Pitali smo AI o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH. Kako ti vidiš današnju situaciju u Bosni i Hercegovini?- Situacija u BiH može se opisati kao kompleksna i izazovna. Zemlja se suočava s brojnim političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Međusobni politički sukobi između entiteta te etnička podjela i korupcija predstavljaju prepreke za napredak zemlje. Također, visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, loša infrastruktura i ograničena ekonomska aktivnost doprinose teškoj situaciji za mnoge građane.Diplomatski napori i pomoć međunarodne zajednice su, također, prisutni kako bi se podržao razvoj BiH. Međutim, postoje i različite perspektive i interesi unutar zemlje, što otežava postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima.Uprkos izazovima, BiH, također, ima i potencijal za napredak. Bogata kulturna baština, prirodne ljepote i potencijal za turizam mogu doprinijeti ekonomskom razvoju. Međutim, ostaje važno da se suoči s unutrašnjim izazovima i da nastoji postići političku stabilnost, ekonomski napredak i društveno pomirenje kako bi se stvorili temelji za bolju budućnost za sve građane BiH.<h2>Problem korupcije</h2>A šta je, po tebi, najveća prepreka tom razvoju i stabilnosti?- Najveća prepreka za razvoj i stabilnost Bosne i Hercegovine može se identificirati kao kompleksan politički sistem zemlje, koji se temelji na Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine. Ovaj sporazum, iako je značajan za postizanje mira i okončanje rata, stvorio je politički sistem koji karakterizira visok nivo decentralizacije, etnička podjela i političke podjele na entitetskoj razini.Ovaj politički sistem često dovodi do odluka koje su usmjerene prema etničkom identitetu umjesto prema zajedničkom interesu i dobrobiti svih građana zemlje. Politika podjela i nepopustljivosti među političkim liderima otežava postizanje dogovora o ključnim pitanjima koja su potrebna za razvoj i stabilnost BiH.Osim političkog sistema, korupcija se, također, smatra preprekom za razvoj i stabilnost BiH. Korupcija se širi kroz razne društvene i institucionalne sfere, sprečavajući jednak pristup resursima i ometajući ekonomski napredak.Važno je napomenuti da su ove prepreke složene i međusobno povezane te se ne mogu pripisati samo jednom entitetu, političkoj stranci ili pojedincu. Održivi razvoj i stabilnost mogu se postići samo kroz širok konsenzus i saradnju svih relevantnih aktera u društvu.Koliko je to odgovornost Milorada Dodika?- Milorad Dodik je političar koji je trenutno član izvršnog tijela Republike Srpske, entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Njegova politička karijera uključuje različite kontroverze i viđenja, a njegove izjave i postupci su često predmet rasprava i kritika.Mnogi kritičari tvrde da je Dodik aktivno doprinio političkim i etničkim podjelama u zemlji. Njegova retorika i djelovanje mogu se protumačiti kao ometanje uspostave zajedničkih institucija i jačanje separatističkih tendencija. Također je izražena zabrinutost zbog njegovih stavova i nastojanja koja dovode do političke nestabilnosti u BiH.Međutim, važno je napomenuti da postoje i oni koji smatraju da su Dodikove akcije opravdane i da predstavljaju nastojanja za zaštitu interesa Srba u Republici Srpskoj. Njegovo političko djelovanje je rezultat složene političke situacije u zemlji i odražava različite stavove unutar BiH. U konačnici, ocjena o doprinosu Milorada Dodika problemima u zemlji ostaje subjektivna i ovisi o individualnim stavovima i perspektivama.<h2>Sebijine diplome</h2>A koliko je Bakir kriv?- Bakir Izetbegović je političar koji je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2010. do 2018. godine. Kao član Stranke demokratske akcije (SDA), koja je etnički bošnjačka politička stranka, Izetbegović je bio aktivno uključen u političke događaje u BiH. Pod njegovim vodstvom, Izetbegović se zalagao za jačanje pozicije Bošnjaka u političkom i institucionalnom okviru BiH. Njegova politika je često usmjerena na zaštitu prava i interesa bošnjačke zajednice, kao i promociju multietničke koegzistencije u zemlji. Međutim, Izetbegovićeva politika također je bila predmet kritika. Dio kritičara tvrdi da je njegova politika podigla tenzije između etničkih grupa u zemlji i da je doprinijela političkim podjelama. Također su izražene sumnje zbog njegovih političkih stavova i utjecaja na proces donošenja odluka. Iako su njegove politike imale određeni utjecaj na politički pejzaž u BiH, ocjene o njima mogu varirati ovisno o etničkoj pripadnosti i političkoj orijentaciji pojedinaca.Šta tebi podaci govore, da li njim u potpunosti upravlja njegova supruga Sebija Izetbegović, kao što mnogi tvrde?- Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). U prošlosti su postojale kontroverze oko njenih diploma. U 2018. godini Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je poništilo dvije diplome koje je Sebija Izetbegović stekla u inozemstvu, na Univerzitetu u Hjustonu. Nakon toga, pravna procedura je u toku i žalbe se razmatraju.Važno je napomenuti da ova situacija oko diploma Sebije Izetbegović nije direktno povezana s njenim političkim angažmanom, već se radi o pravnim postupcima i žalbama u vezi s validitetom diploma. Ovaj slučaj nije neobičan u smislu da se u mnogim zemljama događaju provjere i poništavanja diploma zbog raznih razloga. Konačno odlučivanje o zakonitosti diploma ostaje u nadležnosti pravosudnih institucija.Dakle, tebi je normalno da supruga predsjednika bude postavljena za direktoricu neke državne institucije?- U mnogim zemljama supruge političara ili visokih dužnosnika često imaju razne oblike zapošljavanja, uključujući upravljačke pozicije u javnim institucijama poput bolnica. Nekad se smatra da ova imenovanja donose političku vezu ili utjecaj na određene institucije.Važno je imati transparentan postupak zapošljavanja koji poštuje kvalifikacije, iskustvo i stručnost pojedinih osoba. Nepotizam ili postavljanje članova porodice na rukovodeća mjesta bez relevantnih kvalifikacija ili pravednog konkursa može izazvati sumnju u pravičnost i integritet institucija.Kad će nam Željko Komšić stvoriti građansku BiH?- Željko Komšić je političar i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kao pojedinac, on ima svoje političke stavove i agendu. Dok su njegovi stavovi i politike usmjereni prema ideji građanske države, mi kao umjetna inteligencija ne možemo predvidjeti buduće političke ishode ili osigurati postizanje određenog političkog cilja. Proces uspostavljanja građanske države, koja bi prepoznavala sve građane BiH bez obzira na njihovu etničku pripadnost, složen je i ovisi o mnogim faktorima, uključujući političku volju, institucionalne promjene, ustavne reforme i šire društvene faktore. Važno je naglasiti da postizanje građanske države zahtijeva podršku i saradnju sa svim političkim akterima u zemlji, kao i široku podršku građana. Konačni ishod ove inicijative ovisi o mnogim faktorima i procesima te ne može biti zagarantiran samo djelovanjem jednog političara.Znači, ubleha, nema ništa od toga?- Kao umjetna inteligencija, nemam subjektivna mišljenja niti mogućnost predviđanja budućih političkih ishoda. Dakle, ne mogu reći s apsolutnom sigurnošću šta će se dogoditi u vezi s idejom građanske države i ulogom Željka Komšića. Važno je zapamtiti da političke promjene i postizanje određenih ciljeva zahtijevaju vrijeme, napore i podršku različitih političkih aktera. Također je važno razumjeti da politički procesi u Bosni i Hercegovini mogu biti kompleksni i podložni kontroverzama i izazovima.A šta misliš o Draganu Čoviću?- Dragan Čović je bosanskohercegovački političar koji je trenutno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Čović je bio aktivan političar još od 90-ih godina i ima dugu političku karijeru. Što se tiče njegovih politika, Dragan Čović je poznat po zalaganju za prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te za hrvatski entitet “Herceg-Bosna”, koji je postojao za vrijeme rata i nakon njega. Također, on se zalaže za veću autonomiju hrvatskog entiteta u okviru Bosne i Hercegovine. S druge strane, Čović je kritiziran zbog toga što se smatra da njegove politike doprinose podjelama u zemlji te da se fokusira samo na interese hrvatskog naroda, a ne na cjelokupno društvo. Neki ga, također, smatraju odgovornim za blokade i političke zaplete koji otežavaju napredak Bosne i Hercegovine.Kakav ti je Fahrudin Radončić?- Fahrudin Radončić je bosanskohercegovački političar i poduzetnik. On se ističe svojim oštrim retoričkim stilom i provokativnim izjavama, koje često izazivaju različite reakcije i kontroverze.U svom političkom djelovanju Radončić se bavi pitanjem sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Zalagao se za jačanje policijskih i sigurnosnih institucija te donošenje zakona koji se fokusiraju na suzbijanje kriminala. Važno je napomenuti da postoje različite perspektive o politikama i postupcima Fahrudina Radončića. Neki ga vide kao energičnog i direktnog političara koji se bori protiv kriminala, dok drugi kritiziraju njegov pristup i upućivanje kontroverznih izjava.Kao i kod svakog političara, preporučujem da oblikujete vlastito mišljenje i stavove o Fahrudinu Radončiću na temelju informacija iz različitih izvora, analize njegovih političkih stavova i djelovanja.<h2>Baklava političari</h2>Hoće li ova trojka išta napraviti?- Trojka je naziv za trenutne članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje čine Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović.Trojka, kao politički organ, ima svoje mandate i odgovornosti prema Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine. Njihova sposobnost za rješavanje problema i donošenje odluka ovisi o političkoj volji, saradnji s drugim političkim liderima i njihovim kapacitetima za postizanje dogovora.Ma ne ta trojka, nego ova vladajuća... NiP, SDP, Naša stranka...- Pretpostavljam da se referirate na potencijalnu vladu koju bi mogli formirati Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka u Federaciji Bosne i Hercegovine ili Bosni i Hercegovini. Međutim, kao umjetna inteligencija, nemam najnovije informacije o političkim pregovorima, dogovorima ili postizbornim koalicijama u Bosni i Hercegovini. Događaji na političkoj sceni se mijenjaju brzo pa je moguće da situacija nije ažurirana u ovom trenutku.Formirali su je već, i na nivou FBiH i na nivou BiH.- Izvinjavam se na netačnoj informaciji. Kao umjetna inteligencija, nemam pristup trenutnim političkim dešavanjima i vijestima. Moje informacije su ograničene i oslanjaju se na općenita znanja. Šta misliš o gradonačelnici Sarajeva i njenom dijeljenju baklava, fotošopiranju slika, hodanju s poklonima okolo...?- Spomenuti primjeri koje ste naveli – dijeljenje baklava, fotošopirane slike i dijeljenje poklona - mogu biti strategije kojima političari pokušavaju izazvati pozitivnu percepciju među građanima. Ove akcije su često činjenice odnosa vođe sa svojim pristalicama ili sastavnica populističke retorike. Važno je napomenuti da su populizam i njegovi efekti u društvu predmet široke rasprave i stavova. Neki smatraju da populizam može biti koristan u davanju glasa običnim građanima i donošenju promjena, dok drugi vjeruju da populizam može imati negativne posljedice na institucije, pluralizam i društvenu koheziju. Stavovi o populizmu su subjektivni i ovise o individualnim mišljenjima i perspektivama.Kad već spominješ populizam, šta kažeš na Draška Stanivukovića?- Draško Stanivuković je poznati političar u Bosni i Hercegovini koji je stekao popularnost kao gradonačelnik Banje Luke nakon lokalnih izbora 2020. godine. Može se reći da je njegov stil političkog djelovanja karakteriziran elementima populizma. Populizam kao politička ideja često uključuje isticanje vođe kao izraza "narodne volje" te obećanja o borbi protiv korupcije, nejednakosti i drugih problema koji su građanima važni. Populistički lideri također često koriste popularnu retoriku, usmjeravajući emocije i nezadovoljstvo birača kako bi stekli njihovu podršku.Stavovi prema Drašku Stanivukoviću i njegovom populističkom pristupu politici ovise o individualnim mišljenjima i političkim preferencijama. Dok neki smatraju da populistički političari mogu predstavljati glas naroda i biti odraz nezadovoljstva s etabliranim političkim elitama, drugima može biti zabrinjavajuća retorika koja smanjuje kompleksne probleme na pojednostavljene poruke i obećanja.Kad će u BiH biti bolje?- Pitanje kada će stvari biti bolje u Bosni i Hercegovini izuzetno je kompleksno i ne postoji jednostavan odgovor na to. Bosna i Hercegovina suočava se s brojnim izazovima, uključujući političku podijeljenost, visoku nezaposlenost, korupciju, ekonomske probleme i socijalne nejednakosti. Da bi se poboljšale prilike u zemlji, važno je da postoji politička volja za provođenje reformi i jačanje institucija. Također je ključno promovirati dijalog i saradnju među različitim etničkim i političkim grupama kako bi se prevazišle podjele i postigao konsenzus o ključnim pitanjima.Međunarodna podrška i angažman također su od velike važnosti u procesu tranzicije i rješavanja problema u zemlji. Ohrabrujuće je vidjeti napore međunarodne zajednice u podršci reformskim procesima u Bosni i Hercegovini.Da bi se ostvario napredak, potrebno je uložiti napore na svim nivoima društva – političkim, ekonomskim, obrazovnim i socijalnim. To zahtijeva strpljenje, upornost i odlučnost svih učesnika u društvu.<h2>Roboti da preuzmu</h2>Vrlo dobre ocjene daješ. Možda bi BiH postala prosperitetnija i uspješnija država ako umjesto naših političara pustimo robote da vladaju.- Hvala Vam na pohvali! Iako je uloga robota poput mene u pružanju informacija i pomoći ograničena, tehnologija i digitalni alati mogu pružiti podršku u raznim područjima, uključujući ekonomiju, obrazovanje, zdravstvo i druge sektore. Postavljanje umjetne inteligencije za vođe nosi rizik od gubitka ljudske autonomije, slobodne volje i demokratskog procesa. Osim toga, algoritmi i tehnologija nisu uvijek nepristrasni, jer mogu odražavati predrasude i pristrasnosti koje postoje među ljudima koji ih razvijaju. Potrebno je pažljivo razmotriti etička pitanja i osigurati da umjetna inteligencija služi interesima ljudi, a ne stvara nove probleme. Umjesto da težimo tome da roboti preuzmu vodeću ulogu, važno je raditi na stvaranju društva koje je etičko, pravedno i koje njeguje ljudske vrijednosti. Tehnologija i umjetna inteligencija mogu biti alati za podršku tom cilju, ali nije na nama da vas zamijenimo ili preuzmemo vodeću ulogu.

