U srijedu je održana konvencija SDP-a Stari Grad na kojoj su ovoj stranci pristupila dva općinska i gradska vijećnika Sead Škaljić i Jasmin Skorupan.<h2>Rušenje kvoruma</h2>Riiječ je o kadrovima koji se dovode u vezu s opstrukcijom za izbor Bogića Bogićevića 2020. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva, a te su optužbe dolazile upravo od stranaka trojke.Veliko oduševljenje vladalo je u sarajevskoj javnosti kada je u novembru 2020. godine objavljeno da će kandidat za gradonačelnika biti Bogić Bogićević.Trojka je imala obezbijeđenu većinu i sve je trebala biti samo stvar formalnosti. No, onda se šokantan i potpuno neočekivan obrat desio na sjednici Gradskog vijeća. Naime, Bogićević nije dobio dovoljna broj glasoiva.Stranke trojke su tada optužile opozicione snage da su pokušali dovesti Srđana Srdića na mjesto predsjedavajućeg Gradskog vijeća, kako bi se osigurao reizbor Abdulaha Skake. Tada su upravo Škaljića i Skorupana optužili za rušenje kvoruma.-	Danas ćemo u Tužilaštvo Kantona Sarajevo podnijeti krivične prijave s materijalnim dokazima i svjedocima o pokušaju trgovine uticaja prema vijećnicima. Danas su vijećnici iz Starog Grada (Seid Škaljić, Vedran Dodik, Jasmin Skorupan, Srđan Simonović) i Novog Grada (Drago Jurić, Enisa Spahić, Bajro Biber) srušili kvorum, izlazeći sa sjednice, jer je opća većina bila na našoj strani - objavio tada SDP na svojoj zvaničnoj web stranici.<h2>Povlačenje Bogićevićeve kandidature</h2>Nakon što Ademović nije izabran na prvom glasanju Bogićević je povukao kandidaturu, obrativši se javno pismom predsjedniku stranke Nerminu Nikšiću.Gostujući u programu FACE TV tada federalni parlamentarac, a sada načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić je kazao kako je „izdao“ upravo dvojac Skorupan i Škaljić.No, već tada su uveliko kružile teorije da su iza sabotiranja Bogićevića stajali upravo pojedini dijelovi SDP-a.Pristupanje Skorupana i Škaljića ovoj stranci će u svakom slučaju dodatno produbiti sumnje, posebno uzimajući u obzir da je krajem prošle godine Škaljić podržao upravo Čengića na izborima za načelnika Općine Stari Grad, iako je njegova bivša stranka NES zvanično podržala SDA-ovog kandidata.Prelazak Škaljića i Skorupuna protiv kojih je ova stranka nekoć podnosila krivične prijave u SDP još jednom potvrđuje staru tezu da je u politici ljubav privremena, dok su interesi vječni.

Već tada su uveliko kružile teorije da su iza sabotiranja Bogićevića stajali upravo pojedini dijelovi SDP-a

SDP pojačali vijećnici koje su optužili za rušenje Bogićevića

Gost ovosedmičnog izdanja FGR podcasta na Avaz TV-u bio je Nerin Dizdar, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Federacije BiH.U razgovoru sa Danijalom Hadžovićem, ministar Dizdar je govorio o aktivnostima i budućim planovima ministarstva na čijem je čelu, odnosima unutar Vlade FBiH, pregovorima o izmjenama Izbornog zakona te odnosima unutar SDP-a.Po pitanju Izbornog zakona koji je izazvao velike kontroverze u javnosti, Dizdar je kazao da je SNSD učinio svojevrsnu podvalu, kada je svoj vlastiti prijedlog s kojim je došao na sastanak predstavio kao prijedlog oko kojeg su se usaglasile sve stranke trojke.- SNSD je imao svoj prijedlog rješenja, a onda je taj prijedlog plasiran u javnost i prikazan kao dogovor ove stranke s trojkom i HDZ-om. Kasnije smo to morali demantirati. Stranke trojke su bile jasne da je prvenstveni cilj razgovora o izmjeni Izbornog zakona provođenje presude ''Sejdić – Finci'' i otklanjanje diskriminacije. Sigurno nećemo pristati na rješenje po kojem bi se u FBiH formiralo više izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva - kazao je Dizdar.

Kada je riječ o odnosima u SDP-u, Dizdar je kazao kako su oni mnogi bolji nego što se to često čini u javnosti te da se takav utisak ostavlja zbog demokratičnosti u ovoj stranci, tj. slobodi mnogih kolega da javno iznose nezadovoljstvo unutarstranačkim politikama. Cijeli FGR podcast pogledajte na Avaz TV-u kao i platformama: <a href="https://open.spotify.com/episode/1inzXI5xHnd6RG6lAhITEF" style="font-size: 20px; background-color: rgb(249, 249, 249);">Spotify</a>, <a href="https://soundcloud.com/avaztv/federalni-ministar-raseljenih-osoba-i-izbjeglica-nerin-dizdar-u-avazovom-podcastu" style="font-size: 20px; background-color: rgb(249, 249, 249);">SoundCloud</a>, <a href="https://www.deezer.com/hr/episode/600889722?host=5767018071&amp;utm_campaign=clipboard-generic&amp;utm_source=user_sharing&amp;">Deezer</a>, <a href="https://www.patreon.com/posts/nerin-dizdar-za-98081288">Patreon</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/ba/podcast/avaz/id1724721640?i=1000644526464">Apple Podcasts</a>, <a href="https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9tZWRpYS5yc3MuY29tL2F2YXovZmVlZC54bWw/episode/MzM0MzE2NTktODQzYy00OGUzLTkxYTMtNWQyNGNkYTYyZjEz?sa=X&amp;ved=0CAUQkfYCahcKEwj4gL_F8faDAxUAAAAAHQAAAAAQAg&amp;" style="font-size: 20px; background-color: rgb(249, 249, 249);">Google Podcasts</a>.

Stranke trojke su bile jasne da je prvenstveni cilj razgovora o izmjeni Izbornog zakona provođenje presude ''Sejdić – Finci'', rekao je on

Ministar Dizdar u FGR podcastu: Kada je u pitanju Izborni zakon, SNSD je učinio svojevrsnu podvalu

U večerašnjem izdanju FGR podcasta gost je federalni ministar za izbjeglice i raseljena lica Nerin Dizdar.S Dizdarom smo razgovarali o aktivnostima i budućim planovima ministarstva na čijem je čelu, odnosima unutar Vlade FBiH, pregovorima o izmjenama Izbornog zakona te odnosima unutar SDP-a.Po pitanju Izbornog zakona koji je izazvao velike kontroverze u javnosti, Dizdar je kazao da je SNSD učinio svojevrsnu podvalu, kada je svoj vlastiti prijedlog s kojim je došao na sastanak predstavio kao prijedlog oko kojeg su se usaglasile sve stranke trojke.

Sa Dizdarem smo se dotakli i odnosa u SDP-u za koje kaže da su mnogo bolji nego što se to na prvu čini.- Ono što nas razlikuje od drugih stranaka jeste i stepen demokratičnosti i sloboda svakog člana da iznese svoje mišljenje. Nažalost, pojedine kolege možda prelaze i neku granicu dobrog ukusa te otvoreno u javnosti napadaju i kritikuju svoje kolege, što nekad zna poslati sliku da je SDP raštimani orkestar, pa u tom smislu bi im preporučio da poslušaju i Vaš savjet i puno taktičnije istupaju u javnosti – kazao je Didzar u razgovoru za FGR Podcast.

O pitanju Izbornog zakona koji je izazvao velike kontroverze u javnosti, Dizdar je kazao da je SNSD učinio svojevrsnu podvalu

Nerin Dizdar za "Avaz" otkriva: Šta je trojka dogovorila sa Dodikom i Čovićem?

