Poduzetnik Mate Rimac svoju Neveru provozao je po Bosni i Hercegovini. 

Međutim, to se nekima nije svidjelo u Livnu, jer je livanski kraj Mate prozvao Bosnom. Evo što su mu poručili na FB stranici "Poskok".

- Rođače Mate, nije ti ovo Bosne vidilo, osim ako si iz Bosne pod Kamešnicu izbio. Znači da ponovimo još jednom: Livanjski kraj nikada nije bio Bosna. Bio je banovina unutar hrvatskog kraljevstva, bio je svašta samo nikada nije bio niti će biti Bosna. Kao što ni Bihać ni Kladuša ni Podzvizd nisu Bosna. Livno je najispravnije nazivati Stara Hrvatska, Prava Hrvatska, onako kako ga srpski povjesničari Zovu. Ako ipak želite regionalno ime imate ih na pretek: Završje, Tropolje, Južni dio Jajačke banovine, južni dio Zapadnijeh Strana.

Jajce, Bihać, Unsko-sanski kanton su Zapadne strane, uglavnom sve je to područje vladavine dalmatinskog hercega Hrvoja Vukčića unuka Hrvatinovog. Hrvatinića. A Bosna je, gdje je Bosna? Stari Livnjaci su govorili "odoh malo do Bugojna do pijace da vidin šta ima u Bosni". Nadalje autor auta koje se zove Nevera, morao bi znati kako se zove kraj u kojem su se odvile sve pripreme za Oluju. Oluje prije Oluje.

Dobronamjerna kritika. Pozdrav Livnu! Pozdrav Staroj Hrvatskoj! - naveli su na toj sranici.

Livno, grad u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, 74 km jugozapadno od Bugojna, BiH (Federacija BiH); 7927 st. (2013; 10 080 st., 1991). Leži na obalama rijeke Bistrice, na 750 m nadmorske visine, objašnjava Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, pa nastavljaju:

- Sačuvane su džamije iz XVI st. (Balaguša sa sat-kulom, Lala-pašina ili Begluk, Hadži-Ahmed Dukatarova ili Glavica); Pirijina kula, kameni lučni most (XVII–XVIII st.), pravoslavna crkva iz 1858, franjevački samostan s crkvom sv. Petra i Pavla iz 1859. Prehrambena industrija (sir i drugo). Ležišta smeđeg ugljena i lignita te kamena i kamenih agregata. Sportska zračna luka.  Područje Livna bilo je naseljeno već u prahistorijsko doba. Epigrafski i drugi nalazi upućuju na pretpostavku da se u Livanjskome polju u drugoj polovini I st. razvio rimski municipij Pelva.

Prvi put 

Livno prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet polovicom X. st. kao sjedište istoimene starohrvatske županije (Hlevne, Hlijevno), a ona se prvi put direktno spominje 892. u naslovu njezina župana Želimira. Osim Livanjskoga, ta je starohrvatska županija obuhvaćala još Duvanjsko i Kupreško polje. U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. Od kraja XIII st. do 1485. Livno je bilo pod vlašću više velikaških porodica, među kojima se ističu Šubići, Kotromanići, Galešići, Anžuvinci, Hrvatinići i Kosače.

U sklopu Bosne Livno je bilo do 1463., kada su ga osvojili Osmanlije, koji su – privremeno potisnuti – zavladali njime 1485. U sklopu Osmanskoga Carstva Livno je bilo sjedište Kliškoga sandžaka, a nakon 1699. kapetanije. Godine 1878. zauzele su ga austro-ugarske postrojbe. Za Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo je sjedište kotara u travničkoj oblasti (1922–29), Primorskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41). Za II svjetskog rata nalazilo se u NDH u sklopu velike župe Pliva–Rama (1941–43) i Hum (1943–44).

Tokom 1942–43. više su ga puta zauzimale i napuštale partizanske jedinice, neko vrijeme ondje je bio smješten i Vrhovni štab NOVJ, a 6. XII 1943. zauzele su ga združene njemačko-ustaške snage. Jedinice NOVJ ušle su u Livno 10. X 1944. Tokom rata u BiH (1992–95) livanjsko područje dijelom su zauzele srpske snage, a Livno su napadale u aprilu 1992. Od juna 1995. snage Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) nadzirale su cijelo livanjsko područje - piše Enciklopedija.

Naziv "Tromeđa"

Domaći stanovnici u Livnu kažu da nisu niti Bosna niti Hercegovina nego Završje. Livanjski i Duvanjski mentalitet nije niti Bosanski niti Hercegovački, prenosi Tomislavcity.com.

- Nedavno je rađena anketa za portal Direktno u kojoj je od 3 466 ispitanika 32 posto Livno smjestilo u Hercegovinu, 40 posto u Bosnu, dok 28 posto smatra da je Livno ono "i". Također se zna čuti i narodni naziv "Tromeđa" aludirajući na među Dalmacije, Hercegovine i Bosne. Stanovnici iz Bosne uglavnom će za Livno reći da je Hercegovina.