DAN SANDŽAKA

Predsjednik Mešihata IZ u Srbiji Mevlud ef. Dudić za "Avaz": Naši političari nisu položili ispit

Da, državljani Srbije i Crne Gore jesmo, ali nikad Srbijanci ili Crnogorci, već Bošnjaci i Sandžaklije, kazao je

Mevlud ef. Dudić: 20. novembar se u prethodnom periodu pokušao izbrisati iz historije. ANADOLIJA

Piše: A. Bajramović

20.11.2022

Dan Sandžaka obilježen je i u Beču, u organizaciji Zajednice sandžačke dijaspore. Manifestaciji je prisustvovao i predsjednik Mešihata IZ u Srbiji, Mevlud ef. Dudić koji je trenutno na putu ka Sandžaku.

- Nažalost, 20. novembar se u prethodnom periodu pokušao izbrisati iz historije, iako je svima poznato da su na taj dan, osnivanjem Zemaljskog antifašističkog vijeća Sandžaka, u Pljevljima udareni temelji Sandžaka. Zahvaljujući dragom Bogu, taj datum i dalje živi među Bošnjacima. Iako je ustavom Republike Srbije taj dan definisan kao Dan Sandžaka, a 11. maj kao Dan sandžačke zastave, tako da naš barjak visoko vijori, ovaj dan nas podsjeća na ljude koji kroz vijekove ostaju dostojanstveni, vrijednostima ljudskosti posvećeni, ponoseći se da pripadaju islamu, čineći dobro sebi i svima drugima – kazao je za “Avaz” muftija Dudić.

"Hoću da vjerujem da će nam budućnost biti bolja od prošlosti"

Sandžak je do danas podijeljen između Srbije i Crne Gore, podsjeća Dudić, ali bez obzira gdje bili Sandžaklije ostaju Sandžaklije.

- Da, državljani Srbije i Crne Gore jesmo, ali nikad Srbijanci ili Crnogorci, već Bošnjaci i Sandžaklije. Čvrsto vjerujem da se svaki Sandžaklija ponosi svojim porijeklom i to s ponosom ističe gdje god da se danas nalazi – ističe Dudić.

Pred Sandžakom, BiH, Srbijom, regionom i Evropom nova su iskušenja nakon početka ruske agresije na istoku. Dudić kaže da je teško predvidjeti budućnost.

- Mi na dešavanja u svijetu ne možemo uticati i smatram da nam je obligatna dužnost da radimo u našem dvorištu. Hoću da vjerujem da će nam budućnost biti bolja od prošlosti, iako se ne možemo pohvaliti sa odnosom jednih prema drugima, unutar samog Sandžaka, unutar bošnjačkog korpusa, bez obzira da li žive u Bosni ili Sandžaku. Smatram da smo zreli kao narod i da nećemo dozvoliti neke nove podjele, da je krajnje vrijeme da “stavimo kapu na koljeno” i stavimo tačku na podjele, da se oko krupnih stvari dogovorimo. Kad smo mi Sandžaklije u pitanju mislim da su to tri stvari – jedinstvena Islamska zajednica, Bošnjaštvo i Sandžak. Smatram da bi svim političarima ove tri stvari trebale da budu svete, a oko ostalih stvari se i ne moramo slagati – kaže Dudić.

"Ovaj popis će pokazati koliko nas je ostalo u Sandžaku"

Ključni problem Sandžaka također je masovan odlazak ljudi, upozorava muftija Dudić, jer ljudi odlaze svakodnevno, sela ostaju pusta, skoro da i nema onih sa više od 50 domaćinstava. Sandžaklija je danas sve više u Evropi i Americi.

- Ovaj popis će najbolje pokazati koliko nas je ostalo u Sandžaku. Ta neka druga ili treća generacija zasigurno se nikada neće vratiti. Ključni razlog je ekonomski status i njihov status u društvu. Nisu naši političari položili ispit, bar za sada, već su isključivi krivci da je toliki broj Sandžaklija napustio svoju rodnu grudu. Putna infrastruktura, ekonomski razvoj, dvojni standardi su neki od razloga. Kad krivim političare prvenstveno mislim na bošnjačke. Oni su morali smoći snage da se izbore u Beogradu sa srpskim političarima. Da ne dozvole da jedna pravila važe za većinsko srpsko stanovništvo, a druga za manjinske narode. Ako smo delegirali ili birali nekog u Beograd oni su bili dužni da se izbore na tim pozicijama i pomognu narodu iz kog su potekli, ni u kom slučaju da se bore za sebe a da zaborave narod. Iako je stanje malo bolje sada nego prije, sve dok se ne bude podjednako vodilo računa o svim građanima mi ne možemo biti zadovoljni. Tražimo da se jednako ulaže i da jednaka prava imaju stanovnici Beograda, Novog Sada, Subotice, Kragujevca, Niša, Užica, Kraljeva, kao i Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Prijepolja, Nove Varoši i Priboja – ističe u razgovoru za “Avaz” predsjednik Mešihata IZ u Srbiji Mevlud ef. Dudić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.