<p>Potpuno iznenadno, Bosnu i Hercegovinu su u maju 2014. godine zatekle velike poplave koje su ostavile katastrofalne posljedice. </p><p>Ukupna šteta od poplave koja je u maju 2014. godine zahvatila BiH procjenjuje se na više od dvije milijarde KM. 21 osoba je smrtno stradala, a dvije se vode kao nestale. Oko milion i po stanovnika je pretrpjelo štetu ili je privremeno evakuirano. Među najteže pogođenim sredinama su naseljena mjesta u dolini Bosne – Žepče, Zavidovići, Maglaj i Doboj gdje su, uz poplave, velike štete nanijela klizišta koja su naknadno uslijedila.  Štete se, uz podršku domaćih vlasti i stranih partnera i donatora,  su se godinama sanirale. </p><h2>Gdje smo danas</h2><p>Deset godina kasnije Bosna i Hercegovina suočava se ponovo se stravičnim poplavama. Najteže je pogođena Jablanica, Konjic, Hadžići, Kiseljak i Fojnica.</p><p>Za sada je potvrđeno preko 14 smrtnih slučajeva u Jablanici. </p><p>Deset godina poslije, moramo postaviti pitanje: Jesmo li naučili ikakvu lekciju?</p><p>Stvari jesu donekle bolje. Nadležne institucije odmah su reagirale, Predsjedništvo je jednoglasno donijelo odluke da Oružane snage BiH sa svim resursima djeluju, odmah su reagirale federalna, kantonalne i lokalne vlade, formiran je krizni štab te su učinjeni koraci da se što je više moguće ublaži štete. </p><p>Prije 10 godina reakcija je bila daleko tromija, neodlučnija, nespremnija.</p><h2>Bez ključne promjene</h2><p>Stručnjaci godinama upozoravaju  da će, zbog klimatskih promjena, poplave postati sve češće i razornije. Također,  Agencija za vodno područje Jadranskog mora je dan ranije izdala upozorenje da će 3. i 4. oktobra doći do porasta vodostaja u Konjicu, Jablanici, Mostaru, Čapljini, Grudama, Ljubuškom i Širokom Brijegu zbog obilnih padalina. Agencija za vodno područje rijeke Save je 2. listopada na svojoj stranici objavila upozorenje o mogućim poplavama u područjima Bihaća, Bosanske Krupe, Sanskog Mosta i Ključa. Upravo 4. oktobra bujice ode nosile su kuće u Jablanici i dijelovima Konjica. </p><p>Neke krucijalne stvari nisu bitno promijenjene u našoj zemlji.</p><p>Jesu li spriječeni nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska iz riječnih korita? Da li je neko odgovarao zbog gradnje saobraćajnica bez adekvatne zaštite? Je li zabranjena gradnju kuća na mjestima za koje se zna da su podložna klizištima?</p><p>Gradnja mini hidrocentrala odlukom Parlamenta FBiH jeste, ali nakon što je već učinjena ogromna šteta.</p>

Je li zabranjena gradnju kuća na mjestima za koje se zna da su podložna klizištima?

Nakon 10 godina BiH je opet potopljena: Jesmo li išta naučili iz 2014. godine?

