<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država</a> proširilo je sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. 
Kao razlozi za uvođenje sankcija između ostalog se navode podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i jednostrani pokušaj preuzimanja nadležnosti države Bosne i Hercegovine, te koruptivne radnje koje podrazumijevaju zloupotrebu vlasti za lično bogaćenje.

Visoki zvaničnik Ministarstva finansija SAD sinoć je u razgovoru s bh. novinarima detaljnije pojasnio šta navedene sankcije podrazumijevaju. Prema njegovim riječima, svi poslovni subjekti koji blisko sarađuju ili bi nastavili sarađivati s Miloradom Dodikom i tako doprinositi njegovom političkom (ne)djelu ili koruptivnim radnjama, sebe bi doveli u veliki poslovni rizik te bi i sami mogli snositi posljedice zbog ove saradnje. Na metu sankcija je kao privredni subjekt dospjela Alternativna televizija iz Banja Luke, upravo jer ih je, kako je navedeno u obrazloženju, iako nije njihov vlasnik, Dodik koristio za širenje svog nacionalističkog narativa, obračun s političkim neistomišljenicima, direktno se miješao u uređivanje programa, a rečeno je i da su preko ove televizije omogućavane koruptivne radnje povezane s Dodikom.
Ovo zapravo govori da je taktika Sjedinjenih Američkih Država jednako kao i politički, ekonomski slomiti Dodika.&nbsp;Sada postaje opasno imati bilo kakvu vrstu saradnje s Dodikom, bilo političke ili ekonomske prirode.&nbsp;Ono što je izvjesno je da će nakon ovoga i mnoge države Evropske unije vjerovatno krenuti stopama Sjedinjenih Američkih Država.Britanska ministrica vanjskih poslova Elizabet Trus (Elizabeth Truss) podržala je sankcije SAD.- Korupcija je prijetnja slobodi, demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini. Velika Britanija pozdravlja ciljane sankcije SAD od danas (jučer, op.a.), koje pozivaju odgovorne na odgovornost. Nastavljamo raditi sa saveznicima na podršci Bosni i Hercegovini i slobodi u regionu - napisala je Trus na Twitteru.

Podsjetimo, Velika Britanija bila je jedna od najglasnijih država u osudi Dodikovih udara na državu te je vjerovatno pitanje dana kada će mu od ove države biti uvedene sankcije.

Iako je uvođenje sankcija na nivou EU inicirala Njemačka, pitanje je da li će Evropska unija uspjeti provesti ovakvu namjeru u djelo, s obzirom da je Mađarska otvoreno najavila da će blokirati pokušaj uvođenja sankcija. No, države EU imaju mogućnost samostalnog uvođenja sankcija.
Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke, koje vodi Analena Berbok (Annalena Baerbock), već je započelo s aktivnostima na uvođenju sankcija Dodiku, a njen portparol je kazao kako Njemačka neće sarađivati s entitetom koji aktivno radi na uništenju BiH.
Jasno je da bi uskoro mogla uslijediti lančana reakcije sankcioniranja Milorada Dodika i njegovih saradnika.
To bi lidera SNSD-a moglo staviti u krajnje tešku situaciju. Sankcije država Evropske unije značile bi da bi njegova mogućnost putovanja izvan BiH bila krajnje ograničena. Naravno, evropski politički zvaničnici, a što je već neformalno na sceni, Dodika bi zaobilazili u širokom luku i obustavili bilo kakav oblik saradnje s njim.
No, najveća opasnost za Dodika i njegovo okruženje prijeti od ekonomskog dijela sankcija. Biti partner i sarađivati s Miloradom Dodikom značilo bi da dospijevate u ozbiljan rizik da vam vrata zapadnih tržišta i zapadnih kompanija ostanu zatvorena, što vodi ka ozbiljnom ugrožavanju poslovanja.Drugim riječima, poslovno ili politički sarađivati ili na bilo koji način podržavati Milorada Dodika, automatski bi vas moglo otjerati u izolaciju, ekonomsku propast ili čak u to da i sami postanete predmet sankcija.
To bi u konačnici moglo rezultirati time da se najbliži politički partneri i poslovni saradnici okrenu protiv Milorada Dodika. Ako im je saradnja s Miloradom Dodikom bila interesno motivirana te im omogućila da ostvare unosne poslove, profite i visoke pozicije, kolike su šanse da će sada biti spremni ostvarene privilegije i interese žrtvovati zarad položaja Milorada Dodika i s njim zajedno otići u ambis?

Ako im je saradnja s Miloradom Dodikom bila interesno motivisana, omogućujući im da ostvare unosne poslove, profite i visoke pozicije, kolike su šanse da će sada biti spremni ostvarene privilegije i interese žrtvovati zarad položaja Milorada Dodika

Šta slijedi nakon sankcija: Primjer SAD slijedit će i EU te Dodika odvesti u potpuni ekonomski i politički krah?!

Ušli smo u 2022., izbornu godinu. Stvari su sada već prilično jasne da ćemo na sljedećim izborima glasati prema istom <a href="https://avaz.ba/tag/129987/iznorni-zakon-bih">Izbornom zakonu</a> kao i prethodnih godina. 
Naime, krajnji rok za dogovor u vezi s izmjenama Izbornog zakona istječe u januaru, jer to je najkraće vrijeme potrebno da se Zakon pripremi te da bude usvojen do aprila kako bi uopće mogao stupiti na snagu do narednih izbora u oktobru.

Lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prvenstveno i insistirao na izmjenama Izbornog zakona, više puta je naglašavao kako je optimista da će se postići dogovor o promjeni Izbornog zakona. Naglašavao je čak i konkretne datume do kada će se stvar riješiti, no od svega toga, prema svemu sudeći, jasno je da neće biti ništa. Specijalni američki predstavnik za Izborni zakon Metju Palmer (Matthew) i predstavnica Evropske unije Angelina Ajhorst (Eichhorst) sredinom decembra objavili su da otkazuju posjetu BiH i do daljnjeg obustavljaju pregovore o Izbornom zakonu. To je bilo i svojevrsno priznanje da je još jedna runda pregovora o promjeni Izbornog zakona - propala.
Tokom godina postojalo je više rundi pregovora pod patronatom Evropske unije s ciljem promjene Izbornog zakona. Ono što su evropski predstavnici, kojima su se kasnije pridružili i američki, predlagali bio je svojevrsni kompromis između zahtjeva HDZ-a BiH i zadovoljavanja presude “Sejdić - Finci” - kroz stvaranje više izbornih jedinica za izbor člana Predsjedništva ili čak elektorske glasove po kantonima, uz brisanje etničkih prefiksa kao uvjeta kandidature.
Ipak, većina probosanskih stranaka i dalje je na stanovištu da je kontraproduktivno formirati etnički zasnovane izborne jedinice.
Osim toga, Čović u pregovore nije ni ušao s prevelikim ulogom - zahtijeva izbornu jedinicu za Hrvate i drugačiju raspodjelu mjesta u Domu narodu FBiH, a da ništa ne da zauzvrat.
Umjesto robe za trgovinu, Čović, čija stranka već tri godine blokira formiranje nove Vlade FBiH, prijeti novim blokadama i bojkotom izbora te se poziva na moralno i navodno ustavno pravo Hrvata da biraju svoje predstavnike.

Jasno je kako je trenutni sukob Bošnjaka i Hrvata jedan od gorućih problema u BiH te da tenzije na tom polju ne donose nikom dobro. No, mogućnost da se uime smirivanja tenzija Hrvatima omogući ekskluzivno biranje predstavnika, što bi, da se ne lažemo, na terenu dovelo do smanjenja političke moći odlučivanja probosanske pozicije, bilo je krajnje nerealno očekivati u trenucima Dodikovog otvorenog napada na državu. Kako bilo, u uzavrelom bosanskom loncu i neriješeno pitanje Izbornog zakona i u 2022. ostat će tema koja opterećuje odnose u bh. društvu i predstavlja permanentni izvor tenzija na političkoj sceni.

