<p>U Generalnom konzulatu Bosne i Hercegovine u Frankfurtu već duže vrijeme traje svojevrstan haos koji se, prije svega, može zahvaliti generalnoj konzulici Višnji Lončar. Iako nije ispunjavala ni formalne uvjete da bude imenovana niti imala iskustva u diplomatiji, Željko Komšić je odlučio postaviti je za generalnu konzulicu u možda i najvažnijoj evropskoj državi.<br></p><h2>Osvještavanje Konzulata</h2><p>U jednom od prošlih izdanja pisali smo o nekima od brojnih skandala koje Lončar priređuje Bosni i Hercegovini, a u koje su spadali i osvještavanje Konzulata, recitiranje sura na obilježavanju godišnjice džemata ili zloupotreba pozicije kada je, pred izbore, pozivala dijasporu da glasa za Željka Komšića.</p><p>Konzul BiH u Frankfurtu Admir Atović u razgovoru za „Avaz“ je otkrio da Lončar od imenovanja uporno krši sva pravila i procedure te provodi samovolju.</p>

<p>- Kada je ona prvi put došla ovdje, šest mjeseci sam joj pomagao. Međutim, onda su počeli neki zahtjevi koji su mimo svake pameti. Ja moram kao državni službenik provoditi zakone i štititi prava svih građana BiH - ističe Atović.</p><p>Kako kaže, Lončar je od njega, između ostalog, direktno zahtijevala da odbije bh. državljaninu osuđenom za ratne zločine obraditi zahtjev za ostvarivanje penzionog prava “jer je u pitanju četnik“.</p><p>- Odgovorio sam da ja to ne mogu odbiti i da moram biti svakom državljaninu na raspolaganju. On je osuđen za to što je uradio, dodatni sud će biti kod Boga dragog. Onda je počela da izvodi cirkus u Generalnom konzulatu, dovela je kardinala Puljića da osvještava prostorije, dovodila je u Konzulat neki džemat... Ja sam vjernik, ali moramo biti svjesni da je ovo sekularna država i da se vjera tu nema šta miješati - ističe Atović.</p><h2>Mjeseci pritisaka</h2><p>No, umjesto uvažavanja njegovih sugestija, Atović kaže kako već mjesecima trpi teror od generalne konzulice.</p><p>- Prebačen sam iz prostorija od šezdeset kvadrata u radni prostor od deset kvadrata u kojem se, kao ratni vojni invalid, ne mogu u kolicima okrenuti. Međutim, ona je odbila da mene prijavi njemačkim vlastima, oduzela mi je pečat, iz kancelarije su mi oduzeli službeni kompjuter. Onemogućila mi je pristup toaletu, četiri mjeseca nemam svjetlo. Odbija da mi isplati plaću, koju dobijem sa 15-20 dana zakašnjenja, zbog čega ne mogu da platim kiriju za stanovanje. Mjesecima nisam niti jedan predmet riješio, jer mi ne dozvoljavaju da radim. O svemu sam obavijestio Ministarstvo vanjskih poslova u Sarajevu. Gospodin Konaković je hitno napisao nalog da mi se mora omogućiti rad, da mi se na vrijeme isplate plaće, međutim, ona se oglušila i nastavila raditi po svom - navodi Atović.</p><p>Pokušala je, kako kaže, djelovati i krivičnim prijavama protiv njega, praveći od svega i diplomatski skandal.</p><h2>Socijalna pomoć</h2><p>- Ona je na ovu poziciju došla kao kandidat koji je naveo da ima pet godina i pet mjeseci radnog staža. A za ovu poziciju je potrebno najmanje deset godina radnog staža. Onda, prijavila je u konzulat lažiranu biografiju u kojoj piše da je od 1996. do 2006. radila u nekom privatnom obrtu, a u njemačkoj evidenciji stoji da je u tom periodu bila na socijalnoj pomoći - navodi Atović za „Dnevni avaz“.</p>

Iako nije ispunjavala ni formalne uvjete da bude imenovana niti imala iskustva u diplomatiji, Komšić je odlučio postaviti je za generalnu konzulicu

Komšićeva "konzulica od skandala" napravila haos u Frankfurtu: Neistomišljenicima ne isplaćuje plaće i blokira ulaz u WC

<p>U intervjuu za „Dnevni avaz“ ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH dr. Tomas Fičen (Thomas Fitschen) govorio je o odnosima ovih dviju zemalja, evropskom putu Bosne i Hercegovine, odlivu stanovništva te ključnim ciljevima Njemačke ambasade.<br></p><h2>Zajednička politika</h2><p><b>Savezna vlada Njemačke je u svom koalicionom sporazumu jasno stavila do znanja da je zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Ipak, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, vidimo da su preživjele stare retorike i stare politike. Ima li EU odgovor na to?</b></p><p>- Savezna vlada je od svog imenovanja u centar pažnje stavila zapadni Balkan, a posebno BiH. Manuel Saracin (Sarrazin) je imenovan za specijalnog izaslanika za region. Njemački Bundestag je donio rezoluciju u kojoj se ističe da se o teritorijalnom integritetu BiH ne može pregovarati i da su sva secesionistička nastojanja neprihvatljiva. Ponašanje Milorada Dodika ima posljedice. Njemačka je zaustavila četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura u Republici Srpskoj. Naš stav je eksplicitan: nema novca za one koji potkopavaju državu BiH. Mržnja i secesionistička retorika imaju svoju cijenu. Očekujemo od pristupnih kandidata da učestvuju u zajedničkoj evropskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Da se Milorad Dodik i ovdje suprotstavlja interesima Bosne i Hercegovine, nije, nažalost, iznenađenje. </p><p><b>BiH i dalje nije dobila svjetlo za započinjanje pregovora u EU. Kako ocjenjujete napredak koji je ostvarila naša zemlja i postoji li šansa?</b></p><p>- Od 15. decembra 2022. godine BiH je ostvarila značajan napredak u pravcu EU, ali se nije uhvatila ukoštac s mnogim teškim temama. Istovremeno, u Republici Srpskoj bilježimo zabrinjavajuće nazadovanje po pitanju slobode medija i izražavanja i napade na civilno društvo. Od presudnog je značaja da BiH kao država radi na realizaciji 14 prioriteta koje je navela EU. Ispunjenjem tih prioriteta popravit će se prije svega životi ljudi u BiH. To je bit približavanja EU. Bitni su, naprimjer, zakon o pranju novca, zakon o sukobu interesa i nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije. Naravno da građani s pravom očekuju i da će se poboljšati integritet izbora i na lokalnim izborima. BiH bi, također, trebala sklopiti sporazum s Frontexom.</p><h2>Energetski sektor</h2><p><b>Njemačka je uvjerljivo najveće izvozno tržište za BiH. Kako komentirate ekonomsku i druge vidove saradnje Njemačke i BiH te kako oni mogu biti još bolji?</b></p><p>- Ekonomski odnosi Njemačke i BiH su bliži i pouzdaniji nego ikad. BiH geografski ima izvrstan položaj za nas. Njemačke kompanije su sve više zainteresirane za BiH kao poslovnu lokaciju. Ja bih ovdje posebno spomenuo energetski sektor. BiH nudi izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obnovljiva energija, posebno energija vjetra. U Livnu treba da se napravi sistem vjetroparkova koji će izgraditi jedna njemačka kompanija. To znači kvalificirana radna mjesta i javni prihod kroz najmove. Ovo je moguće samo ako se pojednostave procedure izdavanja odobrenja koja su pod utjecajem politike i smanje administrativne prepreke. Podržavamo BiH u neophodnoj tranziciji od fosilnih energenata i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Vidimo velike mogućnosti za našu saradnju. Ali sve to ne ide bez reformi i uklanjanja birokratskih prepreka. </p><h2>Razvijanje talenata</h2><p><b>Posljednjih godina BiH bilježi snažan odliv stanovništva, posebno mladih ljudi, a većina odlazi upravo u Njemačku. Neki bi optužili Vašu zemlju i da nam „uzima talente“. Kako Vi gledate na te trendove?</b></p><p>- Radujemo se zbog useljavanja. Međutim, ja bih riječ „uzimati“ zamijenio s „razvijati talente“. Iznad svega, mi ciljamo na cirkularnu migraciju. Podupiremo mlade talente kako bi mogli razviti svoj puni potencijal u Njemačkoj i imati priliku da direktno i indirektno podrže svoju domovinu. Ali budimo i iskreni: mnogi od onih koji napuste zemlju ne misle samo na novac koji mogu zaraditi na drugom mjestu. Iz anketa znamo da su nezadovoljstvo političkom situacijom u zemlji i neizvjesnost u njenu budućnost, također, jaki motivi za iseljenje.&nbsp;</p>