<p class="">Iako je kampanja za ovogodišnje lokalne izbore bila krajnje dosadna i mirna, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, se u posljednjih desetak dana potrudio da je malo oživi, i to kako on najbolje zna - radikalizmom i zabrinjavajućim porukama koji prijete da Bošnjake označe kao potencijalno sumnjiv i opasan element u Evropi.<br></p><h2>Penzioner bez funkcije</h2><p>Tako je Bakir Izetbegović, predsjednik ove stranke, posjetio fabriku „Baykar“ u Turskoj koja proizvodi dronove Bayraktar, u kojoj se, u jakni s turskom zastavom i u društvu Erdoanovog (Redžep Tajip Erdoan, op.a.) zeta Selčuka Bajraktara (Selcuk Bayraktar), fotografirao s prstom podignutim u zrak, čime je poslao svojevrsnu vjersko-političku poruku. Nakon toga se sastao s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom.</p><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Poruka koja se šalje ovom posjetom penzionera bez funkcije turskom lideru i njihovoj najpoznatijoj fabrici oružja je jasna poruka lidera ove stranke - mi smo s Turcima, Turci i njihovo oružje su s nama, mi, a ne država, ćemo braniti... Nastavak je to višedecenijske SDA-ovske politike paralelnih sistema izgrađene na temeljima mladomuslimanskog konspirativnog djelovanja, gdje su državne institucije tretirane tek kao puka forma, a stvarna moć bila koncentrirana u rukama odabranih stranačkih moćnika, što je najzloglasnije bilo izraženo kroz netransparentne nabavke naoružanja preko Šaja i Čengića, uz potpuno ignoriranje zvaničnih institucija države zaduženih za to.</span></p>

<p>I Erdoan opetovanim susretima s Izetbegovićem, mnogo češćim nego s izabranim bh. zvaničnicima, pokazuje da mu je u BiH mnogo važnije imati ideološkog poslušnika nego državu partnera.</p><p>A koja je to ideologija, demonstrirao je jedan od kandidata SDA kada je na pozornici mahao s četiri prsta, što je simbol zloglasnog Muslimanskog bratstva. I Izetbegović je svojevremeno, nakon susreta s članovima Muslimanskog bratstva, pozirao identično.</p><h2>Putinov zlotvor</h2><p>Ali ni to nije dovoljno, pa je na stranicama poluzvaničnog glasila SDA osvanuo tekst o Bliskom istoku Aleksandra Dugina, najpoznatijeg velikoruskog filozofa čija su djela imala veliki utjecaj na Vladimira Putina. Dugin, koji je negator genocida u Srebrenici, zagovara obnovu ruskog carstva, podržava rusku agresiju na susjede, veliki je kritičar Zapada i liberalizma, kao i „euroazijske imperije” te je teoretizirao osnivanje „euroazijske imperije” sposobne da se bori protiv zapadnog svijeta koji predvode SAD.</p><p>A sve je to kap u moru u odnosu na svakodnevni antizapadni sadržaj, prijetnje, najave obračuna i veličanje islamističkih pokreta koje svakodnevno na društvenim mrežama objavljuju botovi i stranice koji su manje ili više otvoreno povezani s ovom strankom.</p><p>No, šta tačno Izetbegović i SDA ovakvom politikom žele postići? Poslati poruku Zapadu da imaju onaj najgori Istok iza sebe i prijetiti im njime? Najaviti da su sposobni za haos i probleme?</p><p>Šta god bio odgovor, jasno je šta slijeđenje ovakve politike znači za Bošnjake - put Gaze - tj. crtanje mete na čelo vlastitom narodu prikazujući kao potencijalnu sigurnosnu prijetnju evropsko okruženje.</p><p>Ako nas bliža historija ičemu uči, to je da su društva koja su dozvolila da se u njima maše s četiri prsta završila ili državnim udarom ili građanskim ratom ili pod bombama.</p><h2>Teroristička organizacija</h2><p>Muslimansko bratstvo je transnacionalna islamistička organizacija kojoj je cilj uspostava države zasnovane na šerijatu. U cijelom nizu zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije ili Egipta proglašena je terorističkom organizacijom. Ova organizacija bila je temelj za osnivanje i pokreta poput Hamasa.</p>

Društva koja su dozvolila da se u njima maše s četiri prsta završila su ili državnim udarom ili građanskim ratom ili pod bombama