Gost današnjeg FGR podcasta je Nerin Dizdar, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Federacije BiH. U razgovoru s Danijalom Hadžovićem Dizdar je govorio o aktivnostima i budućim planovima ministarstva na čijem je čelu, odnosima unutar Vlade FBiH, pregovorima o izmjenama Izbornog zakona te odnosima unutar SDP-a.Kada je riječ o Ministarstvu, Dizdar je kazao da je njegov cilj povratnicima pomoći u smislu ekonomskog osnaživanja i pokretanja vlastitih biznisa, za šta je posebno važno povezivanje s dijasporom. Ministar ističe kako su odnosi u Vladi harmonični te da nakon dugo vremena imamo Vladu koja je okrenuta razvoju i evropskom putu.Glede pregovora o Izbornom zakonu, Dizdar navodi da je mnogo dezinformacija koje se pojavljuju u javnosti.- SNSD je imao svoj prijedlog rješenja, a onda je taj prijedlog plasiran u javnost i prikazan kao dogovor ove stranke s trojkom i HDZ-om. Kasnije smo to morali demantirati. Stranke trojke su bile jasne da je prvenstveni cilj razgovora o izmjeni Izbornog zakona provođenje presude ''Sejdić – Finci'' i otklanjanje diskriminacije. Sigurno nećemo pristati na rješenje po kojem bi se u FBiH formiralo više izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva - kazao je Dizdar.Kada je riječ o odnosima u SDP-u, Dizdar je kazao kako su oni mnogi bolji nego što se to često čini u javnosti te da se takav utisak ostavlja zbog demokratičnosti u ovoj stranci, tj. slobodi mnogih kolega da javno iznose nezadovoljstvo unutarstranačkim politikama.Intervju s Nerinom Dizdarom gledajte večeras u 20 sati na Avaz TV-u.

SNSD je imao svoj prijedlog rješenja, a onda je taj prijedlog plasiran u javnost kao naš zajednički dogovor, kazao je Dizdar

Nerin Dizdar za "Avaz": Nećemo pristati na HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona

Džejms Obrajan (James O'Brien), pomoćnik američkog državnog sekretara, tokom prošlosedmične posjete BiH održao je snažan, precizan i oštar govor u kojem je savršeno secirao stanje u našoj zemlji i ključne probleme, od političke korupcije i antidejtonskog djelovanja, do ključnih ekonomskih problema s kojima se suočava naša država. <h2>Veliki teret</h2>U pogledu potonjeg Obrajan je kazao da javni sektor osigurava 44 posto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.- Uposleni u javnom sektoru ili oni koji se oslanjaju na njega očekujući ugovore s vladinim tijelima postaju dužnici političkih lidera i političkih stranaka. Ishod toga je da su građani BiH u situaciji u kojoj jesu i njihova politička i ekonomska sloboda je ograničena jer odluke donose politički lideri koji nisu zainteresirani za promjene neophodne da bi se ljudima za koje tvrde da ih predstavljaju pomoglo ili da bi BiH napredovala u procesu euroatlantskih integracija - kazao je Obrajan.<h2>Gutači budućnosti</h2>U institucijama na svim nivoima u BiH zaposleno je oko 150.000 ljudi, i to ne računajući zaposlene u različitim fondacijama, agencijama i javnim preduzećima. U javnim preduzećima, prema podacima MMF-a, radi još 80.000 ljudi, što, kad se sabere s brojem zaposlenih u administraciji, daje cifru od 250 hiljada zaposlenih u BiH.Ukupan broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine iznosio je oko 840 hiljada.Ovako glomazan javni sektor izaziva niz problema u BiH. Prvi je činjenica što on guta ogroman dio poreznog novca. Kada se saberu državni nivo vlasti, entiteti, kantoni i općine, ukupni budžet u BiH iznosi oko 16 milijardi maraka. Od toga samo na plaće zaposlenih u administraciji ide oko 2 milijarde, ne računajući administrativne troškove.

Drugi, ništa manje ozbiljan problem glomazne administracije, što je i Obrajan precizirao, jest činjenica da oni direktno generiraju politički klijentalizam, s obzirom na to da je većina radnika u državnom sektoru na svoje pozicije došla preko stranačkih knjižica, a u zamjenu za posao svojim glasovima i odanošću održavaju na vlasti stranačke klijentele koje upravljaju državom i njenim resursima.Treći gorući problem je taj što ovolika administracija, osim opterećivanja nametima, odvlači radnu snagu od privatnog sektora, što uveliko sputava njegov razvoj i napredak, iako jedino realni sektor generira stvarnu novu vrijednost.<h2>Neprobojna tvrđava</h2>No, smanjenje administracije ni od prošlih ni od budućih vlasti nije nešto što se uopće ozbiljno uzima u razmatranje. Naime, javni sektor zaštićen je kolektivnim ugovorima, dobro organiziran u sindikate i predstavlja glomaznu i ozbiljnu glasačku mašineriju koja može zadati glavobolje svakoj vlasti. Umjesto toga, Vlada FBiH krajem prošle godine donosi odluku da se zaposlenima u javnom sektoru u Federaciji isplati jednokratna pomoć od 2.250 KM. Onako.

 Mnogi zaposlenici preko stranačke knjižice, u zamjenu za posao, na vlasti održavaju stranačke elite koje su ih zaposlile

Javni sektor: Zapošljava oko 150.000 ljudi

Obrajan upozorio na problem glomaznog javnog sektora: Stranački uhljebi gutaju bh. ekonomiju

Sanja Vulić i ja rođeni smo iste godine u Sarajevu, u razmaku od svega 15 dana. Isti smo i horoskopski znak. Sanja Vulić tipični je predstavnik moje, svoje, naše generacije. One generacije po kojoj se ništa neće zvati.Sanja je – elegantno obučena kao i uvijek – u još jednom SNSD-ovom cirkusu priređenom pred Sudom BiH zbog suđenja Miloradu Dodiku psovala majku sutkinji ili, kako je rekla, „frustriranoj kuji koja je tu došla preko politike“, mlatarala rukama, naricala o Amerikancima koji će nas „sve pobiti“ i najavljivala da će pred Sud dovesti „5.000 ljudi, pa je*em li vam mamu".Zašto Sanju toliko pogađa suđenje Dodiku, ne treba da čudi ako se uzme obzir da je on, kako je i sama rekla, za nju Bog. I u njenom slučaju uistinu jeste. Iako je prevalila 35 godina, jedino što je Sanja ikad u životu radila jesu političke funkcije kojoj su joj osigurali “bog” Dodik i njegova stranka – od odbornice u Doboju do državne parlamentarke. I u to stane sva „karijera“. Bez svog ''boga'' Dodika teško da bi mogla biti i spremačica u tom istom parlamentu, no tada bi barem radila častan posao.Ali zašto bi? U društvu u kojem je obrazovanje beskorisno, rad neisplativ, a kreativnost nenaplativa, u generaciji koja nije željela mijenjati svijet, nego samo naplatiti svoj kladioničarski tiket, Sanja je jedna od onih koji su shvatili da je poltronisanje najbolji i najisplativiji put do lagodnog života koji ti donosi mjesečnu plaću od nekih 6.000 KM ni za kakav rad. I uspjela u tome. Neukost i primitivizam ti tu samo dođu kao dodatni plus.Ne postoji taj fakultet i taj posao koji bi ti u ovakvoj državi mogli donijeti bolji život. Ili, kako je to i sama Vulić jedne prilike rekla kolegici novinarki: „Nisam vam ja kriva što ste vi novinar i što ste možda nezadovoljni svojom platom. Ja sam birala svoj poziv i poslanica sam. Zakon je definisao toliku platu i, da sam željela manju platu, ja bih se bavila nečim drugim.“Taman kako smo zaslužili.

