<p>Krajem decembra, tačnije 30. decembra 2024. godine, Vlada FBiH je donijela odluku o prestanku važenja utrošaka sredstava tekućih transfera – subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – Regresiranje kamata – Garancijski fond, utvrđenih budžetom FBiH za 2024. godinu, Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta!</p><h2>Nema ništa</h2><p>Ova odluka, usvojena na Vladi FBiH, predložena je od ministra Vojina Mijatovića. Njime se Vlada obavezala da preduzećima putem Razvojne banke Federacije subvencionira kamate. </p><p>Firme su uzele kredite, potpisale ugovore i sada dobile obavještenja da od toga nema ništa, jer je Vlada FBiH povukla raniju odluku koja je donesena u maju 2024. godine i predviđala je subvenciju kamata za mala i srednja preduzeća u iznosu milion KM.</p><p>Ekonomski analitičar Igor Gavran u razgovoru ističe da je ovo nastavak loših ekonomskih politika Vlade FBiH.</p>

<p>- Čini se da je glavna inspiracija Vlade Federacije BiH igra “nastavi niz (loših odluka)”, a da su negdje pogrešno čuli kako povoljno poslovno okruženje podrazumijeva nepredvidivost (a ne kao što je ispravno predvidivost i dugoročno planiranje). Iako subvencije generalno često štete i onima koji ih dobivaju, jer ih navikavaju na ovisnost o vanjskoj pomoći i umanjuju njihovu motivaciju da budu konkurentniji i efikasniji, ako ih već nekome odlučite dati i taj neko ih u svoje poslovanje ukalkuliše, onda je potpuno nenormalno iznenada prekinuti takvu praksu bez ikakve najave, pripreme i obrazloženja – ističe Gavran.</p><h2>Neprihvatljivo ponašanje</h2><p>Mali privrednici sada možda više ne mogu računati na subvencioniranje kamata koje im je država obećala, ali su zato pride dobili uvećanja troškova za bruto minimalnu plaću za više od 700 KM po radniku.</p><p>- Ovakvo “šokiranje” korisnika je posebno neprihvatljivo u isto vrijeme kada ih opterećujete višim troškovima po osnovu doprinosa na povećanu minimalnu plaću, one u sektoru trgovine nebuloznom zabranom rada nedjeljom, a i bez svih ovih nedavnih šokova uslovi poslovanja su im bili nepovoljni i troškovi visoki (što je valjda i bila motivacija za ove subvencije, ako iko ikad išta u vladi odlučuje na osnovu analiza i neke ekonomske politike) – poručuje Gavran.</p><p>Azra Atagić-Ćatović, vlasnica portala Akta.ba, navodi kako će ova odluka negativno utjecati na malu privredu.</p>

<p>- Vlada je odluku donijela isti dan kad i odluku o minimalnoj plaći. Kako će ovo utjecati na kreditni rejting firmi koje su podigle kredite? Kao i za druge odluke, stvara se pravno nestabilno, rizično tržište – navodi Atagić-Ćatović.</p><h2>Bez obrazloženja</h2><p>Privrednici uz obavještenje nisu dobili obrazloženje zašto je ovo urađeno, ali su iz Vlade FBiH kratko naveli da je ovo urađeno zbog razornih poplava koje su zadesile pojedina područja BiH!</p><p>I to je sve što su naveli u odluci da ipak neće subvencionirati kamate malim preduzećima, što, naravno, ostavlja prostor za spekulacije, ali i pokazuje dubinsku neozbiljnost Vlade FBiH.</p>

Ovakvo “šokiranje” korisnika je posebno neprihvatljivo u isto vrijeme kada ih opterećujete višim troškovima, kaže Gavran

Vlada FBiH nastavlja s igrom "nastavi niz": Privrednicima obećali subvencije kamata, pa se predomislili

<p>Stanovnici u Gazi prošli kroz 15 meseci pakla u ratu između Hamasa i Izraela. Više puta su bili raseljeni i pretrpjeli su desetke hiljada smrti. Međutim, ni oni ni bilo ko drugi nisu mogli da predvide zapanjujući plan predsjednika Donalda Trampa (Trump) da okonča njihovu muku: iseljavanje cjelokupne palestinske populacije i potpuno američko preuzimanje, kako bi se Gaza preuredila u „rivijeru Bliskog istoka“.</p><h2>Potpuno ozbiljan</h2><p>Arapski političari izrazili su zabrinutost. U zajedničkom pismu, napisanom dan ranije, dok je Tramp počeo da govori o premještanju Palestinaca iz Gaze, pet arapskih ministara vanjskih poslova upozorilo je Sjedinjene Države da bi takva deportacija mogla „gurnuti region prema većoj napetosti, sukobima i nestabilnosti“. U Americi, neki Trampovi saveznici pohvalili su ovo kao genijalnu ideju; drugi je nazivaju etničkim čišćenjem. Većina Izraelaca vjerovatno je zbunjena. Jedan ministar ekstremne desnice je bio oduševljen, citirajući biblijski psalam: „Gospod je učinio velike stvari za nas, zbog čega smo radosni.“</p><p>Tramp je iznio svoju ideju nakon sastanka u Bijeloj kući s Benjaminom Netanjahuom (Netanyahu), premijerom Izraela. Predsjednik je rekao da će Amerika „preuzeti Pojas Gaze, i obavit ćemo posao. Vlasnici ćemo biti i odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugih oružja s tog mjesta“. Amerika, dodao je, bit će „dugoročni vlasnik“. Na pitanje o mogućoj upotrebi američkih trupa, Tramp je rekao: „Što se tiče Gaze, uradit ćemo šta je potrebno. Ako bude potrebno, uradit ćemo to“.</p><p>Predsjednik je insistirao da je potpuno ozbiljan: „Ovo nije bila odluka donijeta olako. Svi koje sam pitao vole ideju da Sjedinjene Države posjeduju taj dio zemlje, razvijaju ga i stvaraju hiljade radnih mjesta s nečim što će biti veličanstveno“. Palestinci, rekao je, ne mogu da žive u pustoši Gaze, koju je nazvao „gradilištem za rušenje“. Bolje je da druge zemlje „otvore svoja srca“, prime ih i presele u nove zajednice. Kada bude obnovljena, ljudi „sa svih strana svijeta“ živjet će u Gazi, uključujući i neke Palestince.</p><h2>Oduševljeni Netanjahu</h2><p>Netanjahu je djelovao jednako oduševljeno i zbunjeno. Nije ulazio u detalje ove ideje, ali je pohvalio Trampa što je podigao razgovore na „novi nivo“ i nejasno primijetio: „Mislim da vrijedi obratiti pažnju na ovo... Mislim da bi ovo moglo da promijeni historiju.“</p><p>Tramp nije rekao kako bi njegove ideje mogle biti provedene, a ponekad je djelovao kao da improvizira. Nekim Amerikancima izgledale su kao još jedna imperijalistička fantazija – poput njegovih provokativnih razgovora o ponovnom zauzimanju Panamskog kanala ili kupovini Grenlanda  - osim što je ovo izgledalo opasnije. Neki su se zaista pitali da li je Tramp zaboravio na krvave američke neuspjehe u Afganistanu i Iraku, koje je Tramp dugo kritizirao. Drugi su se pitali da li, kao i s pretnjama carinama, Tramp iznosi pretjerane pozicije kako bi stekao pregovaračku prednost. Republikanci u Kongresu bili su skeptični. „Mislim da bi to moglo biti problematično“, rekao je senator Lindzi Grejhem (Lindsey Graham) za „Politico“.</p><p>Većina mirovnih planova, uključujući i jedan iz Trampove prve predsjedničke faze, podrazumijevala je formalnu podjelu zemlje na palestinsku i jevrejsku državu. Ovi planovi često su izazivali još više nasilja. Tramp je izrazio frustraciju zbog decenija neuspjelih mirovnih planova i napora u obnovi. „Ne možete stalno praviti istu grešku“, požalio se. „Gaza je sada pakao.“</p><h2>Kolonijalni poduhvat</h2><p>Ideja o zapadnom kolonijalnom poduhvatu u Palestini nije razmatrana još od vremena kada je Britanija odustala od mandata za teritoriju 1947. godine nakon godina nasilja. Zapravo, Amerika je odbila rane prijedloge da preuzme mandate na Bliskom istoku nakon sloma Otomanskog carstva u Prvom svjetskom ratu.</p>

Tramp najavio potpuno američko preuzimanje, kako bi se Gaza preuredila u "rivijeru Bliskog istoka"

Tramp: Ne možete stalno praviti istu grešku

Šta stoji iza Trampovog plana koji je sve šokirao: Da li će Gaza postati 51. američka država?