Zabrinjavajuće političke poruke: Bakir ne odustaje od radikalizma

<p>Vrijeme je da jednom za svagda sebi priznamo - Bakirova linija SDA nikada i nije htjela na Zapad. I vrijeme je da nam oni to sami kažu. Onako kako su to u Srbiji godinama govorili radikali ili Koštunica, ili u Hrvatskoj - kojekakvi mali, ali vrlo glasni radikalni desničari. Ne postoji u tome ništa strašno. Pobogu, vjera u ljudska prava, slobode, toleranciju, pravo izbora nisu pod moranjem. Demokratija nam dozvoljava i da ne volimo demokratiju. U tome i jeste njen paradoks. Uostalom, anti-EU stranke normalno djeluju širom Evropske unije, a one su „mala maca“ u odnosu na vaše stavove.</p><p>Ne kažem, vjerovatno i dalje postoji mnogo SDA-ovaca koji su iskreno orijentirani ka Evropskoj uniji. No, takvi su danas marginalizirani.</p><p>Danas nam najveća nada ove stranke Haris Zahiragić javno poručuje kako se treba okrenuti Rusiji, Kini i Srbima; Bisera Turković i dalje u nekom svojstvu špacira po Iranu i sastaje s njihovim dužnosnicima; poluzvanični mediji ove stranke (da ne spominjemo internet-stranice i razne „aktiviste“ koje ih podržavaju) redovno pišu hvalospjeve o islamističkim pokretima, prevode se i objavljuju umotvorine Putinovog ideologa Dugina, kandidati im mašu s četiri prsta, a gradski vijećnici poručuju da se žele pridružiti Hamasu.</p><p>I da se više ne zezamo, svi mi znamo šta prosječni SDA-ovac po Bakirovoj mjeri misli o Zapadu sa svim tim njegovim ćafirima, gej paradama, drogama, alkoholom, mogućnostima da odgovaraš za kriminal čak i kad si na vlasti, te ostalim dekadencijama (dobro, ne cjepidlačite, znam da mnogi od njih to sve vole, ali privatno).</p><p>Razumijem da nije lako „izaći iz ormara“ kad si usred Evrope i okružen svim tim njihovim utjecajima. No, konačno stisnite onu stvar i javno recite ono što svi znamo da je istina.</p><p>A Bošnjacima dajte jasan izbor, da izaberu s koje strane civilizacije žele biti. Oni neka odluče. Pošteno i konkretno, bez dosadašnje 30-godišnje prakse da se deklarativno zalaže za jedno, govori drugo, a provodi treće.</p>

Bošnjacima dajte jasan izbor, da izaberu s koje strane civilizacije žele biti

Izlazak iz ormara

<p>Za načelnika Općine Trnovo natjecat će se aktuelni načelnik Ibro Berilo (SDA) te Bajro Lindov kojeg je na ovu poziciju predložio SDP.</p><p>Izbori u Općini Trnovo bit će po mnogo čemu jedinstveni. Naime, Berilo će ovogodišnje izbore dočekati u pritvoru. CIK na ovo nije reagirao, jer, prema bh. zakonima, boravak u pritvoru vas ne omogućava da budete kandidat na izborima.</p><h2>Uhapšen u avgustu</h2><p>Ibro Berilo uhapšen je u avgustu, u policijskoj akciji kodnog naziva "Incitat", a sumnjiči se za sistemsku korupciju i pranje novca.</p><p>Inače, petog septembra Ibri Berilu i njegovim saradnicima pritvor je produžen za još dva mjeseca. Ako bi na izborima bio izabran za načelnika, a pritvor mu ponovo bio produžen, došli bismo u zaista jedinstvenu situaciju – da osoba iz zatvora treba da vodi općinu.</p><p>Slična situacija, podsjetimo, bila je nakon hapšenja Ibre Hadžibajrića, bivšeg načelnika Općine Stari Grad, koji je nakon toga opozvan od građana na referendumu.</p><p>Berilo za ove izbore nije predstavio neki program, što ne treba previše da čudi, jer je početak kampanje dočekao u pritvoru. Za načelnika Trnova Berilo je prvi put izabran 2002. godine na dvije godine. Od 2004. do 2008. godine bio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo. Kao kandidat Stranke za BiH 2008. godine ponovo je izabran za načelnika, a četiri godine poslije dobio je istu poziciju kao kandidat SDP-a BiH. Na lokalnim izborima 2016. je četvrti put osvojio mjesto prvog čovjeka Trnova – ovaj put kao član SBB-a, a 2020. kao kandidat SDA.</p><h2>Obnovljivi izvori</h2><p>S druge strane, njegov produkandidat Bajrov Lindo ističe kako će fokus svoje politike, ako bude izabran, staviti na turizam, posebno onaj seoski. Kako je Trnovo ruralna općina s 55 naseljenih mjesta, pokušat će ojačati i poljoprivredu i stočarstvo. Napravit će i promociju zdrave hrane. U energetskom sektoru namjerava se okrenuti obnovljivim izvorima energije, te unapređenju zdravstvene zaštite, koja je, kako ističe, posebno problematičan aspekt za stanovnike Trnova.</p><h2>Malo stanovnika, veliki budžet</h2><p>Trnovo je najmanja općina u Kantonu Sarajevu prema broju stanovnika. Prema popisu iz 2013., Trnovo ima svega 1.500 stanovnika. Istovremeno, Trnovo ima najveći budžet po stanovniku u Kantonu. Naime, budžet ove općine iznosi čak 22 miliona KM.</p>