Vulić je jedna od onih koji su shvatili da je poltronisanje najbolji i najisplativiji put do lagodnog života

Sanja, generacijo moja

S uspostavom austrougarske vlasti kreće i ubrzana europeizacija stanovništva u Bosni i Hercegovini. Tako se krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 19. stoljeća javljaju prvi organizirani pokreti prozapadnog kulturnog preporoda među Bošnjacima.Začetnik ovog kulturnog pokreta bio je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, koji je u cilju toga 1891. pokrenuo list&nbsp;„Bošnjak“. Ovaj list za cilj je imao promociju bošnjačkog imena kao nacionalne odrednice za stanovništvo u BiH temeljeno na modernim evropskim tekovinama.<h2>Približavanje Zapadu</h2>Taj muslimanski kulturni preporod polazio je od potrebe da se u narodu razbudi i učvrsti svijest o njegovom slavenskom porijeklu i potrebi približavanja Zapadu.Ta ideja i prihvatanje evropskih kulturnih tekovina bila je posebno popularna među muslimanskom inteligencijom. Ta struja muslimanske inteligencija bila je uglavnom lojalna prema austrougarskoj vlasti kao nosiocu nove evropske civilizacije koju Bošnjaci i sami treba da prihvate.Ipak, nasuprot tome, devedesetih se godina 19. stoljeća javila druga, tradicionalistička struja muslimanske politike, koja je zauzela negativan stav prema austrougarskim vlastima i modernizatorskom projektu koji je vodila. Ovu struju predvodila je ulema, zajedno s bogatim begovskim zemljoposjednicima.Predstavnici ove struje protivili su se modernizaciji i prihvatanju evropskih tekovina, smatrajući da muslimani trebaju ostati lojalni svojoj islamskoj tradiciji i vezama s Osmanskim carstvom. Stoga su od austrougarskih vlasti zahtijevali da Bošnjacima osiguraju autonomiju u vakufskim, prosvjetnim i drugim vjerskim poslovima, da zaštiti agrarne interese muslimanskih zemljoposjednika i spriječi navodna nastojanja katoličke crkve da Bošnjake preobrati u kršćanstvo. Jedna grupa Bošnjaka uputila je još 1886. predstavku caru kojom su tražili vakufsku samoupravu. Od 1895. javio se pokret zemljoposjednika. Mnogim pojedinačnim i kolektivnim žalbama okupacijskoj upravi i sultanu koji je i dalje formalno bio suveren nad BiH oni su nastojali dokazati da su materijalno oštećeni i da time trpi islamska zajednica u cijelosti.Ova pobuna konzervativnih slojeva stanovništva vremenom će se izroditi u pravi društveni pokret. Organizirana borba Bošnjaka za vakufsko-mearifsku i vjersku autonomiju počela je protestnom skupštinom mostarskih građana 5. maja 1899. Povod ovom događaju bila je navodna otmica Fate Omanović od časnih sestara. Kasnije će se ispostaviti da nije bila riječ ni o kakvoj otmici, nego je Fata na svoju ruku pobjegla od kuće i privremeno se sakrila u katoličkom samostanu jer nije htjela stupiti u dogovoreni brak. Ipak, ovaj događaj je za muslimanske konzervativce bio „kap koja je prelila čašu“ i dokaz da austrougarske vlasti pokušavaju silom prevoditi muslimansku djecu u katoličanstvo.Na toj skupštini je izabran odbor od 12 članova, s muftijom Alijem Fehmijem Džabićem na čelu, koji je organima vlasti prenio zabrinutost Bošnjaka usljed sve češćih prozelitističkih nasrtaja na njih. Protestnoj akciji mostarskih građana uskoro su se pridružili Bošnjaci iz čitave Hercegovine, pa je spomenuti odbor postavio vlastima zahtjev da se na tom području uspostavi vakufska autonomija, izražavajući nepovjerenje prema vakufskim i vjerskim organima koje je imenovala austrougarska uprava. Vlada je odbila taj zahtjev i istovremeno u aprilu 1900. uklonila s položaja muftiju Džabića.<h2>Centar pobune</h2>To je dovelo do prave erupcije nezadovoljstva među Bošnjacima u čitavoj Bosni, u kojoj je Travnik, zajedno s Mostarom u Hercegovini, postao centar pobune konzervativaca.Proširivanjem bošnjačkog pokreta za vjersko-prosvjetnu autonomiju na cijelu BiH došlo je do njegovog povezivanja i političke saradnje s odgovarajućim pokretom srpskog građanstva, koji je također vodio sličnu borbu za crkveno-školsku autonomiju još od 1896.Pokret za autonomiju oživio je nakon tri godine, krajem 1905. odnosno 1906. godine. Vakufsko povjerenstvo, imenovano od vlade, donijelo je u martu 1905. odluku da se za izdržavanje islamskih školskih zavoda raspiše 5 posto prireza na neposredni porez. U narodu je ova odluka naišla na odbijanje, uz zahtjev da se prije uvođenja prireza riješi pitanje vakufske autonomije. U takvoj situaciji odmah se aktivirala begovska grupa u autonomističkom pokretu, koja je uspjela preuzeti od Džabića punomoć za daljnje vođenje pokreta. Na taj način pokret su umjesto uleme počeli voditi begovi.Vlada je izjavila da će pregovarati s Bošnjacima čim se oni slože oko svojih zahtjeva i odrede svoje predstavnike. To će biti uvod i u formiranje prve stranke u historiji BiH. Oba zahtjeva austrougarskih vlasti muslimanski je autonomistički pokret odmah ispunio osnivanjem svoje stranačke organizacije i isticanjem njenog programa. Na sastanku u Slavonskom Brodu 3. decembra 1906. osnovana je Muslimanska narodna organizacija (MNO), usvojen njen program i izabran Egzekutivni odbor s Ali-begom Firdusom kao predsjednikom.Osim vakufa i vjerske organizacije, u programu su značajno mjesto dobili agrarni zahtjevi zemljoposjednika, te neka državnopravna i politička pitanja. U programu se tako tražila autonomija za BiH kao jedan od osnovnih ciljeva, pod suverenitetom sultana, uvođenje građanskih i političkih sloboda, općinskih samouprava i narodnog predstavništva. Što se tiče agrarnih zahtjeva, na prvom mjestu se tražilo od vlade da se izvršava i poštuje Saferska naredba iz 1859., što je stvarno značilo da se odnosi između zemljoposjednika i kmeta tretiraju kao zakupnički, tj. privatnopravni odnosi. Egzekutivni odbor MNO dobio je u narodu podršku, jer su na početku 1907. u svim gradovima BiH izabrani „miletski odbori“. Tokom juna i jula 1907. vođeni su pregovori o nacrtu statuta za vakufsku i vjersku autonomiju. Postignut je sporazum u svim spornim pitanjima, osim u pitanju menšure (duhovne investiture) reisu-l-uleme, jer vlada nije pristala na zahtjev da menšuru izdaje sultan, čime bi se neizravno i u praksi, a ne samo formalno, priznao njegov suverenitet nad BiH. U prvoj polovini 1908. vođeni su ponovo pregovori između vlade i Egzekutivnog odbora o raznim privrednim i političkim pitanjima, ali bez ikakvog rezultata. Nakon proglašenja aneksije u oktobru 1908. vlada je pristala da menšuru izdaje istanbulski šejhul-islam, jer je u novoj situaciji to pitanje izgubilo svoj državnopravni značaj. Statut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u BiH konačno je sankcioniran 15. aprila 1909., čime je završena autonomistička borba vođena punih deset godina.Pokret za prosvjetno-vjersku autonomiju nametnuo je konzervativne vjerske i begovske krugove koji su s velikim otklonom tretirali modernizatorski projekt autrougarskog poretka kao novu elitu među muslimana, što je dovelo do prilične marginalizacije intelektualnih krugova koji su zagovarali ubrzanu europeizaciju Bošnjaka.<h2>Podrška Srba</h2>Vodstvo srpskog autonomističkog pokreta pružilo je političku podršku bošnjačkim zahtjevima. Vlada je u takvoj situaciji pristala na pregovore o vakufskim i vjerskim pitanjima s vođama bošnjačkog pokreta za autonomiju. Pregovori su vođeni od 2. februara do 23. aprila 1901. godine, ali do sporazuma nije došlo. Krajem januara 1902. Džabić je, s pet saradnika, otputovao u Istanbul da kod najviših islamskih foruma traži savjet i upute u pogledu borbe za vjersko-prosvjetne autonomije. Austrougarske vlasti su to iskoristile da zabrane Džabiću povratak u zemlju, pa je pokret za autonomiju, ostavši bez vodstva, privremeno zamro.