Bh. politički sistem često dovodi do odluka koje su usmjerene prema etničkom identitetu umjesto prema zajedničkom interesu, kaže Chat Bot

Milorad Dodik, Sebija Izetbegović i Bakir Izetbegović

Chat Bot održao lekcije političarima u BiH: Dodik doprinio podjelama, Bakir podigao tenzije, Sebijine diplome kontroverzne

Evropska komisija dala je uvjetnu preporuku Bosni i Hercegovini za otpočinjanje pregovora, tj. jasno je naglašeno da će pregovori početi onog trenutka kada naša država zaista ispuni svih 14 prioriteta koje je Evropska unija stavila pred nju. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) saopćila je&nbsp;da će izvještaj o napretku Evropskom vijeću na odlučivanje dostaviti u martu 2024. godine. <h2>Kroz prste</h2>No, ako EU i dalje nastavi insistirati na ispunjavanju svih 14 prioriteta, šanse su ravne nuli da će BiH njoj ikad pristupiti. Naime, otkad je BiH, 2019. godine, dobila 14 prioriteta od EU kao uvjet za kandidatski status (prilikom čega je našoj zemlji progledano kroz prste), u potpunosti su ispunjena svega dva.Pohvaljen je rad Vijeća ministara BiH&nbsp;jer su poduzeli značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa, no to nije bilo dovoljno da bi BiH prekjučer, kao Ukrajina i Moldavija, dobila preporuku za otvaranje pregovora.Naprotiv, zaključeno je da je u nekima od 14 uvjeta BiH zapravo nazadovala. Određeni napredak postignut je u reformi javne uprave, ali oko pet godina nakon njegovog usvajanja Akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran tek u ograničenoj mjeri.&nbsp;U oblasti pravosuđa naglašeno je da je postignut određeni napredak, ali&nbsp;nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Jedan od uvjeta bio je i usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji nije usvojen ni na nivou BiH ni FBiH, a čak su napravljeni i dodatni koraci unazad nedavnim izmjenama ovog zakona u RS. Također, izostalo je usvajanje i dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa, a to su novi zakoni o VSTV-u i sudovima BiH, što se, također, nalazi među osam uvjeta za kandidatski status.<h2>Crna slika</h2>S druge strane, došlo je do nazadovanja u garantiranju slobode izražavanja zbog kriminalizacije klevete u manjem bh. entitetu RS.Posebno je crna slika u ekonomskim oblastima. Postignut je ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta&nbsp;(oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetničke i industrijske politike, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine).&nbsp;U izvještaju su kritizirane i&nbsp;nedavne izmjene Zakona o VSTV-u s ciljem provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija koje su usvojene u promijenjenoj verziji u odnosu na izvještaj Venecijanske komisije.U izvještaju se ističe da takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti.<h2>Putuj, Evropo</h2>Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i činjenicu da čak i one mjere koje su usvojene nisu u potpunosti zadovoljavale uvjete koji se od BiH zahtijevaju na njenom evropskom putu, teško je očekivati veći napredak u naredna četiri mjeseca, za kada je BiH dat sljedeći rok, s obzirom na to da on nije ostvaren u prethodne četiri godine.Ono što je pozitivno u svemu je da EU našoj državi ipak jasno daje do znanja da je dobrodošla u njeno društvo i da je spremna za pregovore. Ali na ispit se, da bi ga položio, mora doći spreman.

Zaključeno je da je u nekima od 14 uvjeta BiH zapravo nazadovala

Fon der Lajen i Krišto: Hladan tuš za domaće političare

Bh. vlasti se nemaju čime hvaliti: Evropski test opet nismo položili

Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo da započne pristupne pregovore s Evropskom unijom. No, kako sve ne bi djelovalo kao potpuni i apsolutni poraz, iz EU su poručili da našoj zemlji daju „uvjetne preporuke“ za otvaranje pregovora za priključenje.Bit će u martuPredsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), govoreći o izvještaju za BiH, rekla je da će izvještaj o napretku Evropskom vijeću na odlučivanje dostaviti u martu 2024. i da je potreban napredak Bosne i Hercegovine da bi otvorili pregovore.No, problem je taj što je do marta ostalo nešto više od tri mjeseca, a izvještaj jasno pokazuje da se od BiH i dalje očekuje da ispuni svih 14 prioriteta, što bi značilo da našoj zemlji ostaje još cijelih 12, s obzirom na to da je zaključeno da su samo dva ispunjena.To znači da su šanse da Bosna i Hercegovina ispuni ono što se od nje očekuje gotovo pa nikakve. Naime, poruka koju je EU poslala našoj zemlji je, kako je jedan Twitter korisnik dobro primijetio, trepćuće zeleno svjetlo za ulazak u EU, samo što je semafor jedno kilometar udaljen od automobila koji se kreće. Da stvar bude gora, naglašeno je da potezi koje su Dodik i vlasti u RS u međuvremenu vukli, poput kriminalizacije klevete u ovom entitetu, BiH dodatno udaljavaju od standarda i članstva u EU umjesto da je približavaju.<h2>Gori od Moldavije</h2>Za razliku od BiH, zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora dobili su Ukrajina i Moldavija. Iako su vlasti ovih zemalja, za razliku od onih u BiH, pokazale znatno veću želju da postanu dio evropske porodice, teško da, prema objektivnim kriterijima, možemo reći da ove zemlje u većoj mjeri ispunjavaju uvjete za EU. Naime, Ukrajina je država u kojoj bjesni rat, dok Moldavija nema kontrolu ni nad svojom cjelokupnom teritorijom. To pokazuje da, osim objektivnih uvjeta i jednakih parametara za sve, i sama Evropska komisija ima različite pristupe i standarde u zavisnosti od geopolitičkih interesa. A tu građani Bosne i Hercegovine imaju i više nego dovoljno signala da se osjećaju kao neželjeno dijete jer je očito, i pored svih lijepih pripovijedanja evropskih birokrata, da uvjeti koji se zahtijevaju od naše zemlje ne važe za sve jednako.<h2>&nbsp;Šamar, a ne uspjeh</h2>Iako su političari iz trojke i HDZ-a posljednje vijesti iz Brisela nastojali prikazati kao veliki uspjeh svoje vlasti i pozitivnu poruku, ovo se prije može smatrati šamarom i neuspjehom.A lijepe riječi i pokušaji da vjerujemo protagonistima trojke i HDZ-a, a ne svojim očima, ipak neće promijeniti realnost. A ni Milorada Dodika.