<h2>Čović će koristiti svaku priliku za blokadu</h2>

Bez većih međunarodnih pritisaka, izvjesno je da će Čović krenuti u još čvršći savez s Dodikom i koristiti svaku moguću priliku za blokadu. Iako najavljuje mogućnost bojkota izbora, nije izvjesno da bi ovo HDZ-u BiH donijelo ikakvu korist, s obzirom na to da HDZ BiH iz Federacije nema mogućnost bojkotom poništiti i same izborne rezultate te bi sebe doveo samo u još nezavidniju poziciju da omogući odlučivanje bez njega.

Mogućnost da se uime smirivanja tenzija Hrvatima omogući ekskluzivno biranje predstavnika bilo je krajnje nerealno

Izetbegović i Čović: Godina neuspješnih pregovora

Kako je propao Izborni zakon

<a href="https://avaz.ba/tag/8864/michael-schumacher">Posljednjih sedmica na prostoru zapadnog</a> Balkana aktuelni su murali. Onaj posljednji koji je privukao pažnju je mural legendarnog vozača Formule 1 Mihaela Šumahera (Michael Schumacher) u Sarajevu, oslikan na jednoj od zgrada u Aerodromskom naselju u Sarajevu. 
Upravo je u Aerodromskom naselju slavni Šumaher posjetio sarajevske mališane po okončanju rata, fotografirao se sa njima i poklonio im igračke.
Sarajevo nije zaboravilo ovaj i brojne naknadne gestove sportske legende, te se odužilo svom prijatelju.

Nažalost, centralni medijski prostor posljednjih mjeseci zauzimali su neki drugi murali. U Beogradu tako mjesecima traje saga oko murala posvećenog notornom ratnom zločincu i krvoloku osuđenom za genocid Ratku Mladiću. I dok su savjesni i časni građani Beograda u više navrata pokušali uništiti ovaj mural, prekriti ga bojom ili su čak, svojevremeno, na ruke Mladića kreativno nacrtali krv, različite radikalno nacionalističke i navijačke grupe uredno čiste mural i vraćaju ga u prvobitno stanje.

Iste grupe su „spontano“ organizirale i straže za čuvanje murala, a na momente ga je štitila i sama Policija Srbije. Iako je Vučić nastojao da se ogradi od bilo kakve veze same vlasti s muralom, činjenica da on već mjesecima uspijeva opstati na zidu, da ga je jedno vrijeme štitila i sama Policija Srbije, te da je i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin javno obznanio kako neće dozvoliti uklanjanje, i više nego jasno ukazuje da je i samoj vlasti u interesu da mural posvećen krvoloku Mladić ostane tu.

S druge strane, u Zagrebu traje trakavica s muralom posvećenim osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Istini za volju, za razliku od Beograda, u Zagrebu su gradske vlasti uklonile sporni mural, da bi on nakon uklanjanja ponovo bio iscrtan.

Naravno, ovo je samo vrh ledenog brijega. Murali posvećeni ratnim zločincima poput Mladića i Mihailovića mogu se pronaći i po gradovima širom RS poput Foče ili Nevesinja.

A koji murali se s druge strane slikaju u Sarajevu? Murali posvećeni onoj vedrijoj strani života i legendama poput Davorina Popovića, Mihaela Šumahera ili Dejvida Bovija (David Bowie).

Iako se danas Sarajevu mnogo toga može prigovariti po pitanju političkog, ekonomskog i kulturnog stanja, činjenica jeste da je uprkos svemu ovaj grad uspio sačuvati svoj kosmopolitski i građanski duh.

Naravno, upravo ta činjenica stoji kao trn u oku svim šovinistima i neprijateljima BiH čiji je Sarajevo centralni simbol. Oni glavni grad lažima i neumornom propagandnom nastoje prikazati kao mračno i netolerantno mjesto u kojem, primjerice, danas ne postoje svinjetina, proslava Božića i Nove godine, a ni Deda Mrazovi.
Najbolji saveznici takvima su upravo oni domaći radikali koji bi takav muletnički, multikulturalni i građanski duh najradije protjerali iz glavnog grada BiH i Sarajevo pretvorili u mračnu islamističku kasabu kakvu njegovi neprijatelji i priželjkuju.
Stoga je važno čuvati, snažiti i širiti građanski duh Sarajeva i ne dozvoliti mračnim snagama da ga uprljaju. Te mračne snage, doduše, imaju različite nacionalne predznake i motive, ali iste ciljeve.

Važno je čuvati, snažiti i širiti građanski duh Sarajeva i ne dozvoliti mračnim snagama da ga okrne. Te mračne snage, doduše, imaju različite nacionalne predznake i motive, ali iste ciljeve

Ko su naši heroji: U Beogradu Mladić, u Zagrebu Praljak, a u Sarajevu Šumaher

Električni automobili, samovozeći automobili, uskoro, vjerovatno, i leteći automobili, satovi i narukvice koji vam skeniraju zdravstveno stanje i otkrivaju bolesti, 3D printeri... Mnogo od toga već jeste, a mnogo toga će tek biti realnost uzbudljivog i galopirajućeg svijeta u kojem živimo. U prošloj, 2021. godini milijarderi poput Ričarda Brensona (Richard Branson) i Džefa Bezosa (Jeff) su u aranžmanima privatnih kompanija letjeli u svemir. 
Ilon Mask (Elon Musk), sa svojom privatnom kompanijom “Space X”, namjerava ljude poslati na Mars, a već je izumio letjelicu koja napušta atmosferu i čitava se vraća na Zemlju.
Prije četrdesetak godina Emerik Blum, direktor “Energoinvesta”, vjerovatno najveći privrednik, a možda i najveći Bosanac koji je hodao Bosnom, planirao je graditi nuklearne elektrane u našoj zemlji. 
Lokaciju je izabrao u okolini Goražda, ali, nažalost, smrt ga je omela u planovima. Možemo samo nagađati šta bi danas značilo za BiH, koja se suočava s problemima snabdijevanja energijom i sagorijevanja prljavog uglja kojeg se valja riješiti, da imamo nuklearne elektrane. 
Vlada KS ponosno je otvorila liniju od Sarajeva do Podlugova.<a href="https://avaz.ba/tag/33949/talgo-voz">Talgo vozom kupljenim prije petnaestak godina</a>. Nisu izumili voz, nisu ga proizveli, nisu ni željeznicu izgradili. Samo su otvorili voznu liniju.
Eto, nekoć smo imali Bluma, koji je u našoj zemlji namjeravao graditi nuklearne elektrane, a sa svojom firmom smještenom u Sarajevu gradio je svijet. 
Danas, 40 godina kasnije, Vlada Kantona Sarajevo, puna ponosa, promovira svoj epohalni uspjeh - otvaranje vozne linije do tridesetak kilometara udaljenih Podlugova.
Nama se svima valja ozbiljno zamisliti nad tim šta nam se to, pobogu, tačno desilo u ovih 40 godina. A Vladi KS poruka - ili konačno građanima ponudite neku viziju i radite nešto ozbiljno, ili se barem prestanite blamirati predstavljanjem sadnje drveća i otvaranja voznih linija kao svjetskih čuda. Nemojte, neugodno je!

Nekoć smo imali Bluma, koji je u našoj zemlji namjeravao graditi nuklearne elektrane, a danas Vladu do Podlugova

Talgom na Mars

<a href="https://avaz.ba/tag/12648/ebrd">Evropska banka za obnovu i razvoj </a>(EBRD) podigla je svoju prognozu rasta za regiju zapadnog Balkana na 6,4 posto za 2021. u svom najnovijem izvještaju o regionalnim ekonomskim izgledima (REP).