 Lindov fokus namjerava staviti na turizam

U Trnovu će biti održani jedinstveni izbori: Je li Berilo i u pritvoru prejak za Lindova?

<p>Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine objavio je izvještaj o izvršenju budžeta FBiH za 2023. godinu u kojem se navodi da je FBiH iz plusa od 200 miliona KM za godinu otišla u minus od 534 miliona KM.</p><p>Ova informacija podigla je veliku buru u javnosti, a iz opozicije tvrde da ona dokazuje nesposobnost i štetno djelovanje Vlade predvođene premijerom Nerminom Nikšićem.</p><h2>Negirali navode</h2><p>Lideri trojke negirali su tačnost ovih informacija. Premijer Nikšić je negirao ove navode te tvrdi da im je prethodna vlast iza sebe ostavila velike obaveze.</p><p>- Oni znaju kakvu su dubiozu ostavili, a mi to ne prikazujemo nego izvršavamo. Nije im jasno kako plaćamo te obaveze pa govore da se zadužujemo. Postoji 200 miliona planiranog deficita, koji je u budžetu prikazan kao ostvareni suficit, nije to suficit nego dug iz zadnjeg perioda, to se može vidjeti u budžetu na prvoj stranici. Svi koji se time bave znaju da je to projektovani deficit za 2023. i da nema suficita – kazao je Nikšić.</p><h2>Plaće i penzije</h2><p>Lider Naše stranke Edin Forto, s druge strane, rekao je kako se on lično zalaže da se BiH zadužuje kako bi taj novac mogao biti investiran u razvoj i infrastrukturne projekte, s obzirom na to da BiH nije visoko zadužena država.</p><p>Ipak, nisu svi saglasni s ovakvim stavovima. U razgovoru za „Dnevni avaz“, profesor ekonomije Damir Bećirović ističe kako se većina dugova koristi za socijalna davanja.</p>

Forto zagovara zaduživanje radi investiranja

Navodi o dugovima podigli buru u društvu: Federacija (ni)je prezadužena

<p>Krajem aprila 2023. godine imenovana je nova Vlada FBiH. Svega godinu ranije, u martu 2022., stupila je na snagu nova uredba prošle Vlade Federacije BiH, na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju (Službene novine Federacije BiH  25a/22) kojom je poništena uredba koja je važila do tada.</p><p>Upravo će ova uredba biti jedna od posljednjih odluka starog saziva, ostavljena u „amanet“ novoj vlasti, a rješenja iz nje uveliko će zagorčati život građevinskom sektoru u našoj zemlji te potencijalno ugroziti megaprojekte koji se izvode u BiH.</p><h2>Stručni ispit na B/H/S</h2><p>Naime, novom uredbom stranim kompanijama nametnuta su pravila koja bitno ograničavaju mogućnosti njihovog djelovanja u Federaciji. Tako se u Uredbi navodi da kompanije koje imaju sjedište van BiH (član 52.) moraju angažirati isključivo osoblje koje ima položen stručni ispit na jednom od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini, i to pred Ministarstvom finansija FBiH.</p>