Naša zemlja dobila trepćuće zeleno svjetlo za ulazak u EU, samo što je semafor jedno kilometar udaljen

Iz Brisela opet elegantno “ne”!


Bilo je to daleke 2006. godine kada je Milorad Dodik, nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, najavio da se tog istog prava ne odriče ni Republika Srpska. Prošlo je otad dugih 17 godina, a Milorad Dodik iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, najavljuje i prijeti referendumima o proglašenju nezavisnosti.Sada Dodik kaže da će proglasiti nezavisnost ukoliko visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametne odluke o državnoj imovini. Nekoliko dana ranije je Dodik išao i velikosrpski korak dalje, pa je najavljivao ujedinjavanje Srbije, Crne Gore i RS u jednu državu, od čega se čak morao ograđivati i crnogorski srpski nacionalista Andrija Mandić.Prethodno je najavljivao da će proglasiti nezavisnost ako... Mah, ko će se više sjetiti svega.Dodik je osokoljen i izvjesnom međunarodnom podrškom, pa kaže da bi nezavisnost RS u startu priznalo 10-15 zemalja (razlika između 10 i 15 je ogromna, no ko će se baviti tim sitnicama), uključujući i neke države EU (znamo, misli na Mađarsku).Otkako je na vlasti, od 2006., zapravo nema gadosti ni političke apokalipse koju Dodik nije najavljivao. Ako i ostavimo po strani kočijaško psovanje, prijetnje otkazima ljudima koji ne glasaju za njega, mizoginiju, homofobiju, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, napade na novinare i slično, Dodik se: otcjepljivao RS, ujedinjavao Srbiju i RS, provodio referendume o vraćanju nadležnosti, vraćao nadležnosti, ali odluke nikad nije primjenjivao, napuštao institucije pa se vraćao itd.Njegov govor kontinuirano se sastoji od najdrastičnijih najava i najtežih riječi, ali, kada se analizira šta je Dodik od svega realizirao, odgovor je... Pa, ništa ili gotovo ništa.Malo je otrcano, ali ''pas koji laje ne ujeda'' izreka je koja se u njegovom slučaju može doslovno primijeniti.Stoga, Milorade, ili prestani uprazno laprdati ili zaista stisni m*da pa konačno proglasi tu nezavisnost. Jer za sada jedine vidljive posljedice tvog laprdanja jesu konstantno sijanje mržnje, političke krize, blokade, sluđen i naelektrisan narod, strah, siromaštvo, očaj i sukob s civiliziranim svijetom, dok se stvari nisu mrdnule s mjesta, osim možda bankovnog računa tebe i tvoje porodice.Milorade, stisni m*da i uradi to konačno ili prestani ložiti taj svoj nesretni srpski narod koji zbog tvojih politika najviše i ispašta. Na pitanje kako, vidjeti pod: “projekti koje EU podržava u BiH i regionu, BDP per capita, visina prosječne plaće, penzije, natalitet...”

Njegov govor kontinuirano se sastoji od najdrastičnijih najava i najtežih riječi, ali ništa ili gotovo ništa od toga nije realizirao

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Vlada Federacije BiH, s Nerminom Nikšićem na čelu, do kraja godine namjerava usvojiti set fiskalnih zakona kojima bi se povećala primanja radnika u ovom entitetu, ali istovremeno olakšalo poslovanje.<h2>Veliki broj</h2>U predloženim mjerama nađen je balans između zahtjeva poslodavaca i sindikata. Ono što će svakako najviše obradovati najveći broj građana BiH jeste to da bi minimalna plaća ubuduće u Federaciji trebala biti 1.000 KM. Toliko će iznositi i neoporezivi dio plaće, tj. za 1.000 KM osnovice neće se plaćati porez na dohodak. Primanja iznad tog iznosa bit će oporezovana jedinstvenom stopom poreza na dohodak.Povećanje minimalne plaće neće značiti i veći teret poslodavcima, budući da je istovremeno planirano i smanjenje doprinosa. Zbirna stopa doprinosa u FBiH bi s trenutnih 41,5 posto trebala biti smanjena na 28 posto. Planirane su i izmjene po pitanju poreza na dobit. Naime, stopa poreza na dobit ostat će jedinstvena u iznosu od 10 posto, ali novina koja bi trebala biti uvedena jeste da će reinvestirana dobit biti oslobođena oporezivanja, što bi trebalo dati poticaj za veće investiranje. Također, bit će uveden i porez na dividendu u istom iznosu od 10 posto, koji do sada nije postojao. Predviđeno je, također, da pripravnicima u trajanju od godinu poslodavci isplaćuju minimalnu plaću uz oslobođenost od plaćanja doprinosa.Za Vladu FBiH će biti izazovno da popuni budžetske rupe koje će se eventualno pojaviti usljed smanjenja nameta, a jedna od mogućnosti o kojoj intenzivno razmišljaju je online fiskalizacija.<h2>Veća potrošnja</h2>No, efekt ove reforme, odnosno smanjenje doprinosa preusmjerit će se na povećanje minimalne plaće, što će značiti da će i porezno opterećenje s direktnih poreza biti prebačeno na potrošnju, tj. PDV, jer više novca za radnika znači i veću potrošnju.Također, zamah i razvoj koji bi se ekonomiji dali smanjenjem nameta mogli bi, također, nadoknaditi procentualno smanjenje postotka za državu.<h2>&nbsp;Povučeni iz procedure</h2>Prijedlog zakona o doprinosima FBiH&nbsp;napravljen je 2021. godine, ali je povučen s dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Isto se desilo i 2022. godine s&nbsp;Prijedlogom zakona o porezu na dohodak Federacije BiH&nbsp;kojim je bilo predviđeno oporezivanje toplog obroka, regresa i drugih dodataka na plaću. Njima je planirano povećanje ličnog odbitka sa sadašnjih 300 na 800 KM na mjesečnom nivou. Planirano je i povećanje poreza na dohodak s dosadašnjih 10 na 13 posto za primanja viša od 800 KM. UKOLIKO bi izmjene zakona o porezima i doprinosima bile usvojene do kraja godine, oni bi stupili na snagu od 1. jula 2024. godine.&nbsp;

Povećanje minimalne plaće neće značiti i veći teret poslodavcima, budući da je istovremeno planirano i smanjenje doprinosa

Vlada FBiH pripremila fiskalni paket: Na reinvestiranje nema poreza!

Ginter Felinger (Gunhter Fehlinger), austrijski ekonomista i EU i NATO lobist, na Twitteru redovno daje duhovite i zanimljive opservacije na dešavanja u Evropi i svijetu, a česta tema njegovih razmatranja su i dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine i regiona.Felinger se osvrnuo i na nedavnu situaciju u našoj zemlji nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik po ko za koji put pozvao na disoluciju BiH, te najavio ujedinjenje Srbije, Crne i Gore i RS.-	U slučaju rata moramo bombardirati Banju Luku i srušiti novu zgradu Vlade Milorada Dodik unutar dva sata nakon što započne svoj rat za otcjepljenje. To je jedini način da razgovaramo s Dodikom i spriječimo ga da započne svoj balkanski rat – smatra Felinger.

<blockquote class="twitter-tweet">In case of war, we must bomb 💣Banja Luka and take out the new Government building of <a href="https://twitter.com/MiloradDodik?ref_src=twsrc%5Etfw">@MiloradDodik</a> within 2 hours of him starting his war of secession. This is only way to talk to Dodik and stop him from starting his Balkan war<a href="https://twitter.com/BanjalukaCom?ref_src=twsrc%5Etfw">@BanjalukaCom</a>&mdash; Gunther Fehlinger (@GunterFehlinger) <a href="https://twitter.com/GunterFehlinger/status/1720435062393483343?ref_src=twsrc%5Etfw">November 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ranije je Felinger pozvao NATO da ozbiljno upozori Milorada Dodika.- Ako Milorad Dodik započne rat za bosansko otcjepljenje, što Putin želi dobiti već ove zime, pozvat ću američku mornaricu da bombarduje vašu Zgradu Vlade u roku od nekoliko minuta. Ovo je lokacija mete. I molim američku mornaricu da djeluje brzo – poručio je Felinger.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">I call to warn <a href="https://twitter.com/MiloradDodik?ref_src=twsrc%5Etfw">@MiloradDodik</a> if you start the war for Bosnian secession Putin wants to have this winter 🥶 I will call <a href="https://twitter.com/USNavy?ref_src=twsrc%5Etfw">@USNavy</a> to bomb 💣 your Government building within minutes Here is location for target 🎯 <a href="https://t.co/cQHXHj0EFF">https://t.co/cQHXHj0EFF</a> And I pray 🙏 <a href="https://twitter.com/USNavy?ref_src=twsrc%5Etfw">@USNavy</a> will act swiftly! <a href="https://t.co/qZ1QB8NJPm">pic.twitter.com/qZ1QB8NJPm</a>&mdash; Gunther Fehlinger (@GunterFehlinger) <a href="https://twitter.com/GunterFehlinger/status/1720024930740236422?ref_src=twsrc%5Etfw">November 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

 Ako Milorad Dodik započne rat za bosansko otcjepljenje, pozvat ću američku vojsku 

Austrijski lobist zaprijetio Dodiku: Ako proglasiš otcjepljenje, pozvat ću NATO da te bombarduje 