<p>U februaru 2014. godine, Federacija Bosne i Hercegovine svjedočila je velikim protestima koji su odjeknuli diljem FBiH. Ovi protesti bili su izraz dubokog nezadovoljstva građana prema lošim uvjetima života, ekonomskim problemima, korupciji i lošem upravljanju državom. Započeli su u Tuzli, gdje su radnici nekoliko fabrika, koje su bile pred gašenjem ili su već bile zatvorene, izašli na ulice, tražeći svoja prava. Ubrzo su se pridružili građani iz drugih gradova, a protesti su prerastali u šire masovne demonstracije koje su zahvatile cijelu Federaciju.</p><h2>Teška situacija</h2><p>Osnovni motivi protesta bili su teška ekonomska situacija, visoka nezaposlenost, slabi uvjeti za život, te duboka nejednakost među različitim dijelovima društva. Iako su protestima prethodili dugotrajni ekonomski i socijalni problemi, najviše su odjeknuli zbog neodgovornog ponašanja vlasti, koja nije uspijevala odgovoriti na potrebe građana. Zatvaranje fabrika, visoka inflacija, niske plaće i korupcija u državnim institucijama samo su produbili socijalnu napetost koja je kulminirala na ulicama.</p><p>Iako su protesti 2014. godine doveli do određenih političkih promjena, poput smjena nekih kantonalnih vlada i pokušaja pokretanja reformi, osnovni problemi koji su uzrokovali nezadovoljstvo nisu bili dovoljno efikasno riješeni. Nažalost, ekonomska situacija u BiH nastavila se pogoršavati, a mnogi građani, posebno u Federaciji, nisu osjetili nikakve značajne promjene u svom svakodnevnom životu.</p><p>Epilog tih protesta u konačnici su bile spaljene državne i kantonalne institucije, na čelu sa zgradom Predsjedništva BiH koju je gutala vatrena stihija.</p><h2>Strah od protesta</h2><p>U kontekstu trenutne ekonomske situacije, koja je dodatno pogoršana globalnim ekonomskim krizama, postoji ozbiljan strah od mogućih novih protesta. Jedan od ključnih faktora koji bi mogao izazvati novi val nezadovoljstva jest najavljeni nagli porast minimalne plaće u Federaciji BiH. Iako povećanje minimalca zvuči kao korak prema boljim uvjetima za radnike, stručnjaci upozoravaju da bi ovakav korak mogao imati negativne ekonomske posljedice, uključujući smanjenje broja radnih mjesta, povećanje nezaposlenosti i dodatni pritisak na privredu koja već pati zbog inflacije i drugih izazova. Mnoge firme, osobito u privatnom sektoru, suočavaju se s velikim finansijskim problemima i mogu biti prisiljene smanjiti broj radnih mjesta ili čak zatvoriti svoja vrata zbog povećanja troškova poslovanja.</p><h2>Ekonomski udari</h2><p>Osim toga, moguće je da bi nagli ekonomski udari, povezani s novim politikama i krizama, mogli izazvati povećanje socijalnih napetosti u društvu. Ako se ne poduzmu efikasne mjere za podršku privredi i građanima, posebno najugroženijim grupama, protesti slični onima iz 2014. godine mogli bi ponovo postati stvarnost. Građani BiH, koji su već umorni od političkog nereda i ekonomske stagnacije, mogli bi ponovno izaći na ulice, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i zahtijevali promjene koje bi im omogućile bolji život.</p><p>S obzirom na historiju socijalnih nemira u BiH i trenutne ekonomske izazove, vlasti bi trebale ozbiljno razmotriti načine za izbjegavanje novih protesta kroz odgovorne ekonomske politike i društvenu odgovornost.</p>

Epilog tih protesta u konačnici su bile spaljene državne i kantonalne institucije, na čelu sa zgradom Predsjedništva BiH

Prije 11 godina Predsjedništvo BiH je gorjelo: Treba li vlast strahovati od mogućnosti ponavljanja 2014. godine?

<p>Najava gašenja USAID-a od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) izazvala je zabrinutost u mnogim zemljama, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak.</p><h2>Pauzirani programi</h2><p>Naime, još i prije odluke o gašenju, predsjednik Tramp odlučio je pauzirati sve programe koji predstavljaju finansiranje strane pomoći, dok se ne izvrši temeljiti pregled trenutne situacije. Pred samo gašenje „Dnevni avaz“ je dobio izjavu USAID-a: </p><p>- U ovom trenutku, kako bi se izvršio temeljit pregled, svi programi i podrške bez odricanja koje je odobrio državni sekretar koji koriste finansiranje strane pomoći su pauzirani – navedeno je.</p><p>Ova odluka izazvala je brojne reakcije u BiH, gde su mnoge nevladine organizacije, obrazovne institucije i preduzetnici zavisili od grantova koje je USAID odobrio. Portparol State Departmenta izjavio je kako bi ova privremena obustava mogla biti u sklopu većeg pregleda koji se vrši u kontekstu američke vanjske politike.</p><p>Izjava državnog sekretara Marka Rubija (Marco) dodatno je bacila svjetlo na moguće posljedice. On je  istakao da je cilj smanjenje birokratskog aparata i veća usmjerenost na efikasnost pomoći. Ovaj potez izazvao je brojne spekulacije, kako o mogućim promjenama u načinu distribuiranja pomoći, tako i o dugoročnim posljedicama po zemlje kao što je Bosna i Hercegovina.</p><p>Kako će pauza u programima USAID-a utjecati na BiH? Za mnoge organizacije koje se bave obrazovanjem, ekologijom, društvenim pravima i razvojem preduzetništva, USAID je bio ključni izvor podrške. Mnoge od njih sada su u neizvjesnosti zbog nedostatka sredstava.</p><p>Stoga, mnogi smatraju kako će odluka o gašenju USAID-a posebno obrazovati antizapadne snage u našoj zemlji.</p><h2>Podijeljena mišljenja</h2><p>Novinar i aktivist Boris Čović ističe da ovakvi potezi BiH mogu konačno natjerati da pokuša stati na svoje noge i da prestane vječno očekivati da neko drugi brine o njoj.</p><p>- Stvarno je vrijeme da stvari uzmemo u svoje ruke. Dovoljno mi ovdje novca imamo da sve naše (dobre) nevladine organizacije financiramo sami. I da nam one dostavljaju rezlutate na koje ćemo skupa biti ponosni. Zarolao je USAID (i drugi donatori) mnogo priča koje se nikad neće ugasiti. Modele preživljavanja će te priče već naći, kao što su našli modele i za ranije krize o kojima niste znali ništa – navodi Čović.</p><h2>Ogromna sredstva</h2><p>U periodu od 2020. do 2024. za brojne projekte u BiH iz USAID-a je izdvojeno 402.179.947 miliona dolara. Samo tokom 2023. godine u BiH je došlo nešto manje od 76 miliona dolara, i to 34,75 miliona je došlo direktno, dok je dugoročnim ugovorima vezano još 41,16 miliona dolara.</p>

Deseci organizacija u BiH strahuju za opstanak zbog nedostatka sredstava

USAID za "Dnevni avaz" pred zamrzavanje: Svi projekti su obustavljeni!

<p>Da bi Sarajevo izgledalo kao što izgleda danas, moralo se razvijati i graditi stoljećima koji su prethodili današnjici. </p><p>Još je utemeljitelj grada Isa-beg Ishaković&nbsp;otpočeo intenzivniju gradnju Sarajeva, govori u razgovoru za „Dnevni avaz“ Mufid Garibija, arhitekt i dobar poznavalac historije grada.</p><p>Zahvaljući njemu, Sarajevo je u to vrijeme Osmanskog carstva postalo „cvijet među gradovima“.</p><h2>&nbsp;Kamen i drvo</h2><p>Ljepota gradnje u taj vakat dominantno je ovisila o građevinskim materijalima, a to su većinom bili kamen, drvo i ćerpić. Upravo navedeni materijali oblikovali su bosansku arhitekturu kreirajući različite stilove, posebno vizantijski, koji se najviše ogledao kroz gradnju podkupolnih džamija. Gradnja je bila posebno interesantna tokom 15. i 16. stoljeća gdje su najviše pažnje privlačile kamene strukture koje su se nalazile na bezistanima, hanovima i hamamima. Za gradnju takvih kamenih struktura nerijetko su bili angažirani majstori ili neimari iz samog sjedišta carevine, ali i iz Dubrovnika. Gradnja s kamenom je sve osim laka, pa su tako vješti i sposobni majstori bili neophodni kako bi se realizirale ideje zahtjevnih lukova na mostovima, kubeta na džamijama, ali i svodova koji su krasili bezistane i hamame. Majstori odnosno dunđeri vješto su se suprotstavljali zahtjevnim zadacima gradnje težih kamenih konstrukcija, spretno koristeći skele i oplate.</p><h2>Vratnički zidovi</h2><p>Vezivno sredstvo materijala u taj vakat bio je kreč, pa su se tako u Sarajevu počele graditi i krečane, odnosno mjesta za proizvodnju kreča. Međutim, taj zanat za pravljenje kreča nije imao dugi vijek trajanja, njegovo odumiranje počelo je s nastajanjem nekih novih tehnika vezivanja. Najpopularnija krečana u Sarajevu bila je na Bentbaši zbog koje kupalište i danas simbolično nosi naziv „krečana“.</p><p>Zanimljivo je da su čak dijelom i vratničke kamene zidove koji su se pravili početkom 18. stoljeća gradili s maleterom koji je sadržavao u sebi jaja. Za lakše konstrukcije, kao što je stambena arhitektura, najčešće je korišten ćerpić. Ćerpić je obična zemlja koja se nakvasi vodom, a potom se kalupi i suši na suncu. Kao vezivno sredstvo često se upotrebljavala i zemlja s dodatkom kreča. Bez obzira na to što iz današnjeg ugla možda izgleda jednostavno, ali uz pomoć samo drveta pravile su se takve konstrukcije koje su bile stabilne i, ukoliko bi se čuvale od prokišnjavanja, kao takve mogle su trajati stoljećima. Odatle i potiče popularni naziv za naše stare kuće – ćerpićare.</p><p><br></p><h2>&nbsp;Zahtjevni Austrougari</h2><p>Austrougarska gradnja bila je izuzetno zahtjevna, ali danas kao takva i dalje krasi naše Sarajevo. Zbog nje se Sarajevo svojevremeno prozvalo i malim Bečom.</p><p>Krajem 20. stoljeća pojava betona i metalnih konstrukcija olakšala je gradnju Sarajeva, pa će se tako davne 1897. g. napraviti Carev most, koji je u cijelosti izgrađen od armiranog betona. Raspon luka ovoga mosta je više od 25 metara, i u taj vakat bio je najduža konstrukcija te vrste u cijelom Austro-Ugarskom carstvu. Kako su godine prolazile upotreba cementa i betona omogućila je i puno bržu gradnju. Takav trend nastavljen je i iza Prvog svjetskog rata. Posebna gradnja Sarajeva zabilježena je po završetku II svjetskog rata, gdje se Sarajevo formiralo u jedan sasvim moderan grad.</p>