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak zagovarao je prozapadni preporod. Devedesetih se godina 19. stoljeća javila druga, tradicionalistička struja 

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj monarhiji: Otpor begova i uleme europeizaciji Bošnjaka

Zašto je SDA bila u tolikoj panici od ostanka bez vlasti do mjere da su bili spremni nuditi i milionske iznose za kupovinu zastupnika i pokušati preko Refika Lende blokirati demokratsku većinu u parlamentu, uvjeravamo se iz dana u dan. Gubitak kontrole nad pravosuđem, resursima, institucijama i vladajućim aparatom ubrzano dovodi do urušavanja političko-interesne Bakirove i Sebijine hobotnice.<h2>&nbsp;Turski novac</h2>Raspakuju se brojna nedjela koja je ova stranka ostavila iza sebe. Bivši prvi obavještajac porodice Osman Mehmedagić je u pritvoru zajedno s Ranko Debevcom. Fadilu Novaliću je potvrđena presuda, Fikret Prevljak je u bjekstvu, a dinastiji leđa okreću čak i dojučerašnje najostrašćenije botovske kamikaze.Da su uslijedili teški dani za mašineriju, pokazuje i objava glavnog i odgovornog urednika magazina „Stav“ da će ovaj sedmičnik odsad biti mjesečnik, tj. izlazit će svega jednom mjesečno.Ovaj magazin pokrenut je prije nekoliko godina novcem turske građevinske kompanije Cengiz, čiji su vlasnici bliski predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan). Bio je to još jedan od projekata duboke penetracije turske vlasti u bošnjačko društvo koja je pod vodstvom Bakira Izetbegovića sistemski provođena u različitim sferama, od obrazovanja do medija.Za potrebe propagandnog služenja dinastij, iz Zagreba je uvezen Filip Mursel Begović, tada potpuno nepoznat i neugledan u bh. društvu, koji će do danas ostati urednik Stava. Pod njegovim uredništvom bit će ispisane neke od najnečasnijih stranica u historiji bh. novinarstva.<h2> </h2>

<h2>Crtanje meta</h2>Naime, Stav će od prvog dana djelovati kao pogromaško glasilo koje se uz brutalne optužbe, kvalifikacije, laži i montaže obračunavalo sa svakim političarem, novinarom ili aktivistom koji bi se na bilo koji način zamjerio bračnom paru Izetbegović, čega često nisu bili čak pošteđeni ni pojedini funkcioneri SDA koji bi se usudili misliti svojom glavom. U klasičnom udbaškom stilu, autori, valjda i sami svjesni gadosti koje plasiraju u eter, najčešće nisu imali dovoljno dostojanstva ni potpisivati vlastite bljuvotine, pa je iza njih najčešće stajao pseudonim „Mustafa Drnišlić“.U anale novinarskog beščašća i ljudske bijede ući će nazivanje pokojnog generala Armije BiH Jovana Divjaka „Čiča Jova, čime je Filip-Mursel aludirao na nadimak ratnog zločinca i vođe četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića. Ovaka tretman Divjak je „zaslužio“ nakon javno iznesenih kritika na račun SDA..

Pored crtanja meta i verbalnih obračuna s političkim oponentima, uređivačku politiku ovog glasila SDA karakteriše svojevrsno obožavanje bračnog para Izetbegović i turskog predsjednika Erdoana, veličanje islamističkih pokreta poput Hamasa, kao i širenje antizapadne historije i prikazivanje zapadnih država kao neprijatelja Bošnjaka. Pored toga, našlo se riječi hvale i za fašističkog diktatora Franciska Franka, kojeg je ovo Bakirovo glasilo zbog navodnog blagonaklonog odnosa prema muslimanima tituliralo u „Hadži-Franko“.

Iako Stav nikada nije ispunio ekonomsku opravdanost, s obzirom da je prodaja ovog stranačkog sedmičnika bila na nivou statističke greške, a na njegovom portalu ne možete vidjeti niti reklamu, on se godinama štampao i održavao iz očitih političkih razloga. No, s padom dinastijom čini se da je nestalo i novca za uzaludno bacanje na Filipe i Mursele. <h2> </h2>

Pored crtanja meta i verbalnih obračuna s političkim oponentima, uređivačku politiku ovog glasila SDA karakteriše obožavanje bračnog para Izetbegović

Stav postaje mjesečnik: Nestalo novca za Bakirovo pogromaško glasilo

Visoki čelnici NATO-a, sa zamjenikom generalnog sekretara Sjevernoatlantskog saveza Mirčom Džoanom (Mircea Geoana) na čelu, u četvrtak su boravili u posjeti glavnom gradu Bosne i Hercegovine.Čelni ljudi NATO saveza su iz Sarajeva poslali poruke da snažno podupiru našu državu te da se oštro protive secesionističkim težnjama koje potkopavaju stabilnost.<h2>Promjena kursa</h2>Tokom svog obraćanja ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da žali "zbog odluke prethodnih vlasti da se BiH s jasno definiranog puta prebaci na kolosijek saradnje s NATO savezom".- Tu grešku, da nemamo jasno definiran put, smatram slabošću prethodnih vlasti - zaključio je Konaković.Bivšu vlast, koju su činili SDA i DF, Konaković je direktno optužio da je promijenila kurs kretanja ka NATO-u, odnosno da su fokus s termina članstvo prebacili na termin saradnja.Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a zatim i Dom naroda su 2005. godine usvojili Zakon o odbrani, u kojem se u članu 84. navodi da će Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u NATO.Opredijeljenost ka NATO-u potvrđena je i 2009. godine, kada je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović potpisao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo BiH u NATO-u.Da bi se aktuelna situacija preciznije predstavila, potrebno se vratiti u decembar 2019. godine. U tom trenutku još nije bila uspostavljena državna vlast poslije izbora u jesen 2018. godine. Milorad Dodik, koji je izabran u Predsjedništvo nakon spomenutih izbora, bio je u poziciji da je imao najviše ruku u Parlamentu, ali su u vlasti na državnom nivou u tehničkom mandatu bili PDP i SDS. <h2>Politička kriza </h2>Ključni moment za formiranje vlasti dogodio se usljed dogovora u Predsjedništvu o usvajanju Programa reformi, čime je postignut dogovor i za formiranje državne vlasti, odnosno formiranje Vijeća ministara, kada je za predsjedavajućeg izabran Zoran Tegeltija.U usvojenom dokumentu pobrojani su svi raniji koraci koje je država usvojila na NATO putu te se naglasilo da će se to i nastaviti, uz poštivanje svih odluka.Međutim, ono što je Dodika u tom trenutku umirilo je rečenica koja je na kraju dopisana, a u kojoj se kaže da se „reformama ne prejudicira članstvo u NATO savezu“. Dodik je to tumačio slavodobitno - da BiH neće postati članica saveza, a SDA i DF da su BiH otvorena vrata NATO-a. U tom kontekstu Konaković je ponovo na platformi X komentirao ovo pitanje te napisao:- Nikad mi neće biti jasno, a posebno danas, kako su Bakir Izetbegović i Željko Komšić pristali i glasali za prijedloge Dodika i SNSD-a da BiH s puta za članstvo u NATO-u prijeđe na trasu saradnje s NATO-om? Naivni, nesposobni, nespretni? Nešto drugo - upitao je Konaković.<h2>Odluka Parlamenta BiH</h2>Da bi Bosna i Hercegovina postala dio NATO saveza, prema Programu reformi, potrebno je da tu odluku donese Parlament Bosne i Hercegovine. Trenutno u entitetu RS ne postoji politička opcija koja podržava članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u. Međutim, to ne treba uzimati kao stanje koje se ne može promijeniti jer je SNSD od pobornika NATO puta prešao na stranu protivnika, pa ne treba isključiti mogućnost da bi, uz odgovarajuće poticaje, neke političke opcije mogle promijeniti trenutne stavove.Program reformi koji je poslan 2019. označio je učešće BiH u MAP-u, odnosno Akcionom planu za članstvo. A s obzirom na to da je termin MAP izazivao brojne političke krize i blokade, termin Program reformi je postao prihvatljiviji.