Mržnja i secesionistička retorika imaju svoju cijenu, rekao je

Tomas Fičen, ambasador SR Njemačke u BiH, za "Avaz": Nema njemačkog novca za Dodika

<p>Poslanici crnogorskog parlamenta jučer&nbsp;su za&nbsp;vrhovnog državnog tužioca izabrali Milorada Markovića.<br></p><h2>Dvotrećinska većina</h2><p>Glavni državni tužilac u susjednoj Crnoj Gori bira se u Skupštini. Za izbor vrhovnog tužioca u prvom krugu glasanja potrebna je dvotrećinska većina. Ukoliko ona ne bude osigurana, u drugom krugu glasanja potrebna je tropetinska većina od 49 poslanika. Marković je ukupno imao 61 glas od 74 moguća.</p><p>Gotovo je identičan način biranja glavnog državnog odvjetnika (ekvivalent državnom tužiocu) u susjednoj Republici Hrvatskoj. Glavnog državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine&nbsp;Hrvatski sabor, na prijedlog&nbsp;Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.</p>

<p>Bosna i Hercegovima ima, međutim, drugačiji način biranja. Glavnog državnog tužioca (kao uostalom i sudije) imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Iako ovo na prvu izgleda kao način da se smanji politički utjecaj na imenovanje, tako što bi se potpuno odvojilo od političkih institucija odlučivanja, u praksi u BiH to do sada nije bio slučaj. Naime, osim što je ovakav način imenovanja dao ogromne ovlasti i moć Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, upravo je ono često bilo pod političkom kontrolom.</p><h2>Moć VSTV-a</h2><p>Simptomatičan je primjer Milana Tegeltije. Nakon što je godinama bio jedan od najmoćnijih ljudi u BiH gospodareći na svojoj poziciji, Tegeltija je nakon ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a ekspresno ušao u kabinet Milorada Dodika kao njegov savjetnik u Predsjedništvu.</p><p>Postoji više argumenata zašto je dobro da parlament bira glavnog tužioca te zašto bi trebalo razmisliti u uvođenju takve prakse i u Bosni i Hercegovini.</p><p>Naime, u predstavničkoj demokratiji upravo su članovi parlamenta u ulozi predstavnika naroda u pravom smislu te riječi i određenih glasačkih okruga te na taj način kroz svoje djelovanje ispunjavaju narodnu volju. Postavljanje praga visoko, kao neophodnog uvjeta za izbora tužioca od, primjerice, dvije trećine, kao što je to u Crnoj Gori ustanovljeno, mogućnost zloupotreba odnosno nametanja tužioca kao izraza volje samo jedne vladajuće strukture svodi se na minimum. Umjesto toga, dvotrećinska većina zahtijeva široku društvenu koaliciju između pozicije i opozicije.</p><p>U takvoj situaciji najveću šansu da budu izabrani imaju upravo neutralni kandidati, tj. oni tužioci koji nisu u posebnim vezama ni s jednom političkom opcijom i oko kojih onda više stranaka može pronaći konsenzus. To implicira da najkvalitetniji i najnezavisniji pojedinci imaju najveće šanse da budu birani na pozicije.</p><h2>Glasanje naroda</h2><p>U saveznoj vladi Sjedinjenih Država državni tužilac je član kabineta i, kao šef ministarstva pravosuđa, najviši je službenik za provedbu zakona i advokat vlade.&nbsp;</p><p>Pojedinačne američke države i teritorije, kao i federalni okrug Vašington, također imaju državne tužioce sa sličnim odgovornostima. Većina tužilaca bira se narodnim izborima, za razliku od državnog tužioca SAD, kojeg imenuje predsjednik i potvrđuje Senat.</p>

Postoji više argumenata zašto je dobro da se na taj način bira glavni tužilac

S jedne od sjednica: Treba li drugačiji način biranja

Praksa u većini demokratskih država: Treba li i BiH u Parlamentu birati glavnog tužioca

<p>Nakon što su bivši glavni porodični sudija Ranko Debevec i bivši prvi porodični obavještajac Osman Mehmedagić Osmica završili u pritvoru osumnjičeni za nelegalno prisluškivanje sudija, bivšem porodičnom premijeru Fadilu Novaliću potvrđena je kazna zatvora od četiri godine za respiratorni kriminal, zajedno sa saučesnicima Fikretom Hodžićem i Fahrudinom Solakom.</p><p>Bošnjaci i Bosna i Hercegovina suočavali su se s različitim vrstama političkih siledžija, neznalica i nesposobnjakovića. Korupcija, nepotizam, zloupotreba položaja i maćehinsko upravljanje resursima način su vladavine većine njih. Ipak, do dolaska Izetbegovića na čelo SDA, kojom je u stvarnosti upravljala Sebija Izetbegović, niko nije mogao ni pomišljati da se kompletan sistem može u tolikoj mjeri i tako bezočno pretvoriti u porodično vlasništvo – od obavještajne službe kojoj je glavni zadatak postao da prati da ne bi neko nešto protiv predsjednika i hanume, premijera koji je bio pretvoren u kurira za potpisivanje želja i poslova dinastije, do ljekara koje je sultanija s falsificiranom diplomom ponižavajuće postrojavala u svojim cirkuskim performansima za medije.</p><p>Naravno, u stilu svakog autokrate, nisu se libili pokušati primjenjivati silu prema svakome ko bi odbio služiti njihovim interesima, od montiranja afera, preko prisluškivanja, do javnih botovskih pogroma u kojima su se danonoćno crtale mete.</p><p>Na kraju su im leđa okrenuli čak i botovi, shvativši da od propale dinastije i njihove privatne stranke fajde više nema.</p><p>Puno gore su prošli oni koji nisu, naime, sva ta armijica moralnih pantljičara koja je godinama pristajala podanički i bespogovorno služiti smiješnoj dinastiji. Takvi, poput Fadila Novalića, to će podaništvo u konačnici platiti vlastitom slobodom. Jasno je da nabavku kineskih trulja respiratora on nije ni osmislio niti bio baš najsvjesniji šta potpisuje, no bio je dovoljno nerazuman i savitljiv da kao odgovorno lice stavi potpis na tu kriminalnu svinjariju koja je građane koštala 10,5 miliona KM, a mnoge, moguće, i života. Upravo premijer kakav im je i trebao.</p><p>Osim što je njihovom privatizacijom devastirao i kompromitirao državne institucije, zavadio Bošnjake s ostatkom svijeta, učinio njihovu poziciju nikad gorom, “poseljačio” društvo i radikalizam i mržnju potegao kao posljednje utočište, Izetbegović je uspio uništiti i vlastitu stranku, a svojim najbližim saradnicima otvoriti put u zatvor. Da ima i trunke obraza, zavukao bi se u mišiju rupu u svojoj vili na Poljinama i ne bi se pojavljivao ni u svojoj avliji, a kamoli u javnosti. No, nema.</p>

Nakon devastiranja države Izetbegović je uspio uništiti i vlastitu stranku, a svojim najbližim saradnicima otvoriti put u Vojkoviće

