Jučerašnja objava američkog ministarstva finansija da uvodi sankcije predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari (HDZ BiH) predstavlja veliki problem za Republiku Hrvatsku, piše Index.hr.

Čavara i ministar zdravstva RS Alen Šeranić stavljeni su na američku crnu listu jer su "slijedili etnonacionalističke i političke agende na račun demokratskih institucija i građana BiH" te potkopavali Dejtonski mirovni sporazum.

Blinken: Čelnici HDZ-a BiH onemogućuju demokratske procese u zemlji

Predsjednik Federacije BiH od 2014., Marinko Čavara je i potpredsjednik HDZ-a BiH te je više puta biran u Predstavnički dom Federacije BiH.

- BiH se suočava s najozbiljnijom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje podržavaju mreže pokrovitelja. Vladajuća koalicija u entitetu RS kreće u uspostavljanje paralelnih struktura koje potkopavaju autoritet institucija na državnom nivou, a čelnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine onemogućuju demokratske procese u zemlji - poručio je povodom sankcija Čavari državni sekretar SAD-a Entoni Blinken (Antony).

Čavarino odbijanje da imenuje suce na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH blokiralo je ključne reforme i ometalo demokratske procese ili institucije, tvrdi se u obrazloženju odluke. Navodi se i da takvi propusti u upravljanju utiču na dobrobit, prosperitet i prava građana širom FBiH.

Jednostavno rečeno, drugi čovjek HDZ-a BiH je završio na američkoj crnoj listi, na kojoj se već nalaze političke pojave poput Milorada Dodika, neformalnog vladara RS i trenutnog člana Predsjedništva BiH.

Veliki problem za Hrvatsku

Sve to ne bi bio toliki problem za Hrvatsku da sukreatori naše vanjske politike u proteklom periodu nisu iskazali veliku povezanost i s politikom HDZ-a BiH, kao i s Dodikom. Zapravo se Hrvatska - zahvaljujući premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Zoranu Milanoviću - uspjela dovesti u situaciju da se svađa s SAD-om, državom koju inače smatra svojim strateškim saveznikom.

Pritom ni Milanović ni Plenković ne mogu tvrditi da ih je odluka SAD-a iznenadila. Amerika je dolaskom Džoa Bajdena (Joe Biden) u Bijelu kuću formulirala jasnu i glasnu politiku prema BiH te imenovala i posebnog izaslanika za regiju Gabriela Eskobara (Escobar).

Jasno je zašto SAD nije s odobravanjem gledao na Čavarine egzibicije i odbijanje da obavlja dužnosti svoje funkcije Predsjednika FBiH.

Milanović zaoštrava odnose s SAD-om

Prva reakcija predsjednika RH Zorana Milanovića na vijest o sankcijama Čavari išla je u pravcu zaoštravanja sukoba između RH i najveće svjetske sile.

Uvođenje sankcija Čavari "bahato je teroriziranje legitimnog predstavnika hrvatskog naroda" u toj zemlji te ga Hrvatska treba zaštititi, rekao je danas Milanović.

Obrazloženje tih sankcija, poput tvrdnji da Čavara podriva Dejtonski sporazum, "politički je nepismeno i baš cinično jer je u podrivanju slova i duha" tog sporazuma "svoje prste imala i još ima i američka diplomatija, s visokim predstavnicima za BiH", nastavio je hrvatski predsjednik.

- Ako ko brani dejtonski Ustav BiH i istinski demokratske procese, koji podrazumijevaju legitimno biranje i predstavljanje u tijelima vlasti - onda su to predstavnici Hrvata u BiH kojima međunarodni tutori već godinama kroje budućnost bez da ih se išta pita, a sada im još prijete i sankcioniraju ih - zaključio je Milanović.

S obzirom na nedavne Milanovićeve eskapade u vezi s izbornim zakonom u BiH, koje uključuju i pokušaj blokiranja ulaska Švedske i Finske u NATO kako bi se ucjenom isposlovala promjena zakona kakvu žele Dragan Čović, Čavara i HDZ BiH, sada se postavlja pitanje šta bi još Milanović mogao poduzeti. Hoće li zagovarati recipročnu reakciju Hrvatske prema SAD-u? Hoćemo li u javnosti slušati suludu ideju da Hrvatska uvede sankcije SAD-u ili protjera nekoliko njegovih diplomata? 

Poraz Plenkovićeve politike

Za očekivati je da premijer Plenković ne bi nešto takvo dozvolio, ali i on se nalazi u ofsajdu nakon američkih sankcija Čavari. Plenković godinama zdušno podržava Dragana Čovića i HDZ BiH, a sada je SAD drugog čovjeka te stranke proglasio potkopavateljem Dejtonskog sporazuma i države BiH.

Prilično je neugodno za premijera što je godinama garantirao za HDZ BiH i unutar Evropske unije promovirao njegovu agendu, koja je očito "etnonacionalistička agenda" i "protiv demokratskih institucija".

Nije pomoglo ni očitovanje Čovićeve stranke, u kojem se tvrdi da je SAD lutka na koncu bošnjačke politike.

- Navedene sankcije očigledno su proizvod nastojanja bošnjačkih radikalnih unitarista koji međunarodnim dužnosnicima prenose jednostrane stavove i sliku unutarnjih problema u BiH. Žao nam je jer su ove sankcije isforsirane upravo zbog prenesenih stavova jedne politike u BiH - poručio je u saopćenju HDZ BiH.

Podržava li i Plenković takvo tumačenje?

Bilo kako bilo, riječ je o porazu Plenkovićeve politike prema BiH. Ne samo da nije uspio isposlovati izmjenu izbornog zakona nego je Hrvatsku doveo u sukob s SAD-om.

Ako Hrvatska u BiH nije na strani SAD-a, onda je na strani Rusije

Situaciju za RH dodatno komplicira činjenica što se u BiH direktno sukobljavaju interesi SAD-a i Rusije, koja stoji iza secesionističkih prijetnji Milorada Dodika.

Dapače, Dodik je ostao vjeran Vladimiru Putinu i nakon ruske agresije na Ukrajinu. Istog tog Dodika je predsjednik Milanović proglasio partnerom i saveznikom te je svima koji to savezništvo kritiziraju zaprijetio etiketom veleizdaje. Isti taj Dodik je i koalicijski partner HDZ-a BiH i Dragana Čovića, koji redovno pohodi neustavni Dan RS, na kojem se slavi genocid.

Destabilizacija BiH je Putinov interes, a Čavara i HDZ BiH svojim ponašanjem također pridonose destabilizaciji, po mišljenju SAD-a. Hrvatska se tako u BiH dovela u poziciju da nastupa protiv SAD-a. Još gore, dovela se u poziciju da podržava i opravdava najbliže Putinove saveznike u BiH.

Koliko je pametno da se Republika Hrvatska svađa s SAD-om zbog Marinka Čavare, HDZ-a BiH i izbornog zakona u susjednoj državi, zaključite sami.