RAZGOVOR

Ivan Videnović za "Avaz": Za NATO, EU sankcije Rusiji, priznanje Kosova i mir u BiH

Nulti postulat naše politike je potpuni raskid sa svakim segmentom politike Slobodana Miloševića, rekao je

Ivan Videnović. Mediacentar Beograd

Alen Bajramovic

25.6.2023

Politička organizacija „Glas“ i grupa “Oktobar - Slobodarski savez slobodne Srbije”, s gostima iz Građanskog demokratskog foruma i Savjeta za strateške politike u Beogradu, promovirale su deklaraciju “Srbija u EU i NATO”. Predstavljanje ovog dokumenta istovremeno je i najava stvaranja šireg euroatlantskog bloka na političkoj sceni Srbije.

O ključnim odredbama ove deklaracije, ali i situaciji u regionu za “Avaz” govori Ivan Videnović, potpredsjednik „Glasa“ i univerzitetski profesor iz Beograda.

 U Srebrenici je počinjen genocid

- Na četiri pitanja ovdašnja vlast postavljala je do sada nejaku opoziciju. Da li ste za članstvo u NATO-u, jeste li za sankcije Rusiji, priznanje Kosova i je li u Srebrenici počinjen genocid? Oni su odgovarali nemušto, s tri “ne”, dok su genocid u Srebrenici desničari negirali, a “europejci”, u najboljem slučaju, govorili da prihvataju odluku Haškog tribunala. Naša deklaracija ima za cilj da poploča novi pravac u srpskoj političkoj paradigmi koji će na sva četiri pitanja, jasno i glasno, odgovoriti sa - DA. „Da“ za momentalno članstvo Srbije u NATO-u, „da“ za sankcije Rusiji i vojnu i političku pomoć Ukrajini, „da“ za punu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i za članstvo Kosova u UN-u. I da, naravno, u Srebrenici je počinjen genocid, a na Kosovu ga je spriječio NATO - kaže Videnović.

Ova četiri odgovora novu političku grupaciju izdvaja od svih u Srbiji. Njeni osnivači kategorični su da samo NATO i pobjednici nad nacizmom i staljinizmom mogu osigurati mir i razvoj Srbije, a članstvo u EU vide kao logičan izbor, jer s evropskim zemljama dijelimo iste vrijednosti.

- Nulti postulat naše politike je potpuni raskid sa svakim segmentom politike Slobodana Miloševića, zasnovane na Memorandumu SANU-a, prema Evropi, SAD, Rusiji, a posebno prema Kosovu. Prekinuti svaku nit s politikom Miloševićevog definitivnog poraza 1999. godine, ali i s njenim tragovima zadržanim u vladama Koštunice, Tadića i Vučića - ističe Videnović.

Naglašava da se Srbija nije u potpunosti odrekla politike iz prošlosti, ili to radi neiskreno, jer je neke od ciljeva zadržala do danas. Zbog toga potpuni zaokret prema Zapadu, NATO-u i EU u grupaciji vide kao jedini i najvažniji vanjskopolitički cilj, uz jasan stav prema Rusiji i njenoj okupaciji dijelova Ukrajine.

  BiH i Srbija u NATO-u

 - Srbija bezuslovno mora poštovati teritorijalni integritet i suverenitet susjednih država, posebno onih u kojima živi značajan broj građana srpske nacionalnosti, uz punu, dobrosusjedsku saradnju s vladama tih zemalja. Ovo je temelj šireg saveza, koji će se zvati euroatlantski savez ili euroatlantska opozicija Srbije, s jasnim stavovima prema ključnim vrijednosnim i civilizacijskim pitanjima. Mi smo opozicija vlasti, ali u dobroj mjeri i trenutnoj opoziciji ušuškanoj u tom oportunizmu - dodaje Videnović.

Situaciju u BiH vidi kao nestabilnu, ali u mjeri u kojoj zvanični Beograd pruža podršku destruktivnom djelovanju Milorada Dodika i njegove stranke. I takvu praksu vidi kao ključni, jedan od racionalnih razloga zajedničkom ulasku u NATO.

- Kad govorite o NATO-u, na strani protivnika u Srbiji imate samo jedan emotivan razlog, a to je bombardovanje 1999. Kad racionalno pogledate razloge za ulazak u NATO, onda je jedan od bitnih to što bi članstvo Srbije bilo praćeno i članstvom BiH. BiH kao članica NATO-a postaje saveznička država Srbiji i sama ta činjenica da su dvije vojske dio savezničke armije sužava prostor za unutrašnju destrukciju BiH i eventualno oživljavanje sukoba. Neobnavljanje sukoba u BiH je vrhunski regionalni interes Srbije. Naravno, vrhunski interes Rusije je obnavljanje sukoba u BiH. Sad je samo pitanje ko kome služi, a mi smo duboko uvjereni da služimo najboljim, patriotskim interesima Srbije, ako je naš fokus da se nikad više ne desi ono što se desilo 90-ih godina - ističe profesor Videnović.

Šesnaest mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu, klima u Srbiji se mijenja iako u javnom prostoru ne vidimo mnogo drugačiju Srbiju, koja se protivi agresiji, zločinima, okupaciji susjeda.

RS prati politiku Beograda

- Ono što vidimo jeste da ona frenetična podrška Rusiji, kakva je bila tokom 2022. godine, opada, kao da je više nema. Od početka smo na strani Ukrajine, organizirali smo i demonstracije, pa i nedavno smo na protestima istakli ukrajinsku zastavu, zajedno sa zastavom EU. Moj lični utisak je da podrška Rusiji blijedi, da nemate više demonstracija, autolitija, ruskih zastava svuda, nema više iscrtavanja Z-simbola. S produženjem agresije i sve jačom odbranom Ukrajine čini mi se da se i to mijenja. Ne treba smetnuti s uma da dio svoje podrške, koju ima na Zapadu i u SAD, Vučić duguje značajnim količinama municije koju Srbija isporučuje Ukrajini, jer Ukrajina je apsolutni fokus SAD i EU. Ako je to tačno, ne mogu reći da sam protiv toga. Čini mi se da, kroz konkretizaciju pomoći, ali i narative u svojim medijima, pomalo izbjegavaju Rusiju kao temu - kaže Videnović.

Širenje Šengena na sve države

Kada je riječ o budućnosti regiona, nada se da će države zapadnog Balkana najprije postati dio Evropske ekonomske zajednice, kao prijelaznog rješenja ka punopravnom članstvu u EU. 

- Naše zalaganje je, prije svega, na širenje Šengena na sve naše države. To bi bilo izvanredno jer potpuno su nepotrebne šengenske granice unutar EU. A onda očekujem i priključivanje EU, pa i ako nismo potpuno spremni. Ja ne vidim da tu postoji neka nespremnost ni Srbije, ni BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, pa i Albanije za punopravno članstvo u EU. Mislim da je to sada kalkulacija, u kojoj je u fokusu odbrana istočnog krila od agresije Rusije i da ćemo doći na red. RS prati politiku Beograda u stopu i sve dok Beograd bude antagonizovan NATO-u, a u dobroj mjeri i EU, i BiH će biti u zastoju na evropskom putu - zaključuje profesor Ivan Videnović, potpredsjednik „Glasa“.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.