Zanimljivo je da su čak dijelom i vratničke kamene zidove gradili s malterom koji je sadržavao u sebi jaja

Kako se gradio grad koji svi volimo: Od ćerpićara do modernog grada

<p>Na današnji dan 1911. u mjestu Tampiko, država Ilinois, rođen je Ronald Regan, jedan od najpopularnijih američkih predsjednika u historiji. Reagan je Amerikom upravljao osam godina 1981.&nbsp; - 1989. u prelomnom historijskom trenutku konačnog sloma komunizma. Na izborima 1984. slavio je fascinantnu pobjedu, pobijedivši u 49 od 50 američkih država.</p><p><br></p>

<h2>Savršeni instinkt</h2><p>Postoji mnogo načina da sudite o uspješnosti nekog predsjednika ili bilo kojeg čovjeka. Jedan, staromodni, je prema rezultatima koje postiže. Drugi, mnogo popularniji u posljednjim desetljećima, jest prema tome koliko se uklapa u ukus intelektualaca i medija.</p><p>Prema ovom drugom kriteriju, Reagan je bio – većina intelektualaca jasno je vidjela – krivi čovjek za posao. Da biste bili predsjednik SAD-a u hladnoratovskoj grmljavini i ekonomskom mrazu ranih osamdesetih, trebali ste biti netko tko ima um dovoljno oštar da istovremeno rješava pola tuceta problema, neko ko je u stanju 18 sati dnevno razmatrati činjenice i brojke, rođeni vođa svemoćne sile – trebali ste biti, pa, jasno je, intelektualac.</p><p>Ronald Reagan nije bio ni približno takav. Kada je postao predsjednik, samo dvije sedmice dijelile su ga od 70. rođendana. Nekada osrednji glumac filmova B kategorije, završio je tek prvi stepen na marginalnom Eureka Collegeu. Na sastancima kabineta često je djelovao izgubljeno. Ni najmanje mu se nisu sviđali, a nekada ih je i otvoreno izbjegavao, bolni argumenti koje su mu neugodne kolege često iznosile. Mnoge mutne stvari koje su mu se dešavale iza leđa nisu bile mu uočljive. On definitivno nije bio intelektualac. Ukratko, bio je osuđen da bude promašaj.</p><p>No, umjesto toga, Reaganovo predsjednikovanje od 1981. do 1989. trajno je promijenilo lice svijeta. Alijansa predvođena Amerikom izašla je kao pobjednik iz Hladnog rata, potencijalno i krvavijeg sukoba od krvoprolića evropskih nacionalizama u Prvom svjetskom ratu i šestogodišnje borbe protiv Hitlera i njegovih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Ronald Reagan okončao je jedno od najkrvavijih stoljeća u ljudskoj povijesti otvarajući vrata mogućnosti da barem u nekoliko sljedećih desetljeća, nakon Hladnog rata, iako oni nikada ne mogu biti potpuno iskorijenjeni, ratovi postanu rjeđi horor nego u prošlosti, a demokratija dostupna daleko većem broju pripadnika ljudskog roda. U svojoj vanjskoj politici, u apsolutno svakom pogledu, ispostavilo se da je bio jedan od uspješnijih američkih predsjednika u 20. stoljeću.</p><h2>Decenija koja je promijenila svijet</h2><p>Teško je bilo zamisliti da će ovo desiti kada je 1980. izabran za predsjednika. Kasne šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka bile su viđene kao veliki kontranapad komunizma nakon njegovog djelomičnog poraza u Kubanskoj krizi 1962. Sovjetski Savez je brutalno zgazio pokušaj Čehoslovačke da osvoji malo slobode za Centralnu Evropu, a izgradnjom nuklearne raketne moći koja je sada bez problema mogla doprijeti i do SAD-a, Zapadnoj Evropi prijetila je opasnost da ostane bez američke nuklearne zaštite. Sjevernom Vijetnamu je pomognuto da pobijedi u ratu i uspostavi jednopartijsku komunističku diktaturu nad Južnim Vijetnamom, iako većina njegovih stanovnika to nije željela. Rusi su užurbano gradili mrežu saveznika na Bliskom Istoku i u Africi. Hladni rat, činilo se u tom trenutku, trajat će u nedogled.</p><p>No Reagan ni najmanje nije držao do takvih gledišta. Od prvog trenutka kada je preuzeo kabinet, jasno je pokazao svoja uvjerenja: iza Amerike stoji plemenita ideja, a iza Rusije zla ideja; slijeđenje koncepta o balansiranju moći između njih dvoje radi sprječavanja – „sigurnog međusobnog uništenja“ – moralno je krajnje pogrešno; iza ruske vojne mašinerije ne stoji nikakva stvarna ekonomska moć koja je može poduprijeti. Stoga je odlučio da znatno poveća izdvajanja za američke oružane snage i u Evropi instalira nuklearne projektile srednjeg dometa. Na taj način, Zapadnoj Europi više nije bio neophodan američki interkontinentalni udar. Ako bi ponovo žestoko naoružavana Amerika stajala nos uz nos sa svojim neprijateljima, i čvrsto, ali pristojno, odbijala da popusti, Reagan je vjerovao da bi na kraju izašla kao pobjednik. I bio je potpuno u pravu. U godini kada je napustio Bijelu kuću, Rusi su izgubili kompletnu Istočnu Evropu; iduće godine i oni sami su odbacili komunizam.</p><p>Ipak, treba biti iskren i reći da Reaganova politika nije bila savršena. Nije znao šta učiniti s Kubom. Bio je dosta neodlučan po pitanju Kine. Učinio je vrlo malo glede konflikta Izraela i Palestine.</p><p>Najgora epizoda Reaganovog predsjednikovanja svakako je Iran-Kontra afera. Tajno je odobrio prodaju američkog oružja navodnim umjerenjacima u iranskoj vladi. Novac dobijen u toj transakciji iskorišten je za finansiranje američkim interesima bliskih pobunjenika koji su se borili protiv lijevičarske vlade u Nikaragvi. Cijela priča uključivala je mnoštvo bezočnih laži, nesuvislosti i uvredljivih opravdavanja koja su akteri davali kada su neke od tih laži bile otkrivene, i predsjednika – barem ako je vjerovati službenoj verziji – koji o svemu nije ništa znao.</p><p>Također, obožavatelji Reagana trebaju biti oprezni u tvrdnjama da bez njega nikada ne bi došlo do sloma komunizma. U jednom trenutku propao bi svakako. Sistem koji vjeruje da mala grupa samoizabranih posjeduje istinu i zna kako upravljati doslovno svakim aspektom društva, prije ili kasnije mora udariti u zid. No Reagan je uvelike približio taj zid. Zahvaljujući reformi poreznog sistema i ponovnom oslobađanju tržišnih snaga, omogućio je američkoj ekonomiji znatan rast. A kada je najavio pokretanje programa Ratova zvijezda – Sovjetski Savez zahvatila je opća panika. Sovjetima je postalo jasno ono što prethodne administracije i američki intelektualci nisu bili u stanju vidjeti, a što je Reagan od prvog dana mandata isticao – SSSR nije bio ravnopravan; nije mogao ni približno parirati američkoj nadmoćnosti u tehnologiji, ekonomiji i vojnoj snazi. Konačan rezultat: možda dvadeset godina kraće je trajala marksističko-lenjinistička ideološka arogancija, koja je uništavala svaku državu u kojoj se instalirala i držala svijet u neizvjesnosti Hladnog rata.</p><h2>Taj divni osjećaj pobjede</h2><p>Kako je to kauboj iz Kalifornije uspio postići, stidljivo se pitaju intelektualci do današnjeg dana? Tako što je, za razliku od njih, na prvom mjestu bio Amerikanac, običan – neposredan, srdačan, pun optimizma, tvrdoglav kao mazga kada je bilo potrebno. Tako što je osebujnim govorima bio u stanju dirnuti srca ljudi, a autori njegovih govora znali su da će fraze poput „osorni okovi zemlje“, „mi smo Amerikanci“ – prirodno i uvjerljivo teći s njegovih usana. Ali prije svega, tako što je znao da intelekt sam, iako svakako najbitniji, čini samo polovinu snage koja je potrebna za donošenje historijskih odluka. Neophodan vam je također odličan urođeni instinkt, osjećaj, ili kako god želite nazvati onaj drugi, neophodni dio svakog velikog uma. „Imam dobar predosjećaj“, rečenica je koju je Reagan iznova i iznova ponavljao kada je donosio velike odluke.</p><p>Ronald Reagan je istinski vjerovao u američku moć, ne samo vojnu, nego prije svega onu ekonomsku, baziranu na vjeri u sposobnost i snagu američkog čovjeka za postizanje velikih rezultata. On nije imao problema s idejom američke imperije. No pod tom riječju, on nije mislio na onu vrstu imperija koju su Evropljani imali.</p><p>Evropske imperije bile su sastavljene od udaljenih zemalja držanih pod čvrstom kontrolom imperijalnih careva, koji bi u njih slali svoje vojnike, birokrate i „sakupljače“ da upravljaju životima domicilnih ljudi. Kada je Hladni rat došao svom kraju, Reagan se nadao da će Amerika kao jedina preostala supersila svoju moć sada moći upotrijebiti da udaljenim narodima pomogne u donošenju odluke kako žele da njima upravljaju. On je računao da će većina njih izabrati put demokratije i slobode, čije je ostvarivanje svakako trnovito i teško – te da će u konačnici biti zahvalni Americi.</p><p>Kada bi danas ustao iz groba, teško da bi mogao biti zadovoljan s onim što je njegova zemlja postala. U trenutku kada je on bio na njenom čelu, Amerika je milionima ljudi širom svijeta, posebno onima pritisnutim sovjetskom totalitarnom čizmom, predstavljala istinski simbol slobode i nade, nade koja ih je podstakla na konačno skidanje komunističkih okova. Reaganova Amerika bila je zemlja koja je zapadni, demokratski blok vodila do pobjede u Hladnom ratu i ljudskom rodu u jednom trenutku podarila iskrenu nadu da nas, nakon pobjede nad totalitarizmima 20. stoljeća, očekuje bolji i mirniji svijet.</p>

