7 LJUDI POGINULO

Godišnjica raketiranja Zagreba i drugih hrvatskih gradova

Drugog dana operacije Bljesak, u utorak 2. maja 1995. te 3. maja, srpski pobunjenici su s okupirane hrvatske teritorije napali centar Zagreba

Dan kada je granatiran Zagreb. Fena

FENA

2.5.2023

Zbog gubitaka koje su pretrpjele u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak, srpske pobunjeničke snage, 2. i 3. maja 1995., izvele su niz osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima - Zagreb je napadnut raketama s kasetnim punjenjem, stanovnici Karlovca i Siska artiljerijskim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko.

Drugog dana operacije Bljesak, u utorak 2. maja 1995. te 3. maja, srpski pobunjenici su s okupirane hrvatske teritorije napali centar Zagreba raketnim sistemom "Orkan" s kasetnim punjenjem, tzv. "zvončićima", pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a gotovo 200 ih je ranjeno.

Najveći udar pogodio je Vlašku i Draškovićevu ulicu, gdje je poginulo pet građana. Nakon napada veliku opasnost za Zagrepčane predstavljali su neeksplodirani zvončići rasuti po gradu. Sljedećeg dana napad je ponovljen, a ovoga puta stradali su Hrvatsko narodno kazalište, Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija za kazališnu i filmsku umjetnost, Dom umirovljenika Centar te stambene zgrade uglavnom u centru grada. Nekoliko osoba je povrijeđeno i na području Kozari Boka i postrojenja Chromos.

Raketirana i Dječja bolnica u Klaićevoj i HNK

U napadu na Dječju bolnicu u Klaićevoj povrijeđeno je dvoje djece, jedno od njih tromjesečna beba, dva djelatnika bolnice i troje roditelja. U dvorištu bolnice poginuo je tokom deaktiviranja "zvončića" pirotehničar Zagrebačke policijske uprave, a kasnije je teško povrijeđen još jedan pirotehničar, razminiravajući "Chromos" na Žitnjaku.

Bolnicu su ubrzo obišli američki, ruski i francuski ambasador. Piter Galbrajt (Peter Galbraith) je pritom izjavio kako je neshvatljivo da se 50 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata događa takav barbarizam i naglasio da je riječ o čistom kršenju svih normi međunarodnog prava, a oružje koje je upotrebljavano u napadima služi jedino i isključivo ubijanju što više ljudi. Ruski ambasador Leonid Kerestedžijanc napomenuo je da je samo dva dana ranije bio u toj bolnici s unukom te dodao kako se napad na civile i Dječju bolnicu jednostavno ne može oprostiti.

Zagrepčani, ali i cijela hrvatska i svjetska javnost, bili su zgroženi i napadom na Hrvatsko narodno kazalište, u kojem se upravo odvijao pokus međunarodnog baletnog projekta "Donauballet". Ranjeno je 14 osoba, uključujući šest stranih državljana, i to iz Ukrajine, Velike Britanije, Poljske i Slovenije.

Drugog dana raketiranja Zagreba ponovno je povrijeđeno mnogo ljudi, u blizini Klaićeve – odnosno u Medulićevoj, Deželićevom prilazu, a ranjeno je i nekoliko penzionera u susjednom Domu umirovljenika. Zvončići su nakon pada projektila pali i na drugu stranu Mažuranićevog trga, kod Obrtničkog doma i na autobusku stanicu, te je i ovdje povrijeđeno nekoliko osoba, kao i desetak osoba u autobusu koji je kretao sa stanice, uključujući i vozača.

Raketiranje Zagreba 3. maja odnijelo je dva života – osim pirotehničara koji je poginuo na zadatku u Klaićevoj bolnici, 6. juna preminuo je i teško povrijeđeni student filmske režije prve godine.

Među sedam osoba koje su poginule u napadima na Zagreb 2. i 3. maja 1995. su: Ivan Brodar, Damir Dračić, Stjepan Krhen, Ivanka Kovač, Ana Mutevelić, Ivan Markulin i Luka Skračić, a ranjeno je njih 204.

Tokom napada prvog dana na Zagreb prikupljeno je i deaktivirano 490 neeksplodiranih zvončića. U listopadu 2013., prilikom sanacije krova na Dječjoj bolnici, pronađen je zaostali "zvončić" koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskoj dvorani ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.

Martić zapovjedio granatiranje Zagreba, osuđen na 35 godina zatvora

Tadašnji vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju  odgovornost javno je priznao u Kninu, a još ranije, u februaru 1995., poručivao je kako ih niko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na TV-u je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.

Međunarodni sud u Hagu Martića je, uz ostalo, i zbog zapovijedi da se u maju 1995. raketama napadne Zagreb pravosnažno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora. Osuđen je i zbog progona, ubistava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.

U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995., prenosi Hina.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.