Dinastija vodi u zatvor

<p>Nakon sastanka lidera SNSD-a, stranaka trojke i HDZ-a u Bakincima kod Laktaša Dragan Čović je kazao da će do kraja februara finalizirati izmjene Izbornog zakona BiH i nastaviti rad na svim prioritetima za otvaranje pregovora s EU.</p><p>Iako može izgledati kao kupovina vremena i novo zamajavanje javnosti pričom da su se lideri „dogovorili da će se dalje dogovarati“, postoji dovoljno razloga da, u konkretnom slučaju, vjerujemo da će se lideri zaista usaglasiti te da će izmjene Izbornog zakona biti usvojene bez najavljene intervencije visokog predstavnika.</p><p>A upravo je Milorad Dodik taj kojem je izvjesno najbezbolnije rješenje da navedene izmjene Izbornog zakona budu usvojene. Naime, najava Kristijana Šmita (Christian Schmidt) je vrlo spretna klopka, za koju je Dodik svjestan da je najbolje da je izbjegne.</p><p>Naime, u slučaju odbijanja usvajanja zakonskih izmjena, Šmit bi ih, izvjesno, nametnuo. A Dodik, koji, zajedno s rukovodstvom RS, već mjesecima papagajski ponavlja da Šmit nije legalni visoki predstavnik i da njegove odluke ne prihvata, ispred sebe bi imao prvo nametanje koje se direktno odnosi i na manji entitet. U slučaju Šmitovog djelovanja, Dodik bi imao dvije mogućnosti – pokunjiti se, pognuti glavu, prihvatiti odluku i javno se osramotiti demonstriranjem da je njegovo tobožnje suprotstavljanje i nepriznavanje visokog predstavnika bila samo šarena laža za mase.</p><p>Naravno, takva samoblamaža i predaja bile bi preteške čak i za Dodika. Alternativa koja bi mu se nametnula je da istraje u svom ponašanju, odbije prihvatiti odluku visokog predstavnika i na taj način uđe u krajnje direktnu konfrontaciju sa Šmitom i međunarodnom zajednicom. A to bi upravo mogla biti ona crvena linija čiji bi prelazak izazvao žestok odgovor i poslije čega ne bi više mogao nazad.</p><p>Suočen s takvim opcijama, Dodiku je najbezbolnije rješenje s partnerima u državnoj vlasti dogovoriti izmjene Izbornog zakona, posebno što su stavljene u kontekst evropskih zakona.&nbsp;</p>

Lider RS eskivira direktan okršaj s međunarodnom zajednicom, koji bi za njega mogao biti fatalan

Spašava sam sebe

<p>Po legendi, u Jemenu je postojalo pleme Azra (arap. djevica, čista kao pustinjski pijesak). Ukoliko mladići iz tog plemena nisu mogli da ostvare ljubav prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u rat da bi što prije umrli zaljubljeni, jer život bez ljubavi nije život. Inspirisan legendom, Hajnrih Hajne je napisao pjesmu "Azra" i objavio je 1851. godine u zbirci "Romansero".</p><p><br></p><h2>Svjetski bol</h2><p></p><p>Hajne je jedan od najvećih njemačkih liričara XIX vijeka. Osjećajan, duhovit, smeo, borben i sarkastičan: pjesnik je "svjetskog bola", ali i raskida sa romantikom. Bio je revolucionar kako kroz liriku, tako i kroz društveno djelovanje. Zbog naprednih pogleda dela su mu za života u Njemačkoj bila zabranjivana, a kako je bio jevrejskog porijekla, zabrana je bila obnovljena i u doba nacizma.  Jedan je od najčešće prevođenih pjesnika sa njemačkog govornog područja, a na prostoru bivše SFRJ je najprevođeniji strani pjesnik.</p><p>"Kraj tanana šadrvana" je sevdalinka (bosanska, gradska, ljubavna pjesma) koja je nastala prijevođenjem pjesme »Azra« (nem. Der Asra) Hajnriha Hajnea. Pjesmu su, osim Alekse Šantića (1923.), prevodili: Safvet-beg Bašagić, Dragutin Ilić, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić... Njeni motivi su upotrijebljeni u narodnoj, klasičnoj, starogradskoj, pop, rok, pank i novovalnoj muzici. Navodno, Hajneova "Azra" je poznatija u Bosni i Hercegovini nego u Njemačkoj.</p><p>"Sevdalinka je bol – koja pjeva. To je posebna vrsta boli, ljubavne boli, dakle, boli koja raduje i radosti koja boli - volšebna dijalektika paradoksalnog emocionalnog miksa". kaže prof. dr Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka - alhemija duše".&nbsp;</p>

<h2>"Crna žuč"</h2><p>U brojnim slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove "sevdah". Sama riječ sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" ("crna žuč"), prijevod sa grčkog imena supstance koju je Aristotel smatrao odgovornom za sva mračna i depresivna raspoloženja kod ljudi. U turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u bosanskom pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada.</p><p>Pjesmu "Kraj tanana šadrvana" pjevali su i pjevaju mnogi: Himzo Polovina, Zaim Imamović, Jadranka Stojaković, Beba Selimović, Hanka Paldum, Ibrica Jusić, Zvonko Bogdan, Branimir Džoni Štulić, Saša Lošić Loša. Njemačko porijeklo teksta je, onima koji ne znaju ovu priču, postalo primjetno od kada je interpretatorka sevdaha Hanka Paldum počela sa izvođenjem pjesme na njemačkom jeziku, a na koncertima često pjesmu pjeva dvojno, na maternjem i na njemačkom jeziku.</p><p>Muziku nadahnutu Hajneovom pjesmom komponovali su Karl Lev, Anton Rubinštajn i Franc List. Po njoj je Džoni Štulić bend nazvao "Azra" (1977.), a stihove zadnje strofe preuzeli su članovi grupe "Crvena jabuka" (1986.) u pjesmi "Sa tvojih usana«".</p>

Hajne je jedan od najvećih njemačkih liričara XIX vijeka

"Kraj tanana šadrvana" jedna je od najpoznatijih sevdalinki, ali znate li da je njen autor veliki njemački pjesnik