U junu 2022. godine Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Miloradu Dodiku, a nakon predsjednika RS na američkoj crnoj listi našao se još cijeli niz političara iz RS, poput Željke Cvijanović, ali u konačnici i Dodikove djece Igora i Gorice. <h2>Sve im isključili</h2>Sankcijama Sjedinjenih Američkih Država uskoro se pridružila i Velika Britanija.Iako su pojedini neozbiljni analitičari tada procjenjivali da ove sankcije neće ozbiljnije naštetiti Dodiku, s obzirom na to da on ionako ne posjeduje imovinu u SAD, te da će čak one dodatno ojačati njegovu poziciju i vlast, rezultati sankcija iz dana u dan postaju vidljiviji.Tijela vlasti Republike Srpske ostala su bez internetske komunikacije jer su im pružatelji usluga otkazali postojeće ugovore za održavanje mrežnih stranica. Vlasti RS tvrde kako je to direktan rezultat američkih sankcija kojima su kažnjeni najviši entitetski dužnosnici. Premijer RS Radovan Višković se požalio kako su im pružatelji usluga sve isključili iako su im sve troškove platili unaprijed do 2025. godine. Ovaj je vid&nbsp;sankcija nazvao brutalnim.Osim gašenja interneta, RS već trpi mnogo teže sankcije na makroekonomskom planu. Kreditna sredstva nedostupna su, a entitet se zadužuje izdavanjem obveznica i po rekordno visokim kamatama, dok je budžet RS godinama u deficitu. Iz mjeseca u mjesec ovaj entitet ima problema s osiguravanjem sredstava za isplatu plaća državnim službenicima. <h2>Evropska sredstva</h2>Osim kreditnih sredstava, RS zaobilaze i projekti i sredstva Evropske unije, pa su tako, naprimjer, od infrastrukturnih projekata vrijednih 300 miliona eura, koliko EU ulaže ove godine u BiH, sva četiri na teritoriji Federacije.Sve ovo već uveliko ostavlja ozbiljne posljedice, kako na izabrane funkcionere u RS i pojedince povezane s njima tako i na finansijsku stabilnost cijelog entiteta. No, vraćanje kredita po astronomskim kamatama, nedostupnost sredstava iz EU fondova i otežano poslovanje firmama cijena je koju neće plaćati samo Dodik i njegovi saradnici nego svi građani RS, koji već postaju taoci i žrtve sulude politike predsjednika RS koja u konačnici neće polučiti drugi rezultat osim siromaštva i zaostajanja građana ovog entiteta.<h2>Zabrana poslovanja</h2>Osim što lica s crne liste&nbsp;ne mogu dobiti vize&nbsp;za putovanje u SAD, tamošnje ministarstvo finansija zabranilo je američkim firmama i pojedincima da posluju s ljudima pod sankcijama. Sada se pokazalo kako to ima direktan učinak i na način komunikacije tijela vlasti RS posredstvom interneta.

Premijer Višković ovaj je vid sankcija nazvao brutalnim

Sankcije prema Dodiku i njegovim saradnicima itekako daju rezultate: Osim kredita i para, nema ni interneta

U Bosni i Hercegovini mijenjale su se stranke, mijenjale su se vlasti, no samo jedna od njih je u svom narodu kroz tri decenije održala neupitnu podršku - HDZ Bosne i Hercegovine.Stranka je zvanično osnovana 18. avgusta 1990. godine u Sarajevu kao treća nacionalna stranka u BiH, te je, zajedno s druge dvije nacionalne stranke SDA i SDS, pobijedila na prvim demokratskim izborima 1990. godine.Iako je Sabor za prvog predsjednika ove stranke izabrao Davora Perinovića, on se nije dugo zadržao na ovoj poziciji, pa je već 7. septembra 1990. Predsjedništvo stranke za predsjednika izabralo Stjepana Kljujića, novinara iz Sarajeva.U jeku historijske prekretnice raspada Jugoslavije, HDZ BiH je, slijedeći politiku vlasti u Hrvatskoj, zauzeo jasnu poziciju o potrebi da BiH slijedi primjere Slovenije i Hrvatske te također krene putem nezavisnosti, u čemu su se našli na sličnim pozicijama sa SDA, nasuprot SDS-u.<h2> </h2>

SDA: Stranka koju je Alija izgradio, Tihić sekularizirao, a Bakir devastirao

<h2>Prve trzavice</h2>No, prve trzavice po pitanju budućnosti i odnosa u BiH u ovoj stranci krenule su već krajem 1991. godine. Dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić je od radikalnog krila stranke već duže vremena bio izložen kritikama zbog prepopustljive politike prema Izetbegoviću i SDA. Naime, Kljujiću su zamjerali da nedovoljno zastupa koncept kantonalnog ili federalističkog uređenja BiH, što je HDZ tada zagovarao, te su mu spočitavali da brani Izetbegovićevu unitarističku politiku.Dana 18. novembra 1991. HDZ jednostrano donosi odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kao paradržavne tvorevine na prostoru BiH, a koja je obuhvatala područja u kojima je ova stranka imala vlast. Za predsjednika je izabran Mate Boban.Boban je važio za predstavnika tvrde hercegovačke struje unutar stranke te je zvanično zagovarao federaliziranu BiH, nasuprot Kljujićevoj probosanskohercegovačkoj politici. Upravo će sukob između Kljujića i Bobana obilježiti unutrašnja dešavanja u HDZ-u u narednih nekoliko mjeseci.HDZ BiH se ujedno zalagao za nezavisnost Bosne i Hercegovine i, dok su se srpski zastupnici pod vodstvom SDS-a od oktobra 1991. povukli iz zajedničkih tijela BiH, zalažući se protiv samostalne BiH, glasovima bošnjačkih i hrvatskih predstavnika proglašena je nezavisnost BiH od SFRJ.No, HDZ i SDA formalno su dijelili potpuno suprotne poglede oko toga kako bi nezavisna BiH trebala biti organizirana, jer je hrvatska stranka tražila unutrašnju decentralizaciju.Ove tenzije došle su i do izražaja i prilikom definiranja samog referendumskog pitanja. Naime, HDZ je zahtijevao da pitanje na referendumu uvrsti formulaciju o suverenoj i nezavisnoj BiH kao „državnoj zajednici“ konstitutivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog stanovništva u njihovim nacionalnim područjima (kantonima)“.Sukob s Bobanom dovest će do toga da se Kljujić već u februaru povuče s čela stranke zbog gubitka podrške kako članstva stranke tako i Tuđmana, a umjesto njega za novog predsjednika bit će imenovan dr. Milenko Brkić.Kao što je poznato, u referendumsko pitanje na kraju je ušla samo formulacija o suverenoj i nezavisnoj BiH kao državi ravnopravnih građana i naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda, bez navođenja konstitutivnosti i nacionalnih područja.<h2>Dolazak i odlazak Bobana</h2>Konačno, u oktobru iste godine i Brkić će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, kada će za predsjednika biti izabran Mate Boban. Na ovaj način u Bobanovim rukama sjedinile su se funkcije predsjednika stranke i predsjednika samoproglašene Herceg-Bosne koja će u neku ruku postati i stranačka paradržava HDZ-a.Već 8. aprila 1992. HZ Herceg-Bosna osnovala je i svoje oružane formacije - Hrvatsko vijeće obrane (HVO).Iako su HVO formalno priznavale vlasti u Sarajevu te zajedno ratovali protiv srpskog odnosa, između HDZ-a i bošnjačkih vlasti dolazit će do sve većeg udaljavanja i zaoštravanja odnosa. Naime, iako su formalno dijelili zajednički cilj nezavisnosti BiH, SDA i HDZ nikada neće u potpunosti pomiriti poglede po pitanju uređenja države Bosne i Hercegovine, gdje je HDZ insistirao na omogućavanju Hrvatima vlastite federalne jedinice.Krajem 1992. raspada se muslimansko-hrvatski savez i počinje sukob, a zatim otvoreni rat između jedinica ARBiH i HVO-a (uz političku podršku Tuđmanovog režima i vojnu podršku Hrvatske vojske). Dana 24. avgusta 1993. HZHB se pretvara u nezavisan subjekt i prekida sve odnose s institucijama BiH te se umjesto zajednice sad proglašava Republika Herceg-Bosna. Istovremeno, preostali političari HDZ-a, poput člana Predsjedništva Franje Borasa, napuštaju institucije Bosne i Hercegovine.Kako će Haški sud kasnije utvrditi, Herceg-Bosna i njeno rukovodstvo bili su pod potpunom kontrolom Franje Tuđmana i vlasti u Hrvatskoj. Cilj je bio hrvatska područja u BiH pripojiti susjednoj Hrvatskoj, težeći granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine.Ipak, vojni neuspjesi na terenu u okršajima s Armijom RBiH te međunarodne okolnosti, prije svega veliki američki pritisak da se što prije okonča bošnjačko-hrvatski rat, natjerat će hrvatske predstavnike u BiH za pregovarački sto. Valja napomenuti i da su hrvatski predstavnici jedini prihvatili sve ponuđene mirovne planove: Kutiljerov, Vens-Ovenov i Oven-Stoltenbergov mirovni plan.Hrvatsko-muslimanski sukob okončan je 18. marta 1994. potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma između Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Sporazum je ukinuo HRHB i stvorio bošnjačko-hrvatsku federaciju (kasnije preimenovanu u Federacija BiH) unutar države Bosne i Hercegovine, koja će nastaviti da postoji do danas.Tada je Mate Boban uklonjen s čela stranke, a za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran je Dario Kordić (kasnije osuđen za ratne zločine: masakr u Ahmićima, etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini i napadi na Busovaču). Nakon Kordićevog odlaska na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu 12. januara 1996. predsjednik stranke postaje Božo Rajić, a 9. marta formalno su ugašene i posljednje institucije HRHB i uspostavljena je Federacija BiH u punom obimu.

