Odnosi između administracije predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) i Ukrajine ušli su u novu, neizvjesnu fazu koja će oblikovati, ne samo budućnost ovog rata, već i cjelokupan geopolitički balans u Evropi i svijetu, smatra direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost iz Beograda prof. dr. Orhan Dragaš. Dodao je da odluka SAD da postepeno smanjuju podršku Kijevu ne predstavlja samo udarac Ukrajini, već šalje signal svim američkim saveznicima da garancije Vašingtona više nisu neupitne.

Agresivni narativ

- Ako SAD zaista odustanu od podrške Ukrajini, to neće biti samo taktički gubitak u jednoj regionalnoj krizi, već poraz cjelokupnog zapadnog bloka i strateški trijumf Rusije. Svaka naznaka američkog kolebanja već sada destabilizuje evropske saveznike, dok Moskva koristi ovaj trenutak da učvrsti svoj agresivni narativ i nastavi eskalaciju sukoba – rekao je Dragaš.

Dodatno ga brine način na koji američka administracija tretira Ukrajinu - ne kao partnera i saveznika u borbi za slobodu i demokratske vrijednosti, već kao problem koji treba što prije riješiti i skinuti s dnevnog reda. Smatra da je takav pristup moralno upitan i da podriva dugoročne interese SAD, jer ako Vašington odluke bude donosio samo na osnovu trenutnih političkih kalkulacija i ekonomskih računica, a ne strateških ciljeva i savezništava građenih decenijama, onda bi druge države mogle početi da preispituju svoju lojalnost američkom liderstvu.

- Za razliku od SAD, evropski saveznici su poslali jasnu poruku - Ukrajina neće biti ostavljena. Samit zemalja članica NATO-a i EU, koji je održan prije nekoliko dana u Londonu, sazvan na inicijativu britanskog premijera, pokazao je da ključni evropski akteri - Njemačka, Francuska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i Kanada - ne odustaju od podrške Kijevu. Ovaj samit je pokazao da Evropa uči iz svojih grešaka i shvata da njena bezbjednost više ne može zavisiti isključivo od odluka koje dolaze iz Vašingtona – istakao je Dragaš.

Ova kriza neće utjecati samo na sudbinu Ukrajine, već će redefinirati evropske sigurnosne arhitekture, naglašava on, jer je Evropa primorana da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost, što je već vidljivo kroz pojačane razgovore o formiranju evropskih odbrambenih struktura, povećanju vojnih budžeta i jačanju evropske vojne industrije.

Vojni kišobran

- Ako se američki saveznici više ne mogu osloniti na dosljednost američke spoljne politike, logično je da će početi da traže alternative. To može značiti dublju vojnu saradnju unutar Evrope, razvoj samostalnih kapaciteta odvraćanja i smanjenje zavisnosti od američkog vojnog kišobrana. Amerika ovim ne odbacuje samo Ukrajinu, već i ključni oslonac svog globalnog utjecaja, što bi moglo nepovratno oslabiti njenu geopolitičku poziciju – istakao je Dragaš.

Kriza povjerenja

Prema mišljenju Dragaša, ključno pitanje nije može li Ukrajina preživjeti bez SAD, već može li Vašington sebi priuštiti da izgubi ovu zemlju.

- Kijev će nastaviti borbu uz podršku evropskih saveznika, a ako se Vašington povuče, američki saveznici će tražiti alternative, NATO će se suočiti s krizom povjerenja, a Rusija dobiti vjetar u leđa da svoju agresiju širi, ne samo u Ukrajini, već i u drugim dijelovima Evrope i svijeta – rekao je.