<p>Prvi diplomat EU Džozep Borelj (Josep Borrell) u petak je otvoreno optužio Izrael da je finansirao palestinsku militantnu skupinu Hamas.</p><h2>Šokantna izjava</h2><p>-	Hamas je finansirala izraelska vlada u pokušaju da se oslabi palestinska vlast - rekao je Borrelj za španke novine El País. </p><p>Borrelj je govorio na španskom Univerzitetu Valjadolid, gdje je španskom političaru dodijeljen počasni doktorat.</p><p>Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) ranije je negirao takve optužbe.</p><p>U svom govoru u petak, Borelj — koji je zadužen za vanjsku politiku EU-a — također je naglasio da je stvaranje palestinske države neophodno kako bi se riješio tekući sukob. </p><p>-	Jedino rješenje je stvoriti dvije države koje dijele zemlju za koju su umirali 100 godina - rekao je Borelj. Dodao je da se takvo rješenje mora "nametnuti izvana".</p><p>Izraelska vlada oštro se suprotstavila Boreljovim optužbama.</p><p>-	G. Borrej nije u pravu. Daleko od toga da teži jačanju Hamasa, kao što je rekao visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, premijer Benjamin Netanjahu snažno je udario Hamas u tri velike vojne operacije; u 2012., 2014. i 2021. . rekao je Ophir Falk, Netanjahuov glavni savjetnik za vanjsku politiku, u izjavi. “Nakon masakra 7. oktobra nad više od 1000 Izraelaca i više od 250 uzetih za taoce, ratni kabinet gospodina Netanyahua uputio je izraelsku vojsku da uništi Hamas.”</p><h2>Brojni komentari</h2><p>Boreljovi komentari došli su samo nekoliko dana prije nego što bi ministri vanjskih poslova EU trebali održati nekoliko sastanaka sa svojim kolegama iz Izraela, Palestinske samouprave i ključnih arapskih zemalja u Briselu. Ministri će u ponedjeljak raspravljati o sukobu Izraela i Hamasa u Gazi, gdje izraelske trupe mjesecima izvode nemilosrdno bombardiranje i kopnene napade, te o izgledima za buduće mirovno rješenje.</p><p>U isto vrijeme, EU će u ponedjeljak objaviti nove sankcije Hamasu koje su osmišljene kako bi pogodile izvore financiranja militantne grupe, rekla su tri diplomata EU-a za POLITICO.</p><p>U četvrtak je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se poziva na trajni prekid vatre u Gazi — pod uvjetom da se Hamas razbije i svi taoci oslobode. Rezolucija je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je izraelski predsjednik Netanjahu odbacio ideju nezavisne palestinske državnosti, čime je odbacio poticaj Sjedinjenih Država i EU za stvaranje palestinske države.</p><p>Tvrdnje da je Netanjahuova vlada dopustila finansiranje Hamasa, uključujući dopuštanje katarskom finansiranju Gaze, ranije su iznosili izraelska opozicija, kao i analitičari i mediji uključujući New York Times. Izraelski funkcioneri kažu da je to bio dio politike koju je većina vodećih izraelskih političara prihvatila kao mogući način moderiranja Hamasa s temeljnom pretpostavkom da će militantna grupa ublažiti svoj ideološki žar i potaknuti ga da se usredotoči na upravljanje.</p><p>-	Izrael je dopustio koferima s milionima u katarskoj gotovini da uđu u Gazu preko njegovih prijelaza od 2018., kako bi održao svoje krhko primirje s Hamasovim vladarima Pojasa - navodi se u tekstu u Times of Israel 8. otkobra , dan nakon što je Hamas izveo nasilne napade na Izrael.</p><p>Netanjahu je oštro negirao dopuštanje Kataru da financira Hamas kako bi podijelio Palestince u suparničke političke tabore. Ali izraelski čelnik rekao je 2019. na konferenciji stranke Likud: "Svako ko želi spriječiti uspostavu palestinske države mora podržati jačanje Hamasa."</p><p>U međuvremenu, izraelski funkcioneri u subotu su se osvrnuli na izjave američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) izrečene nekoliko sati ranije da je rješenje s dvije države još uvijek moguće čak i dok je Netanjahu na vlasti. Dvojica čelnika razgovarala su prvi put u mjesec dana, usred rastućih frustracija između Bajdenove administracije i Izraela, a nakon razgovora Bajden je rekao novinarima da bi neke "vrste" dvodržavnog rješenja mogle biti prihvatljive izraelskom premijeru.</p><p>Netanjahu je ranije ove sedmice odbacio pomisao o uspostavi palestinske države koja bi živjela uz Izrael, a njegov ured ponovio je svoje kruto protivljenje u izjavi poslanoj POLITICO-u. </p><p>-	U svom razgovoru s predsjednikom Bajdenom, premijer Netanjahu je ponovio svoju politiku da nakon što Hamas bude uništen, Izrael mora zadržati sigurnosnu kontrolu nad Gazom kako bi osigurao da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu, što je zahtjev koji je u suprotnosti sa zahtjevom za palestinskim suverenitetom -rekao je njegov ured.</p><p>Borrelj, koji je šef vanjske politike EU-a od 2019., ima dugu evidenciju nediplomatskih trenutaka, uključujući kada je Evropu usporedio s "vrtom", a ostatak svijeta nazvao "džunglom", i vrijeme kada je tvitao osjetljiv dokument vezan uz izručenje od vlasti Ujedinjenog Kraljevstva.</p>

Jedino rješenje je stvoriti dvije države koje dijele zemlju za koju su umirali 100 godina - rekao je Borelj

Boreljovo priznanje potreslo svjetsku politiku: Izrael je finansirao Hamas!

<p>Na ceremoniji 5. decembra kojom se obilježava deset godina od smrti Nelsona Mandele, čovjeka kojeg svijet smatra simbolom pomirenja i mira. Predstavništvo Hamasa predvođeno Basimom Naimom, visokim funkcioneru, pridružilo se Mandelinom unuku, Mandli, u maršu ulicama glavnog grada Pretorije. Na svom odredištu - kipu Madibe (kako je Mandela časno nazvan) koji ponosno stoji ispred predsjedničkog ureda - položili su vijenac s Lindive (Lindiwe) Zulu, ministricom socijalnog razvoja.</p><p>Južna Afrika samo je jedna od nekolicine zemalja koje imaju diplomatske odnose s Hamasom, grupom koja se naširoko smatra terorističkom. Ova oznaka ima malu težinu za vladajući Afrički nacionalni kongres (ANC), koji je i sam često nazivan terorističkom organizacijom prije nego što je orkestrirao uglavnom miran prijelaz Južne Afrike na demokratiju. U nevolji Palestine, ANCI vidi odjeke svoje duge borbe za slobodu.</p><p>Drugi simboli solidarnosti s Palestinom vidljivi su diljem Južne Afrike. Oglasni panoi na autocesti poručuju "Genocid JE STVARAN". Ulični umjetnici oslikavali su murale u gradovima, uključujući palestinsku zastavu koja prekriva cijeli stambeni blok u historijskom kvartu Bo-Kaap u Kejp Taunu. Čak su i beskućnici koji prose na raskrižjima u Johannesburgu ukrasili svoje plakate naljepnicama #FreeGaza.</p><h2>Naslijeđe aparthejda</h2><p>Istaknutost palestinskog cilja u Južnoj Africi ima duboke korijene. ANC je razvio antipatiju prema Izraelu tokom godina apartheida, ili vladavine bijelaca, kada je jevrejska država opskrbljivala oružjem i tehnologijom Južnu Afriku, koja je bila stavljena pod embargo UN-a na oružje. Nelson Mandela je u Jaseru (Yasser) Arafatu, pokojnom vođi Palestinaca, vidio kolegu "suborca" koji je također pokušavao izboriti slobodu za svoj narod.</p><p>- Južna Afrika i Palestina dijele zajedničku historiju borbe - primijetio je aneks u svom najnovijem političkom dokumentu, referirajući se na veze s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom koje sežu desetljećima unazad. U dokumentu, objavljenom krajem 2022., Izrael se opisuje kao "država aparthejda" i poziva Južna Afrika da smanji svoju diplomatsku prisutnost u Izraelu. Izrael se snažno protivi analogiji s apartheidom, koja je u svakom slučaju manjkava: Arapi-Izraelci suočeni su s diskriminacijom, ali imaju puna demokratska prava. Uprkos, uskraćivanje državnosti Palestincima u zemlji koju je Izrael okupirao 1967. ima odjeka.</p><p>Neposredno nakon napada Hamasa 7. oktobra, čak i prije početka izraelske invazije, ministar vanjskih poslova Južnoafričke Republike Naledi Pandor razgovarao je s Ismailom Hanijehom (Haniyehom), vođom Hamasa, navodno dopremanju pomoći u Gazu. Hamas je tvrdio da je  Pandor izrazila solidarnost sa grupom, iako je ona to kasnije demantirala. Nakon poziva uslijedila je posjeta Teheranu, gdje je o tom pitanju razgovarala s Ebrahimom Raisijem, iranskim predsjednikom.</p><h2>Pogoršani odnosi</h2><p>U isto vrijeme odnosi između Južne Afrike i Izraela naglo su se pogoršali. Početkom novembra Južnoafrička Republika opozvala je sve svoje diplomate iz Tel Aviva. Kasnije tog mjeseca parlament je izglasao prekid svih diplomatskih veza i zatvaranje izraelske ambasade u Pretoriji (rezolucija tek treba biti provedena, iako je Izrael sada opozvao svog ambasdora). Krajem decembra Južnoafrička Republika podnijela je tužbu protiv Izraela Međunarodnom krivičnom tribunalu.</p><p>Sve je to u skladu s političkim stajalištima ANC-a, ali možda postoji nešto više od toga. Za opkoljenu vladu gospodina Ramaphose, rat nije mogao doći u bolje vrijeme. Prije Hamasovog napada, predsjednikov rejting bio je na dosad najnižem nivou od 40,7%, prema istraživanju Fondacije za društvena istraživanja među registriranim glasačima. Glasači su se zasitili jer je ekonomija u zastoju, nestanci struje se nastavljaju i nije bilo vidljivih akcija protiv korupcije. Na općim izborima kasnije ove godine, očekuje se da će ANC pasti ispod 50% glasova po prvi put na nacionalnim izborima.</p><p>Položaj Južnoafričke Republike u inostranstvu bio je jednako loš zbog njenog nejasnog odgovora na rusku invaziju na Ukrajinu. Dok su južnoafrički diplomati insistirali na tome da pokušava izbjeći novi hladni rat, zapadne zemlje ostale su zaprepaštene neuspjehom Južne Afrike da osudi invaziju, te su sumnjičavo gledale na njezine naknadne ponude da posreduje u sukobu. Čini se da Rusija nije nimalo sretnija sa stajalištem Južne Afrike: bombardirala je Kijev baš kad su Ramaphosa i brojni drugi afrički čelnici stigli na dobro propraćene (iako besplodne) pregovore s Volodimirom Zelenskim, ukrajinskim predsjednikom.</p><p>-	Južna Afrika pokušava povratiti dio moralnog položaja kao glas globalnog juga, koji je izgubila svojim pozicioniranjem zbog rusko-ukrajinske krize. je slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim tribunalom iznervirao zapadne saveznike Izraela, zemlji je priskrbio pohvale novonastalih "srednjih" sila. Slučaju su se, između ostalih, pridružile Indonezija, Malezija, Turska i Organizacija za islamsku suradnju.</p>

ANC je razvio antipatiju prema Izraelu tokom godina apartheida

Zašto je baš Južna Afrika tužila Izrael za genocid?