Konaković je bivšu vlast, koju su činili SDA i DF, direktno optužio da je promijenila kurs kretanja ka NATO-u. Sporazum iz 2019. unio zabune


Mirča Džoana posjetom uzburkao duhove: Koliko je BiH udaljena od NATO-a

Zamjenik generalnog sekretara NATO saveza Mirča Džoana (Mircea Geoana) došao je u službenu posjetu Sarajevu. Džoana je&nbsp;poslao poruku da snažno podupire našu državu te da se oštro protivi secesionističkim težnjama koje potkopavaju stabilnost. <h2>Predani BiH</h2>- NATO je predan vašoj zemlji već godinama. Podržavamo vaša reformska nastojanja. Pomažemo vam ojačati sposobnosti kao što su upravljanje vanrednim situacijama i borba protiv terorizma. Te reforme čine BiH otpornijom i sigurnijom i nude sjajniju budućnost svim vašim građanima. Cijenimo vaš doprinos koji dajete našoj sigurnosti. Dakle, BiH ne prima samo, nego i daje, spremna je da i dalje učestvuje u našim aktivnostima. Stojimo spremni da nastavimo s našim političkim dijalogom - kazao je zamjenik generalnog sekretara NATO saveza.Ž4 = Secesionističke težnjePosebno je značajno što je Džoana u prvi plan istakao protivljenje secesionističkim težnjama, a koje otvoreno ispoljava Milorad Dodik. Na taj način još jednom se šalje jasna poruka da vodeći vojni savez na svijetu neće skrštenih ruku posmatrati udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje. Također, Džoana je jasno dao do znanja da su vrata za samo članstvo za Bosnu i Hercegovinu otvorena te da je budućnost BiH u ovom vojnom savezu.Ova posjeta dolazi u važnom trenutku pokretanja evropskog puta za BiH, ali i zabrinjavajuće retorike i poteza Milorada Dodika. Ipak, najveća vojna sila u svijetu poručila mu je da se ne igra.<h2>Bogata karijera</h2>Mirča Džoana rođen je 14. jula 1958. godine. Ovaj rumunski političar služio je kao predsjednik gornjeg doma rumunskog parlamenta - Senata od 20. decembra 2008. do opoziva 23. novembra 2011. Od 21. aprila 2005. do 21. februara 2010. bio je na čelu Socijaldemokratske stranke, najveće političke stranke u Rumuniji. Nadalje, bio je kandidat te stranke za mjesto predsjednika Rumunije na predsjedničkim izborima 2009. godine, a koje je tijesno izgubio od Trajana Baseskua (Băsescu).Dana 17. jula 2019. imenovan je za zamjenika glavnog sekretara NATO-a.

Vodeći vojni savez na svijetu neće skrštenih ruku posmatrati udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje

Mirča Džoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a: Jasna poruka

Bosna i Hercegovina država je iz koje, posebno posljednjih godina, zbog teške ekonomske situacije i lošeg stanja u društvu, ljudi masovno sele. S druge strane je prava rijetkost da neko doseljava u BiH kako bi u nju živio, posebno pojedinci iz bogatih država. Ipak, postoje i oni koji Bosnu i Hercegovinu smatraju poželjnim mjestom za nastavak života.Tako na Facebooku egzistira grupa „Auswandern nach Bosnien und Herzegowina“, ili u prevodu emigriranje u Bosnu i Hercegovinu. Članovi grupe uglavnom su Bosanci i Hercegovci te Nijemci koji su zainteresirani za našu zemlju te mogućnost preseljenja u grupu.„Ako ste zainteresirani za emigraciju u Bosnu i Hercegovinu, došli ste na pravo mjesto“ – navodi se u opisu grupe.U grupi se dijele informacije o mogućnosti preseljenja u našu zemlju, procedurama za dobijanje dokumenata, prirodnim ljepotama BiH, dešavanjima, kulturi i običajima, kao i kursevi bosanskog jezika.„Šta radi Nijemac u Bosni?Jednostavno, živi u slobodi i sigurnosti”."Planiram projekt kodiran Bosanske Krupe i tržim nekoga ko mi može napraviti zgradu 12x4 metra po pristupačnoj cijeni"."Tražim kuću ili imanje na području Čapljine", neki su od komentara koji se mogu pročitati u ovoj grupi.

Članovi grupe uglavnom su Bosanci i Hercegovci te Nijemci koji su zainteresirani za našu zemlju te mogućnost preseljenja u grupu