Kako je to kauboj iz Kalifornije uspio postići, stidljivo se pitaju intelektualci do današnjeg dana

Ronald Reagan: Čovjek koji je porazio komunizam

<p>Novinarska zajednica u BiH i dalje je u šoku nakon skandaloznog člana koji se nalazio u Prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH koji bi, po uzoru na neke od vodećih diktatura svijeta, uveo mogućnost krivičnog gonjenja novinara i njihove osude na do tri godine zatvora.</p><p>Kao i ostale svoje skandalozne prijedloge, poput dizanja minimalca pred samu Novu godinu za 40 posto bez ikakve najave i konsultacije, i ovaj član zakona vladajuća Trojka je pokušala da proturi hinjski, tiho, bez da iko primijeti. Srećom, struka i udruženja novinara na vrijeme su uočili opasnost ovog člana i javno digli svoj glas, te je u konačnici Prijedlog povučen s dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.</p><h2>Mlada nada</h2><p>Predlagač je bila je Lana Prlić, „mlada nada“ SDP-a BiH, koja ovu ulogu obnaša već nekih petnaestak godina. Poput većine svojih stranačkih kolega na funkciji, Prlić van politike nema nikakvog radnog iskustva. U stranku se učlanila prije punoljetstva, a kako Srba i Hrvata u strankama sa sjedištem u Sarajevu uvijek fali, vrata za budžet bila su širom otvorena. U svojoj biografiji od uspjeha ističe kako je učestvovala na seminarima.</p><p>Koristeći svoje umiljato lice, Lana Prlić godinama se u javnom prostoru pokušavala etablirati kao velika borkinja za ljudska prava, posebno voleći držati besjede o položaju žena, toleranciji i suživotu. No, njen prijedlog zakona upravo zorno pokazuje šta se krije iza ambalaže umiljatog lica i tobožnje borkinje za ljudska prava – još jedan pokušaj Trojke da se preko državne sile obračunaju sa svima onima koje označe kao svoje neprijatelje.</p><p>Drakonskim dizanjem minimalne plaće i prijetnji inspekcijama već je započet rat protiv poslovne zajednice u ovoj zemlji, a sada bi i na red trebali doći i mediji koji bi se usudili kritički progovoriti o ovom radu vlasti u FBiH. </p><h2>Perfidne namjere</h2><p>Podsjetimo, neuspješni pokušaj već su imali u Kantonu Sarajevu sa zakonom koji bi MUP-u KS na čelo s NiP-ovim Admirom Katicom dao ovlasti da sankcionira „govor mržnje“ na internetu. I ovaj prijedlog je povučen nakon pritiska novinara.</p><p>No, intencije ove vlasti su jasne, a to je davanje sebi moći u ruke za obračun s kritičarima. Nervoza i želja za represijom će, vjerovatno, postajati sve veći kako se budu raspakivale Sky prepiske, infrastrukturni projekti koji su proglašeni javnim tajnama i najavljene akvizicije državnih kompanija.</p><p>A uvijek je lako naći neku podobnu Lanu za obavljanje prljavog posla. Stoga, nadasve nebulozno zvuči njeno opravdanje da je skandalozni zakon, zapravo, trebao biti u službi zaštite zlostavljanih žena.</p><p>- Sugestije koje sam uputila sa UNFPA su se odnosile na zaštitu žena i imale intenciju spriječiti osvetničku pornografiju, a ne uvesti cenzuru u javni prostor – kazala je ona.&nbsp;</p><p>Lana, slatka si, ali nismo sisali vesla. </p><h2>Ni SDA to nije radila</h2><p>Iako su tokom vladavine SDA novinari i mediji bili izloženi raznim vrstama pritisaka i napada, pri čemu je najeklatantniji primjer bio korištenje botovskih brigada za prijetnje i uvrede prema novinarima, čak ni njima nije palo na pamet pokušavati direktno koristiti silu zakona za cenzuru i obračun s novinarima.</p>

Intencije ove vlasti su jasne, a to je davanje sebi moći u ruke za obračun s kritičarima

Lana Prlić predložila skandalozan zakon za obračun s medijima: Lažna moralistikinja traži robiju novinara

<p>Jedna od tragedija Bosne i Hercegovine je što ni 35 godina nakon formalnog uvođenja kapitalizma ne postoji niti jedna stranka u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti koja bi zagovarala "kapitalistički" princip uređenja društva, tj. sistem male i efikasne administracije, slobodnog tržišta, niskih poreza, digitalizovane javne uprave i slavljenja poduzetništva i privatne inicijative.</p><p>Umjesto toga, naše političke stranke organizovane su kao interesne grupe glomaznog javnog sektora koji čini većinu stranačkog članstva, a borba za vlast je borba za to čiji klan će vladati nad tim glomaznim javnim sektorom - od ministarstava i agencije preko državnih kompanija do zdravstva i školstva.</p><p>Ogromna većina tih ljudi ima izrazito socijalističke poglede na ekonomiju (jer su školovani i cijeli život rade u takvom ambijentu, ambijentu budžetske raspodjele, a ne rada i stvaranja), tržište i privatne firme posmatraju s velikim nepovjerenjem, predrasudama i prezirom te se fokus njihove političke borbe svodi na jačanje svog, državnog sektora nauštrb onog privatnog i realne ekonomije (to je ta filozofija kada bi ti pohlepnici plaćali više, nama u državi bi bilo puno bolje).</p><p>Polupismena bitanga koja živi u vili i vozi automobil od 400.000 KM dok mu radnici skapavaju od gladi slika je koju većina tih umova ima u glavi kada im spomete riječ poduzetništvo.</p><p>Da stvar bude gora, njihovo djelovanje potpomognuto je akademskom zajednicom, umjetnicima i velikim dijelom medijima koji tradicionalno gaje antikapitalističke poglede na svijet, te i sami najvećim dijelom žive od države.</p><p>U tako skrojenom društvu privatni sektor, posebno onaj njegov najveći dio, mali i srednji, bukvalno je prepušten samom sebi bez glasa u javnosti i bez agenta koji zagovara njegove interese.</p><p>Šta je mogao biti rezultat tranzicije s takvim stanjem svijesti i u takvom poretku stvari. Evo upravo ovo što sada živimo.</p>