Ipak, nas u Bosni i Hercegovini može zabrinjavati to što se od svih država zapadnog Balkana našoj zemlji predviđa najmanji rast. Učinak Bosne i Hercegovine čak je premašio očekivanja u drugom tromjesečju 2021. godine uz oporavak vanjskih tržišta i snažan rast domaće privatne potrošnje, podržan baznim efektima. Izvoz roba i usluga realno je porastao za više od 50 posto na godišnjem nivou, zahvaljujući snažnom oporavku u EU, našem glavnom izvoznom tržištu. Kratkoročni pokazatelji trgovine na malo i industrije upućuju na nastavak ekspanzije industrijske proizvodnje i usluga u trećem tromjesečju. Očekuje se da će se ove godine naša ekonomija povećati za 4,5 posto u 2021. i 3,0 posto u 2022. godini. Poređenja radi, Srbiji se ove godine predviđa rast od čak 6,5 posto te 4,3 posto u 2022. godini. Snažna ekspanzija ove zemlje u izvozu i industriji odražava oporavak eurozone, glavnog trgovinskog partnera Srbije, dok je snažan rast potrošnje kućanstava uslijedio nakon razdoblja zaostale potražnje. Izravna strana ulaganja oporavila su se u prvoj polovici 2021., gotovo na nivo iz 2019., što bi trebalo olakšati budući rast. Ovaj rezultat još je impresivniji ako se uzme u obzir da je Srbija u pandemijskom 2020. imala pad od samo 1%.
Albanija bilježi pozitivan ekonomski rast tri uzastopna tromjesečja, potaknut povećanjem domaće i vanjske potražnje. Turizam se snažno oporavio u ljetnoj sezoni 2021. s brojem stranih turista koji je gotovo jednak brojkama prije pandemije u razdoblju od juna do augusta. Očekuje se da će ekonomija rasti za 8,0 posto u 2021. i za 3,7 posto u 2022. godini.
Ekonomija Kosova se oporavlja uglavnom zahvaljujući vanjskom sektoru koji pruža podršku. Izvoz usluga ? više od četiri puta veći od izvoza robe prije pandemije udvostručio se u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2020., uglavnom zbog priljeva povezanih s putovanjima. Snažno je rastao i izvoz robe. Potrošnja kućanstava podupire se sve većim priljevom doznaka i kreditnom ekspanzijom. Predviđa se rast ekonomije od 7,7 posto u 2021. i 4,5 posto u 2022. godini.

Ekonomija Crne Gore počela se snažno oporavljati nakon jedne od najgorih kontrakcija u regijama EBRD-a u 2020. godini. Nakon sporog početka, turizam je snažno ojačao ljeti, a broj dolazaka stranih turista i noćenja u kolektivnim smještajima dostigao je oko 85 posto razina iz 2019. u julu i augustu . Vlada je doživjela značajno povećanje prihoda tijekom ljetnih mjeseci, podupirući fiskalne račune. Predviđa se rast BDP-a za 12,3 posto u 2021. i za 5,7 posto u 2022. godini. Ipak, treba napomenuti da je u 2020. Crna Gora imala žestok ekonomski pad od preko 15%. Sjeverna Makedonija tako jedina država koja neće imati znatno veći rast od BiH u 2021. Ovo je državi se u 2021. predviđa nešto niži rast od BiH u iznosu od 4 posto, ali joj se identičan rast predviđa i naredne godine, za razliku od BiH kojoj se predviđa identičan rast.

Gostujući nedavno na skupu sa predstavnicima bh. dijaspore u Luksemburgu, premijer Federacije BiH Fadil Novalić govorio je i o ekonomskim pokazateljima u ovom entitetu, između ostalog tvrdivši da BiH ima najveći rast u regiji i najveći rast nezaposlenosti. No, kao što podaci pokazuju, istina je upravo obratno – BiH je regionalnom začelju po ekonomskom rastu.

Najveći rast u regiji od čak 12,3 posto predviđa se Crnoj Gori.  Bosni i Hercegovini ove godine predviđa se rast od 4,5 posto, a sljedeće svega 3 posto

Ovakve slike su svakodnevnica u bh. gradovima

BiH po ekonomskom rastu na začelju regiona

Nakon izbora 2014. svijet za SDA izgledao je ružičasto. S osvojenih 275 hiljada glasova, s urušenim SDP-om i podijeljenom opozicijom, bili su neprikosnoveni lider među bošnjačkim strankama, koji je nakon izbora dobio člana Predsjedništva, premijera Federacije BiH, predsjedavajućeg Vijeća ministara (Denis Zvizdić), premijere i vlast u većini kantona, a od 2016. godine i gradonačelnika Sarajeva.

Iako je 2018. SDA ponovila izborni rezultat, stvari za ovu stranku krenule su nizbrdo. Istaknuti članovi ove stranke Elmedin Konaković i Mirsad Kukić prethodno su istupili iz SDA i formirali nove stranke - Narod i pravda i Pokret demokratske akcije. Ispostavit će se da će ovo biti tek najava mnogo većeg uragana koji će tek zahvatiti ovu stranku. Danas SDA ima i dalje člana Predsjedništva (Šefik Džaferović) te premijera Federacije (Fadil Novalić), koji ulazi u četvrtu godinu tehničkog mandata, te dva ministra u Vijeću ministara BiH. No, vlast ove stranke se u protekle tri godine prepolovila. U Kantonu Sarajevo, u kojem vladaju stranke trojke, SDA je u dubokoj opoziciji, a također je izgubila i načelnička mjesta u svim gradskim općinama te Ilidži. Od deset kantona u Federaciji BiH SDA nije vlast u dva najmnogoljudnija: Sarajevskom i Tuzlanskom, a također nisu na vlasti ni u Unsko-sanskom kantonu.
Posebno je porazan rezultat koji SDA ima u gradovima. Od deset najvećih gradova u Federaciji BiH SDA ima (grado)načelnika u svega dva - Živinicama i Travniku. Da stvari budu gore, aktuelni SDA-ov načelnik iz Živinica Samir Kamenjaković 2016. je za gradonačelnika izabran kao kandidat SDA.
Iako na državnom i federalnom nivou SDA učestvuje u vlasti, teško da i tu može biti zadovoljna svojom pozicijom. Formiranje državne vlasti sa SNSD-om i HDZ-om, bez federalne koja je već tri godine u blokadi, probosanske snage dovelo je općenito u nezavidnu poziciju. Državni parlament SNSD blokira već duže od šest mjeseci, dok Vijeće ministara radi minimalnim kapacitetom. Također, SDA je izgubila parlamentarnu većinu i u Federaciji te su joj vezane ruke po pitanju usvajanja mnogih odluka i provođenja zakona, poput nedavnog pokušaja premijera Fadila Novalića da podigne poreze.

S ništa manje problema ova stranka se ne suočava i kada su u pitanju kadrovska pitanja. Nakon Senada Šepića, Konakovića i Kukića, od 2020. krenuo je novi egzodus članova ove stranke, među kojima su svakako najzvučniji odlasci Denisa Zvizdića i Aljoše Čampare u NiP te Semira Efendića u Stranku za BiH. Jasno je da, kako SDA politički slabi i gubi vlast na različitim nivoima, tako i najistaknutiji članovi ove stranke budućnost traže u nekim drugim opcijama, ostavljajući SDA kadrovski devastiranom. S te strane, otvara se pitanje da li bi SDA, uz takve trendove osipanja, mogla uopće preživjeti dodatni i još dublji gubitak vlasti. Izbori 2022. vjerovatno će razriješiti mnoge dileme o tom pitanju.

Nisu gubitak vlasti i kadrovsko osipanje jedini problemi ove stranke. SDA je stranka čiji su funkcioneri suočeni s nekoliko optužnica za teška krivična djela, među kojima je svakako najznakovitija optužnica protiv Fadila Novalića za aferu „Respiratori“, odnosno pljačku 10,5 miliona KM poreznog novca za nabavku kineskih respiratora sumnjivog kvaliteta. Optužen je i ministar sigurnosti Selmo Cikotić, a prekjučer je podignuta nova optužnica protiv Asima Sarajlića.
TU su i afere ove stranke koje su pod istragom, poput diplome Sebije Izetbegović ili moguće veze između visoke stope smrtnosti u KCUS-u i upotrebe Fadilovih respiratora.