<p>- Dokazom o ispunjavanju stručne osposobljenosti u smislu stava (2) tačka d) ovog člana smatraju se sljedeći dokumenti za stručnu osobu: a) ovlaštenje za fizičko lice izdato od Ministarstva ili b) ovjerena kopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu u skladu s članom 49. stav (2) tačka b), odnosno rješenje o oslobađanju od polaganja stručnog ispita za struke, za koje Uredbom nije propisano pribavljanje ovlaštenja za fizička lica, te potvrda o radnom iskustvu u struci, izrađena na memorandumu pravnog lica s upisanim ukupnim godinama od dana sticanja visoke stručne spreme (VSS) ili minimalno 240 ECTS bodova II. ciklusa visokog obrazovanja i referentna lista – navodi se u trećoj stavci člana 51. ovog zakona.</p><p>U članu 49. definirano je kako taj stručni ispit treba da izgleda kao jedan od uslova da bi fizičko lice dobilo ovlaštenja da učestvuje u projektima gradnje u FBiH.</p><p>- Ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu stečenog na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ili ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu stečenog na teritoriji SFRJ do 6. aprila 1992. godine, odnosno rješenje o oslobađanju od polaganja stručnog ispita izdato od nadležnog organa – stoji u tački b člana 49. Uredbe.</p>

<p>Drugim riječima, prema novom rješenju, strani stručnjaci praktično su onemogućeni da dobiju dozvolu da učestvuju u građevinskim projektima u FBiH, s obzirom na to da je nemoguće da stručni ispit polože na jednom od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini, što s ranijom Uredbom nije bio slučaj. To, također, znači i da su strane firme koje posluju ovdje sada primorane da angažuju isključivo domaće stručnjake.</p><p>Primjerice, radovi na Koridoru Vc, koje uglavnom finansiraju EIB i EBRD izvode se prema međunarodnim ugovorima, a nakon što dobiju posao strane firme moraju naći načina da ispune sve uvjete iz odredbe – što je gotovo nemoguće.</p><p>U 21. stoljeću u kojem se na globalnom nivou teži mobilnosti i slobodnom protoku ljudi, informacija i roba, jasno je da je ovakva odredba, ne samo problematična nego i ekonomski besmislena.</p><p>Za donošenje aktuelne uredbe tada su se najviše zalagali Ministarstvo prostornog uređenja FBiH i tadašnja Uprava Autocesta Federacije BiH. Zašto? Bez obzira na to da li se htjelo podstaći veće zapošljavanje domaćih stručnjaka ili se, pak, pogodovalo određenim interesima prema lokalnim firmama za projektovanje i nadzor, jasno je da ovakva odluka može samo naštetiti građevinskom sektoru u našoj zemlji, projektima koji su u toku, kao i onim budućim, koji tek treba da budu realizirani. Jer, zabraniti stranim stručnjacima da učestvuju u izgradnji Bosne i Hercegovine je kao zabraniti stranim igračima da igraju u domaćoj fudbalskoj u ligi. Vjeruje li iko da bi to doprinijelo jačanju te lige ili bi je samo dodatno ostavilo bez kvaliteta i talenata?</p><h2>Projekti na čekanju</h2><p>Prema pouzdanim informacijama, navedena uredba unijela je zabrinutost, ali i zabunu među kompanijama sa sjedištem van Bosne i Hercegovine koje sa svojim kadrovima realiziraju brojne građevinske projekte.</p><p>Osim problema angažiranja stranih stručnjaka u budućim projektima, nije jasno ni da li se ova odluka primjenjuje retroaktivno, odnosno da li strani stručnjaci mogu nastaviti s radom na poslovima čija je realizacija počela prije stupanja Uredbe na snagu.</p><p>A brojni su građevinski projekti koji su u toku ili treba da budu započeti te zahtijevaju znanje i angažman brojnih stručnjaka, kako domaćih, tako i stranih.</p>

