćenog Ugovorom - posebno malokalibarskog i lakog naoružanja koje je lako sakriti i transportirati. Ako postoji znatan rizik da će oružje biti preusmjereno na krajnje korisnike koji će ih koristiti za počinjenje ili olakšavanje kršenja ljudskih prava, izvoz ne bi trebao biti odobren.

- Do 2020. godine, kada je Srbija posljednji put prijavila prijenos oružja u Burkinu Faso, nasilje među naoružanim grupama već je bilo u toku. Svaka adekvatna procjena rizika od strane Srbije zaključila bi da bi prodaja naoružanja Burkini Faso vjerojatno pridonijela kršenju ljudskih prava - rekao je Vilken.

Ostalo evropsko oružje

Prema službenim podacima godišnjeg izvještaja EU, od 2013. godine države EU izdale su Maliju i Burkini Faso 506 dozvola, vrijednih 205 miliona eura, za vojnu opremu.

Slovačka je prijavila prijenos 1.000 jurišnog oružja, 2.460 pušaka i karabina, 550 mitraljeza; 680 pištolja i revolvera i 750 puškomitraljeza do Malija; Češka je izvijestila o prebacivanju 3.500 jurišnih pušaka i 10 mitraljeza do Burkine Faso; a Francuska je izvijestila o daljnjih 1.164 pištolja i samopunjavajućih revolvera, 4 puške i karabina, zajedno s 13 borbenih oklopnih vozila u Mali.

- Srpsko oružje koje smo identificirali posljednji je dokaz da svako oružje prodano vladama u regiji Sahel riskira da padne u ruke brutalnih oružanih grupa i potakne pogoršanje sukoba.

Kako se situacija pogoršava širom Sahela, sve države izvoznice moraju usvojiti stroge zaštitne mjere kako bi spriječile preusmjeravanje oružja oružanim grupama ili njihovo korištenje za kršenje ljudskih prava od strane oružanih snaga. Ako se takve zaštite ne mogu garantovati, oružje se ne smije prenositi. Države uvoznice također moraju suzbiti nezakonitu prodaju oružja i pobrinuti se da zalihe budu sigurne - rekao je Vilken.