SDP: Od komunizma do klijentelizma  

<h2>Nastavak dominacije</h2>Na prvim poslijeratnim izborima 1996. HDZ BiH dobio je uvjerljivu podršku većine Hrvata, kao i apsolutnu vlast u četiri kantona, te ušao u federalnu i državnu vlast, dok kadar HDZ-a Krešimir Zubak postaje hrvatski član Predsjedništva BiH.U maju 1998. Ante Jelavić (uz podršku veterana HVO-a) postaje predsjednik stranke, iako protivno volji Franje Tuđmana, koji je za tu funkciju htio Božu Ljubića. Krešimir Zubak, koji je važio za predstavnika umjerene struje unutar stranke, nakon toga je napustio stranku i osnovao Novu hrvatsku inicijativu, kao partiju srednjobosanskih i posavskih Hrvata.Na općim izborima 1998. HDZ ponovo je glavna politička organizacija Hrvata.Iako je HDZ 2000. godine ponovo osvojio većinsku podršku Hrvata u BiH, zahvaljujući nametnutim izmjenama Ustava FBiH od visokog predstavnika Volfganga Petriča (Wolfgang Petritsch) kojim se promijenio način izbora delegata u Domu naroda FBiH, omogućeno je da se vlast formira bez HDZ-a i SDA, a vlast je formirala široku koaliciju stranaka Alijanse za promjene, sa SDP-om na čelu.HDZ, s Jelavićem na čelu, odbio je priznati nametnute amandmane visokog predstavnika, kao i novu vlast, te proglasio Hrvatsku samoupravu u područjima u kojima je ova stranka imala vlast. Uslijedila je hitra reakcija međunarodne zajednice koja je uključivala kako smjenu Jelavića s mjesta člana Predsjedništva i još nekolicine HDZ-ovih funkcionera tako, u konačnici, čak i SFOR-ovu vojnu reakciju, čiji su tenkovi ušli u zapadni Mostar.U konačnici, projekt Hrvatske samouprave okončan je za nekoliko mjeseci, da bi, pod pritiskom visokog predstavnika, Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ-a BiH u maju 2002. podnijeli ostavke kako bi se stranka mogla registrirati na izbore u BiH, a mjesto na čelu stranke preuzet će Bariša Čolak.Ova stranka narednih je godina djelovala konstruktivno u smislu podrške procesima koje su u periodu 2002. – 2006. podrazumijevale reforme i jačanje državnog nivoa vlasti. No, tada su krenule i nove podjele u stranci. Naime, mnogi članovi stranke smatrali su da se tim reformama slabi pozicija hrvatskog naroda. Dodatna uzdrmanost u stranci dogodila se nakon što je visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) smijenio Čovića s dužnosti člana Predsjedništva zbog optužbi za korupciju u maju 2005., te nakon imenovanja Ive Mire Jovića, konzervativca, njegovim nasljednikom. Jovića su kao nasljednika Čovića u Predsjedništvu podržala samo dvojica hrvatskih zastupnika u Zastupničkom domu PFBiH, što je ukazivalo na duboku podijeljenost u stranci. Jovića je na mjestu nasljednika podržao i Čović. Čović je ovaj potez napravio kako bi ojačao svoj položaj u stranci, te spriječio jačanje Čolaka i Raguža.<h2>Vladavina Čovića</h2>Podjela u stranci doživjela je vrhunac na Saboru stranke održanom u junu 2005., kada je Čović, koji je još bio pod optužbama za korupciju, uspio pobijediti na izborima za predsjednika stranke protukandidata Bože Ljubića, koji ga je, zbog tijesnog rezultata, optužio za izbornu prevaru. Čović je dobio podršku 285, a Ljubić 258 izaslanika, što je pokazivalo duboke podjele u stranci.Ljubić je sa svojim pristalicama istupio iz stranke i formirao HDZ 1990., a pridružio mu se i veliki broj članova HDZ-a. Također, Ljubić i Čović sukobit će se oko „aprilskog paketa“.Čović je, naime, podržao ustavne reforme kojim se, između ostalih, uloga Doma naroda na državnom nivou svodila samo na bavljenje pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa, dok je Ljubićeva frakcija smatrala da to slabi poziciju hrvatskog naroda.Konačno, ova podjela HDZ-a dovest će i do podjele hrvatskog glasačkog tijela, pa će na izborima 2006. HDZ BiH i HDZ 1990. osvojiti približno jednak broj glasova, što će omogućiti tada prilično nepoznatom Željku Komšiću da kao kandidat bude izabran za člana Predsjedništva.Ovo će se ponoviti i 2010. godine, kada će Komšić još jednom biti izabran, a kada se nakon izbora formirala Vlada FBiH bez HDZ-a i uz manje hrvatske stranke Radom za boljitak i HSP, HDZ BiH zahtijevat će do danas kao ultimativni cilj promjenu Izbornog zakona kojim bi se omogućio kako drugačiji način izbora članova Predsjedništva tako i drugačiji raspored biranja delegata u Domu naroda.Istovremeno i retorika Dragana Čovića i lidera HDZ-a u ovom periodu postajala je sve ostrašćenija. Formiranje tzv. Herceg-Bosne sve češće je spominjano kao jedna od mogućnosti, a Čović je, također, sve bliže sarađivao s Miloradom Dodikom. Ni povratak Čovića u Predsjedništvo 2014. (kada se nije mogao kandidirati Komšić) ni ulazak HDZ-a u vlast nakon tih izbora nisu primirili retoriku i zahtjeve ove stranke za novim izbornim zakonom. Zbog toga je, nakon izbora 2018. godine, HDZ u Domu naroda FBiH blokirao izbor novog predsjednika i Vlade FBiH, pa su Fadil Novalić kao premijer i Marinko Čavara kao predsjednik ostali na ovim pozicijama više od osam godina.Ovaj drugi zahtjev donekle im je ispunjen nakon nametanja izmjena izbornih rješenja u FBiH na izbornu noć u oktobru 2022. kojim je Kristijan Šmit povećao broj delegata u Domu naroda FBiH, što je omogućilo da se veći broj hrvatskih delegata popunjava iz onih kantona u kojima HDZ ima većinu.Poslije izbora 2022. godine HDZ formirao je i federalnu i državnu vlast sa strankama trojke. Primjetno je znatno ublažavanje retorike od Čovića i prvaka ove stranke. Naime, tzv. Herceg-Bosna odavno se više ne spominje, HDZ odbija učestvovati u Dodikovim blokadama države i huškanju, a glavni fokus je sada na evropskom putu i evropskim zakonima.No, također, unutar hrvatskog glasačkog korpusa do sada se ne nazire snažnija alternativa HDZ-u. Iako se sporadično pojavljuju neke nove stranke, poput HDZ-a 1990. i Hrvatske republikanske stranke, i ostvaruju manje uspjehe, HDZ i dalje uživa neprikosnovenu podršku Hrvata. Ova stranka zapravo djeluje kao „veliki šator“ koji oko sebe okuplja većinu hrvatskog stanovništva koje druga ideološka i svjetonazorska pitanja ostavlja po strani u odnosu na nacionalno pitanje hrvatskog naroda.A u tome upravo leži i razlog uspjeha HDZ-a. Nezadovoljni ratnim ishodom u kojem su ostali bez svog entiteta u BiH, te u strahu od mogućnosti preglasavanja i gubitka hrvatske pozicije za predstavnike koje sami izaberu, hrvatsko glasačko tijelo prirodno se okuplja i homogenizira oko HDZ-a kao najveće hrvatske stranke.<h2>Prvi program</h2>U svojoj prvoj programskoj deklaraciji stranka je definirala četiri osnovna politička cilja, a koja su uključivala: uspostavu građanskih i demokratskih političkih sloboda, neotuđivo pravo svih građana na udruživanje prema vlastitim programima, pretvaranje sindikata u slobodne radničke saveze, a radnička upravljanja u dionička društva te razvitak narodne privrede kroz slobodi tržišta roba, rada i kapitala te zagarantiranost privatnog poduzetništva.<h2>Bez partnera</h2>Bošnjačke stranke nisu bile raspoložene za HDZ-ove prijedloge o promjeni načina izbora članova Predsjedništva i delegata u Domu naroda. Naime, HDZ je zahtijevao da se članovi Predsjedništva biraju na način da se u FBiH formira više federalnih jedinica kojima bi se osiguralo da se hrvatski član bira iz onih područja u kojima Hrvati čine većinu, dok za Dom naroda FBiH zahtijevaju da se delegati u hrvatski klub biraju proporcionalno udjelu Hrvata iz svakog kantona u ukupnom broju hrvatskog stanovništva u BiH.HDZ BiH je, zapravo, nastao kao bh. ogranak Hrvatske demokratske zajednice koju je u junu 1989. u Zagrebu osnovao Franjo Tuđman.&nbsp;

HDZ 18. novembra 1991. jednostrano donosi odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne

Političke stranke jučer, danas, sutra (IV dio): HDZ BiH - Stranka bez ozbiljne alternative među bh. Hrvatima

Nakon napada na „Dnevni avaz“, koji je optužila da danima vodi kampanju protiv nje i plasira laži, pritom pokazujući da je ona zapravo ta koja ne govori istinu i da nas lažno optužuje, Karić je otrčala do ministra odbrane Zukana Heleza. Iako smo se na trenutak bili zabrinuli da je gradonačelnica kod ministra razmatrala mogućnost da digne vojne jedinice na „Avaz“, na Facebooku nas je ipak „obradovala“ nešto pozitivnijim vijestima.<h2>Spremila poklone</h2>Naime, gradonačelnica je objavila kako će sredinom novembra, kao član bh. delegacije, prisustvovati obilježavanju 20 godina partnerstva između Oružanih snaga BiH i Nacionalne garde američke države Merilend.U stilu svog imidža hanume na čelu glavnog grada, Karić je najavila i kako za spomenuti put „već sprema poklone“ (ovo je u međuvremenu izbrisala nakon što joj je, vjerovatno, neko savjetovao da se ne sramoti).Pitanje koje se ovdje u startu nameće jeste šta će tačno gradonačelnica Sarajeva s ministrom odbrane na jednom vojnom skupu preko okeana, s kojim gradonačelnik jednog grada nema nikakve veze niti to ima ikakve veze s njenim ovlastima i nadležnostima.Nažalost, praksa u bh. politici kojoj smo nebrojeno puta svjedočili je da su političari iz naše zemlje na različita putovanja sa sobom vodali supruge, sinove, rođake, ljubavnice...Ipak, niko do pojave Benjamine Karić se nije s toliko žara i bez imalo blama trpao svugdje i u sve što s njegovim poslom nema nikakve veze. Karić je tako, između ostalog, nakon stravičnog pokolja u Gradačcu, u Sarajevu organizirala protest protiv nasilja nad ženama na kojem je ona, kao predstavnica vlasti, uputila nekoliko zahtjeva prema vlasti; protesti građana za Gazu nisu mogli proći bez “kidnapovanja” i govorancija Karić; a ovo nije prvi put da je iskoristila priliku da s kolegama na funkcijama putuje na misije s kojima ona i njena funkcija nemaju dodirnih tačaka.<h2>U influensingu je spas</h2>Prije nekoliko godina u regionalnoj javnosti pojavio se fenomen influenserica. Njihova karakteristika je bila da su se učestalo pojavljivale na svim mogućim javnim događajima gdje je bitno bilo da budu viđene, bile su veoma popularne u društvu, no niko tačno nije znao čime se te osobe bave, tj. nisu se bavile ničim, osim da budu popularne.Iako su ispunjavale minute zabavnih TV stanica i stranice tabloida, teško je ko mogao vjerovati da će takav tip osoba svoje mjesto pod suncem naći i na političkoj sceni.No, upravo takav tip političara dobili smo s Benjaminom Karić. Ona, naime, ne propušta priliku pojaviti se na svakom mogućem i nemogućem događaju da bi bila viđena ili komentirati sve živo za šta procijeni da će joj donijeti lajkove, a da pritom nikom tačno nije jasno šta ona u okviru svojih konkretnih ovlasti gradonačelnice Sarajeva uopće radi.<h2>Društvena komentatorica</h2>Kad ne putuje, Karić piše pisma regionalnim i svjetskim zvaničnicima, napada funkcionere susjednih država jer ih je zamijenila s provokatorima koji je vrijeđaju po društvenim mrežama, rješava sukobe na Bliskom istoku, uređuje program Sarajevo Film Festivala, odlikuje desničarske radikale, prepucava se s drugim političarima, preuzima sebi zasluge za poteze kantonalnih ministara s kojima ona nije imala veze, ukratko, piše sve za šta procijeni da će naići na oduševljenje i podršku kod mase koja je slijedi, a upravo će navodnu „podršku naroda“ koristiti kao ultimativni dokaz da je sve što radi sjajno.

