U Hrvatskoj se danas održavaju parlamentarni izbori, gdje će više od četiri miliona birača imati izbor između 165 lista u 12 izbornih jedinica, koji se bore za 151 mjesto u Hrvatskom saboru.

140 saborskih zastupnika će se izabrati na regularnim izbornim jedinicama u Hrvatskoj, bira se osam predstavnika nacionalnih manjina te tri zastupnika koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

U 7 sati su otvorena biračka mjesta širom Hrvatske, a "Avazovi" reporteri se nalaze u zagrebačkom naselju Trešnjevka, gdje su zabilježili dolazak prvih birača.

Predizborne ankete

Predizborni period je obilježila najava kandidature predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića za Hrvatski sabor ispred SDP-a te najava da će biti kandidat opozicije za premijersku funkciju. On je kao razlog naveo imenovanje Ivana Turudića, koji se smatrao čovjekom bliskim HDZ-u, za glavnog državnog tužioca.

Ipak, Ustavni sud Hrvatske odbio je kandidaturu Milanovića za Hrvatski sabor, no on je najavio da ga to neće spriječiti da bude premijer. Razlog za to je bilo tumačenje Ustava Hrvatske da predsjednik države ne može biti kandidat za neku drugu funkciju ukoliko ne podnese ostavku na predsjedničku funkciju.

On je kao predsjednik države vodio funkcionersku kampanju, iako nije kandidat na izborima. Kampanju su obilježila prepucavanja s aktuelnim premijerom Hrvatske i predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem.

Prilikom objave informacije o kandidaturi Zorana Milanovića ankete su pokazivale porast popularnosti SDP-a te veliko približavanje SDP-u, no ta prednost se u narednim anketama brzo istopila.

Ukoliko ne bude većih iznenađenja i ukoliko se ankete pokažu tačnim, HDZ bi trebao biti relativni pobjednik izbora, no pitanje koje se postavlja je kakav će biti njihov koalicioni potencijal.

U Saboru bi se mogli naći, osim SDP-a i HDZ-a, ljevičarska koalicija Možemo, desničarski Most i Domovinski pokret te neke manje stranke koje bi mogle postati parlamentarne u samo jednoj izbornoj jedinici.

Odnos prema BiH

Što se tiče Bosne i Hercegovine, vrlo je izvjesno da će se kao i u prethodnim mandatima, tri zastupnika HDZ-a s prebivalištem u našoj državi naći u Hrvatskom saboru.

Ovi izbori bi mogli biti značajni i za Bosnu i Hercegovinu, jer od toga ko će pobijediti mogli bi ovisiti daljnji odnosi između ove dvije države. HDZ i njihov lider Andrej Plenković su bili veliki lobisti za otvaranje evropskih pregovora sa BiH, te su imali odlične odnose s Vijećem ministara, ali i s političkim strankama u Sarajevu, što u ranijim mandatima nije bio slučaj.

S druge strane, Zoran Milanović je često imao zapaljivu retoriku prema BiH, konkretnog djelovanja nije bilo, a često je kritizirao i međunarodnu zajednicu. Što se tiče političkih predstavnika u Sarajevu Milanović je jedino održavao odnose s članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, no ono što mu se često zamjera je bliskost s predsjednikom RS Miloradom Dodikom.