Ogromna većina ljudi u bh. politici ima izrazito socijalističke poglede na ekonomiju

Budžetski socijalizam

<p>Može li se zemlja i dalje nazivati američkim saveznikom ako Amerika prijeti aneksijom dijela njene teritorije? Takvo pitanje nekad se moglo činiti zrelim za filozofa. No, dobilo je na aktuelnosti posljednjih sedmica kada je Donald Tramp (Trump) opetovano prijetio da će zauzeti Grenland, koji je trenutno autonomna regija Danske. Isprva su Evropljani sami sebe uvjeravali da su dizajni američkog predsjednika koji se vratio na otok samo dio njegovih planova, nešto što se može ignorirati jednako sigurno kao i njegov prijedlog 2020. da bi ubrizgavanje izbjeljivača moglo izliječiti covid. Sada niko više nije siguran. Nakon, navodno, vatrenog telefonskog razgovora s Trampom, Mete Frederiksen (Mette), premijerka Danske, proputovala je Evropu ove sedmice, kako bi dobila podršku u Parizu, Berlinu i Briselu. Francuski ministar vanjskih poslova dobrovoljno je poslao trupe na Grenland, za svaki slučaj. Kanalizirajući svog unutarnjeg Žan Pol Sartra (Jean Paul Sartre), jedan evropski diplomat duhovito je rekao: "Sa saveznicima poput Donalda Trampa, kome trebaju neprijatelji?"</p><h2>Razmatranje situacije</h2><p>Perspektiva rata između Amerike i saveznika u Evropi još se čini milosrdno dalekom. Ali povratak Trampa potaknuo je raspravu o tome kako bi se Evropa trebala braniti. Ponovno promišljanje "sigurnosne arhitekture" tog kontinenta, kako su to rekli tipovi iz NATO-a, bilo je pri vrhu dnevnog reda otkako je Rusija prije tri godine pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Ipak, povećanje vojne potrošnje širom Starog kontinenta do sada nije bilo praćeno velikom novom vizijom očuvanja sigurnosti Evrope. Čelnici Evropske unije sastat će se 3. februara u Biselu, kako bi razmotrili situaciju i iznijeli nove ideje.</p><p>Pod svjetlima reflektora, sve strane će naglasiti da su jedinstvene. Iza zatvorenih vrata ponovo će doći do izražaja podjele koje su mučile blok tokom prvog mandata Trampa. Da biste razumjeli budući smjer Evrope, upoznajte se s njenim golistima, atlantistima, negatorima i putinistima.</p><h2>Četiri grupe</h2><p>Golisti su, kao što ime sugerira, intelektualni potomci francuskog vođe koji se bunio zbog američkog tutorstva nad Evropom i otišao toliko daleko da je izvukao Francusku iz NATO-ove vojne ruke 1966. Nasljednik Šarla de Gola (Charles&nbsp;de&nbsp;Gaulle) na mjestu francuskog predsjednika Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ne želi napustiti vojni savez—ali je tokom prvog Trampovog mandata tvrdio da NATO doživljava "moždanu smrt”. Evropa stoga treba pronaći način da postigne "stratešku autonomiju", sposobnost da djeluje samostalno, ako se njeni interesi razlikuju od njenog velikog transatlantskog saveznika. Ko god sjedio u Bijeloj kući, Amerika se okreće drugim prioritetima, posebno Aziji. </p><p>Atlantisti misle da je Evropa luda ako ide sama. Poljska je stjegonoša ovog kluba NATO-a, koji zauzima veliki dio sjeverne i srednje Evrope. Očuvanje odnosa s Amerikom njihov je glavni prioritet.</p><p>I gaulisti i atlantisti su saglasni da će više izdvajanja za odbranu pomoći. </p><p>Koliko god mimoilaženje da postoji između golista i atlantista, ipak su bolji od posljednjeg tabora. Niz putinističkih vođa spreman je osujetiti planove EU koji ljute Rusiju, čiji predsjednik poput Viktora Orbana u Mađarskoj i Roberta Fica u Slovačkoj, čini se, želi oponašati. Iako malen, njihov tabor raste i bilo ko od njih može poremetiti mjere EU koje zahtijevaju jednoglasnost, poput nametanja sankcija ili pomoći Ukrajini.</p><h2>Povećanje potrošnje</h2><p>Tramp želi da Evropa pređe s ciljne potrošnje od dva posto BDP-a na pet posto. Očekuje se da će čelnici NATO-a na sastanku u junu postići dugoročni cilj od 3,5 posto. Taj samit obećava da će biti neugodan trenutak za treći evropski tabor, negatore, čija se odbrambena strategija svodi na zabijanje glave u pijesak, u stilu noja.&nbsp;</p>

Da biste razumjeli budući smjer Evrope, upoznajte se s njenim golistima, atlantistima, negatorima i putinistima

Evropska vojska: Ima li snage za odbranu?

Tramp natjerao je Stari kontinent da razmišlja o vlastitoj odbrani: Je li Evropa sposoban izgraditi vlastitu vojsku?

<p>Prošli petak građani su širom BiH održali bojkot prodavnica zbog visokih visina koje nakon Nove godine dostižu nove rekorde. Ipak, sudeći prema podacima Porezne uprave FBiH, akcija „Bojkot u BiH“ nije dala očekivane rezultate, jer je očekivani promet trgovina bio čak i veći u odnosu na dan ili sedam dana ranije.&nbsp;</p><h2>Reagirao ministar</h2><p>Ipak, bojkot i pritisak građani donekle je polučio rezultat, pa je tako ministar trgovine Amir Hasičević donio odluku da snizi, a potom zaključa cijene za 50 osnovnih artikala.</p><p>- Bojkot je ustvari regularan element slobodnog tržišta kojim kupci izražavaju svoje stavove. Mi smo kao Vlada dobili taj signal, sjeli za sto i pokušali da dogovorimo. Vjerujem da i jesmo – kazao je Hasićević.</p><p>Ipak, ne slažu se svi da bojkot može značajnije utjecati na smanjivanje cijena. Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Sabina Silajdžić smatra kako je rast cijena direktno uslovljen odlukom Vlade FBiH o naglom povećanju minimalca.</p><p>-  Ako pak govorimo o FBiH rast cijena uslovljen je direktnom interventnom Vladinom mjerom na tržištu koja definira trošak rada, s povećanjem 'luđačkih' razmjera! U takvim uslovima dolazi do rasta cijena po definiciji!, i moguće je spiralnog efekta. Zašto ? Trošak je stvaran i mjerljiv po svakom radniku na minimalcu, dok za sviju važi postavka da u uslovima neizvjesnosti i nesigurnost rast cijena može biti prolongiran. Psihologija uvijek igra ključnu ulogu, s ciljem preveniranja rizika od gubitka ili bankrota – objašnjava Silajdžić.</p><h2>&nbsp;Neće promijeniti puno</h2><p>Sličnog mišlenja je i ekonomist Faruk Hadžić koji u razgovoru za „Dnevni avaz“ da bojkot sam po sebi ne može.</p><p>- Bojkot prodavnica neće ništa promijeniti. Ako ste se jučer podmirili, to neće promijeniti puno. Ako se građani masovno odazovu, past će promet za jedan dan, ali nešto se bitnije se neće promijeniti. Ovo može biti&nbsp; poruka da se građani bude i da su možda spremni značajnije reagirati u buudćnosti ako se situacija ne promijeni – objasno je Hadžić.</p><p>Ipak, ono što je činjenica da se građani polako počinju buniti i dizati svoj glas, te da je i Vlada FBiH natjerana da reagira. Ostaje da se vidi da li će to dovesti do nižih cijena ili još većih problema.</p><h2>Kataloška akcija</h2><p>Ekonomski stručnjak, federalni zastupnik Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kritikovao je odluku Vlade FBiH, naglašavajući da ona neće dati željeni rezultat.</p><p>- Ranije su se kataloške akcije i katalozi sedmični dogovarali u okviru marketing odjela trgovinskih lanaca. Sada se oni dogovaraju i o njima se pregovora u okviru Vladinih institucija. To je prolem! Mislim da to nije dobro i to narušava tržišno-ekonomsku bilo kakvu praksu koja je sasvim očekivana i predvidljiva u ostatku svijeta – kazao je Čavalić.</p>

Ministarstvo trgovine snizilo za zamrzlo cijene za 50 namirnica. Ekonomski stručnjaci istakli da bojkot sam po sebi ne može utjecati na cijenu 

Može li bojkot građana sniziti cijene namirnica?