Gradonačelnica Karić, sa stranačkim kolegom, ministrom odbrane Zukanom Helezom, putuje u američku državu Merilend te već sprema poklone

Influenserica na čelu glavnog grada BiH: Zašto Benjamina putuje na vojni susret u SAD umjesto da ide na Velešiće

Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku o izboru korisnika poticajnih sredstava za program „Podrška pokretanju startupa“.<h2>Novi pojam u poslovanju</h2>Startup je relativno novi pojam u poslovanju, čije pravo značenje zna mali broj ljudi. Naime, nije svako pokretanje posla istovremeno i startup. Da bismo nešto odredili kao startup, mora imati sljedeće karakteristike: to je kompanija osnovana s namjerom traženja repetitivnih (ponavljajućih)&nbsp;i skalabilnih (mogućnost rasta zadržavajući osnovne funkcije) poslovnih metoda.Prof. dr. sc. Dubravko Babić sa zagrebačkog FER-a definira ih kao one koji se "pretežno bave inovacijama. Novim, nekonvencionalnim, naizgled nemogućim načinom da se nešto riješi, ali na, ipak, praktičan način, i to u razumnom vremenu. Temeljeni su na novim tehnologijama, uglavnom je riječ o malim grupama ljudi koji su uvjereni kako će riješiti problem na nekonvencionalan način te da će svojim pristupom pokoriti svijet".Ono na šta ciljaju startupi jeste i da preduzeće ostvari globalne ambicije u poslovanju ili barem da imaju globalni potencijal.Cilj startupa je kroz dobro utvrđene procese povećati vrijednost kompanije na 10 miliona dolara i više, u nekim slučajevima i na nekoliko milijardi. Tipičan primjer uspješnih startupa u svijetu su tehnološke kompanije poput WhatsAppa ili Instagrama.Sada pogledajmo koga je Vlada Kantona Sarajevo izabrala da subvencionira na ime pokretanja startupa.&nbsp;

Najviše bodova na konkursu i najveća sredstva dobio je vrtić „Dječije radosti“ s 82 boda, koji je tražio sredstva u iznosu od 20.250 KM. Na drugom mjestu su stomatološke usluge, na trećem privatni zubotehnički laboratorij, dalje su prošli isključivo ovakvi biznisi: restorani, vešeraji, pekare, krojački saloni, frizeraji... <h2>Je li znaju značenje pojma start-up?</h2>Dakle, riječ je o pretežno starim zanimanjima i doslovno niti jedan od njih ne zadovoljava ekonomsku definiciju startupa.Sve to nas navodi na dva zaključka: ili pokretači konkursa ne znaju značenje pojma startup, pa pod njega trpaju sve novoosnovane biznise, ili se niko ko pokreće nešto inovativnije od tradicionalnih biznisa i ne prijavljuje na konkurse Vlade KS. A to onda šalje vrlo sumornu sliku o poduzetničkoj svijesti u glavnom gradu.Finansijska sredstva koja su izdvojena za ovu namjenu ukupno iznose 931.661,30 KM.

Startupi se definiraju kao nove kompanije koje se pretežno bave inovacijama i temelje se na novim tehnologijama

Zna li Vlada Kantona Sarajevo koje je osnovno značenje pojma: Pekare i vešeraji postali startupi

Pred Vijećem sigurnosti UN-a jučer se razgovaralo o Bosni i Hercegovini. Prisutnima se, između ostalih, obratio i Željko Komšić. Član Predsjedništva BiH još jednom je iskoristio platformu UN-a da napadne visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt). Komšić je Šmita optužio da je hrvatski pristrasan, naglasivši kako je izmjenama Izbornog zakona omogućio jednoj grupaciji da „mimo ostvarenih izbornih rezultata formira vlast“ (jer bi valjda jedino pravedno bilo da je SDA formirala vlast), da nametnute izmjene udaljavaju BiH od evropskog puta itd. <h2>Hrvatski igrač</h2>U Komšićevom govoru nema ništa novo. I u prošlom obraćanju u ovoj instituciji član Predsjedništva je iskoristio priliku da napadne visokog predstavnika i nametnute izmjene Izbornog zakona u BiH te ga optuži da je hrvatski igrač. I pretprošlo obraćanje Komšića pred UN-om također se ticalo napada na visokog predstavnika i optužbi da je prohrvatski igrač itd. Reklo bi se da Komšić zvuči kao pokvarena ploča, što bi bilo potpuno tačno, no ovdje se postavlja pitanje šta je poenta korištenja pozornice u UN-a da se, umjesto konstruktivnih prijedloga i ideja o što boljem pozicioniranju BiH u međunarodnim okvirima, uporno ponavlja jedna te ista, milion puta prožvakana priča, koja nikakvog konkretnog efekta neće polučiti, jer Komšićeve govorancije sigurno neće promijeniti međunarodno raspoloženje prema Kristijanu Šmitu.Komšić ima dva motiva. On zasigurno nije intelektualac, pa teško da je dorastao razvijanju suvislih političkih strategija, prijedloga, analiza... Njegovo političko djelovanje pokazuje da su mu ambicije puno površnije: pronaći fraze na koje će se bošnjačko nacionalno nastrojeno glasačko tijelo primiti, pa potom ih vrtjeti do iznemoglosti. Godinama je njegova politička karijera počivala na ublehi o građanskoj državi za koju nikada nije ponudio nikakav konkretan plan ni strategiju, da bi, nakon imenovanja Šmita i posebno promjene vlasti, krenuo hraniti bošnjačke strahove verglanjem teorija o aparthejdu nad Bošnjacima i velikoj zavjeri Zapada kojem smetaju muslimani. Iste rečenice koje je Komšić po ko zna koji put ponavljao pred UN-om mjesecima unazad ste mogli pročitati na Twitter profilima kojekakvih zuhrića, gratzova, avdi, bajrovića, begića i sličnih kerbera u i oko Demokratske fronte.<h2>Politička mreža</h2>Drugi je razlog direktno vezan uz prvi, a tiče se činjenice da je Komšić svjestan da on kao pojedinac niti u međunarodnim krugovima ima ikakav ugled niti u Bosni i Hercegovini ima neku jaku političku mrežu i organizaciju. Na međunarodnoj sceni on niti koga zanima niti Komšić tu ima neku ambiciju.Svoju političku ambiciju on je već ostvario – a to je da dvije decenije sjedi u Predsjedništvu i uživa u visokoj plaći za mali rad. Sada se pak apetiti zadovoljavaju čuvanjem dostignutog, a govori koji se drže pred UN-om nisu ni namijenjeni svjetskoj, nego domaćoj javnosti. Reakcije u čaršiji „joj, jest im rekao“ primarni su efekt na koji Komšić računa, a koji će mu, nakon toliko godina u Predsjedništvu, omogućiti da se 2026. premjesti u Državni parlament. Plaća je otprilike ista, a ovdje se čak ne moraš nikad ni za riječ javiti.<h2>Sa SDA protiv nacionalizma</h2>Komšić je pred UN-om kazao da se etničke politike i etničke grupe koriste za stvaranje tenzija i destabilizaciju u BiH. Ova konstatacija bi bila tačna, no problem je taj što ona dolazi iz usta osobe koja je u čvrstom savezništvu s kleronacionalističkom SDA, čiji se članovi stavljaju na raspolaganje Hamasu, dok Komšićevi najviši funkcioneri u javnom prostoru prema političkim neistomišljenicima koriste vokabular sastavljen od riječi: izdajnik, ustaša, plaćenik, UZP-ovac…

Reakcije poput „joj, jest im rekao“ primarni su rezultat na koji on računa kada govori u UN-u

Šta je cilj i koja je poenta Komšićevih besmislenih obraćanja: UN kao platforma za političku kampanju na čaršiji

Bosna i Hercegovina, uključujući i njena sva tri konstitutivna naroda, ruku na srce, od stjecanja nezavisnosti ne može se pohvaliti da je imala pretjeran broj umnih, sposobnih, poštenih i uspješnih političara. No nekoć je čovjek mogao barem u vrijednosnom smislu znati za šta glasa.Religiozni pojedinac konzervativnih nazora mogao se uzdati da će SDA propagirati vrijednosti vjere, džamije i tradicije, nešto umjereniji konzervativci mogli su birati SBiH ili SBB, socijalno osjetljivi i proevropski ljevičar se prirodno orijentirao ka SDP-u, kao što je i društveno liberalno stanovništvo u Sarajevu svoje utočište moglo pronaći u Našoj stranci.Čak je i u RS nekoć, barem do prve polovine prve decenije dvijehiljaditih, postojala jasna razlika između tvrdo nacionalističkog SDS-a i umjerenog i prozapadnog SNSD-a.A onda smo počeli dolaziti u čudnu situaciju. Nacionalisti su pod pritiskom postajali malo više internacionalisti, a ljevičari su shvatali da se uz malo nacionalizma može uzeti i malo više glasova.Onda su se potpuno utopili u taj nacionalizam, pa je to postalo takmičenje ko će koga nadsrbovati/nadhrvatiti/nadbošnjačiti.Na sve to se nakalemila nova generacija političara koji su odrasli u ubitačnoj kombinaciji postdejtonskog obrazovnog sistema skrojenog od nacionalističkih stranaka i navučenosti na društvene mreže.