<p>Gledam na televiziji stanovitog predstavnika neformalne grupe mladih, ovih što traže subvencije za stanove. Veli on, otprilike, ovako: “Omogućavanjem da kupimo stan Vlada nas motivira da ostanemo u BiH. Ali, ako je 10 hiljada koje su nam obećali puno, onda možemo samo očekivati da se mladi nastave masovno seliti iz ove zemlje i tako će ova zemlja ostajati bez radne snage. A mi imamo najbolju radnu snagu, to se vidi gdje god da odemo u Evropu.”</p><p>Molim? Kako? Šta? Prema kojim tačno parametrima je naša radna snaga dobra i u kojim to poslovima, a kamoli najbolja u Evropi? Je li postoje neka istraživanja, podaci, činjenice koje bi to iole potvrđivale?</p><p>Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine doživjela je debakl na Evropskom prvenstvu i službeno je posljednje plasirana ekipa. Naravno, debakl je ono što 30 godina doživljava većina bh. sportova koji još nemaju nijednu medalju osvojenu na nekim olimpijskim igrama.</p><h2>PISA rezultati</h2><p>Prema PISA-a rezultatima, one jedne godine kad smo izašli, naši učenici su bili na samom evropskom začelju.</p><p>Univerzitet u Sarajevu nalazi se na 1.593. mjestu najboljih visokoškolskih ustanova u svijetu, što je još i dobro, jer je unutar 5 posto.</p><p>Nedavno je objavljeno istraživanje koje je utvrdilo da su Bosanci i Hercegovci digitalno najnepismeniji narod u Evropi te da je čak 41 posto njih ispod osnovnog nivoa digitalnih vještina, što podrazumijeva stvari tipa da znaju uključiti kompjuter.</p><p>Koja god oblast da se zagrebe, vrlo je vjerovatno da su Bosanci i Hercegovci, nažalost, u donjem dijelu Evrope.</p><p>Ne mora to samo po sebi biti loše ako to sebi priznaš i onda tražiš načine i mogućnosti kako da budeš bolji. Nisi loš čovjek niti negativac ukoliko imaš 120 kilograma, no hvale je vrijedno ako uložiš muku i trud da smršaviš, prije svega radi vlastitog zdravlja, ali i drugih beneficija koje će ti to donijeti.</p><h2>Bez konkretnog rezultata</h2><p>No, u našem društvu imamo upravo potpuno obratnu praksu: da čovjek od 120 kilograma uvjerava i nas i samog sebe kako je najljepši, najzdraviji i najbolji iako i sam pogled na njega govori suprotno.</p><p>Tako dobivamo narod čiji pripadnici s majčinim mlijekom postaju fudbalski stručnjaci, geopolitički analitičari, eksperti za vakcine... Samo, kada treba ostvariti neki konkretan rezultat u nečemu, to nekako u pravilu izostane. No, nikada nije do nas, nego da države, sistema, okruženja, novca... Ili, kako je to efendija Mustafa Spahić svojevrsno genijalno opisao: „Narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica.“&nbsp;</p>

Narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica

Zdravi Bosanac od 120 kila

<p>Ukoliko ste se zaputili u Travnik, vaša posjeta gotovo da se ne računa ukoliko ne odete na porciju njihovih ćevapa, a ovaj grad sa Sarajevom i Banjalukom vodi višedecenijsku borbu oko toga ko ima najbolje ćevape.</p><p>Ćevabdžinice u BiH uglavnom proslavlja kvalitet njihovog proizvoda o kojem se nadaleko glas širi, tako da rijetko koja dodatno ulaže u marketing.</p><p>Ipak, jedna travnička ćevabdžinica odlučila je poraditi i na ovom polju te nas je počastila jednom od najorginalnijih i najduhovitijih reklama ikad viđenih u našoj zemlji, ali i na ovim prostorima.</p><p>U sarajevskom naselju Grbavica pojavio se bilboard koji prikazuje ćevape u somunu, a iznad njih igru riječi s natpisom: "Jedina zaslužena desetka u Travniku".</p><p>Naravno, većini je prva aluzija bila na „čuvene“ privatne fakultete u Travniku o kojima kruže vicevi da se diplome na njima dijele tokom autoboskih pauzi kako bi putnici koji prolaze kroz Travnik usput mogli podići i diplomu.</p><p>No, neki će pak zaključiti da je reklama također i poruka konkurenciji u Travniku.</p><p>Kako bilo, reklama je nasmijala mnoge i postala pravi hit na društvenim mrežama.</p>

Bilboard koji prikazuje ćevape u somunu, a iznad njih igru riječi s natpisom: "Jedina zaslužena desetka u Travniku".

Je li ovo najbolja reklama ikad: Bilboard o ćevapima nasmijao sve do suza

<p>Dodjela subvencija mladim za kupovinu stana u Kantona Sarajevo pretvoreno je u jedno od gorućih pitanja posljednjih dana. Podsjetimo, u prilično nesretno sročenom pozivu za dodjelu sredstava Vlada KS je obećala da će za subvencioniranje kredita za kupovinu stana mladima iznositi do 12.000 KM (prethodnih godina ovaj iznos je bio oko 10.000 KM). Za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 5,5 miliona KM iz budžeta. Ipak, broj prijavljenih više je nego dvostruko nadmašio predviđanja. Vlada KS u konačnici je donijela odluku da se svima koji su zadovoljili uslove konkursa lineralno podijeljeno 4,8 hiljada KM.<br></p><h2>Nezadovoljni iznosom</h2><p>Nezadovoljni ovim iznosom, korisnici subvencija izašli su i na proteste pred Vladu KS te zahtijevaju da im se obezbijede znatno veća sredstva za otplatu dijela kredita.</p><p>No, nisu svi saglasni s ovakvim stavovima mladih. Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mia Karamehić-Abazović izazvala je cijelu buru u javnosti tako što je mlade koji su protestirali za veće subvencije nazvala hiperprivilegiranim.</p>

<p>- Za razliku od uposlenica u trgovinskom sektoru, radnika u proizvodnji, radnica i radnika u uslužnim djelatnostima i mnogih drugih - oni sa njihovim prihodima i u stanju kreditne sposobnosti, jesu privilegirani. I ja sam bila isto kao i oni, ali nisam tražila da mi država daje novac – kaže ona.</p><h2>„Neka vrate novac“</h2><p>Političarka analitičara Ivana Marić u razgovoru za „Avaz“ ističe da mladi koji protestuju za veće subvencije očigledno nisu svjesni okruženja u kojem žive.</p><p>- Mene je šokirao način na koji oni protestuju i ova količina omalovažavanja za 5.000 KM koje su dobili, pa ismijavaju kako im je to kvadrat stana i očekuju da ih razumije većina koja može samo sanjati i o uzimanju kredita i o plaćanju stana. Za pet hiljada KM je neko mogao pokrenuti biznis i da sam sebi kupi stan, da ne mora tražiti pomoć od države ili neko je mogao završiti kompletan studij za taj novac. Ako su već nezadovoljni, neka se odreknu toga, pa će drugi dobiti veći iznos – navodi Marić.</p>