<p>Onaj svakako najveći i najznačajniji generacijski projekt jeste izgradnja Koridora Vc, autoputa koji treba da BiH međusobno poveže od juga ka sjeveru i potom preko Hrvatske sve do Mađarske. Nedavno otvoreni veličanstveni most „Hercegovina“ kod Počitelja još je jedan korak u realizaciji ovog projekta.</p><p>Osim toga, na sjevernoj dionici Koridora Vc u izgradnji je 50 km autoceste, i plan JP Autoceste FBiH jeste da se u drugoj polovini 2026. godine završi izgradnja svih dionica na sjevernom dijelu Koridora Vc, a koji će, uslijed svoje pozicije, kao i činjenice da prolazi nizom lokalnih zajednica s velikim brojem poslovnih subjekata i snažnim potencijalom daljnjeg razvoja, biti nova žila kucavica ovoga dijela BiH. Tu je i dionica hercegovačkog dijela autoceste Mostar Jug – Tunel Kvanj koja je ključna za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine, a čiji bi se radovi, prema planiranoj dinamici, trebali okončanti do kraja 2028. godine.</p><p>Pored Koridora Vc, u BiH su izgradnji ili planu izgradnje još brojni građevinski poduhvati poput Južne longitudinale, Prve i Druge transverzale u Sarajevu, novog terminala na Sarajevskom aerodromu, tramvajskih i željezničkih pruga, itd.</p><p>Ukoliko bi postojeća uredba ostala na snazi, strane kompanije angažirane na velikim projektima gradnje bile bi u velikom problemu da nastave s radom, a naša zemlja bi ostala uskraćena za znanje i stručnost njihovih eskperata. Stoga, zaključuje se, ne postoji nikakav racionalan razlog da i dalje ostane na snazi.</p><h2>Sprema se izmjena, kada će Vlada FBiH reagirati</h2><p>Povodom navedene uredbe kontaktirali smo ured premijera Federacije, Ministarstvo prostornog uređenja te Autoceste Federacije BiH. Iz ureda premijera odgovoreno nam je da je dato pitanje u nadležnosti Ministarstva. Iako smo i iz Ministarstva i iz Autocesta dobili odgovor da će se o datoj uredbi naknadno oglasiti te da trenutno ne žele istupati u javnost o ovom pitanju, nezvanično saznajemo da Ministarstvo prostornog uređenja i Vlada FBiH namjeravaju izmjeniti Uredbu koja je onemogućavala angažman stranih stručnjaka u BiH. To bi svakako bio pozitivan i potreban korak u otklanjanju bespotrebne kočnice za građevinske projekte u BiH. A mnogo nam ih predstoji.</p>

Da bi mogli dobiti angažman u FBiH, i od stranih stručnjaka se zahtijeva da polože stručni ispit na jednom od zvaničnih jezika

Most „Hercegovina“: Grandiozan poduhvat

Uredba koja je stvorila veliku pometnju među graditeljima kapitalnih projekata u zemlji: Stranim stručnjacima otežan rad u FBiH, građevinski sektor u strahu