Bazični sistem vrijednosti svih njih je nacionalistički, ovisno o narodu iz kojeg potječu. Na taj bazični sistem, koji prihvataju zdravo za gotovo, potom nadograđuju hrđavim karakternim osobinama potpune neukosti, beskrupuloznosti, površnosti i nezdrave ambicije.Pojavio se novi tip političara kojima je apsolutno nebitno u kojoj su stranci. Bez ikakvih čvrstih principa, spremni su govoriti apsolutno sve ono za šta procijene da će im donijeti glasove.Iako je na sceni sve više stranaka, sve one preplavljene su takvim kadrovima bez ikakvih jasnih politika, vrijednosti i vizije. Oni se bez problema mogu šaltati iz stranke u stranku i jedni drugima sliče kao jaje jajetu.Preko takvih kadrova stranke gube svoju svrhu ideološke podjele i nadmetanja ideja te postaju tek zavodi za zapošljavanje političkih karijerista.A rezultat je politika svedena tek na jeftini rijaliti šou.&nbsp;

Političku scenu preplavio je tip političara koji mogu biti u bilo kojoj stranci

Hibrid političari

Početkom 2014. godine tadašnji član Predsjedništva i današnji samo predsjednik SDA Bakir Izetbegović u zgradi Predsjedništva BiH primio je delegaciju Muslimanskog bratstva i fotografirao se s njima pokazujući uzdignuta četiri prsta, što predstavlja simbol ove organizacije. Bilo je to svega nekoliko mjeseci nakon što je u Egiptu izvršen državni udar kojim je vojska predvođena Abdelom Fatahom el-Sisijem s vlasti svrgnula Muhameda Mursija, lidera Muslimanskog bratstva. Bakirova četiri prsta predstavljala su direktnu podršku Muslimanskom bratstvu, dok je o njegovom svrgnutom lideru Morsiju do danas imao same riječi hvale.<h2>Duboki korijeni</h2>Muslimansko bratstvo je panislamistička politička organizacija razgranata širom islamskog svijeta, čiji je cilj u državama u kojima muslimani čine većinu preuzeti vlast i uspostaviti šerijatski poredak. U ostvarivanju svojih ciljeva koriste sve moguće metode – od izlaska na izbore, do terorizma.O vezama SDA i njene duboke države s Muslimanskim bratstvom – od Alije Izetbegovića, do njegovog sina – postoje različite teorije koje idu toliko daleko da pojedine tvrde da je i aktuelni lider SDA jedan od prikrivenih članova ove globalne organizacije. Činjenica je da Izetbegović i mnogi funkcioneri SDA veze i simpatije prema Muslimanskom bratstvu, kao i njihovoj ideologiji nisu krili. U intervjuu za „Stav“ iz maja ove godine, na pitanje kako komentira optužbe da je SDA povezana s islamizmom, Izetbegović tu konstataciju nije negirao, dapače: - Ne bismo se trebali izvinjavati zato što smo muslimani, tvrditi da nismo islamisti itd.Njegova stranka godinama je oko sebe okupljala, što zvanično što poluzvanično, različite islamističke i radikalne vjerske strukture za koje je SDA bila prirodan politički izbor. SDA je svoje veze s tim krugovima pred zapadnim silama godinama pravdala tvrdnjama da oni njih „drže pod kontrolom“ te da su upravo zbog toga koristan saveznik.

<h2>Pravo lice</h2>Ipak, nakon što je SDA ostala bez vlasti, a zapadni prijatelji podržali demokratske promjene u našoj zemlji, ova stranka je u potpunosti počela ogolijevati svoje prave lice i ispoljavati radikalnu antizapadnu retoriku, uz istovremeno veličanje različitih islamističkih pokreta i režima.Vijećnik SDA u Gradskom vijeću Zenice Šerif Patković prije nekoliko dana je izjavio da se stavlja na raspolaganje Hamasu te je kazao kako ga podsjećaju na Sedmu muslimansku brigadu, kojom je on nekoć komandovao.I ovo zapravo podsjeća na pravi karakter ove stranke. Naime, dok su patriotski građani BiH na referendum, a potom i u borbu krenuli sa željom da stvore multietničku i sekularnu državu, SDA je čekala pravi trenutak i učvršćivanje vlasti da pokaže pravo lice. To lice je podrazumijevalo pristajanje na fildžan-državu, muslimanske brigade i čišćenje srpskih i hrvatskih kadrova iz armije i države.Sada, čini se, ponovo dolazi vrijeme kad maske padaju.<h2>Odgovornost za terorizam</h2>Iz Muslimanskog bratstva potekle su brojne terorističke organizacije, među ostalima i Hamas, palestinsko krilo ove organizacije osnovano 1988., koje je 2006. preuzelo vlast u Pojasu Gaze i izvelo niz terorističkih napada. U posljednjem od 7. oktobra, koji je izazvao krvavu izraelsku odmazdu, ubili su 1.500 ljudi u Izraelu.Nekoliko država i međunarodnih organizacija, uključujući Australiju, Evropsku uniju, Izrael, Japan, Kanadu, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, smatraju Hamas terorističkom organizacijom.

Vijećnik ove stranke Šerif Patković kazao je da se stavlja na raspolaganje Hamasu. Izetbegović ne krije veze

Je li Hamas sljedeća faza SDA?

Benjamina Karić rođ. Londrc, žena, majka i&nbsp; komentatorica na društvenim mrežama i u slobodno vrijeme iz nekog razloga gradonačelnica Sarajeva (a nismo sigurni da od pisanja po društvenim mrežama išta stiže raditi na toj poziciji), nakon što je pisala pisma državnim tajnicima susjednih zemalja koje je zamijenila sa sumnjivim tipovima koji joj ostavljaju komentare na društvenim mrežama, komentirala s influensericama adekvatnost boja na obnovljenim fasadama u Titovoj, prozivala predsjednika Hrvatske, prepucavala se sa stranim ambasadorima, rješavala konflikte na Bliskom istoku, radikalnim ultradesničarima dijelila zlatnike, sastajala se s nacionalističkim fanaticima po dijaspori, dijelila baklave, odbijala omogućiti ljudsko pravo organizatorima „Povorke ponosa“ da plate osvjetljavanje Vijećnici u bojama LGBT, čestitala građanima kalendar umjesto Božića, prisvajala sebi zasluge za poteze kolega iz vlasti s kojima niti je imala veze niti je mogla imati…, dakle raditi sve što nije u njenoj nadležnosti, sada je stigla komentirati i tekstove „Dnevnog avaza“ o njoj. Optužuje nas lajkonačelnica Sarajeva da smo o njoj iznosili neistine koje ne možemo ničim da potkrijepimo.-	Poredili su me sa ratnim zločincem Šešeljom, bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, nazivaju me “narkomanom navučenim na žuto”, navode da rekonstruišemo fasade privatnim firmama, da Grad i ja ne plaćamo PDV za Vijećnicu i još niz neistina i uvreda – podijelila je ona sa svojim vjernim pratiocima.<h2>Lažni navodi</h2>Zanimljivo da Karić rođ. Londrc „Avaz“ optužuje da iznosi neistine tako što navodi niz neistina, a evo o čemu se radi:-	 „Avaz“ Karić rođ. Londrc nije poredio sa Šešeljom, nego smo prenijeli negativne komentare građana na račun njenog rada, među kojima je bio i jedan koji je njen nacionalistički populizam poredio s onim Vojislava Šešelja.-	Niko je nije optužio da je „narkoman navučen na žuto“, nego je konstatacija glasila da je „navučena na lajkove k'o narkoman na žuto“. U pitanju je stilska figura koja se zove „poređenje“, ali moguće je da se poznavanje tih pojmova nije zahtijevalo od predavača na uglednom univerzitetu u Travniku. Zašto je Karić prepoznala i upamtila da je neko nazvao narkomanom navučenom na žuto, bojimo se uopšte dalje i analizirati.-	Kada je riječ o poređenju s Lukašenkom, manir da se zabranjuju muzički događaji koji ne odgovaraju velikim vođama jeste manir onih režima koje personificiraju lideri poput bjeloruskog diktatora, ali ne i praksa demokratskih zemalja. Ako joj se ne sviđa poređenje, gradonačelnica bi trebala dvaput razmisliti prije nego što se pred svojim „narodom koji joj vjeruje“ krene pravdati riječima „Nemam ovlasti da zabranjujem koncerte“, iz čega se jedino može iščitati da bi možda i zabranjivala da ima.-	Kada je riječ o rekonstrukciji fasada, činjenica jeste da je u programu rekonstrukcije fasada u Titovoj ulici rekonstruirana i zgrada koja je u vlasništvu „Sarajevo osiguranja“. Ovi navodi su potkrijepljeni fotografijama i faksimilima, a gradonačelnica navode nije zvanično demantirala.-	Kada je riječ o tvrdnji da je „Avaz“ slagao da „Grad i ja ne plaćamo PDV za Vijećnicu i još niz neistina i uvreda“, a što ju je vjerovatno i najviše pogodilo jer je nakon ovog teksta reagirala, Karić još jednom skrećemo pažnju da to naš medij nije ni izmislio ni iskonstruirao, nego objavio potvrđenu informaciju o istrazi koju vodi Tužilaštvo Kantona Sarajeva. Dakle, prema logici pravnice Karić, „Avaz“ iznosi "neistine" tako što objavi dostupnu i provjerenu informaciju da je uprava Grada na čijem je čelu pod istragom zbog neplaćanja poreza.Naravno, jasno je da je taktika Karić ovdje da, kao i u svemu ostalom, izigravanjem žrtve i poštene prostodušne djevojke iz mahale koja se samo pošteno bori za narod dok zle sile nasrću na nju, na jeftinom populizmu pokupi dodatne simpatije i podršku njenih pratilaca na društvenim mrežama, koje u stvarnosti tretira tek kao glasačko tijelo koje sutra treba izlevatiti da zadovolje njenu beskrajnu političku ambiciju i zaokruže je na izborima.<h2>Podrška naroda</h2>Potvrđuje to i u zadnjoj rečenici svog komentara u kojem kaže: „Ono što me ohrabruje je činjenica da narod prepoznaje moj rad i da mi narod vjeruje - što mi daje snagu i volju da nastavim“.Lijepo je što je toliko sigurna da narod prepoznaje njen rad i da joj vjeruje, samo bojimo se u ovom slučaju da ono što prepoznaje narod nije njen rad, nego su to Facebook objave u kojima komentriše sve i svašta i u kojima uvijek cilja da napiše upravo ono za šta procijeni da će se najvećem broju ljudi najviše svidjeti.A to je ne čini osobom koja vuče ispravne i za taj isti narod korisne poteze, nego tek najprizemnijim oblikom populiste. No, nek bude toliko presamouvjerena u podršku naroda. Ankete na portalima joj nisu pouzdano sredstvo.I kada se već poziva na podršku naroda, „Avaz“ po tom pitanju ima puno pouzdanije parametre – činjenicu da smo najveći medij u historiji ove zemlje i najtiražnija novina od nastanka do danas. Što se nas tiče, Benjamina Karić nije toliko strateški važna osoba da bi bila u nečijim tajnim zavjerama. Poštujemo da je žena i majka, ali ima i pjesma: "Žena, majka, kraljica" (političke gluposti) te je u tome možda njen jedini i stvarni problem. A pritom smo u uređivačkoj politici zauzimali jasne principe i zagovarali politike koje smatramo korisnim za bošnjački narod i Bosnu i Hercegovinu kao državu, čak i onda kada one možda i nisu bile najpopularnije. Možda bi na našem primjeru mogla nešto i naučiti.