<p>Dodjeljivanje novca iz budžeta Kantona Sarajevo kao vid podsticaja za kupovinu stana donesen je prije nekoliko godina. Ipak, do sada se nije previše analizirala svrhishodnost i korisnost ovog programa. No, nekoliko je stavki u njemu problematično. Prva je svakako njihov diskriminatoran karakter, jer se novac obezbijeđuje samo za kreditno sposobne koji su pristupili kupovini stana kojima su stariji građani, kao i oni mladi koji su kreditno nesposobni, primorani kroz svoje poreze subvencionirati kupovinu nekretnina. Dodatno nepravda je što se subvencije svima nesektivno dijele, bez obzira na materijalno stanje. Da stvar bude gora, i sami dobitnici subvencija od njih imaju simboličnu korist jer, kako i sami kažu, ta sredstva su dovoljna za kupovinu 1-2 kvadrata stana. A 5,5 miliona KM može biti puno bolje utrošeno.</p><h2>Kriteriji nisu dobri</h2><p>Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Bojan Bošnjak oglasio se povodom informacija o dodjeli sredstava za subvencioniranje kupovine stana.</p><p>- Stojim iza toga da kriteriji nisu bili dobri i da za bilo koju vrstu podrške našim građanima, zaista moraju biti bolji. Ne prihvatam zamku koja je očigledna politička manipulacija određenih struktura niti želim biti dio prepucavanja saopćenjima i istupima u medijima. Vrijeme će pokazati ko i zbog čega iskrivljivanjem slike i zlonamjernim tumačenjima jasno propisanih činjenica pokušava praviti političke poene na osnovu laži - rekao je.</p><h2>Luksuz u Turskoj</h2><p>Među dobitnicima subvencija za stanove našle su se i osobe za koje se nikako ne bi moglo reći da su ugrožena kategorija ili u stanju socijalne potrebe pa se tako među njima našla i Naidi Pehilj Bocnak, na društvenim mrežama poznatija kao "Bojnakova", koja je na listi zauzela 21. mjesto. Ona je bh. influenserica koja živi i radi u Turskoj i koja često svoje pratitelje obavještava o svojoj svakodnevnici koju prati i luksuzni način života.</p>

Novac se obezbjeđuje samo za kreditno sposobne koji su u stanju izdvajati stotine hiljada za stan

Subvencionirana mladost: Traže više novca

Dodjela sredstava mladim za kupovinu nekretnine izazvala buru u javnosti: Zašto bi kasirka plaćala influenserici stan?

<p>Vlada Velike Britanije uvela je sankcije marketinškoj kompaniji “Mania” zbog organiziranja proslave neustavnog dana Republike Srpske.</p><h2>Bliska saradnja</h2><p>Ova kompanija je u protekle dvije godine blisko sarađivala s institucijama u RS te je s javnim kompanijama ugovorila poslove vrijedne najmanje 1,5 miliona maraka.</p><p>Marketinška agencija&nbsp;“Mania” iz Banje Luke&nbsp;stavljena je pod sankcije samo nekoliko dana nakon organiziranja javne proslave obilježavanja takozvanog dana RS – 9. januara.</p><p>“Mania” je osnovana 2015. godine, a vlasnici su Dejan Javorac, Srđan Šipka i Danijel Tepšić. Na kraju 2022. godine “Mania” je prijavila prihod od 2,1 milion maraka.&nbsp;Poslove obavlja uglavnom s državom. Jedan od najboljih poslovnih partnera ove agencije je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, s poslovima vrijednim 530.000 maraka. “Mania” je dobre ugovore potpisivala i s Regulatornom agencijom za komunikacije BiH (ukupno više od 800.000 maraka).</p><p>Ugovor vrijedan 595.000 maraka ova je agencija 2023. godine potpisala s&nbsp;“Autoputevima Republike Srpske”&nbsp;za predstavljanje započetih i izgrađenih dionica autoputa, a ugovor za organizaciju 3. investicione konferencije “Invest Srpska 2023.” bio je vrijedan više od 128.000 maraka.</p><p>Najviše pojedinačnih ugovora “Mania” je potpisala s&nbsp;Radiotelevizijom Republike Srpske za videoprodukciju, ukupne vrijednosti 156.000 maraka. </p><h2>Zamrzavanje imovine</h2><p>Velika Britanija&nbsp;je sankcije ovoj kompaniji uvela zbog ranijih odluka kojima je Ustavni sud Bosne i Hercegovine organiziranje obilježavanja ovog datuma ocijenio neustavnim i diskriminirajućim, navodeći da su ovo aktivnosti koje ugrožavaju mir i stabilnost, kao i da se na taj način uspostavlja povlašteni položaj jedne etničke zajednice u odnosu na druge.</p><p>- Ugled “Manije” je sada s pravom ukaljan nakon što je profitirala na proslavama za koje se zna da su nezakonite i koje samo unose podjele među građane BiH - naveo je britanski ministar za Evropu&nbsp;Leo Dočerti (Docherty)&nbsp;povodom uvedenih sankcija.</p><p>Na ovaj način nastavlja se „udar po džepovima“ kako same RS tako i kompanija uvezanih s Miloradom Dodikom i vlastima u ovom entitetu. Podrivanje Bosne i Hercegovine ipak ima svoju cijenu, onu do koje je Dodiku i njegovom krugu najviše stalo – novčanu.</p><h2>Sankcije Dodiku i Cvijanović</h2><p>Velika Britanija je ranije izrekla sankcije&nbsp;zabrane ulaska u zemlju i zamrzavanja eventualne imovine članici Predsjedništva BiH&nbsp;Željki Cvijanović&nbsp;i predsjedniku Republike Srpske&nbsp;Miloradu Dodiku. Sankcije su im uvedene zbog pokušaja podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, saopćeno je ranije iz britanske vlade.</p>

Podrivanje Bosne i Hercegovine ipak ima svoju cijenu, onu do koje je Dodiku i njegovom krugu najviše stalo – novčanu

Proslava neustavnog dana RS: Sankcije za marketinšku agenciju

Ko stoji iza kompanije "Mania": Milionski ugovori s javnim firmama i institucijama RS

<p>Istekao je rok koji je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) dao vlastima da usvoje zakone koji bi omogućili pravedniji izborni proces. U suprotnom, najavio je da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona.</p><p>Izmjene koje zahtijeva Kristijan Šmit podrazumijevaju povećanje transparentnosti samog izbornog procesa, prije svega kroz uvođenje elektronskog glasanja i prebrojavanja glasova, što bi uveliko smanjilo manipulacije u izbornom procesu.</p><h2>Kupovina vremena</h2><p>Ipak, Kristijan Šmit u startu je naišao na otpor. Iz SNSD-a su poručili da nikakva nametanja izmjena Izbornog zakona ne dolaze u obzir, a Milorad Dodik je potom najavio i da će RS formirati vlastitu izbornu komisiju. Protiv ovih izmjena oglasio se i HDZ, zahtijevajući da izborna reforma bude sveobuhvatna i da uključi, također, i promjenu načina izbora članova Predsjedništva.</p><p>Dragan Čović je tako bio toliko optimističan da je kazao da će vladajuća koalicija do kraja januara sama uspjeti dogovoriti izmjene Izbornog zakona.</p><p>- Imamo jasnu većinu oba doma (Parlamenta BiH). Idemo na tome intenzivno raditi i mislim da ćemo do kraja januara završiti - kazao je Čović.</p><p>Svakako bi bilo pohvalno i za društvo nadasve dobro kada bi domaće političke snage uspjele same riješiti pitanje Izbornog zakona i tako poslati i jasan signal EU da su u stanju samostalno rješavati goruće probleme društva.</p><p>Međutim, s obzirom na to da HDZ zahtijeva sveobuhvatnu reformu Izbornog zakona, koja je godinama bila veliki kamen spoticanja na domaćoj političkoj sceni, iluzorno je očekivati da će u svega nekoliko dana uspjeti doći do rješenja. Zato Čovićeve najave izgledaju kao pokušaj kupovine vremena.</p><h2>Izgledan scenarij</h2><p>Stoga, očekivati je da Šmit u konačnici zaista upotrijebi svoje bonske ovlasti i nametne izmjene, s obzirom na to da već u oktobru ove godine imamo lokalne izbore.</p><p>No, nameće se pitanje imaju li Šmit i OHR plan za Milorada Dodika u tom slučaju. Naime, izvjesno je da Dodik neće prihvatiti nametnute izmjene i da bi, vrlo vjerovatno, u tom slučaju krenuo u novu blokadu institucija.</p><p>Postavlja se pitanje šta će u tom slučaju učiniti Kristijan Šmit – iskoristiti svoje bonske ovlasti kako bi nametnuo provođenje zakone te sankcionirati Dodika, ili ponovo dozvoliti da blokada traje.</p><p>Naravno, ne treba ni sumnjati u to da u OHR-u razmatraju takav scenarij i moguće ishode. No, svemu tome mora prethoditi nametanje izmjena. S obzirom na jasnu najavu i rok visokog predstavnika, povlačenje i odbijanje nametanja bili bi potpuni poraz i kompromitacija ove institucije. No, to bi istovremeno predstavljalo opasnost od ulaska u novu institucionalnu krizu koja nameće pitanje šta činiti dan poslije, odnosno kako zaustaviti Dodika.</p><h2>Već viđeno</h2><p>Već je poznata praksa Kristijana Šmita da prvo da rok političarima da usvoje određene zakone ili naprave izmjene, pa potom da koristi bonske ovlasti i nametne određena rješenja. Takav je slučaj bio i s nametnutim izmjenama Izbornog zakona u FBiH u izbornoj noći 2. oktobra 2022., kojima je izmijenjen način popune u Domu naroda FBiH. Ipak, najavljenim izmjenama prvi put bi nametnuo odluku koja bi se direktno ticala i RS.</p>

