Na bespilotnoj letjelici koja je 10. marta pala na Zagreb bila je avio-bomba OFAB 100-120, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva.

Na konferenciji su govorili Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.

600 hiljada kuna štete

Jurica Ilić je rekao da su nakon događaja počeli s uviđajem koji je trajao od 11. do 14. marta. Dva dana kasnije izvijestili su da je počelo kriminalističko istraživanje i da je događaj karakteriziran kao teško kazneno djelo. 23. marta postupanje se nastavlja, a radi analize tragova obavljeno je hemijsko i balističko vještačenje.

- Tad je bilo vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak - istakao je.

- Izvidi su podijeljeni u dva dijela, danas se iznosi dio izvida vezan uz pad letjelice, a pitanje okolnosti predmet su postupanja drugih nadležnih tijela. Ministarstvo odbrane osnovalo je Povjerenstvo za istragu. Vještaci su dovršili vještačenja i predali mišljenja - dodao je.

Jadranko Karlušić je iznio detalje pada bespilotne letjelice sovjetske proizvodnje.

- Nastala je materijalna šteta na 96 vozila, neslužbeno procjenjena na 600 hiljada kuna. Izdvojeni su dokazi. Letjelica je prevezena u vojarnu HV-a za daljnje vještačenje.

Brigadir Mario Počinok je prvo govorio o tehničkim karakteristikama bespilotne letjelice. 

- Ovaj događaj spada u kategoriju avionske nesreće zbog uništenja letjelice. Kad je riječ o samoj letjelici, namijenjena je za dubinsko izviđanje. Ima visoke performanse u letnim karateristikama, snimati može od 300 do 6000 metara. Letjelica je ušla u 22:57 u zračni prostor Hrvatske brzinom od 860 do 950 na sat, visinu je držala 1.031 metar. Pri dolasku na šire područje Zagreba, osam do 10 kilometara prije tačke udara, bespilotna letjelica počinje manevar slijetanja s padobranom. 

Na osmom do desetom kilometru letjelica je krenula u promjenu položaja što znači da se dovode uvjeti za slijetanje. Istovremeno se isključuje motor iz pogona, aktivira se kočeći padobran koji je smješten u zadnjem dijelu letjelice i aktivira se. Letjelica izbacuje višak goriva. U zadnjem radarskom zapisu letjelica je došla do 2.000 m i brzine od 90 na sat i tad ponovno mijenja položaj prema dole. To sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj se promjeni otkačio padobran i time se aktivira glavni padobran.

Kod nas se dogodilo to da u procesu izvlačenja padobrana nije bilo mehaničke veze između letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno i retro raketa ostala u ležištu, nije se uspjela promijeniti i s visine od oko 1.700 m skliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Po tehničkom pregledu možemo zaključiti da je tokom pada bio aktiviran mehanizam zbog kojeg je jedna sonda izletjela, a druga je ostala u ležištu.

Narušen slijed automatskog slijetanja

Govoreći o ukupnom dojmu u vezi stanja sklopova i uređaja letjelica je bila održavana i u dobrom stanju. Motor pri udaru nije radio. Što se tiče FDR-a, nađena je bitno oštećena kutija, nije bilo šanse za oporavak.

Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sistema veza između tijela letjelice i glavnog padobrana što je za posljedicu imalo da je letjelica odbacila padobran i nastavila padati slobodnim padom do udara u tlo.

Potom je bojnik Mile Tomić otkrio da je na mjestu pada letjelice pronađeno 47 fragmenata metalnih dijelova ili gelera. 

- Svi fragmenti nastali su od djelovanja eksplozije. Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, radi se o univerzalnom upaljaču za aviobombe. Utvrđeno je da je bio stavljen na prednji dio aviobombe. Radi se o krhotinama aviobombe.

Temeljem pregleda metalnih fragmenata nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-129 naoružanoj upaljačem AVU-ET 350F koji je inicirao eksplozivno punjenje u bombi što je za posljedicu imalo eksploziju u fragmentaciju tijela bome u više metalnih fragmenata.

Glavni vještak za požar i eksplozije Ivana Bačić govorila je o tragovima eksploziva, naftnim derivatima i boji na oplati letjelice. 

- Na mjestu pada nastao je krater pet i pol metara promjera i dubine oko jedan i pol metar. Iz kratera je izdvojeno 45 metalnih fragmenata i promjena boje metala u plavu na rubnim dijelovima. Dva takva fragmenta pronađena su i izvan kratera. Oštećenja na okolnim objektima, primarno automobilma, manjeg su intenziteta uglavnom uzrokovana raspršenjem kamenja i grančica. Na mjestu događaja osjetio se intenzivan miris amonijaka. Na fragmentima aviobombe smo uočili da nema značajnih zacrnjenja. Primijetili smo i da se radi o fragmentima velikih dimenzija.

Pronađeni tragovi amonijaka

Na fragmentima tijela aviobombe, na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari. Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja.

Prilikom pada letjelice, nakon njezinog udara u tlo, došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuje nastanak kratera, raspršenje kamenja i zemlje, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe. Nisu detektirani tragovi TNT-a niti drugih vojnih eksploziva, a to ne podržava tezu da se u tijelu aviobombe nalazila tolika količina TNT-a.

Nedvojbeno je prilikom pada letjelice došlo do eksplozije i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradicionalnih vojnih i privrednih eksploziva. Vjerojatno je korištena nekonvecionalna tvar ili smjesa organskog porijekla koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena do plinovitih produkata što onemogućava njezinu identifikaciju.