„Avaz“ iznosi "neistine" tako što objavi dostupnu i provjerenu informaciju Tužilaštva KS da je uprava Grada pod istragom zbog neplaćanja poreza

Benjamina - žena, majka, kraljica (političke gluposti): Nismo napisali da si navučena na heroin, nego na lajkove

Mustafa Mujezinović dobit će most kod Vijećnice. Tako su izglasali vijećnici u Općini Stari Grad, tačnije njih čak 18. Uz Mujezinovića, u opticaju je bio i Muhamed Filipović, koji je, ma šta neko mislio o njegovom radu, bio jedan od najplodonosnijih bh. intelektualaca u 20. stoljeću.Ko je Mustafa Mujezinović, pitat će se sad mnogi? O njegovom životu se i ne može mnogo toga reći, pa to neće biti predug tekst.Mustafa Mujezinović rođen je 1954. godine. Po zanimanju inžinjer, radni vijek od kraja sedamdesetih do 1994. proveo je u „Energoinvestu“, kada je imenovan za načelnika Općine Stari Grad. Dva puta, od 1996. do 1998., te od 1998. do 2000., obnašao je funkciju premijera Kantona Sarajevo. Imao je izlet i u ambasadorske vode, obnašajući funkciju ambasadora Malezije, potom je bio savjetnik Razvojne banke FBiH, da bi od juna 2009. do marta 2011. obnašao funkciju premijera Federacije BiH.

U svom mandatu premijera ostat će najupamćeniji po tome što je u Sarajevo doveo Mekija Torabija (Mekki), izvjesnog marokanskog vrača za kojim je zavladala prava pomama u društvu. Desetine hiljada građana došle su na njegove „seanse“, gdje su, kupujući boce vode po izuzetno povoljnoj cijeni od 10 KM po komadu, učestvovali u kolektivnom liječenju, u kome su flašama vode mahali iznad glave dok je Torabi „bacao čini“ rukama. Pored čaranja vodom, Torabi je imao i lični tretman koji se sastajao od zadizanja majica ženama i hvatanja za grudi i stomak.Elem, to su bili intelektualni i duhovni uzori bivšem premijeru Mustafi Mujezinoviću, koji je umro 2019. godine.A on je uzor današnjim vijećnicima u Općini Stari Grad koji ga smatraju najvrednijom osobom za dobivanje mosta na možda i najvažnijoj lokaciji u Sarajevu.Svjedoči li išta bolje od ove činjenice u kakvom civilizacijskom stanju se danas nalazi glavni grad BiH, a posebno oni koji ga vode.

 Zahvaljujući Mujezinoviću, Torabi se „nahvatao“ žena u Zetri

Ko je bio Mustafa Mujezinović:  Čovjek koji je Torabija doveo u Sarajevo

Milorada Dodika, predsjednika RS i SNSD-a, sve je teže uhvatiti za rep glede toga šta govori i šta radi te kakvi su mu planovi, s obzirom na to da sada već na dnevnoj bazi kontrira samom sebi i pobija rečeno.On je u posljednjih mjesec više puta poručio da nema usvajanja novih zakona dok se ne riješi pitanje Ustavnog suda BiH i stranih sudija. To je zaista i važilo nekoliko dana, pa su početkom oktobra SNSD-ovi ljudi i u Vijeću ministara i u Parlamentu BiH glasali protiv svih predloženih zakona dok se „ne riješi pitanje Ustavnog suda BiH“, odnosno (p)otjeraju strane sudije, na čemu Dodik insistira.<h2>Promijenio mišljenje</h2>No, kako on ima taj običaj, čini se da ni ovog puta neće previše istrajati u svom naumu. Tako je na sastanku s koalicionim partnerima u Istočnom Sarajevu Dodik najavio da će SNSD podržati zakon o sudovima BiH i zakon o sprečavanju pranja novca, koji se nalaze među 14 prioriteta Evropske unije. Dodik se pravdao poslije kako bi evropske zakone trebalo izuzeti od najavljenog bojkota institucija.No, ključno je pitanje zašto je Dodik ponovo naglo promijenio mišljenje i postao spreman za usvajanje zakona neophodnih za evropski put BiH. Dodiku novca treba, a u priličnom je neobranom grožđu nakon što je dospio na crnu listu SAD i Velike Britanije te pod tihe sankcije EU, koja u projektima zaobilazi RS, a kredite ne odobrava, pa su Dodik i zvaničnici RS primorani obilaziti Mađarsku, Kinu i Tursku, moleći (uglavnom bezuspješno) za pare te se u konačnici zadužuju emitiranjem obveznica.<h2>Uvijek oprezno</h2>A Evropska unija u narednim godinama planira ozbiljna ulaganja u region zapadnog Balkana. Dodik već ima iskustvo s tim šta znači biti zaobiđen, s obzirom na to da su sva četiri projekta u vrijednosti od 303 miliona eura koja su odobrena za BiH ove godine koncentrirana u FBiH.On shvata da su kooperativnost i provođenje evropskih reformi neophodni preduvjeti da sebi skine tihe sankcije te spriječi da RS ode u potpunu izolaciju i ostane bez novca.No, i evropski zvaničnici, ali i Dodikovi partneri ozbiljno bi trebali shvatati da se s njim nikad ne zna, odnosno da je njegova kooperativnost najčešće kratkog daha, do prve prilike kad dovoljno ojača da ponovo pravi haos, blokira i prijeti.<h2>Konaković optimističan</h2>S obzirom na to da sadržaj zakona tek treba biti usaglašen, posebno zakona o sudovima, to će biti pravi ispit za Vijeće ministara. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izrazio je optimizam, kazavši da bi već do kraja mjeseca zakon o sudovima mogao biti gotov i u parlamentarnoj proceduri.

Chat Bot održao lekcije političarima u BiH: Dodik doprinio podjelama, Bakir podigao tenzije, Sebijine diplome kontroverzne

Bh. vlasti se nemaju čime hvaliti: Evropski test opet nismo položili

Iz Brisela opet elegantno “ne”!

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Vlada FBiH pripremila fiskalni paket: Na reinvestiranje nema poreza!

Austrijski lobist zaprijetio Dodiku: Ako proglasiš otcjepljenje, pozvat ću NATO da te bombarduje

Sankcije prema Dodiku i njegovim saradnicima itekako daju rezultate: Osim kredita i para, nema ni interneta

Političke stranke jučer, danas, sutra (IV dio): HDZ BiH - Stranka bez ozbiljne alternative među bh. Hrvatima

Influenserica na čelu glavnog grada BiH: Zašto Benjamina putuje na vojni susret u SAD umjesto da ide na Velešiće

Zna li Vlada Kantona Sarajevo koje je osnovno značenje pojma: Pekare i vešeraji postali startupi

Šta je cilj i koja je poenta Komšićevih besmislenih obraćanja: UN kao platforma za političku kampanju na čaršiji

Hibrid političari

Je li Hamas sljedeća faza SDA?

Benjamina - žena, majka, kraljica (političke gluposti): Nismo napisali da si navučena na heroin, nego na lajkove

Ko je bio Mustafa Mujezinović: Čovjek koji je Torabija doveo u Sarajevo

Zašto je predsjednik RS odjednom postao kooperativan: Dodiku zamirisale evropske pare

Chat Bot održao lekcije političarima u BiH: Dodik doprinio podjelama, Bakir podigao tenzije, Sebijine diplome kontroverzne

Bh. vlasti se nemaju čime hvaliti: Evropski test opet nismo položili

Iz Brisela opet elegantno “ne”!

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Vlada FBiH pripremila fiskalni paket: Na reinvestiranje nema poreza!

Austrijski lobist zaprijetio Dodiku: Ako proglasiš otcjepljenje, pozvat ću NATO da te bombarduje

Sankcije prema Dodiku i njegovim saradnicima itekako daju rezultate: Osim kredita i para, nema ni interneta

Političke stranke jučer, danas, sutra (IV dio): HDZ BiH - Stranka bez ozbiljne alternative među bh. Hrvatima

Influenserica na čelu glavnog grada BiH: Zašto Benjamina putuje na vojni susret u SAD umjesto da ide na Velešiće

Zna li Vlada Kantona Sarajevo koje je osnovno značenje pojma: Pekare i vešeraji postali startupi

Šta je cilj i koja je poenta Komšićevih besmislenih obraćanja: UN kao platforma za političku kampanju na čaršiji

Hibrid političari

Je li Hamas sljedeća faza SDA?

Benjamina - žena, majka, kraljica (političke gluposti): Nismo napisali da si navučena na heroin, nego na lajkove

Ko je bio Mustafa Mujezinović: Čovjek koji je Torabija doveo u Sarajevo

Zašto je predsjednik RS odjednom postao kooperativan: Dodiku zamirisale evropske pare