Od deset najvećih gradova u Federaciji BiH SDA ima (grado)načelnika u svega dva - Živinicama i Travniku

Vlast koja se ruši kao kula od karata: SDA nikad u historiji nije bila slabija

<a href="https://avaz.ba/tag/1632/madarska">Mađarska vlada s Viktorom Orbanom (Victor) na čelu</a>, osim što je pružila otvorenu podršku Miloradu Dodiku, još jednom je potvrdila da s njim dijeli i idejni svjetonazor. U jeku mogućih sankcija i finansijskih restrikcija Orban je najavio da će RS poslati pomoć od 100 miliona eura, a istovremeno je dao i skandaloznu izjavu da je “izazov s BiH kako integrirati zemlju s dva miliona muslimana“.

Ono što zabrinjava javnost jeste to da Dodikovu politiku otvoreno podržavaju pojedini evropski lideri. Osim Orbana, podršku Dodik nalazi i kod slovenskog premijera Janeza Janše, a odnedavno i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Ipak, stvari nisu tako crne. Evropska unija sastoji se od niza političkih blokova s različitim pogledima na ključna politička pitanja. U tom smislu, BiH ima mnogo više saveznika nego neprijatelja. Dodik na podršku u EU može računati prije svega među grupom „Identitet i demokratija“, koja okuplja radikalno desničarske stranke, poput austrijske Slobodarske stranke (Dodikovih partnera) ili njemačkog AFD-a.

Također, na nešto simpatija nailazi i unutar članova grupe „Evropski konzervativci i reformisti“ te malim dijelom unutar Evropske narodne stranke (EPP), poput Janšine Slovenske ljudske stranke (Orbanov Fidesz je ove godine izbačen iz ove grupe). Ipak, najveći dio EPP-a osuđuje Dodikove politike te pruža podršku ideji cjelovite BiH, u budućnosti integrirane u EU.

S druge strane, naša zemlja ima nedvosmislenu podršku i od grupa socijaldemokrata, liberala i zelenih. U Evropskom parlamentu je prije tri dana održana rasprava o aktuelnoj političkoj krizi u BiH na kojoj je ogromna većina parlamentaraca pružila podršku našoj zemlji.

Izvršni potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis istakao je da će Evropska unija pratiti situaciju u BiH, pozivajući EU da govori jedinstvenim glasom. Šef slovenske diplomatije Anže Logar istakao je da je svaka blokada u BiH neprihvatljiva. Član u Evropskom parlamentu iz Bugarske Andrej Kovačev (Andrey Kovatchev) poslao je snažan signal za pridruživanje BiH EU porodici.
Eurozastupnik Pedro Markez (Marques) pozvao je na sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, koji je istaknut kao osoba spremna da gurne državu u rat, a isto je kazao eurozastupnik Fabio Masimo Kastaldo (Massimo Castaldo) iz Italije, koji je istakao da države članice moraju biti jasne i koristiti sankcije protiv Dodika. Zastupnik Mihael Galer (Michael Gahler) iz Njemačke kazao je da je Dodik najveći problem u BiH, dok je Romeo Franc (Franz) rekao da je potrebno prestati s pravljenjem ustupaka Dodiku.
Dakle, sve ovo ukazuje na to da ključni evropski političari jasno osuđuju Dodika i nedvosmisleno podržavaju evropsku BiH. No, pitanje je koliko probosanski političari koriste ovu činjenicu i uspijevaju održavati dobre odnose s našim mnogobrojnim prijateljima u Evropi.

U pružanju podrške našoj zemlji posebno se ističe grupa zelenih stranaka, koja je početkom decembra usvojila i rezoluciju u kojoj naglašavaju da će podržati daljnju izgradnju Bosne i Hercegovine kao multietničke, multireligijske i građanske države. Upravo je s dolaskom Zelenih na vlast u Njemačkoj njihova ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) započela aktivnosti na uvođenju sankcija Dodiku.

Ono što zabrinjava javnost jeste to da Dodikovu politiku otvoreno podržavaju pojedini evropski lideri

Koliko koristimo pomoć naših prijatelja u EU: Većinska Evropa podržava BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> krenuo je samoubilačkim i destruktivnim putem rušenja Dejtona i oduzimanja nadležnosti <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">od države Bosne i Hercegovine</a>. Kuda to vodi, možemo samo predviđati. Državu BiH svakako vodi u blokadu i haos, Republiku Srpsku u dodatnu izolaciju i siromaštvo, investitori će nastaviti zaobilazi našu zemlju u širokom luku, a sve se otvorenije govori da bi moglo doći i do oružanog sukoba. Svjetski mediji uveliko alarmiraju javnost na opasnost od novog rata u BiH, dok strani diplomati sada iz sedmice u sedmicu borave u našoj zemlji i nastoje umiriti situaciju.
Opozicija u RS složno je odbila učestvovati u ovom Dodikovom ludilu, upozoravajući na fatalne posljedice koje po RS može imati njegova avantura, ostavljajući tako Dodika samog s manjinskim partnerima. 
Nedjelja je bio dan kada su mu istu poruku na malom terenu mogli poslati i građani Prijedora na prijevremenim izborima, nakon što je SNSD-ov gradonačelnik Dalibor Pavlović, onaj što povraća i guta tablete, osramoćen, morao podnijeti ostavku. 
Nakon što je SNSD na lokalnim izborima izgubio Banju Luku i Bijeljinu gubitak Prijedora, kao trećeg grada po veličini u RS, predstavljao bi težak politički udarac SNSD-u i poslao bi jasnu poruku da na Dodikove politike više niko ne nasjeda. No, ispostavlja se da ipak nasjeda. 
U gradu u kojem je prethodnih godina suvereno vladao DNS SNSD-ov kandidat uvjerljivo je pobijedio zajedničkog kandidata kompletne opozicije. 
To nam šalje dva jasna signala. Prvi kroz činjenicu da je izlaznost bila samo 30 posto, što pokazuje jednu potpunu apatiju birača, ozlojeđenost, ali i demokratsku nezrelost. Drugi je da se politika izazivanja haosa, sukoba, tenzija i međunacionalne mržnje opet isplati. Kao što se isplatila i prethodnih 30 godina.
Narod koji svjesno i uporno bira politike podjele, haosa, mržnje i destrukcije nije žrtva, nego saučesnik. Takav narod svjesno, usljed vlastite moralne korumpiranosti, sam bira da ga kriminalne elite pljačkaju i drže u bijedi, očaju i mržnji, sve uz njegov gromoglasni aplauz.

Narod koji svjesno i uporno bira politike podjele, haosa, mržnje i destrukcije nije žrtva, nego saučesnik

Narod je korumpiran

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Sjednica Narodne skupštine RS nazvana je historijskom. Iako sve probosanske stranke, i analitičari reagiraju burno, ipak, treba biti pošten pa reći da nikakve historijske odluke nisu donesene, što svakako ne znači da ne treba biti oprezan glede daljih poteza vlasti u RS.</a>

NSRS umjesto zakona kojima bi se ušlo u proces vraćanja nadležnosti u domenu odbrane, pravosuđa, sigurnosnih agencija i indirektnog oporezivanja, prekjučer je usvojila tek set zaključaka, bez ikakve pravne snage, kojima se usvaja Informacija o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH te se zadužuje Vlada RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu zakone kojima bi RS preuzela nadležnosti. Zakoni i drugi propisi, navedeno je u zaključcima, kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH, neće se primjenjivati na teritoriji RS od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa. Šta ovo znači? Prije svega, najmanje još nekoliko mjeseci na stolu neće biti nikakvi zakoni i nikakav prenos nadležnosti. Čak i da Vlada RS u međuvremenu pripremi sve navedene zakone za izglasavanje u skupštinskoj proceduri, i poslije toga bilo bi potrebno vjerovatno još nekoliko mjeseci da se provedu sve procedure i zakoni budu usvojeni. Naravno, sve ovo ako potpuno zanemarimo ostale vanjske pritiske i moguće reakcije državnih institucija koje bi uslijedile radi sprječavanja i kažnjavanja poteza vlasti u Republici Srpskoj.

