Gotovo 3,2 miliona hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazuju procjene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Šta pokazuju procjene

Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD, njih blizu 1.200.000, slijedi Njemačka s gotovo 500.000, te Argentina, Australija i Kanada s približno 250.000.

Čile je dom za gotovo 200.000, Novi Zeland za približno 100.000, Austrija za više od 90.000 te Švicarska za otprilike 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

U Brazilu ih je gotovo 70.000, Italiji više od 60.000, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak hiljada te Irskoj približno 20.000 i Nizozemskoj otprilike 10.000.

Blizu 8000 ih je u Južnoj Africi, približno 7000 u Belgiji i gotovo 6000 u Peruu.

Po pet hiljada iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venecueli. U Ekvadoru ih je otprilike 4000, Luksemburgu gotovo 3000, Danskoj blizu 2500 i Norveškoj približno 2000.

Podaci su objavljeni na osnovu procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, piše Hina.

Karakteristike hrvatskih iseljenika

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, navodi Središnji državni ured te napominje da starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno "ekonomska imigracija" još pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, ali uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična grupa hrvatskih doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata" koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Evrope.

Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu, još smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.