S obzirom na jasnu najavu i rok visokog predstavnika, možemo očekivati da će Kristijan Šmit ponovo posegnuti za bonskim ovlastima

Šmit nameće izmjene Izbornog zakona?

<p>Dodjela subvencija mladim za kupovinu stana u Kantona Sarajevo pretvoreno je u jedno od gorućih pitanja posljendjih dana. Podsjetimo, u prilično nesretno sročenom pozivu za dodjelu sredstava Vlada KS je obećala da će za subvencioniranje kredita za kupovinu stana mladima iznositi do 12.000 KM (prethodnih godina ovaj iznos je bio oko 10.000 KM). Za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 5,5 miliona KM iz budžeta. Ipak, broj prijavljenih više je nego dvostruko nadmašio predviđanja. Vlada KS u konačnici je donijela odluku da se svima koji su zadovoljili uslove konkursa lineralno podijeljeno 4,8 hiljada KM, zbog čega su korisnici subvencija odlučili organizirati i proteste pred Vladom KS.</p><h2>Nisu svjesni okruženja</h2><p>Jedna od onih koji su kritikovali njihovo ponašanje je politička analitičarka Ivana Marić koja ističe da ti mladi očigledno nisu svjesni okruženja u kojem žive.</p><p>- Meni je šokirao način na koji oni protestuju i ova količina omalovažavanja 5.000 KM koje su dobili, pa ismijavaju kako im je to kvadrat stana i očekuju da ih razumije većina koja može samo sanjati i o uzimanju kredita i o plaćanju stana. Za pet hiljada KM je neko mogao pokrenuti biznis i da sam sebi kupi stan, da ne mora tražiti pomoć od države ili neko je mogao završiti kompletan studij za taj novac. Ako su već nezadovoljni, neka se odreknu toga, pa će drugi dobiti veći iznos - istakla je Marić.</p><p>Analitičarka navodi kako je Vlada KS jako loše iskomunicirala cijeli konkurs, ali i da postoji cijeli niz boljih načina rješavanja stambenog pitanja mladih.</p><p>-&nbsp;Mi imamo taj luksuz da ne moramo ništa izmišljati. Dovoljno je samo da pogledamo kako su to uradile druge države sličnog standarda. Postoje mnoga rješanja. Kao što su se gradile zgrade za RVI, možda se na taj način može riješiti i stambeno pitanje mladih. Ili da se odrede neki drugi kriteriji, tako da dobiju subvencije ljudi koji to zaista zaslužuju i koji nemaju drugog načina da dođu do stana.&nbsp;Neselektivno dijeljenje novca da svako ko se prijavi dobije subvenciju je besmislica - kaže Marić.</p><h2>Dodvoravanje masama</h2><p>Ističe i kako političari ovom problemu ne pristupaju odgovorno i sistemski, nego populistički, nastojeći se dodvoravati narodnim masama.<br></p><p>-&nbsp;Riječ je o povlađivanju šriokim narodnim masama, povlađivanju glasačkom tijelu, to je ono što je i dovelo do ove situacije, da se ne gleda ono šta je racionalno. Većina političara kod nas su populisti koji nemaju realnu tržišnu vrijednosti i jedini posao koji im osigurava neku zaradu je politika. I onda su oni spremni na različite kompromise da bi opstali i zadržali svoje funkciju. Zbog toga nemamo opoziciju koja radi svoj posao. Jednostavno niko neće da se nekome zamjeri jer ne znaju da li će im taj neko zatrebati. Moramo imati malo hrabrije političare koji će znati stati iza nečega i pretrpjeti kritiku javnosti. Političari koji su plaćeni morali bi to raditi. Kada vidim koliko u Hrvatskoj ili Srbiji političari trpe kritika, shvatit ćete da političari kod nas i nisu toliko pod presijom, više se napdaju novinari nego politčari zato što su puno hrabriji od njih - smatra Marić.</p>

 Meni je šokirao način na koji oni protestuju i ova količina omalovažavanja 5.000 KM koje su dobili - kaže Marić

Marić za "Avaz" o buntu mladih: Malo im 5.000 KM, a za te pare su mogli pokrenuti biznis i fakultet završiti

<p>U Generalnom konzulatu Bosne i Hercegovine u Frankfurtu već duže vrijeme traje svojevrstan cirkus u režiji generalne konzulice Višnje Lončar, koja iz mjeseca u mjesec na ovoj funkciji proizvodi skandale i sramoti državu Bosnu i Hercegovinu.<br></p><p>Primjera je mnogo, ali u ovom tekstu spomenut ćemo samo neke. Iako je BiH, po Ustavu, sekularna država u kojoj bi vjerske institucije strogo trebale biti odvojene od državnih, Lončar je krajem 2022. godine pozvala bivšeg kardinala Vrhbosanske nadbiskupije Vinka Puljića da osvješta prostorije u Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu.</p><h2>Za "građansku opciju"</h2><p>Naravno, Lončar je širokogrudna, pa je prostora za miješanje u državne poslove ostavila i za muslimanske vjerske službenike. Krajem prošle godine na obilježavanju godišnjice osnivanja džemata u Frankfurtu, kojoj su prisustvovali i članovi Islamske zajednice BiH, Lončar je odlučila učestvovati u kulturno-zabavnom programu te je pred okupljenim posjetiocima proučila suru iz Kur’ana.</p>