Dok Bosanci i Hercegovci masovno emigriraju: Ovi Nijemci žele da presele u BiH

Protivnici Džoa Bajdena (Joe Biden) usredotočuju se na njegoe godine kao nešto što ga čini klimavim, zbunjenim i na kraju nepodobnim za dužnost. Stoga je veliki paradoks prvog mandata ovog 81-godišnjaka to što je predsjedao možda najenergičnijom američkom vladom u gotovo pola stoljeća. Oslobodio je val potrošnje koji je nakratko prepolovio stopu siromaštva u zemlji. Udahnuo je život posrnulom sindikalnom pokretu. I stvorio je industrijsku politiku koja ima za cilj preoblikovati američku ekonomiju.<h2>Porast potrošnje</h2>Ima dosta za raspravu o prednostima svega ovoga. Nagli porast savezne potrošnje pogoršao je zabrinjavajuću fiskalnu putanju zemlje. Subvencije firmama za ulaganje u Americi razljutile su američke saveznike i mogle bi završiti uzaludno. Ali ne može se poreći da mnoge od tih politika već imaju učinak. Pogledajte samo procvat u izgradnji fabrika: čak i ako uzmemo u obzir inflaciju, ulaganja u proizvodne pogone više su se nego udvostručila pod predsjednikom Bajdenom, skočivši na najviši rekord.Što bi Bajden radio u drugom mandatu? Moto reizbora Bajdena - "Možemo završiti posao" - više zvuči kao obećanje poduzetnika nego kao retorika ostarjelog političara. Ipak, prema tvrdnjama predsjednikovih sadašnjih i bivših savjetnika, „Bidenomics“ je tek nešto manje od ekonomske revolucije za Ameriku. Bila bi to revolucija oblikovana vjerom u vladu i nepovjerenjem u tržišta.Ističe se pet elemenata. Prvi je želja za poticanjem radnika, uglavnom preko sindikata. Drugi je veća socijalna potrošnja, posebno na obrazovanje u ranom djetinjstvu. Treće je stroža politika tržišnog natjecanja kako bi se obuzdao veliki biznis. Četvrto, val ulaganja namijenjen da Ameriku učini zelenijom i produktivnijom. Na kraju, Bajden želi oporezovati velike kompanije i bogate kako bi platili velik dio toga.Kao i kod svakog predsjednika, Kongres je do sada ograničio program Bajdena. Svih pet elemenata bilo je prisutno u prijedlogu zakona o izgradnji “Vratimo se boljem” od 3,5 biliona dolara koji su demokrati u Zastupničkom domu podržali 2021., samo da bi naišao na poraz u podijeljenom Senatu. Rezultat je da je najistaknutiji dio postojećeg Bidenomicsa investicijski element, koji se sastoji od tri dijela zakona usmjerenih na infrastrukturu, poluvodiče i zelenu tehnologiju. Potpisivanje tri zakona o velikoj potrošnji ipak se računa kao produktivan predsjednički mandat. Oni dodaju poticaj od 2 biliona dolara za preoblikovanje američke ekonomije. <h2>Investicijski programi</h2>Bijela kuća se također nada da će Bajdenovi investicijski programi sami dobiti zamah. "Vrlo smo ugodno iznenađeni mjerom u kojoj je privatni kapital tekao u smjeru naših poticaja", kaže Džered Bernstin (Jared Bernstein), predsjedavajući predsjedničkog Vijeća ekonomskih savjetnika. Velik dio novca odlazi u republikanske države, stvarajući poslovne jedinice i lokalne političare koji bi se protivili rezovima. U međuvremenu postoji, u načelu, dvostranačka podrška federalnoj potrošnji na nauku i tehnologiju kao načinu očuvanja konkurentske prednosti Amerike u odnosu na Kinu. Zato je nekoliko desetaka republikanaca u Zastupničkom domu i Senatu, iako u manjini, glasalo za paket poluvodiča. S obzirom na ovu konstelaciju interesa i utjecaja, industrijske politike koje su definirale bidenomiju u predsjednikovu prvom mandatu vjerojatno bi preživjele njegov drugi mandat, iako u nešto ograničenijem obliku.Ali što ako bi Bajden bio manje sputan? Da bismo stvarno razumjeli potencijalni opseg Bidenomike, vrijedi se zapitati što bi predsjednik učinio da demokrati na kraju kontroliraju oba doma Kongresa. Ukoliko bi se to desilo, tim Bajdena znao bi da imaju ograničeno vrijeme - vjerojatno samo dvije godine, do sljedećih izbora u sredini mandata - da učine bilo šta važno.Za početak bi se okrenuli socijalnoj politici. To uključuje besplatnu predškolu za trogodišnjake i četverogodišnjake, izdašne subvencije za brigu o djeci, izdatke za brigu o starijim osobama, prošireni porezni kredit za porodice s djecom i plaćeni roditeljski dopust. Dženet Jelen (Janet Yellen), ministrica finansija, opisala je ovu agendu kao "modernu ekonomiju ponude". Ona tvrdi da bi ulaganja u obrazovanje učinila američke radnike produktivnijima, dok bi ulaganja u skrb oslobodila ljude, posebno žene, da rade, što bi dovelo do veće radne snage. Ali to bi također bilo skupo, do najmanje 100 milijardi dolara godišnje dodatne potrošnje—što bi dodalo pola postotnog boda godišnjem saveznom deficitu (koji je 2023. dosegao 7,5% BDP-a). A provedba bi bila izazovna. Na primjer, finansiranje skrbi za djecu potaknulo bi potražnju za njom, što bi zauzvrat pogoršalo hronični nedostatak njegovatelja.Bajdenova želja da ojača sindikate također bi dobila novi poticaj. Predsjednik sebe opisuje kao predsjednika koji najviše podržava sindikate u američkoj historiji - što je tvrdnja koja bi mogla biti istinita. U njegovom prvom mandatu podrška sindikatima najjasnije je izražena riječima i simboličnim djelima: kada se u septembru pridružio štrajkajućim automobilskim radnicima u blizini Detroita, postao je prvi predsjednik koji je prošetao kolonom. Predsjednik Bajden bi volio da je učinio više. Isprva je želio mnoge industrijske subvencije uvjetovati time da firme zapošljavaju sindikalne radnike, zahtjev koji nije ušao u zakon. Velika nada radničkog pokreta za drugi Bajdenov mandat je usvajanje pro Acta, koji bi potaknuo kolektivno pregovaranje tako što bi, između ostalog, otežao firmama da interveniraju u glasovima sindikata. To bi predstavljalo kockanje: fleksibilnost američkog tržišta rada izvor je otpornosti ekonomije, što je posljednjih godina bilo dobro za radnike.Naličje Bajdena koji žudi za odobravanjem kao prosindikalnog predsjednika je to što se na njega također gledalo kao na neprijatelja biznisa. Članovi njegovog kabineta uzdižu zbog ove optužbe, napominjući da su korporativni profiti skočili i da su poduzetnici otvorili rekordan broj preduzeća tijekom njegova prvog mandata. Ipak, najveći pojedinačni razlog zašto je Bidenomics dobio lošu reputaciju njegova je agenda natjecanja, koju vodi Lina Kan (Khan) iz Savezne komisije za trgovinu (ftc). Iako su njeni napori da smanji korporativne divove propali, s neuspjelim tužbama protiv Mete i Microsofta, ona nije gotova. FTC je uveo nove smjernice za reviziju spajanja koje zahtijevaju od regulatora da pomno ispitaju skoro svaki posao koji velike kompanije čini većim, što bi moglo proizvesti još sporniju politiku tržišnog natjecanja. Pretjerana kontrola poslova također bi potrošila oskudne resurse regulatora i zatrovala atmosferu za veliki biznis. Alternativni fokus, na ublažavanje ograničenja korištenja zemljišta i labavljenje licenciranja zanimanja, pružio bi puno zdraviji poticaj konkurenciji.<h2>Kapetan industrije</h2>U isto vrijeme, Bajden bi mogao udvostručiti proizvodnu politiku svog prvog mandata. Oko 50 milijardi dolara poticaja za industriju poluvodiča bio je početak, ali to je malo u odnosu na to koliko je ulaganja potrebno za velike fabrike čipova. Savjetnici govore o naknadnom paketu finansiranja. Također bi postojala želja za izradom novog zakonodavstva kako bi se izgladile neravnine u provedbi industrijske politike. Todd Tucker s Instituta Roosevelt, ljevičarskog think-tanka, zagovara nacionalnu razvojnu banku, stvaranje spremnika novca koji bi se mogao usmjeriti na zaslužne projekte.Kako sve to platiti? Bajden je odavno jasno dao do znanja da želi povećati poreze na bogate, posebno na kućanstva koja zarađuju više od 400.000 dolara godišnje i na preduzeća. Predsjednikovi savjetnici tvrde da on doista vjeruje u fiskalnu disciplinu. Njegov budžet za tekuću fiskalnu godinu, na primjer, smanjio bi deficit za 3 biliona dolara tokom desetljeća, ili za 1% BDP-a godišnje, prema Odboru za odgovorni savezni budžetu (crfb), neprofitnoj organizaciji. To je, međutim, uvjetovano suzdržanošću demokrata kako porezni prihodi rastu - nešto što je teško zamisliti, kaže Maja Mekginis (Maya MacGuineas) iz CRFB-a.Značajan po odsutnosti u prvom mandatu Bajdena bio je bilo kakav ozbiljan trgovinski program, osim averzije prema tradicionalnim trgovinskim pregovorima. Možda bi Bajden mogao biti nešto manje opterećen zastrašujućom domaćom politikom trgovinskih sporazuma u drugom mandatu. Jedan od testova bit će mogu li Amerika i Evropa uspostaviti sporazum o kritičnim mineralima, radeći zajedno na osiguravanju inputa za proizvodnju baterija i obuzdavanju ovisnosti o kineskim dobavljačima.Ali očito nepovjerenje Bajdena prema globalizaciji vjerojatno će isključiti bilo što ambicioznije. Predsjednikova odluka od 26. januara da pauzira odobrenja za izvoz ukapljenog prirodnog plina bila je posljednja demonstracija njegovih protekcionističkih instinkata. I on će gotovo sigurno zadržati čvrst stav prema Kini. Veći dio njegova prvog mandata nagađalo se da će sniziti carine za Kinu. Sada, neki u njegovoj orbiti govore umjesto prilagodbi: smanjenje carina na osnovne potrošačke proizvode, dok ih podiže na proizvode visoke tehnologije.Većina akcije bi se, dakle, odvijala u domaćoj areni - bojnom polju za sve, od potrošnje za brigu o djeci do subvencija za poluvodiče. Pristalice tvrde da bi te politike učinile Ameriku ravnopravnijom, potaknule njenu industriju i nagnule teren prema radnicima, a dalje od šefova. Drugima oni izgledaju kao povratak velikom vladi, sa zastarjelim fokusom na proizvodnju i sindikate, što bi moglo zategnuti veze sa saveznicima. Bajden je bio najnevjerojatniji radikal u svom prvom mandatu. Ako ankete krenu u njegovu korist, on bi mogao otići još dalje u svom ekonomskom programu.