Treba napomenuti NSRS nije bila obavezna usvajati nikakve zaključke kojim bi obavezivala Vladu RS da pripremi zakone. S obzirom da ovu avanturu jednostranog otimanja nadležnosti države od entiteta RS, Dodik već mjesecima najavljuje, barem neki od ovih zakona su već mogli biti pripremljeni i izglasani u skupštinskoj proceduri, kao što je primjerice, već izglasan Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojim je planirano da se van snage stavi djelovanje državne agencije na teritoriji RS. Pitanje je zašto nisu.

&nbsp;Skupštinski zastupnik Nebojša Vukanović upozorava da je riječ o jeftinom populizmu.
- Svi njegovi zastupnici poput Nedeljka Ćubrilovića koji se naprasno razbolio, povukao se jer se boji sankcija, tako i ostali nisu smjeli doći i glasati za ove njegove prijedloge. Zapravo, ovdje se radi o informacijama, a ne radi se ni o kakvom zakonu niti nadležnosti koje su ustvari izgubljene i prenesene sa nivoa RS najčešće glasovima Milorada Dodika i njegovog SNSD-a – naglašava Vukanović.
I poslanica PDP-a Jelena Trivić naglašava kako je očigledno da Dodik nema jasnog plana.
- Ne samo da je to kupovanje vremena, nego je to govorenje neistina narodu. Nema tu stvarne namjere da se ove nadležnosti vrate – smatra Trivić.

Kako su to ranije i najavljivali, lideri ključnih opozicionih stranaka u RS-u Mirko Šarović (SDS) i Branislav Borenović (PDP) jasno su dali do znanja da bi svaki jednostrani potez vraćanja nadležnosti bio poguban po RS i njene građane. Šarović je podvukao da „takvi potezi nemaju veze s patriotizmom i hrabrošću, ali imaju s razumom i odgovornošću“. - Onaj ko želi da podijeli vojsku, vrati PDV, pravosuđe… i da to učini bez rata i intervencije NATO, grdno se vara. To je loš put i narodu treba reći šta ga čeka. Put kojim se gospodine Dodik krenuli je opasan, pogrešan, i mi vas na njemu ne možemo pratiti - istakao je Šarović.
Gotovo identična poruka bila je i Branislava Borenovića. Cjelokupan koncept sjednice Narodne skupštine ocijenio je „opasnom farsom i upitao Dodika zašto se na to nije odlučio na početku već u posljednoj godini svog mandata u Predsjedništvu BiH“.

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/702642/je-li-lider-snsd-a-priredio-najveci-blef-do-sada-nema-ni-prebijene-pare-za-dodikove-nove-institucije">Ne treba smetnuti ni s uma, a o čemu je „Avaz“ već pisao, da Vlada RS u budžetu za narednu godinu nije planirala finansiranje nijedne institucije čije formiranje Dodik najavljuje.</a> Dakle, na sjednici tek su usvojeni zaključci kojim se Vladi nalaže da pripremi zakone kojim bi RS preuzela nadležnosti, no sve to nema pravnu težinu.
Šta nam Dodik zapravo otkriva ovakvim potezom?Prije svega, da očigledno ni sam nema dovoljno samopouzdanja i hrabrosti da krene u potpunu realizaciju najavljenog. Dodik kupuje vrijeme, kalkulira, dajući sebi s „usvajanjem zaključaka“ još nekoliko mjeseci da trguje i vidi dokle može ići, tj. hoće li moći otići dalje bez posljedica. Uz to, ima temu koja će tokom čitave godine zaokupljati javnosti i držati tenzije sve do izbora. A da su posljedica i sankcija itekako svjesni i njegovi najbliži saradnici, vidi se i po činjenici da se, primjerice, Čubrilović nije pojavio na jučerašnjoj sjednici.
Dakle, Dodik čitav svoj projekt odgađa za još nekoliko mjeseci i testira koliko dalje može ići. Sve to daje i više nego dovoljno vremena i međunarodnim faktorima, ali i pravosudnim institucijama u BiH, da ga zaustave i ovaj cirkus stave na smetljište historije.

Dodik očigledno ni sam nema dovoljno samopouzdanja i hrabrosti da krene u potpunu realizaciju najavljenog

Dodik se boji, blefira, kupuje vrijeme i testira dokle može ići

U petak je održana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), na kojoj se raspravljalo o jednostranom otimanju nadležnosti države BiH. <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Dakako, jedan od govornika na sjednici bio je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je ponovio svoj uobičajeni set fraza o oduzimanju nadležnosti i opasnosti od raspada Bosne i Hercegovine.</a>

- Nisam srpski izolacionista, ne želim samo bolji aranžman za Republiku Srpsku već i za Bosnu i Hercegovinu. Ako ne riješimo trenutne izazove, postoji opasnost da će se Bosna i Hercegovina raspasti, a da će Republika Srpska krenuti ka izlazu - rekao je Dodik. U svom izlaganju najavio je i referendum za novi Ustav Republike Srpske.
No, sve ukazuje na to da će i ovaj najavljeni Dodikov referendum završiti kao i svi oni koje je godinama najavljivao, a da će isto tako na kraju završiti i najava otimanja državnih nadležnosti. Tresla se gora, a medvjed postao miš.
Naime, iako je Dodik, optimistično, najavljivao sudbonosni karakter sjednice u petak, simbolično zakazane baš na dan kada su donesene bonske ovlasti za koje Dodik kaže da će ih NSRS, jelte, jednostrano poništiti i odbaciti sve nametnute odluke, na kraju je sve ostalo na zaključcima.

Naime, NSRS u petak je tek razmatrala informacije o prenesenim nadležnostima na nivo BiH i obavezala Vladu RS da poništi odluke o prenosu nadležnosti i u roku od pola godine "pripremi zakone" za formiranje institucija RS, u oblastima indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH i odbrane BiH. No, sve ovo još nema veću pravnu težinu.&nbsp;Dakle, još ništa od formiranja vojske RS, zabrane rada OSA-i i SIPA-i na teritoriji entiteta, entitetske uprave za indirektno oporezivanje... I vjerovatno od toga ni neće ništa biti. Kao što, uostalom, a o čemu smo već pisali, Vlada RS u budžetu za narednu godinu uopće nije planirala finansiranje bilo koje od najavljenih institucija, uključujući Agenciju za lijekove RS, iako je njeno formiranje već izglasano u Skupštini.
Usvajanje Zakona o Agenciji za lijekove i medicinska sredstva RS, kao, vjerovatno, najbenignije od najavljenih nadležnosti, bio je Dodikov test da vidi dokle će moći otići. Sada postaje prilično jasno da se, vjerovatno, neće usuditi otići dalje, no potrebna su mu i daljnja cirkusiranja i pokazivanja da tobože nastavlja, kao s posljednjom sjednicom na kojoj se raspravljalo o preuzimanju nadležnosti te prijetilo raspadom, no nije se usvojilo ništa konkretno.
I prije nego što smo mislili, moglo bi se ispostaviti da svjedočimo predstavi za javnost putem koje je, izazivanjem haosa i prijetnjama, lider SNSD-a planirao izdejstvovati još poneki ustupak za sebe. No, vrlo je moguće da je ovaj put zapravo završio u ofsajdu, mnogo dubljem od onih koje su mu dosad sudije tolerirale.

SNSD-ov potpredsjednik Narodne skupštine RS Denis Šulić rekao je kako predstavnicima OHR-a nije dozvolio da prisustvuju posebnoj sjednici Skupštine o prelasku nadležnosti s nivoa BiH na nivo entiteta. Iz OHR-a su mu zvanično odgovorili: „Ovo je jasno nepoštivanje Dejtonskog sporazuma.“ Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je već potvrdilo da je povodom djelovanja NSRS o preuzimanju nadležnosti formiralo predmet koji se tiče rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Zanimljivo, predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović nije se pojavio na sjednici u petak.

Je li lider SNSD-a završio u ofsajdu, mnogo dubljem od onih koje su mu sudije dosad tolerirale

Postoji mogućnost da će se Dodik raspasti

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik</a> izjavio je da je podržao da sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o vraćanju otetih nadležnosti bude održana danas, u petak, 10. decembra, na dan kada su donesene bonske ovlasti.