<p>U parlamentarnu proceduru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koji sadrži skandalozne odredbe čije bi usvajanje i primjena mogli ograničiti pravo na slobodu izražavanja, te onemogućiti svakodnevni rad novinara i medija u interesu javnosti.</p><p>Naime, član 193. A ovog zakona&nbsp;predviđa da će onaj ko “neposredno ili putem informaciono – komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži”&nbsp;biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.</p><h2>Uvođenje cenzure</h2><p>Ovakve odredbe, dosta široko postavljene i nejasno fomulirane, zapravo, širom otvaraju vrata za uvođenje medijske cenzure i teror vlasti nad novinarima.</p><p>Zamislite sljedeći scenarij: objavite prepiske okorjelih kriminalaca u kojima dogovaraju činjenje najtežih krivičnih djela. Ili objavite fotografije kriminalaca u počinjenju zločina. Kako vam nisu dali dozvolu da ih fotografirate uhvaćene na djelu, dobivate krivičnu prijavu i potencijalno vas osuđuju na zatvorsku kaznu. Ili, još bolji primjer, objavite prepiske iz Sky aplikacije koje dokazuju povezanost s narkokartelima i omogućavanja distribucije droge osoba iz policijskog, sigurnosnog, poslovnog i političkog života u BiH. Nisu vam to oni dozvolili, dobivate tužbu i krivičnu presudu.</p><p>Avdo Avdić, Slobodan Vasković idu u zatvor, a „crne kravate“ i tuže i sude. Zvuči apsurdno, no upravo su to konsekvence do kojih ovakav član zakona može odvesti.</p><p>Ovakva zakonska odredba može u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorena za javnost, uviđaje policije na mjestima incidenata i zločina, kao i sve druge javne događaje, ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti!</p><h2>Politički silnici</h2><p>Također, navedeni član je u suprotnosti s pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografiranje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja prethodne saglasnosti od pojedinaca i/ili institucija.&nbsp;</p><p>Skandalozno je i sramotno što Vlada Federacije BiH poseže za krivičnim odredbama koje direktno ugrožavaju novinarsku profesiju, a istovremeno nije uzela u obzir brojne zahtjeve novinarske zjednice, državnih i nezavisnih institucija kao i Evropske unije da kroz krivično zakonodavstvo efikasnije štiti sigurnost novinara i medijskih radnika. Tako, primjerice, u&nbsp;članu 359. A&nbsp;Vlada Federacije traži samo zaštitu liječnika, ali ne i novinara ili pripadnika bilo koje druge profesije, svakodnevno izložene napadima i sigurnosnim rizicima, demontrirajući ovim činom diskriminaciju i nejednak tretman svih profesionalaca koji rade posao od javnog značaja. &nbsp; I dok su Nikšiću, Konakoviću i Forti puna usta demokratije, ljudskih prava i zapadnih vrijednosti, njihova vlast u praksi pokušava da provodi silu vlasti i samovolju kakva nije viđena ni u najcrnjim danima vladavine SDA – od upravljanja državom uredbama bez ikakvih konsultacija koje suštinski mijenjaju funkcioniranje cijelog ekonomskog sektora preko pokušaja oduzimanja ovlasti parlamentu, direktnih prijetnji novinarima od političkih aktera do stvaranja zakonskih pretpostavki za krivično gonjenje novinara.</p><h2>Pokušaj cenzure u KS</h2><p>Ovo nije prvi put da vlast Trojke pokušava sebi obezbijediti mehanizme za cenzuru i obračun s nepodobnim medijima. Tako je krajem maja Vlada Kantona Sarajevo utvrdila Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo.&nbsp;Prvi put u Kantonu Sarajevo, ovim nacrtom zakona pokušano je da se regulira i ponašanje na internetu, kao i širenje lažnih vijesti koje “unose paniku i nemir” među građane.</p><p>Ovaj član zakona trebao je dati direktnu mogućnost MUP-u KS, kojim rukovodi NiP-ov Admir Katica, da izriče prekršajne naloge kada procijene da je na internetu bio prisutan „govor mržnje“. Tek nakon velikih pritisaka i bunta novinarske zajednice, ovaj prijedlog je povučen.</p>

Prema ovom prijedlogu zakona, novinari bi mogli završiti u zatvoru i do 3 godine nakon što ih „crne kravate“ tuže

"Veliki demokrati" namjeravaju se obračunavati s novinarima

Šta je cilj novog zakona o medijima: Umjesto narkosa, zbog Skya na robiju idu novinari

<p>Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo jasno je poručilo da su održavanje i sanacija fasada primarna odgovornost etažnih vlasnika, a ne Grada Sarajeva. U dopisu upućenom Gradskom vijeću, Ministarstvo je naglasilo da zakon propisuje obavezu etažnih vlasnika da održavaju zajedničke dijelove zgrada, uključujući fasade, te da su oni dužni osigurati potrebna sredstva za sanaciju.</p><p>- Etažni vlasnici snose troškove održavanja i poboljšanja zajedničkih dijelova zgrada, a ne Grad Sarajevo ili Kanton Sarajevo. Sredstva iz budžeta mogu se planirati samo za sufinansiranje u skladu s programima sanacije, ali ne kao preuzimanje pune finansijske obaveze od strane javnih institucija – navodi se u odgovoru Ministarstva.</p><h2>Pitanje zakonitosti</h2><p>Ovaj stav otvara pitanje zakonitosti ranijih ulaganja Grada Sarajeva u sanaciju fasada privatnih zgrada, jer su budžetska sredstva trošena na objekte koji nisu u vlasništvu Grada, već etažnih vlasnika. Upravitelji zgrada dužni su evidentirati stanje i predložiti sanaciju, ali zakonski teret finansiranja ne može biti prebačen na Grad.</p><p>Praksa finansiranja kompletnih sanacija fasada iz budžeta Grada Sarajeva sada se može dovesti u pitanje, budući da zakon jasno propisuje da je to obaveza etažnih vlasnika. Postavlja se i pitanje kako su takva ulaganja opravdavana i da li su bila u skladu sa zakonskim procedurama o upravljanju javnim sredstvima.</p><p>Ostaje da se vidi hoće li nadležni organi ispitati praksu Benjamine Karić i da li će Grad Sarajevo promijeniti način finansiranja ovakvih projekata u budućnosti, kako bi se poštovao princip zakonite upotrebe budžetskih sredstava.</p><p>Podsjetimo, Karić je u svom mandatu gradonačelnice novcem poreskih obveznika obnavljala objekte u privatnom vlasništvu</p><h2>Obnova vlastite fasade</h2><p>Eklatantan je primjer obnova fasade na adresi Titova 29. Ta zgrada u vlasništvu je "Sarajevo-osiguranja“, većinski privatnog osiguravajućeg društva. Dakle, novcem građana saniran je objekt jedne privatne kompanije s višemilionskim prihodima. Lijep poklon od gradonačelnice Karić.</p><p>Još gori je slučaj sa zgradom u susjedstvu, u Titovoj 19. Zgrada u kojoj će Karić kupiti stan nije čak bila ni na popisu koji je dostavljen gradu od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa. Naime, ovu lokaciju je na popis zgrada za obnovu tokom gradonačelničkog mandata Karić naknadno dodala.&nbsp;Obnova fasade u kojoj živi Karić građane je koštala čak 113.000 KM.</p><h2>Kontradiktorna Karić</h2><p>- Da razjasnimo jednom zauvijek - održavanje fasada nije posao pojedinca na javnoj funkciji, već zakonska obaveza upravitelja i vlasnika stanova. Kao gradonačelnica, svjesna značaja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva, uradila sam sve što je bilo moguće u okviru budžeta koji smo imali, ali nisam bila u mogućnosti da riješim sve probleme odjednom – ovo je prije nekoliko dana poručila Karić nakon optužbi stanara zbog obrušavanja fasade u ulici Ferhadije.</p><p>No, ova objava načelnice Općine Novo Sarajeva istovremeno je i kontradiktorna. Naime, ako je održavanje fasade, kako je sama utvrdila, posao upravitelja i vlasnika stanova, zbog čega se onda novac građana trošio na obnavljanje fasada zgrada, posebno onih privatnih.</p>

Eklatantan je primjer obnova fasade na adresi Titova 29, zgrade u vlasništvu "Sarajevo-osiguranja"

Kanton Sarajevo razjasnio stvari – održavanje fasada je obaveza etažnih vlasnika: Zašto je poreski novac trošen na privatne zgrade?