Bajden želi oporezovati velike kompanije i bogate kako bi platili velik dio toga

Bajden je iz temelja pokušao transformisati američku ekonomiju, ali nije završio posao

Izborni zakon je već decenijama jedan od gorućih neriješenih problema u našem društvu. Tri su problema koje Izborni zakon generira: jedan se tiče pitanja ljudskih prava i diskriminacije jer onemogućava svim građanima BiH da se kandidiraju na teritoriji cijele države za neke od najviših funkcija poput Predsjedništva, što je utvrđeno i presudom „Sejdić-Finci“. Drugi je onaj HDZ-ov, proizveden izborom Željka Komšića u Predsjedništvo (u čak četiri navrata), gdje se traži pravo Hrvata da sami sebi biraju članove Predsjedništva. I treći je onaj tehničke prirode, prije svega u pogledu uvođenja elektronskog glasanja, s obzirom na to da su ručno glasanje i brojanje već godinama izvor brojnih izbornih krađa i manipulacija. <h2>Postavljen rok</h2>Upravo po pitanju tehničkog aspekta izbora, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) postavio je krajem prošle godine rok političarima da za tri sedmice dogovore izmjene Izbornog zakona. Iako je rok prošao, a političari nisu postigli konačan dogovor, lideri vladajuće trojke, SNSD-a i HDZ-a sastali su se u Laktašima kako bi dogovarali izmjene Izbornog zakona te iznjedrili i određeni dokument. Iako su iz trojke negirali da su išta potpisali, političari SNSD-a i HDZ-a danima slavodobitno najavljuju da su na korak od dogovora, što strankama trojke nikako ne koristi, s obzirom na to da se to od propagandne mašinerije „dočekuje na nož“, s optužbama da su počinili izdaju i ispunili želje Dodiku i Čoviću.Tehničke izmjene Izbornog zakona, a koje se nalaze i u 14 prioriteta EU, bit će mnogo lakše dogovoriti, s obzirom na to da one ne zadiru u suštinska nacionalno-politička pitanja u vezi s izborom. Problem je što HDZ i zahtjev za tehničkim izmjenama koristi da traži sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona, prije svega po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH. <h2>Indirektni izbor</h2>Ono što ova stranka već godinama predlaže je formiranje više izbornih jedinica, iz kojih bi se birali članovi Predsjedništva, protiv čega su do sada sve probosanske stranke jednoglasno bile. Saznajemo da bi stranke trojke eventualno bile spremne prihvatiti indirektni način izbora, gdje bi ubuduće Parlament BiH birao članove Predsjedništva, čime bi se nastojala zadovoljiti i presuda Suda za ljudska prava i zahtjevi HDZ-a, a ovakvo rješenje bilo je ponuđeno i u „aprilskom paketu“. Međutim, ovakvom načinu izbora protive se u RS, zahtijevajući da u ovom entitetu ostane direktan način izbora članova Predsjedništva.Na ovaj način još jedno pitanje, konkretno slučaj tehničkih izmjena Izbornog zakona, postaje talac želja političkih stranaka da preko jednog pitanja pokušaju ostvariti šire političke interese. A pregovori stranaka za sada su jedini rezultat polučili u tome što su intervenciju visokog predstavnika stavili na stand by.<h2>U redovnoj proceduri</h2>Delegati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u srijedu su oborili prijedlog SDA o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je trebao biti razmatran po hitnoj proceduri, a odnosio se na integritet izbornog procesa. Umjesto toga, prijedlog će se razmatrati u redovnoj proceduri. SNSD-ovi i HDZ-ovi delegati istaknuli su stav da SDA-ova rješenja nisu dovoljno dobra i da će u redovnoj proceduri to biti ispravljeno.

HDZ i zahtjev za tehničkim izmjenama koristi da traži sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona

Jedno od gorućih političkih pitanja u BiH ponovo na stolu: Je li BiH konačno blizu dobivanja novog Izbornog zakona

Povodom posjete Sarajevu pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejmsa Obraena (James O'Brien) na Twitteru se oglasila Ambasada SAD u Sarajevu.- Pomoćnik državnog sekretara O’Brien i visoki predstavnik Christian Schmidt sastali su se danas kako bi razgovarali o najhitnijim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, uključujući izborni integritet. Pomoćnik državnog sekretara ponovno je potvrdio snažnu podršku Sjedinjenih Država visokom predstavniku i njegovu korištenju bonskih ovlasti za provedbu i obranu Dejtonskog mirovnog sporazuma, potporu BiH i njenim institucijama, kao i osiguravanje funkcionalnosti tih institucija, te suzbijanje huškačke retorike i djelovanja usmjerena na potkopavanje obje - navodi se u objavi.

<blockquote class="twitter-tweet">Assistant Secretary O’Brien and High Representative Christian Schmidt met today to discuss the most pressing challenges facing Bosnia and Herzegovina, including election integrity. The Assistant Secretary reaffirmed the United States’ strong support for the High Representative… <a href="https://t.co/9p0NQQSg65">pic.twitter.com/9p0NQQSg65</a>&mdash; US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) <a href="https://twitter.com/USEmbassySJJ/status/1753343424055644641?ref_src=twsrc%5Etfw">February 2, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pomoćnik državnog sekretara ponovno je potvrdio snažnu podršku Sjedinjenih Država visokom predstavniku i njegovom korištenju bonskih ovlasti

Obrajan se sastao sa Šmitom: Puna podrška visokom predstavniku

Damir Petrinić je podnio neopozivu ostavku na funkciji direktora sarajevskog Centra Skenderija.<h2>Rješavanje problema</h2>Ovu informaciju na svojim društvenim mrežama je potvrdio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk (NS) koji smatra da je Petrinić tokom dvogodišnjeg direktorskog rada pokrenuo rješavanje niza dugogodišnjih problema.- Sa žaljenjem sam primio informaciju Nadzornog odbora JKP Skenderija o neopozivoj ostavci gospodina Damira Petrinića na mjesto generalnog direktora ove iznimno važne firme za Kanton Sarajevo. Gospodin Petrinić je za vrijeme svog dvogodišnjeg mandata pokrenuo niz procesa rješavanja dugogodišnjih nagomilanih problema među kojima su i imovinsko-pravni odnosi koji su bili kočnica za obnovu ledene dvorane te uređenje projektne dokumentacije za obnovu Doma mladih - napisao je Uk.Među tim problemima je naveo imovinsko-pravne odnose za koje je istakao da su bili kočnica za obnovu ledene dvorane Centra te uređenje projektne dokumentacije za obnovu Doma mladih. Konstatovao je da je Petrinić zaslužan za to što je ovaj centar postao centar, kako je izjavio, novih aktivnosti.<h2>Centar novih aktivnosti</h2>- U periodu Petrinićevog mandata, Skenderija je postala centar novih aktivnosti kakav je Ex-Yu Rock Centar i Alternativni centar Amfiteatra doma mladih, na šta smo posebno ponosni. Raduje me što u pismu ostavke navodi kako i dalje ostaje posvećen zajedničkom ciju i misiji da Skenderija postane centar sporta i kulture u Kantonu. Kao premijer, zahvaljujem mu se na predanom radu i želim uspjeh u svim novim životnim i poslovnim izazovima - napisao je Uk.Podsjećamo, inspektor Općine Centar je tokom Petrinićevog direktorskog mandata donio odluku o rušenju građevina na platou Centra Skenderija (Trgovki). Međutim, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je poništilo odluku o rušenju.Osim toga, tokom Petrinićevog mandata je aktuelizirano šta će biti s cjelokupnim centrom. Naime, nakon objave Damira Nikšića ponovo je aktualizirana priča o interesu arapskih investitora da privatiziraju Skenderiju i na njenom mjestu grade novi kompleks, što je naišlo na brojne reakcije u javnosti.

