Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na samitu procesa Brdo Brioni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva "svađom raštimanih instrumenata" i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije.
Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedavajući su inicijative Brdo Brioni, pokrenute 2013., kojem je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.
Približavanje Balkana EU
I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, što je bio i njen inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka, javlja Hina.
Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije sudjeluju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i članovi Predsjedništva BiH.
Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s Milanovićem u Zagrebu u februaru da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo Brioni.
Milanović je tom prilikom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti "svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta", a o tom je formatu rekao da se "neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode".
Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena deklaracija
Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini s čime se nisu složila dva člana Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Godinu prije toga sudionici su prihvatili tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića.
Godine 2013. kad je proces Brdo Brioni pokrenut, možda se nije činilo da će Hrvatska zadugo biti jedina zemlja koja će biti primljena u EU. Desetljeće kasnije nijedna od šest zemalja zapadnog Balkana nije blizu ulasku u Uniju, što zbog slabog napretka u tim zemljama, što zbog zasićenja u EU.
Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to mora biti spremno i tih šest zemalja jugoistoka Evrope.