Brojne su nadležnosti i institucije koje je Dodik najavio da će svesti na nivo Republike Srpske, od VSTV-a preko UIO, zabrane djelovanja SIPA-e i OSA-e na teritoriji RS do, što je izazvalo najveće tenzije i paniku u javnosti, Oružanih snaga BiH, koje bi bile zamijenjene vojskom RS. No, čitav Dodikov plan ima jednu zanimljivu začkoljicu - Vlada RS u svom budžetu nije planirala nikakva sredstva za bilo koju od najavljenih institucija.
Zora Vidović, ministrica finansija u Vladi RS, predstavila je medijima okvir budžeta RS za 2022., koji će iznositi 4 milijarde i 24 miliona maraka.
Za činjenicu da u budžetu za narednu godinu nisu predviđena sredstva za finansiranje institucija koje bi, kako to uporno najavljuje Milorad Dodik, trebale promijeniti nadležnost i s državnog nivoa biti prenesene u nadležnost RS, Vidović je kazala: 
- Takve stavke nismo mogli planirati zato što i ne postoje. Budžetom nismo planirali, ali zato smo ostavili određene rezerve na određenim pozicijama ako dođe do određenih stvari koje moramo finansirati iz tih oblasti. Naravno da smo spremni za to - kazala je Vidović.
Ona, pak, nije objašnjavala iz kojih će tačno rezervi to pokriti.
Na koji način i iz kojih budžetskih sredstava bi se finansirale eventualno prenesene nadležnosti, ne znaju ni predstavnici većine u NSRS.

- Nisam se dovoljno upoznao sa samom strukturom budžeta, tako da ne bih želio da vam dajem odgovor, jer nisam bio u prilici da se bliže upoznam sa samim budžetom - rekao je potpredsjednik NSRS Denis Šulić.I iz PDP-a smatraju da je u pitanju farsa u režiji SNSD-a.
- Mi imamo, ako ništa drugo, Agenciju za lijekove RS, koja se formira - tačno se zna i koji je dan - to je 6 mjeseci nakon zakona. Ako ništa drugo, moralo je da barem za to budu predviđena sredstva u budžetu - izričit je bio poslanik Igor Crnadak.
Dakle, ukoliko vlasti RS ne planiraju finansijska sredstva niti imaju mogućnost isfinansirati brojne institucije koje Dodik najavljuje u ovom entitetu, nameće se pitanje na koji način on tačno misli provesti išta od najavljenog.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet koji se odnosi na odluku NSRS o formiranju entitetske agencije za lijekove i medicinska sredstva. Nezvanično, Tužilaštvo ovaj čin tretira kao rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine te da je od rukovodstva zakonodavne institucije ovog entiteta već zatražilo i listing glasanja o ovoj odluci.

Vlada RS u svom budžetu nije planirala nikakva sredstva za bilo koju od najavljenih institucija

Je li lider SNSD-a priredio najveći blef do sada: Nema ni prebijene pare za Dodikove nove institucije

<a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Gostujući u emisiji „Presing“, akademik Slavo Kukić još jednom je ponovio tezu koju dijele mnogi analitičari i intelektualci o Bakiru Izetbegoviću, da je riječ o političaru kojem je zapravo krajnji cilj ne Bosna i Hercegovina, nego homogenizacija na vjerskom principu.</a>

- Nisam siguran da on ne bi pristao na muslimanski dio BiH, pa taman on bio kao fildžan. Potpuno drugačije radi od Sulejmana Tihića, koji je bio jedan evropski, narodni političar, zaljubljenik u BiH. Ne vjerujem da je Izetbegović zaljubljenik u BiH, to pokazuju svakodnevne afere u državi. Njega zanima religijska okupljenost muslimanskog naroda, a ne i bošnjačkog. Šta će njemu Bošnjaci koji su građanske provenijencije, koji ne funkcioniraju prema istoj matrici kao i on? On bi ih se vrlo lako odrekao - naveo je Kukić.

Uistinu, svakodnevni potezi koje Izetbegović vuče potvrđuju istinitost Kukićevih riječi. Pri tome je posebno zahvalno poređenje sa Sulejmanom Tihićem. Nakon što je od Alije Izetbegovića preuzeo kormilo Tihić je SDA, iz narodnog pokreta, počeo transformirati u modernu narodnu stranku, sekulariziranu i oslobođenu od radikalskih i islamističkih struja koje su nekoć ordinirale u SDA. U vođenju stranke promovirao je probosanski koncept, otvorio vrata za nebošnjake, održavao dobre odnose sa SAD i državama u EU te je uspio, u čemu je posebnu ulogu imao Senad Šepić sa svojom političkom akademijom, povezati SDA s liderima narodnih stranaka iz čitave Evrope i svijeta. U vrijeme Tihićeve vladavine Izetbegović je važio za predstavnika tihe, primirene radikalske struje unutar SDA. Iako je u početku i sam nastojao prodavati retoriku i imidž umjerenjaka, dolaskom Bakira Izetbegovića na čelo SDA nakon smrti Tihića desilo se upravo ono čega su se svi pribojavali - ova stranka krenula je putem radikalizacije i klerikalizacije.
Ovi trendovi možda su i ponajbolje vidljivi na vanjskoj politici. Tokom svoje vladavine Izetbegović je, s jedne strane, uspio prekinuti većinu veza sa zapadnim saveznicima, pogoršati poziciju Bošnjaka i BiH u SAD i EU, a, s druge, sebe potpuno podrediti hirovima i političkoj volji Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), baš u godinama kada su se njegovi odnosi sa zapadnim državama naglo narušili, što će imati katastrofalne posljedice po Bošnjake. Nezakonito hapšenje turskih državljana prema nalogu Erdoana zbog optužbi da su „gulenovci“ ili trošenje sastanka s Angelom Merkel 2018. na prepiranje s njemačkom kancelarkom oko Erdoana tragično su svjedočanstvo te katastrofalne politike.
Njegova ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, odabrana od supruge Sebije, u vanjskoj diplomatiji dobacuje do arapskih zemalja i prošenja donacija u obliku hurmi, dok se među Bošnjacima od režimske propagande sve više nastoji podgrijavati slika o samima sebi kao ugroženim pripadnicima šireg muslimanskog umeta koji je okružen sada ne više samo srpskim i hrvatskim neprijateljima, nego neprijateljskom kršćanskom Evropom. Naravno, ono što je željeni cilj ovakvog sijanja paranoje je potpuno okretanje Bošnjaka ka Turskoj i ostaloj „braći“ na Istoku.

Činjenica da predstavnici SAD i EU sada iz sedmice u sedmicu pregovaraju s bh. političarima da se konačno riješi problem Izbornog zakona u našoj zemlji, pokazuje čvrstu odlučnost vodećih zapadnih sila. Pri tome, Metju Palmer (Matthew), specijalni američki izaslanik za izbornu reformu, u startu je rekao da je cilj izborne reforme brisanje etničkih prefiksa. To bi, s jedne strane, zadovoljilo obaveze koje je nametnula presuda “Sejdić - Finci”, ali bi istovremeno sada i formalno ukinulo etničko predstavljanje u najvišoj instituciji. Nešto što svakako nije po volji Draganu Čoviću i HDZ-u, koji insistiraju na zadržavanju etničke odrednice. Ovo bi razumna probosanska politika svakako prepoznala kao dobar osnov. Ipak, i prije nego što je bilo kakav prijedlog i stigao na sto, Bakir Izetbegović je mobilizirao kompletnu medijsko-paraobavještajnu mašineriju da plasiraju teorije zavjere o neprijateljstvu predstavnika EU i SAD prema Bošnjacima, otvoreno optužujući američke i evropske diplomate da su srpski i hrvatski igrači. Naravno, sve to, osim rušenja pregovora, treba kod Bošnjaka dodatno hajcati osjećaj ugroženosti i navodne mržnje Amerikanaca i Evropljana prema njima.
No, šta je cilj takve politike? Kuda vodi strategija potpunog podređivanja Turskoj, izazivanja tenzija sa Zapadom, stvaranja kod Bošnjaka osjećaja ugroženosti i neželjenosti u Evropi, upornog pljuvanja na svaku pruženu ruku Evrope i SAD te vođenja bjesomučne kampanje šikaniranja svih sekularnih i građanskih snaga u probosanskoj opciji? Ako se borite za cjelovitu, multietničku i održivu Bosnu i Hercegovinu, takva politika zasigurno ne bi imala nikakvog smisla. No, ona itekako dobiva smisao ako je vaš cilj nešto posve drugo - komad muslimanske državice u srcu Evrope. Tada postaje puno jasnija i logika kreiranja animoziteta prema zapadnim državama, obračuna sa sekularnom opozicijom i rušenja svakog mogućeg dogovora i rješenja, što BiH vodi u permanentni haos, nestabilnost i sumorni zaključak da je zajednička država neodrživa.