<p>Prema podacima Imigracijske i carinske službe SAD (U.S. Immigration and Customs Enforcement - ICE), od 24. novembra prošle godine na popisu nepritvorenih osoba nalazi se 1.445.549 nedržavljana SAD s konačnim nalozima za udaljenje iz te države.</p><p>Od toga broja, na listi za protjerivanje je čak 166 osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine. Bit će deportirano 126 državljana susjedne Hrvatske, Slovenije 16, Mađarske 294, a Srbije 50. </p><p>Popis govori da će troje državljana Sjeverne Koreje biti deportirano iz SAD u svoju matičnu zemlju, a jedan u Monako. Zanimljivo je da je u planu povratak državljana i u nepostojeće zemlje. Tako će 845 osoba biti vraćeno u Jugoslaviju, 337 u SSSR i 254 u Čehoslovačku. Na popisu zemalja nalaze se sve zemlje svijeta, pa tako i zemlje koje bi trebale, prema planu predsjednika Donalda Trampa (Trump), postati savezne države SAD, poput Kanade, gdje se misli deportirati 1290 osoba, te Paname sa 662 ljudi.</p><p>U najmnogoljudnije zemlje poput Indije bit će vraćeno 17.940 osoba te Kine njih 37.908. Bit će deportirano 1.862 Ukrajinaca i 1.148 Izraelaca.</p><p>Vrlo je moguće da bi neke od osoba obuhvaćenih popisom mogle završiti u Guantanamu.</p>

U najmnogoljudnije zemlje poput Indije bit će vraćeno 17.940 osoba te Kine njih 37.908. Bit će deportirano 1.862 Ukrajinaca i 1.148 Izraelaca

Za ilegalce pripremljena baza u Guantanamu

Čak 166 državljana BiH na listi za deportaciju: Da li će ilegalni bh. migranti završiti u Guantanamu

<p>Gost ovosedmičnog FGR podcasta koji uređuje i vodi Danijal Hadžović je ekonomist Faruk Hadžić.</p>

<p>U ovom tekstu pratite najzanimljivije izjave.</p><p>2' - Imate nas grupu progresivnih ekonomista koji neke ideje promovišu godinama unazad. Govorimo o progresivnim rješenjima. Možemo s pravom reći da je to i kritika njima. Ali sada je akademska zajednica bila ujedinjena.&nbsp; Nismo protiv povećanja bruto plate, niko nije ni spomenuo da ne treba biti 1.000 KM minimalna neto plata, problem je povećanje doprinosa.</p><p>4' - Mnogi građani ne znaju šta je ne, šta je bruto plata. Mi smo na to upozoravali. Nas grupa ekonomista godinama upozoravamo kako pokrenuti ekonomiju, koje reforme provesti, itd.. U tom smislu vidjeli ste da se otvorilo ovo područje. Ovo područje se otvorilo i počela su se tematizirati ta pitanja.</p><p>5' - Mi smo građani nepismeni. I ekonomski ste nepismeni. Kada bi radnik dobio 1.744 KM na račun, ali kada bi dobio samo 1.000 na račun, pa shvatio koliko država uzima, možda bi bila drugačija reakcija.</p><p>6' - Slažem se da je minimalna plata koja je do sada bila simbolična spram troškova koje imamo u BiH, ali je trebalo razmisliti da se ne ide na varijantu povećanja i doprinosa. Svima je bio sporan ovaj dio koji ide prema državi.</p><p>10' - Zašto je minimalna plata određena da bude baš 1.000 KM. Zato što im je to lijepa okrugla brojka. Da je konsultovana struka možda bi ta plata bila i veća, ali zasnovano na činjenicama. Ovo je politička odluka.</p><p>13' - 2025. godina će biti vrlo izazovna za cijelu BiH. Struka je na to upozoravala, posebno akd su završeni izbori u SAD. Tramp je najavio da će intenzivno koristiti protekcionističke mjere. Interesantno je da će vrlo značajne posljedice takve politike imati Njemačka. To je vrlo značajna ekonomija posebno za nas, ako Njemačka na bilo koji način bude ispaštala zbog Trampovih politika, to će se osjetiti i kod nas. A 2026. nam dolazi karbonski porez, a dolazi nam i rekordna otplata duga.</p><p>19' - Bojkot prodavnica neće ništa promijeniti. Ako ste se jučer podmirili, to neće promijeniti puno. Ako se građani masovno odazovu, past će promet za jedan dan, ali nešto se bitnije se neće promijeniti. Ovo može biti&nbsp; poruka da se građani bude i da su možda spremni značajnije reagirati u buudćnosti ako se situacija ne promijeni.</p><p>27' - Dio struke od samog starta se nije puno upuštao u javnu diskusiju o neradnoj nedjelji, vrlo je teško tu biti na jednoj ili drugoj strani. Radnicama ta neradna nedjelja može puno značiti. Ali zašto radnicima koji su htjeli raditi nedjeljom nije omogućena dodatna zarada za taj dodatni rad. Prije nego što se zabranio rad nedjeljom, trebalo je izmijeniti Zakon o radu.</p><p>36' - Još uvijek je rano reći da li će BH Telecom kupiti Telemach. Konkurencijsko vijeće treba da kaže svoju riječ treba da kaže da li BH Telecom uopće može kupiti Telemach.</p><p>38' - Da ne bi došlo do prenapuhane cijene, uključivanje strana koje bi mogle to sve iskoristiti, detalji o eventualnoj kupovini Telemacha većinom se drže u tajnosti još uvijek.</p><p>40' - Prihodi BH Telecoma rastu, ali ne toliko da bi se mogao održati ovaj nivo dobiti. U tom kontekstu vi svi znate koliko je BH Telecom značajan, iako je uvijek imao epitet zlatne koke za FBIH, ali nisam siguran koliko bi BHT u dugom roku bio održiv.</p><p>42' - Sve će se uraditi vrlo transparentno, a ako Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu. To nije proces koji će tek tako biti urađen.</p><p>43' - Ne razumijemo neke temeljne ekonomske teme. Radnici ne znaju šta im je bruto plata, znaju samo šta im je bruto plata. Ali zato znaju sve učesnike "Zadruge" i sastave fudbalskih timova.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV. </a></p><p>Intervju sa Farukom Hadžićem možete slušati i na streaming platformama: <a href="https://open.spotify.com/episode/7JQ7Qyfc1DZ53anA9bvdui?si=jfV2iFNcS-iOl5JPEBvcOA">Spotify</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/ba/podcast/avaz/id1724721640?i=1000687933781">Apple Podcast</a>, <a href="https://deezer.page.link/Dw2ezYAnR9B65xYq8">Deezer</a>, <a href="https://soundcloud.com/avaztv/hadzic-ljudi-u-bih-ne-znaju-sta-je-bruto-placa-ali-znaju-sve-ucesnike-zadruge?si=a1145470c6ee48ebba240286b7ef17e3&amp;utm_source=clipboard&amp;utm_medium=text&amp;utm_campaign=social_sharing">Soundcloud </a>i <a href="https://www.patreon.com/posts/hadzic-ljudi-u-121282235?utm_medium=clipboard_copy&amp;utm_source=copyLink&amp;utm_campaign=postshare_creator&amp;utm_content=join_link">Patreon</a>.</p>

Po ovom pitanju akademska zajednica je bila ujedinjena, ističe Hadžić

Faruk Hadžić: Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu

<p>Sredinom prošle godine izbio je skandal nakon što je u javnosti procurila informacija da je bivša gradonačelnica i sadašnja načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić ispod cijene kupila stan Titovoj ulici u zgradi koja je prethodno obnovljena novcem Grada Sarajeva na čijem je čelu bila.</p><h2>Novi obrat</h2><p>Ipak, skandal sada dobiva novi obrat. Prije nekoliko dana ponovno se desilo obrušavanje fasada u ulici Ferhadija i samo pukim čudom još nema stradalih. Stanari zgrade u Ferhadiji 27 već treći put svjedoče opasnosti od padajuće fasade, ali najnovija otkrića ukazuju na ozbiljan problem s načinom na koji su trošena javna sredstva u obnovi fasada.</p><p><br></p>

<p>Kako potvrđuje i dokument, ništa od onoga što je Karić izjavila o obnovi fasada tokom svog mandata nije tačno. Ona nije obnovila fasadu u Titovoj 19 gdje će kupiti stan iz prioritetnih razloga, jer ta fasada nije bila na popisu koji je dostavljen gradu od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.</p><p>Naime, ovu lokaciju je na popis zgrada za obnovu tokom gradonačelničkog mandata Karić naknadno dodala. Sve ukazuje na to da su resursi Grada Sarajeva i građana od gradonačelnice zloupotrijebljeni u privatne svrhe.</p><p><br></p>

<h2>Skoro 113 hiljada KM</h2><p>Dokumentacija Zavoda jasno pokazuje da fasada na zgradi u Titovoj 19 nije bila na spisku prioritetnih objekata za obnovu do decembra 2021. godine. S obzirom na to da je Karić imenovana u aprilu 2021., to znači da je tu zgradu na spisak za obnovu naknadno uvrstila, ne informišući čak ni Gradsko vijeće o svojim namjerama.</p><p><br></p>