Ovu informaciju na svojim društvenim mrežama je potvrdio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk (NS) 

Direktor Skenderije Damir Petrinić podnio neopozivu ostavku

U cilju unapređenja znanja i uvida u nove kategorije duhanskih i nikotinskih proizvoda, na Igmanu je održana radionica za predstavnike institucija za nadzor nad tržištem.<h2>Izazovi tržišta</h2>Radionica je realizirana kako bi se prisutni što bolje upoznali s različitim aspektima i izazovima tržišta duhana i duhanskih i nikotinskih proizvoda te novim kategorijama proizvoda, jer, osim državnih agencija za provedbu zakona, kao što su SIPA, UIO i Granična policija BiH, i ovi organi svojim terenskim radom pružaju snažnu podršku borbi protiv crnog tržišta.Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda u BiH ostaje izazov zbog više faktora. Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koje bi se usmjerile na suzbijanje ilegalne trgovine te prilagodba zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.Osim na javnim mjestima, pijacama ili kod uličnih prodavača, ilegalni duhan sve se više prodaje i preko interneta, a istraživanja pokazuju da je naročito izražena prodaja rezanog duhana, koja je u prethodne dvije godine skočila za 40 posto. To potvrđuju i rezultati istraživanja Agencije za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS, koje je provedeno 2022. godine.<h2>Novi proizvodi</h2>Tokom edukacije prisutni su dobili uvid u nove kategorije duhanskih i nikotinskih proizvoda bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice. Ti proizvodi su, upravo zbog izostanka procesa sagorijevanja prilikom korištenja, prema svjetskim naučnim istraživanjima, potencijalno manje štetni od cigareta i mogu biti efikasni za prestanak pušenja, što sve veći broj zemalja koristi kako bi potaknuo pušače klasičnih cigareta na te alternativne proizvode. Učesnicima je posebno skrenuta pažnja da prodaja ovakvih proizvoda, kao i prodaja klasičnih duhanskih proizvoda, izričito isključuje prodaju i upotrebu maloljetnicima, a nad time se obavljaju stroge i redovne kontrole.Manju štetnost i efikasnost tih proizvoda u prestanku pušenja je potvrdilo i istraživanje iza kojeg stoji “Cochrane”, globalna nezavisna mreža istraživača u području zdravlja koja radi na način da stručnjaci-istraživači upoređuju sve svjetske relevantne i recentne studije o određenoj zdravstvenoj temi i donose nezavisni zaključak koji se objavljuje u “Cochrane” biblioteci, tj. zbirci, odnosno bazi podataka koja pruža visokokvalitetne, nezavisne dokaze koji podržavaju donošenje odluka u zdravstvenoj zaštiti.U konačnici, prisutnima su predstavljene i javne zdravstvene strategije zemalja koje žele ubrzati borbu protiv pušenja. Ključnu ulogu u tome imaju strategije smanjenja štete od duhana, kojim se odrasli pušači koji na drugi način ne mogu prestati pušiti prebacuju upravo na nove proizvode kod kojih nema sagorijevanja, odnosno na grijane duhanske proizvode, e-cigarete i nikotinske vrećice.Kao najbolji primjeri zemalja koje postižu najbolje rezultate su Švedska, koja je jedna od najuspješnijih država u borbi protiv pušenja i koja će ove godine jedina u svijetu postići cilj od manje od 5 posto populacije koja puši cigarete, a tu spadaju i Velika Britanija te Francuska.I brojne druge zemlje širom svijeta potiču upotrebu proizvoda bez sagorijevanja kod odraslih pušača, a tu spadaju i Novi Zeland, SAD te Japan.<h2>Razlika između nikotinskih vrećica i snusa</h2>Za službenike institucija koji nadziru tržište bila je važna i edukacija o temi razlike između nikotinskih vrećica i snusa, jer se u javnosti često miješaju te dvije kategorije te se dobiva dojam da su obje prisutne na tržištu BiH. Činjenica je pak da je snus, odnosno duhanske vrećice za oralnu upotrebu, zabranjen proizvod diljem EU, ali i u BiH, te su dostupne samo u Švedskoj. Nikotinske vrećice su pak sasvim druga kategorija proizvoda. Ne sadrže duhan i proizvod su koji se svrstava u proizvode s potencijalom smanjene štetnosti u odnosu na tradicionalne cigarete. Upravo su one primjer proizvoda nove generacije bez sagorijevanja duhana koji mogu imati važnu ulogu u borbi protiv pušenja, a po mnogima su i vid pomoći koji djeluje kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.

SDP pojačali vijećnici koje su optužili za rušenje Bogićevića

Ministar Dizdar u FGR podcastu: Kada je u pitanju Izborni zakon, SNSD je učinio svojevrsnu podvalu

Nerin Dizdar za "Avaz" otkriva: Šta je trojka dogovorila sa Dodikom i Čovićem?

Nerin Dizdar za "Avaz": Nećemo pristati na HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona

Obrajan upozorio na problem glomaznog javnog sektora: Stranački uhljebi gutaju bh. ekonomiju

Sanja, generacijo moja

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj monarhiji: Otpor begova i uleme europeizaciji Bošnjaka

Stav postaje mjesečnik: Nestalo novca za Bakirovo pogromaško glasilo

Mirča Džoana posjetom uzburkao duhove: Koliko je BiH udaljena od NATO-a

Mirča Džoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a: Jasna poruka

Dok Bosanci i Hercegovci masovno emigriraju: Ovi Nijemci žele da presele u BiH

Bajden je iz temelja pokušao transformisati američku ekonomiju, ali nije završio posao

Jedno od gorućih političkih pitanja u BiH ponovo na stolu: Je li BiH konačno blizu dobivanja novog Izbornog zakona

Obrajan se sastao sa Šmitom: Puna podrška visokom predstavniku

Direktor Skenderije Damir Petrinić podnio neopozivu ostavku

Prodaja rezanog duhana u BiH skočila za 40 posto

SDP pojačali vijećnici koje su optužili za rušenje Bogićevića

Ministar Dizdar u FGR podcastu: Kada je u pitanju Izborni zakon, SNSD je učinio svojevrsnu podvalu

Nerin Dizdar za "Avaz" otkriva: Šta je trojka dogovorila sa Dodikom i Čovićem?

Nerin Dizdar za "Avaz": Nećemo pristati na HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona

Obrajan upozorio na problem glomaznog javnog sektora: Stranački uhljebi gutaju bh. ekonomiju

Sanja, generacijo moja

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj monarhiji: Otpor begova i uleme europeizaciji Bošnjaka

Stav postaje mjesečnik: Nestalo novca za Bakirovo pogromaško glasilo

Mirča Džoana posjetom uzburkao duhove: Koliko je BiH udaljena od NATO-a

Mirča Džoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a: Jasna poruka

Dok Bosanci i Hercegovci masovno emigriraju: Ovi Nijemci žele da presele u BiH

Bajden je iz temelja pokušao transformisati američku ekonomiju, ali nije završio posao

Jedno od gorućih političkih pitanja u BiH ponovo na stolu: Je li BiH konačno blizu dobivanja novog Izbornog zakona

Obrajan se sastao sa Šmitom: Puna podrška visokom predstavniku

Direktor Skenderije Damir Petrinić podnio neopozivu ostavku

Prodaja rezanog duhana u BiH skočila za 40 posto