Ono što je primjetno u Izetbegovićevoj politici jesu brutalni obračuni s političkim neistomišljenicima, posebno sekularno orijentiranim Bošnjacima, koji su putem režimskih medija i botovskih brigada izloženi bjesomučnim napadima, uvredama i pokušajima diskreditiranja. To je još jedna potvrda Kukićevih riječi da Izetbegović u takvim Bošnjacima očigledno vidi prijetnju za realiziranje svog projekta zaokružene muslimanske teritorijice.

Kreiranje animoziteta prema zapadnim državama, obračun sa sekularnom opozicijom i rušenje svakog mogućeg dogovora strategija je za dovođenje BiH i Bošnjaka pred svršen čin

Bakir Izetbegović: Uspio prekinuti većinu veze sa zapadnim saveznicima te pogoršati poziciju Bošnjaka i BiH u SAD i EU

Zašto Izetbegović izolira Bošnjake od Vašingtona i Brisela?

„Američki san“ je uvjerenje da svako, bez obzira na to gdje je ili u kojoj klasi rođen, može postići vlastitu verziju uspjeha u društvu u kojem je kretanje prema gore za sve moguće. Američki san se ostvaruje žrtvom, preuzimanjem rizika i teškim radom, a ne slučajno. 

Gledali smo to u mnogim filmovima o ljudima koji kreću s dna, a postaju megauspješni vlasnici kompanija, sportske zvijezde ili filmske ikone. Naravno, na vrhu nema mjesta za sve, ali važno je da ima za one s dovoljno talenta, upornosti, znanja, pa na kraju krajeva - i sreće. Možda je to sve utopističko, ali barem je ideal.
No, šta bi, s druge strane, bio „bosanski san“? Nešto o tome nam govori apsurdan primjer iz “Elektroprivrede”, u kojoj su kabinetski radnici održali protest protiv protesta rudara i izrazili podršku svom direktoru Admiru Andeliji. Zvuči kao vic, ali nije. 
<a href="https://avaz.ba/tag/33952/admir-andelija">Andelija je kadar SDA postavljen od DF-a (još jedan apsurd)</a>, kao što je i većina njih izvjesno putem stranke uhljebljena u državnu firmu. Na isti način na koji danas daju podršku svom direktoru, sutra će davati glas vladajućim strankama koje su ih uhljebile. Ti ljudi glasaju za svoje radno mjesto.
Oni su točkići jednog parazitskog sistema u BiH u kome su vladajuće garniture stvorile gigantske hobotnice kontrole ljudi i resursa, sastavljene od desetina hiljada budžetskih uhljeba po institucijama i državnim firmama. Sigurna glasačka mašinerija koja je porobila ovo društvo i koja za malo ili nimalo rada uživa solidna primanja, sigurna radna mjesta i ugodne živote. 
Cijena njihovih ugodnih života jesu enormni troškovi koje plaća ostatak društva u vidu lihvarskih poreza za privatni sektor, neproduktivne ekonomije, egzodusa stanovništva koje nije dio mašinerije i održavanja na vlasti kriminogenih etnonacionalističkih elita kojima duguju svoja uhljebljenja.
Eto, to je današnji bosanski san - uhljebiti se na budžet, ne raditi ništa, živjeti kao bubreg u loju i parazitirati na radu sunarodnjaka. Njihov san je noćna mora za sve nas ostale.

Njihov san je noćna mora za sve nas ostale

Bosanski san

U utorak su stotine rudara iz svih sedam rudnika Koncerna rudnika "Elektroprivrede BiH" stigle u Sarajevo da traže svoja prava. Tražili su da razgovaraju i s Fadilom Novalićem, no on nije bio ni u državi. Imao je preča posla, da u jeku krize, zajedno s Bakirom Izetbegovićem i drugim istaknutim kadrovima SDA, špalira po Evropi ne bi li od dijaspore iskamčio koji glas za oslabljenu zelenu mašineriju. 
Tokom dijasporske avanture Novalić je održao nebulozan, ali i zanimljiv govor, u kojem je, uz hvalospjeve na račun tobožnje ekonomske snage i stabilnosti Federacije BiH, izjavio kako postoji plan izvana koji provode „domaći izdajnici“ - da se rušenjem njega sruši i ekonomija Federacije, a samim tim i Bošnjaci kao narod.
Zanimljivo je da su ove tvrdnje već ranije testirane na društvenim mrežama od istaknutih botova i saradnika SDA, koji su plasirali slične nebulozne teorije o udarima na ekonomiju FBiH, a aferu „Respiratori“ poredili s čuvenom aferom „Agrokomerc“. 
Da je ono što je Novalić blebetao u Luksemburgu skuhano u propagandno-paraobavještajnim kuhinjama SDA, pokazale su upravo reakcije njihovih botovskih brigada na proteste rudara. 
Već dva dana botovsko podzemlje SDA rudare optužuje da su, ni manje ni više, saradnici srbijanskih obavještajnih službi, a njihov protest akcija iz Beograda, kreirana s ciljem rušenja Novalića i Vlade FBiH.
Naravno, dobro je poznato da svaki autokratski režim, od Miloševića, preko Bjelorusije, do Dodika, pažnju s vlastitih katastrofalnih rezultata, korupcije, kriminalnih afera, siromaštva i beznađa, nastoji skrenuti propagandom da su dokazi o svemu tome tek podvale i laži domaćih izdajnika koji, prema nalogu stranih neprijatelja, žele da, jelte, unište našu državu i ozlojade narod koji oni „sjajno“ vode.
No, kada to ludilo vlasti dođe do tačke da se usuđujete i nesretne rudare dovoditi u kontekst domaćih izdajnika i stranih plaćenika, ozbiljno se otvara pitanje je li ta zelena kamarila uopće više normalna.

Putem botova vode kampanju u kojoj rudare proglašavaju domaćim izdajnicima i stranim plaćenicima

SDA nije normalna

<a href="https://avaz.ba/tag/15686/dejton" style="">Prije 26 godina u Dejtonu</a>, američkoj saveznoj državi Ohajo, dogovoren je Mirovni sporazum koji će oblikovati Bosnu i Hercegovinu kakvu danas poznajemo. Ono što je Dejton uradio bilo je zapravo da je „zamrznuo“ zatečeno ratno stanje, unoseći iz njega postojeće političke i parapolitičke tvorevine i manje-više zatečenu raspodjelu teritorija u novu ustavnu konstrukciju BiH. 