<p>U Općini Ilijaš dva su kandidata za načelnika. Dana 6. oktobra građani će moći birati između Nermina Hodžića (SDA) i Amara Dovadžije (NiP), kandidata trojke koji je i prije četiri godine bio kandidat za načelnika.</p><h2>Razvojni procvat</h2><p>Hodžić u kampanji ističe kako je Ilijaš u posljednjih deset godina doživio razvojni procvat, zauzevši 16. mjesto u Federaciji.</p><p>- Ova postignuća nisu slučajnost, nego rezultat predanog rada stručnih i savjesnih ljudi. Hodžić ističe kako je fokus njegovih politika na dugoročnim projektima, oslanjajući se na direktnu komunikaciju s građanima, kroz savjete mjesnih zajednica i udruženja, ali i neposredno komuniciranje. Kako tvrdi, on politiku vidi kao sredstvo "kojim se neprijatelji pretvaraju u političke rivale“.</p><h2>Deset tačaka</h2><p>Njegov protukandidat Amar Dovadžija na izbore izlazi s deset ciljeva. Ističe kako će se budžet planirati i trošiti isključivo u interesu građana, a kroz redovne izvještaje i otvorene sastanke osigurat će se informiranost i uključenost građana. Administraciju namjerava učiniti modernom, efikasnom i profesionalnom, kroz kontinuiranu edukaciju i poštene konkurse. </p><p>Strateški razvoj općine Ilijaš bit će zasnovan na dugoročnim strategijama, stručno izrađenim analizama i održivim projektima, s ciljem poboljšanja kvaliteta života i ekonomskog napretka. </p><p>Prema Dovadžiji, mladi su budućnost, a porodica temelj društva, te će briga o njima biti prioritet s programima za obrazovanje, zapošljavanje i podršku porodicama. </p><p>Starijim osobama i ugroženim kategorijama će se posvetiti posebna briga. Nastavit će podržavati boračke kategorije kroz programe koji osiguravaju dostojanstveno zbrinjavanje i društvenu uključenost, planira ulagati i u obrazovanje, kulturu i sport, stvarajući bolje uvjete za razvoj djece i mladih. </p><p>Privreda će biti prioritet, s fokusom na stabilnost poslovanja, inovacije i otvaranje novih radnih mjesta. Posebna pažnja u tom smislu bit će posvećena malim i srednjim preduzećima. </p><p>Razvoj općine bit će zasnovan na principima održivosti, s naglaskom na zaštitu okoliša. Komunalne usluge bit će unapređivane, a zajednica će postati ekološki osviještena i održiva. Sigurnost će biti prioritet kroz preventivne mjere i nove tehnologije nadzora.</p><h2>Sumnja u malverzacije</h2><p>Dovadžija je, podsjetimo, predstavljao stranke četvorke prije četiri godine. Njegove pristalice su sumnjale u malverzacije u korist njegovog protukandidata Akifa Fazlića (SDA).</p><p>Brojne nesuglasice su pratile izborne rezultate te je danima vođena bitka oko rezultata, pa su građani protestovali ispred Općine Ilijaš i uputili peticiju Centralnoj izbornoj komisiji o ponovnom brojanju sedam vreća.</p><p>Međutim, krajni rezultat je, ipak, presudio u Fazlićevu korist te je pobijedio Dovadžiju s tek 46 glasova razlike.</p>

Ilijaš pod vodstvom SDA doživljava procvat, tvrdi Hodžić. Razvoj će biti zasnovan na dugoročnim strategijama, najavljuje Dovadžija

Kandidati SDA i NiP-a u utrci za načelnika Ilijaša: Drugi pokušaj Dovadžije, Hodžić želi nastaviti započeto