<p>Iako bi konzul trebao djelovati kao neutralni predstavnik države i strogo se pridržavati diplomatskih postulata, Lončar nije nikad ni pokušala prikriti svoje navijačke i političke strasti.</p><p>Željka Komšića (DF) tako redovno oslovljava sa „moj predsjedniče“, a u videopozivu bh. građanima pred izbore 2022. da se registriraju direktno je pozivala na glasanje za „građansku opciju“, odnosno Komšića i DF, što je protivno svim normama i pravilima diplomatske službe, budući da jedan ambasador ili generalni konzul može da poziva na izbore, ali nikako da potiče za koga da se glasa. </p><h2>Rat u konzulatu</h2><p>Generalna konzulica Lončar je godinama i u pravom malom ratu s konzulom Admirom Atovićem. Krajem prošle godine Lončar je medijima poslala dopis koji se odnosi na sumnjičenje Admira Atovića, konzula u GK Frankfurt, za primanje mita u iznosu od 25.000 eura, a "istraga" koju je generalna konzulica Višnja Lončar provela kako bi došla do ovih informacija prije je bila posao za policijske organe nego za GK BiH u Frankfurtu. Lončar je odbijala izvršiti notifikaciju konzula u GK u Frankfurtu Admira Atovića, kojeg je rješenjem na tu poziciju imenovalo Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Zbog ponašanja i odnosa prema njemu Atović se žalio Upravnoj inspekciji pri Ministarstvu pravde BiH.</p><p>Ono što je najskandaloznije u ovom slučaju jeste to da je Lončar pisala ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Njemačke i drugim tamošnjim institucijama kojima je prijavljivala Atovića za nezakonitosti i tražila faktički od njih da riješe njen problem s konzulom Atovićem! Od njemačkih institucija je dobila odgovor da njena komunikacija prema njima nije primjerena.</p><h2>Trgovac parfemima</h2><p>Višnju Lončar je na poziciju generalne konzulice u Frankfurtu imenovao Željko Komšić krajem 2021. godine. U njenoj šturoj biografiji koja se može pronaći navedeno je da je imala tek nešto radnog iskustva kao trgovac parfemima, pa su krajnje čudni motivi Željka Komšića da na jednu ovakvu poziciju imenuje osobu bez ikakve diplomatske pozadine.</p><p>Potrebna je hitna reakcija nadležnih jer učestali skandali kojima svjedoči i javnost u ovoj diplomatskoj misiji BiH u Njemačkoj samo narušavaju ionako poljuljani ugled BiH.</p>

Pisala MVP-u Njemačke i drugim tamošnjim institucijama kako bi riješili njen problem s Atovićem

Višnja Lončar sramoti BiH: Niz skandala Komšićeve konzulice u Frankfurtu

<p>Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) mogao bi ponovo koristiti svoje bonske ovlasti. Naime, 19. decembra Šmit je dao rok bh. političarima i kazao da "u naredne dvije-tri sedmice" želi  vidjeti donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona i zaprijetio da u suprotnom "ima jedna osoba u gradu koja ima ovlaštenja i nadležnost da to donese".<br></p><p>Izmjene koje zahtijeva Šmit trebale bi smanjiti mogućnost prevara i povećati transparentnost izbora, prije svega kroz uvođenje elektronskog glasanja.</p><h2>Blokada SNSD-a</h2><p>Naravno, tri sedmice su odavno prošle, a političari u BiH su u vezi s ovim upozorenjem učinili doslovno – ništa. Umjesto toga, cijeli niz političara otvoreno se usprotivio Šmitovim najavama. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je naglasio da se protivi samo tehničkim izmjenama, tražeći sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona, a u prvom redu izmjene načina izbora članova Predsjedništva. Članovi trojke su, s druge strane, podržali Šmitov zahtjev. Upravo su o pitanju izmjena Izbornog zakona članovi trojke i HDZ-a prekjučer održali sastanak.</p><p>Ipak, najveći problemi će postojati sa SNSD-om. Iz ove stranke jasno je poručeno da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces, a nekoliko dana potom Milorad Dodik je najavio da ovaj entitet kreće u organiziranje vlastite izborne komisije koja bi imala kontrolu nad izborima na svim nivoima unutar RS.</p><p>Dodik je, očekujući Šmitovo nametanje, preko svog Twitter profila uputio i prijetnju trojci, tražeći da mu se zajedno usprotive.</p><p>- U narednim danima sarajevske stranke, koje su progurali Amerikanci da naprave vlast u Federaciji, imat će priliku da pokažu da li ostaju pri svojoj rušilačkoj politici koja čini da BiH ima sve manje svaki dan ili su za rješenja koja su koncipirana na Ustavu BiH - napisao je Dodik.</p><h2>Dvostruki ispit</h2><p>Šmitovo eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona odvelo bi ga u direktni i dosad najozbiljniji okršaj s Dodikom. Iako je Šmit nekoliko puta poništavao nelegalne zakone kojima su vlasti RS nastojale otimati nadležnosti od države, on još nije nametnuo nijednu novu odluku koja bi se direktno ticala manjeg bh. entiteta.</p><p>Nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona bi bila prva takva odluka koja bi i Dodika, ali i Šmita i međunarodnu zajednicu stavila na veliki ispit. Ukoliko bi Dodik, što je izvjesno, odbio da ispoštuje i provede eventualno nametnutu odluku Kristijana Šmita, onda se na ispit stavljaju volja i odlučnost međunarodne zajednice, ali i samih bh. institucija da provedu odluku visokog predstavnika. </p><p>A u tom smislu bit će vrlo zanimljivo vidjeti dokle ide granica do koje su i jedni i drugi spremni ići.</p><h2>Proces u Sudu</h2><p>Upravo zbog neprovođenja odluke visokog predstavnika protiv Dodika se trenutno vodi proces u Sudu BiH. Kako se navodi u optužnici, Dodik i Lukić su od 1. do 9. jula ove godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poduzimali službene radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka.</p><p>Vlasti u RS i dalje ponavljaju svoj stav kako ne priznaju Kristijana Šmita i kako je on nelegalan visoki predstavnik u BiH.</p><p>&nbsp;</p>

Komšićeva "konzulica od skandala" napravila haos u Frankfurtu: Neistomišljenicima ne isplaćuje plaće i blokira ulaz u WC

Tomas Fičen, ambasador SR Njemačke u BiH, za "Avaz": Nema njemačkog novca za Dodika

Praksa u većini demokratskih država: Treba li i BiH u Parlamentu birati glavnog tužioca

Dinastija vodi u zatvor

Spašava sam sebe

"Kraj tanana šadrvana" jedna je od najpoznatijih sevdalinki, ali znate li da je njen autor veliki njemački pjesnik

Boreljovo priznanje potreslo svjetsku politiku: Izrael je finansirao Hamas!

Zašto je baš Južna Afrika tužila Izrael za genocid?

Zdravi Bosanac od 120 kila

Je li ovo najbolja reklama ikad: Bilboard o ćevapima nasmijao sve do suza

Dodjela sredstava mladim za kupovinu nekretnine izazvala buru u javnosti: Zašto bi kasirka plaćala influenserici stan?

Ko stoji iza kompanije "Mania": Milionski ugovori s javnim firmama i institucijama RS

Šmit nameće izmjene Izbornog zakona?

Marić za "Avaz" o buntu mladih: Malo im 5.000 KM, a za te pare su mogli pokrenuti biznis i fakultet završiti

Višnja Lončar sramoti BiH: Niz skandala Komšićeve konzulice u Frankfurtu

Istekao je rok za tehničke izmjene Izbornog zakona: Ide li Šmit u direktni okršaj s Dodikom

Komšićeva "konzulica od skandala" napravila haos u Frankfurtu: Neistomišljenicima ne isplaćuje plaće i blokira ulaz u WC

Tomas Fičen, ambasador SR Njemačke u BiH, za "Avaz": Nema njemačkog novca za Dodika

Praksa u većini demokratskih država: Treba li i BiH u Parlamentu birati glavnog tužioca

Dinastija vodi u zatvor

Spašava sam sebe

"Kraj tanana šadrvana" jedna je od najpoznatijih sevdalinki, ali znate li da je njen autor veliki njemački pjesnik

Boreljovo priznanje potreslo svjetsku politiku: Izrael je finansirao Hamas!

Zašto je baš Južna Afrika tužila Izrael za genocid?

Zdravi Bosanac od 120 kila

Je li ovo najbolja reklama ikad: Bilboard o ćevapima nasmijao sve do suza

Dodjela sredstava mladim za kupovinu nekretnine izazvala buru u javnosti: Zašto bi kasirka plaćala influenserici stan?

Ko stoji iza kompanije "Mania": Milionski ugovori s javnim firmama i institucijama RS

Šmit nameće izmjene Izbornog zakona?

Marić za "Avaz" o buntu mladih: Malo im 5.000 KM, a za te pare su mogli pokrenuti biznis i fakultet završiti

Višnja Lončar sramoti BiH: Niz skandala Komšićeve konzulice u Frankfurtu

Istekao je rok za tehničke izmjene Izbornog zakona: Ide li Šmit u direktni okršaj s Dodikom