Naravno, kako ratni ciljevi niti jedne od strana nisu zadovoljeni, tako smo 26 godina nastavili živjeti u svojevrsnom hibridnom ratu, s istim frustracijama, istim neostvarenim ciljevima i istom retorikom kao i tokom rata. 
Kada se podvuče crta, jasno je da, iako je Dejton zaustavio rat, on na kraju Bosni i Hercegovini nije donio stabilnost niti zadovoljio zahtjeve bilo koje od tri nacionalne politike. Stranke iz RS danas se najviše kunu u Dejton, ali su nezadovoljne naknadnim intervencijama visokih predstavnika koje su vodile do jačanja državnog nivoa vlasti. 
Bošnjačka strana frustrirana je što je Dejtonom stvorena slaba i nefunkcionalna država, s bezbrojnim mehanizmima za blokadu, dok Hrvati osjećaju da su u svemu ostali kratkih rukava, bez svog entiteta, a kasnije i osiguranog mehanizma da biraju sve hrvatske predstavnike u vlasti.
Sve strane, kao i u ratu, i dalje nastupaju s jednakim ili sličnim krajnjim ciljevima, koji zapravo isključuju jedan drugog, zbog čega je nedostatak kompromisa i življenje u permanentnoj političkoj krizi postalo obilježje Bosne i Hercegovine.
I sve tri nacionalne političke elite tu krizu savršeno koriste da, dok su sva politička energija i pažnja javnosti usmjerene na neriješena nacionalna i državnopravna pitanja, nastave uzgajati i njegovati uspostavljeni koruptivno-partokratski model funkcioniranja društva, gdje tri nacionalne elite, svaka na svojoj teritoriji, provodi brutalnu otimačinu i crpljenje društvenih resursa, namećući neprikosnovenu vladavinu vlastitih stranačko-sektaških elita u svim sferama društva, od ekonomije, preko kulture, do sporta.
Dejton je zaustavio rat, pa nacionalističkim elitama postao brat.

Zaustavio je rat, pa nacionalističkim elitama postao brat

Dejtonski mirovni sporazum parafiran 21. novembra 1995. godine

Muke po Dejtonu

<a href="https://avaz.ba/tag/27071/kurt-bassuener">Ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije&nbsp;Kurt Basiner (Bassuener)</a> u razgovoru za „Avaz“ govorio je o posljednjim Dodikovim udarima na državu, reakcijama zapadnih država te utjecaju Rusije na odnose u našoj zemlji.

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> već mjesecima blokira državne institucije BiH i najavljuje jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti. Koliko mislite da će biti istrajan u svom projektu?- Mislim da postoji dubok osjećaj samozadovoljstva u mnogim sredinama - u zapadnim prijestonicama, ali i među mnogim građanima BiH - u vezi s Dodikovim namjerama. Važno je zapamtiti da je posljednjih 15 godina dosljedno nagrađivan, uspjevši u velikoj mjeri oslabiti državu uz minimalan međunarodni otpor. Mislim da je ozbiljan i zapravo je, vjerovatno, iznenađen što je otišao toliko daleko, a da nije naišao na jasan otpor EU i SAD. Bilo je samo pet članica EU koje su izrazile volju da provedu restriktivne mjere EU protiv Dodika. Prema pismu sekretara Blinkena, čini se da sankcije zvuče kao uvjetna prijetnja.

Koliko Rusija stoji iza Dodikovih poteza?- Rusija je dosljedno podržavala Dodikove eskalacije. Moskva može samo imati koristi od realiziranja njegove agende, jer to pokazuje slabost i neodlučnost Zapada na pragu NATO-a i EU, uprkos njihovoj dominantnoj strukturnoj poziciji u BiH.Kako ocjenjujete reakcije ključnih zapadnih zemalja na Dodikove poteze?- Mislim da su ga posjete zvaničnika SAD BiH, koji se nikako nisu suprotstavili Dodiku, mogle samo ohrabriti. U BiH su ciljevi Izborni zakon i ustavna reforma. Dakle, pažnja u Čoletovoj (Chollet) posjeti bila je usmjerena na to, ne na Dodika. Čini se da oni vjeruju u zabludu da, ako zadovolje Čovića, onda će Federacija biti jedinstvenija u suprotstavljanju Dodiku. To je vjerovanje zarobljeno u vremenskoj iskrivljenosti.

Zašto je prvi cilj Izborni zakon, a ne zaustavljanje Dodika?- U prvom redu, strahuju od prijetnje Čovića i Dodika da će bojkotirati ili spriječiti opće izbore 2022. godine. Misle da bi to bio dokaz poraza zapadne politike ovdje, iako ja mislim da je ona već propala. Mislim da je računica SAD i EU da su ti lideri već poznati igrači, na njih mogu izvršiti pritisak (antikorupcijske mjere, itd.), a to bi jamčilo njihovu pacifikaciju. Mislim da je to izuzetno cinično.

U kojoj mjeri Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uopće ima sposobnost djelovanja u trenutnim okolnostima?- Mislim da je njegova izjava o bonskim ovlastima “u ladici“ za cilj imala naglasiti da ih ima i da će ih koristiti. No, s obzirom na politiku EU i SAD, kao i nedostatak međunarodne prisilne sile u BiH, teško je biti uvjeren da će ih primijeniti.

Koliko je stvarna prijetnja oružanih sukoba u BiH?SStvarna je.&nbsp; Želim biti jasan. Mislim da velika većina građana u BiH u svim narodima ne želi nikakvu vrstu sukoba. Ali ni zadnji put rat nije pokrenut odozdo. Konflikt dolazi odozgo u BiH i na Balkanu. Zato je jedino osiguranje za mir vanjski faktor –&nbsp; EU, ili po mogućnosti nakon samita NATO-a u Rigi,sam&nbsp; NATO-a.

Bivši britanski ministar vanjskih poslova Vilijam Hejg (William Hague) je u svom nedavnom članku o BiH naveo da su srpski nacionalizam na Balkanu i Dodikovo destruktivno djelovanje omogućeni i zahvaljujući indolentnom držanju Njemačke. Šta Vi mislite o tome?- Način na koji je Njemačka nominirala Šmita - bez ikakve vlastite strategije ili stvarnih konsultacija sa saveznicima za razvoj nove strategije - nanio je veliku štetu. To je dio razloga zašto smo sada ovdje. Međutim, mislim da glavni problem Berlina s politikom u BiH sada nije povezan s Rusima; jednostavno nemaju dovoljno stručnosti, kao ni spremnosti da njihova politika bude čvrsta i liderska.

Šta slijedi nakon sankcija: Primjer SAD slijedit će i EU te Dodika odvesti u potpuni ekonomski i politički krah?!

Kako je propao Izborni zakon

Ko su naši heroji: U Beogradu Mladić, u Zagrebu Praljak, a u Sarajevu Šumaher

Talgom na Mars

BiH po ekonomskom rastu na začelju regiona

Vlast koja se ruši kao kula od karata: SDA nikad u historiji nije bila slabija

Koliko koristimo pomoć naših prijatelja u EU: Većinska Evropa podržava BiH

Narod je korumpiran

Dodik se boji, blefira, kupuje vrijeme i testira dokle može ići

Postoji mogućnost da će se Dodik raspasti

Je li lider SNSD-a priredio najveći blef do sada: Nema ni prebijene pare za Dodikove nove institucije

Zašto Izetbegović izolira Bošnjake od Vašingtona i Brisela?

Bosanski san

SDA nije normalna

Muke po Dejtonu

Kurt Basiner za "Avaz": Šmit ne može bez podrške EU i SAD

Šta slijedi nakon sankcija: Primjer SAD slijedit će i EU te Dodika odvesti u potpuni ekonomski i politički krah?!

Kako je propao Izborni zakon

Ko su naši heroji: U Beogradu Mladić, u Zagrebu Praljak, a u Sarajevu Šumaher

Talgom na Mars

BiH po ekonomskom rastu na začelju regiona

Vlast koja se ruši kao kula od karata: SDA nikad u historiji nije bila slabija

Koliko koristimo pomoć naših prijatelja u EU: Većinska Evropa podržava BiH

Narod je korumpiran

Dodik se boji, blefira, kupuje vrijeme i testira dokle može ići

Postoji mogućnost da će se Dodik raspasti

Je li lider SNSD-a priredio najveći blef do sada: Nema ni prebijene pare za Dodikove nove institucije

Zašto Izetbegović izolira Bošnjake od Vašingtona i Brisela?

Bosanski san

SDA nije normalna

Muke po Dejtonu

Kurt Basiner za "Avaz": Šmit ne može bez podrške EU i SAD