<p>S druge strane, na listi se nije našla zgrada u Ferhadiji 27 koja se obrušava i čiji stanari već dugo upozoravaju vlasti na opasnost koju predstavlja stanje fasade. No, njihove apelacije nisu naišle na konkretne odgovore.</p><p>I dok fasade padaju po glavnim ulicama grada i prijeti da koštaju glave nekoga, čak 112.990,62 KM potrošene su na obnovu fasade u kojoj živi Karić, a koja nije bila ni na spisku prioritetnih objekata.</p><h2>&nbsp;Lični motivi</h2><p>Nakon kritika zbog obrušavanja fasade u Ferhadiji na njen račun, Karić je tvrdila da obnova zgrade u Titovoj nije imala veze s ličnim motivima.</p><p>- Priča o obnovi fasade na zgradi u kojoj sada imam stan krenula je godinama prije nego što je taj stan uopće oglašen kao nekretnina koja se prodaje. Fasada te zgrade je obnovljena prije nego što sam postala vlasnica stana, a ove priče su jeftini pokušaji da se naruši moj kredibilitet i šire laži iz sasvim ličnih interesa – jer se radi o ljudima čijim zahtjevima nisam udovoljila dok sam bila gradonačelnica – kazala je Karić.</p><p>Ipak, dostupna dokumentacija govori nešto sasvim drugo.</p>

Obnova fasade u Titovoj u kojoj je Karić kupila stan koštala čak 112.990,62 KM

Dok komadi fasade padaju po ulicama grada: Bivša gradonačelnica Karić svoju zgradu naknadno stavila na popis za obnovu

<p class="">Prvog novembra prošle godine došlo je do urušavanja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Ukupno 15 osoba je poginulo u toj stravičnoj tragediji.</p><p>Srbija od tada ne miruje. Masovni studentski protesti, štrajkovi, blokade saobraćaja i traženje promjene vlasti, nova je svakodnevica u Srbiji. Bivši ministar građevinarstva Goran Vesić je uhapšen, kao i još cijeli niz osoba odgovornih za obnovu nadstrešnice. Predsjednik Vlade&nbsp;Miloš Vučević&nbsp;i gradonačelnik Novog Sada&nbsp;Milan Đurić podnijeli su ostavke. No, stvar nije stala na ovome. Srbija je u najvećoj političkoj krizi još od 5. oktobra 2000., a vanredni izbori sve su izvjesniji.</p><h2>Zaboravljena tragedija</h2><p>U oktobru prošle godine Bosnu i Hercegovinu su zahvatile razorne poplave, pri čemu je najteže bilo pogođeno područje Jablanice. Poginulo je 27 osoba. Ispostavilo se da je do tragedije ovakvih razmjera došlo zbog obližnjeg kamenoloma iznad stambenog naselja. Bujica vode nosila je kamenčuge koje su zatrpale kuće i ljude u njemu. Dječak Edi, učenik trećeg razreda osnovne škole, u tragediji je izgubio roditelje, djeda i nanu.</p><p>Iako su nadležni negirali, ispostavilo se da je postojala dozvola za otkopavanje, i to od Vlade HNK.</p><p>Nije bilo masovnih protesta građana. Nije bilo ostavki. Nije bilo uhapšenih. Niko nije odgovarao.</p><p>U međuvremenu smo Jablanicu zaboravili. Vlast nakon debakla na lokalnim izborima 2022. na kojima su izgubili i Jablanicu, izmislila je nove zanimacije kojima će zabavati narod, pokušati sebi podići rejting i nadasve skrenuti pažnju s užasa u Jablanici.</p><p>Bez bilo kakvih konsultacija, analiza i ozbiljnijih priprema, pred samu Novu godinu uredbom su podigli minimalnu plaću za blizu 700 KM bruto, istovremeno „pokrećući rat“ protiv „pohlepnih poslodavaca“ koji tvrde da ovo predstavlja preveliko opterećenje privrede. Na osnovu naglo povećanih doprinosa i dodatnih prihoda koje očekuju, najavljuju i povećanje penzija, pa da i penzioneri budu mirni i zadovoljni. I za inflaciju i vrtoglav rast cijena kojem su i sami doprinijeli povećanjem troškova privredi, tvrde da imaju rješenje. Oni će kao Vlada, najavljuju, vršiti kontrolu cijena. Sve, samo da ne govorimo o Jablanici.</p><h2>Hljeba i Dodika</h2><p>Zabava za narodne mase pronađena je i na državnom nivou. Nakon dvije godine koalicije, sada najavljuju izbacivanje SNSD-a iz državne vlasti i njihovo zamjenjivanje sa SDS-om i PDP-om, da otkoče evropski put, kako kažu. Ne remeti ih činjenica da na tom putu imaju problema s matematikom, kao i da SNSD ima mehanizam blokade u Domu naroda. Pomoći će im visoki predstavnik ako pokušaju blokirati, najavljuju samouvjereno, valjda jednako kao što ih je nametnuo na vlast u Federaciji BiH.</p><p>Pritom, svoje pokušaje izbacivanja Dodika nastoje predstaviti kao nekakav epohalni politički podvig i neviđeni strateški potez političkih genijalaca. Jedino nije jasno što to onda ne učiniše odmah poslije izbora 2022., nego su nas ubjeđivali da oni umiju s Dodikom, te da će on postati konstruktivan, samo kad dovoljno utakmica pogledate s njim.</p><p>Možda zato što tada nije bilo Jablanice. To je neugodna tema koju treba sahraniti i sakriti. I od očiju javnosti i od pravosuđa.</p><h2>Ogromna šteta</h2><p>Kantonalno tužilaštvo otvorilo je istragu, i to je sve što su uradili. Nikakvih pomaka u istrazi nema, jer da ima, javnost bi bila informirana. Sve se svodi na bacanje prašine u oči "stručnim geološko-geodetskim vještačenjima“. </p><p>Istraga koja bi trebala utvrditi odgovornost za kamenolom koji je dvadesetak godina radio 500 metara od kuća u Donjoj Jablanici, nije čestito ni pokrenuta.  </p><p>Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. Nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže preduzeće u većinskom vlasništvu Kantonalne vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao "javni interes općine". </p><p>Šteta od poplava i klizišta u Jablanici procjenjuje se na blizu 50 miliona KM. Oštećeno je gotovo 200 objekata od kojih 49 totalno.</p>

Vlada FBiH nastavlja s igrom "nastavi niz": Privrednicima obećali subvencije kamata, pa se predomislili

Šta stoji iza Trampovog plana koji je sve šokirao: Da li će Gaza postati 51. američka država?

Prije 11 godina Predsjedništvo BiH je gorjelo: Treba li vlast strahovati od mogućnosti ponavljanja 2014. godine?

USAID za "Dnevni avaz" pred zamrzavanje: Svi projekti su obustavljeni!

Kako se gradio grad koji svi volimo: Od ćerpićara do modernog grada

Ronald Reagan: Čovjek koji je porazio komunizam

Lana Prlić predložila skandalozan zakon za obračun s medijima: Lažna moralistikinja traži robiju novinara

Budžetski socijalizam

Tramp natjerao je Stari kontinent da razmišlja o vlastitoj odbrani: Je li Evropa sposoban izgraditi vlastitu vojsku?

Može li bojkot građana sniziti cijene namirnica?

Šta je cilj novog zakona o medijima: Umjesto narkosa, zbog Skya na robiju idu novinari

Kanton Sarajevo razjasnio stvari – održavanje fasada je obaveza etažnih vlasnika: Zašto je poreski novac trošen na privatne zgrade?

Čak 166 državljana BiH na listi za deportaciju: Da li će ilegalni bh. migranti završiti u Guantanamu

Faruk Hadžić: Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu

Dok komadi fasade padaju po ulicama grada: Bivša gradonačelnica Karić svoju zgradu naknadno stavila na popis za obnovu

Dok Srbija gori, vlasti iz FBiH velo tajne bacaju na bh. tragediju: Priča o Dodiku pomaže ubicama u Jablanici

Vlada FBiH nastavlja s igrom "nastavi niz": Privrednicima obećali subvencije kamata, pa se predomislili

Šta stoji iza Trampovog plana koji je sve šokirao: Da li će Gaza postati 51. američka država?

Prije 11 godina Predsjedništvo BiH je gorjelo: Treba li vlast strahovati od mogućnosti ponavljanja 2014. godine?

USAID za "Dnevni avaz" pred zamrzavanje: Svi projekti su obustavljeni!

Kako se gradio grad koji svi volimo: Od ćerpićara do modernog grada

Ronald Reagan: Čovjek koji je porazio komunizam

Lana Prlić predložila skandalozan zakon za obračun s medijima: Lažna moralistikinja traži robiju novinara

Budžetski socijalizam

Tramp natjerao je Stari kontinent da razmišlja o vlastitoj odbrani: Je li Evropa sposoban izgraditi vlastitu vojsku?

Može li bojkot građana sniziti cijene namirnica?

Šta je cilj novog zakona o medijima: Umjesto narkosa, zbog Skya na robiju idu novinari

Kanton Sarajevo razjasnio stvari – održavanje fasada je obaveza etažnih vlasnika: Zašto je poreski novac trošen na privatne zgrade?

Čak 166 državljana BiH na listi za deportaciju: Da li će ilegalni bh. migranti završiti u Guantanamu

Faruk Hadžić: Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu

Dok komadi fasade padaju po ulicama grada: Bivša gradonačelnica Karić svoju zgradu naknadno stavila na popis za obnovu

Dok Srbija gori, vlasti iz FBiH velo tajne bacaju na bh. tragediju: Priča o Dodiku pomaže ubicama u Jablanici