Iako su meteorolozi upozoravali na promjenu vremena, silina jučerašnjeg nezapamćenog nevremena šokirala je Zagreb i istočni dio Hrvatske. Četvero ljudi je umrlo, više od 2.000 je povrijeđeno, a materijalna šteta se još sabira. Ali, sudeći prema riječima klimatologa, ovakvi slučajevi u Hrvatskoj mogli bi biti sve učestaliji, a mogu se očekviati i tornada piše Index.hr.
Udari vjetra bili su i do 180 km/h
Grmljavinska nevremena praćena snažnim vjetrom i gradom nisu neobična pojava tokom ljetnih mjeseci u Hrvatskoj. Ali, jučerašnje nevrijeme iza sebe je ostavilo i tri poginule osobe koje su život izgubile nakon što se od siline vjetra na njih srušilo drveće. Život je izgubio i vatrogasac iz Slavonije prilikom saniranja štete nakon oluje.
Oluja je u Hrvatsku iz Slovenije doputovala velikom brzinom krećući se oko 70 km/h. Zagrebačko područje tako je pogođeno vjetrovima brzine 90-115 km/h, dok je na istoku Hrvatske vjetar dodatno ojačao, pa je tako u Slavonskom Brodu dosegao udare jače od 120 km/h, a u Županji čak 180 km/h.
Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene. O nastanku ove oluje i klimatskim promjenama na koje klimatolozi posebno upozoravaju posljednjih nekoliko godina pričao je Branko Grisogono, klimatolog, geofizičar i profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On kaže da je jučerašnje nevrijeme vrlo vjerovatno posljedica upravo klimatskih promjena.
- Može se reći da je vjerovatno posljedica klimatskih promjena, ali za sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti recentnim klimatskim promjenama. S druge strane, postoje statističke i modelarne metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban dodatan rad i trud - kaže on.
Slično nevrijeme se desilo i 2008. godine
Kako dodaje, jučerašnje nevrijeme je presedan za Slavoniju i centralnu Hrvatsku, ali je donekle slično nevreijme zadesilo Zagorje i šire područje Krapine 2008. godine kada se pojavio takozvani superćelijski kumulonimbus koji je porušio drveće, pokidao krovove i uništio većinu usjeva gradom veličine lešnjaka do manjih oraha.
- Jučer je bilo nevrijeme nalik tome, s tim da se jučer dogodio koktel konvektivnih oluja koje je teško staviti u jednu fioku jer je sistem prelazio iz jednog režima ponašanja u drugi. U početku je to bio mezoskalni konvektivni sistem koji je u svojoj najjačoj fazi u svom južnom dijelu pokazao i značajne osobine superćelijskog kumulonimbusa.
To je jedina konvektivna oluja koja proizvodi vlastitu rotaciju i na visini ima dovoljno jak vjetar da razdvoji silazne i uzlazne struje tako da se one ne miješaju. To je donekle slično srcu i strujanju krvi u aortama, venama, komorama i pretkomorama tako da nema miješanja krvi, što takvom stvorenju omogućava da duže opstane - slikovito je pojasnio Grisogono.
Bit će sve više ekstremnih događaja
Velik broj ljudi jučer je snimio pijavice, a Grisogono kaže da one posljednjih godina i jesu i nisu postale češće.
- U sve toplijoj klimi ima sve više potencijalne toplotne energije koja se onda nužno pretvara u kinetičku odnosno vjetar, turbulenciju i tako dalje jer svaki sistem želi da pređe u minimum potencijalne energije, odnosno isprazni se, a to je sve češća i žešća klimatska pojava u energetski jačem klimatskom sistemu.
S druge strane, ljudi danas imaju kamere, telefone i bolju meteorološku opremu nego što su imali prije 50 godina pa zato i zbog tehnologije raste vjerovatnost o učestalijim svjedočenjima pijavica - objašnjava on.
Na pitanje šta sve dolazi s energetski jačim klimatskim sistemom, Grisogono pojašnjava da nas u bliskoj budućnosti očekuju sve češće izmjene ekstremnih događaja te da će, zbog učestalih oscilacija, značaj prosječnih temperatura biti sve manji.
- Antropogeno djelovanje na klimu je više nego očigledno. Čovjek je odgovoran za sve viši energetski nivo klimatskog sistema koji uključuje okeane, tlo i atmosferu i što je više energije u sistemu, češće su izmjene ekstremnih događaja, dok uobičajeni prosjeci sve manje znače. Takav sistem također donosi smanjenje biološke raznolikosti, nove bolesti, jače vazdušno, morsko i ostalo onečišćenje - objašnjava Grisogono.
"Hrvatska može očekivati i tornada"
Grisogono objašnjava kako statistika superćelijskog kumulonimbusa kaže da takvi sistemi kao posljedicu imaju nekoliko ljudskih žrtava.
- Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Češka, Španija i brojne druge evropske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD.
To su ekstremni događaji, a krajnji ekstremi nikako nisu normalna pojava. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado, ne ove sedmice ili mjeseca, ali statistički gledano počet će se pojavljivati u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen - kaže on.