<p>Kandidati za načelnika Općine Hadžići na predstojećim izborima u oktobru su Eldar Čomor (SDA), Sabahudin Kazić – nezavisni kandidat, Enes Kazić (Narod i pravda), Jazid Bajrić (Naša stranka i SDP) i Adis Merdanović (Naprijed! BiH).</p><h2>Razjedinjena trojka</h2><p>Ovo je jedna od rijetkih općina u kojima trojka ne nastupa sa zajedničkim kandidatom, pa će tako na jednoj strani biti kandidat NiP-a Kazić, a na drugoj Bajrić.</p><p>SDA je prilično iznenadila kada je umjesto aktuelnog načelnika Hamde Ejubovića iz SDA ova stranka isturila federalnog zastupnika Eldara Čomora.</p><p>Čomor u Hadžićima namjerava stvoriti uvjete za veća domaća i strana ulaganja, uspostavu industrijskih zona u Tarčinu, Pazariću i Hadžićima, podršku mladima kroz poticajne mjere da pokreću vlastite biznise, izrađivanje vodiča za investitore u kojem će bit navedene sve neophodne procedure za pokretanje biznisa i investiranje u ovu općinu, olakšavanje registracije preduzeća i obrta preko aplikacije, osnivanje udruženja privrednika i poljoprivrednika koji će sarađivati s općinom.</p><p>Enes Kazić, kandidat NiP-a, i na prošlim izborima bio je u utrci za načelnika, ali tada podržan od stranaka četvorke. Kazić na izborima izlazi s programom koji sadrži 25 tačaka, a u koje, između ostalog, spadaju rješavanje pitanja vodosnabdijevanje, nastavak izgradnje putne infrastrukture, kao i izgradnja šalter-sale u Općini.</p><h2>Prijevoz do Sarajeva</h2><p>Bajrić (NS) ističe kako će vršiti snažniju koordinaciju s višim nivoima vlasti, od kantonalnog do državnog, te da, kao dio vladajuće koalicije, može da utječe na ubrzano rješavanje problema koji tište u Hadžićim. Kao prioritete, također, ističe brigu za ugrožene kategorije, poput penzionera, bolesnika, djece, demobilisanih boraca i drugih ugroženih grupa. Bajrić, isto tako, želi uspostaviti prijevoz do centra Sarajeva putem autobuske i željezničke linije, te urediti parkove, kao i poboljšati zdravstvenu skrb u ovoj općini.</p><p>Adis Merdanović (Naprijed! BiH) izdvaja modernizaciju infrastrukture, razvoj privrede, unapređenje zdravstva i obrazovanja te očuvanje prirode i ekološke ravnoteže. </p><h2>Biografije kandidata</h2><p>Eldar Čomor završio je Fakultet islamskih nauka. Tokom mandata 2014. – 2018. bio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, a u narednom mandatu vršio je dužnost zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.</p><p>Enes Kazić završio je policijsku akademiju, pa potom i pravni fakultet. Dugo godina je radio u policijskim organima. U periodu od 2005. godine do 2015. godine bio je pomoćnik općinskog načelnika općine Hadžići. Od 2015. godine do 2017. godine obavljao je poslove direktora JKP „Komunalac“ Hadžići.</p><p>Adis Merdanović završio je političke nauke te radi kao menadžer s bogatim iskustvom u velikim distributivnim kompanijama.&nbsp;</p>

Čomor u Hadžićima namjerava stvoriti uvjete za veća domaća i strana ulaganja

Mala općina, puno pretedenata na čelnu poziciju: Pet kandidata u borbi za načelnika Hadžića

<p>Snage Izraela likvidirale su Hasana Nasralaha lidera Hezbolaha koji se smatrao i najmoćnijom osobom u Libanu.<br></p><h2>Ratna sjekira</h2><p>U razgovoru za "Avaz" vojni analitičar Neven Kazazović ističe kako smatra da ovaj sukob neće značiti i povlačenje Hezbolaha.</p><p>-&nbsp;Sukob će se nastaviti. Likvidacija rukovodećeg vojnog kadra Hezbolaha u ovom trenutku ne mislim da će donijeti puno. Izabrat će nove vojne kadrove koji po sposobnosti neće mnogo zaostajati za postojećim. Ratna sjekira je iskopana i taj sukob će se nastavit - kaže Kazazović.</p><p>Analitičar navodi kako Hezbolah i dalje ima odličnu vojnu organizaciju.</p><p>- Oni su šiti i tokom građanskog rata u Libanu imali su svoju organizaciju Amal koja je bila vrlo uspješna. Šiti su stanovali na jugu i važili su za ljude koji su vrlo malo učestvovali u onom libanskom bogatstvu kada su Liban nazivali Švicarskom Bliskog istoka. Oni su uglavnom bili nadničari i radnici na plantažama. Međutim, to se vremenom promijenilo, Amal je neku osnovu ostavio i na njoj je Hezbolah organizirao vojnu snagu, ali oni nisu samo vojna nego i politička snaga, oni organizuju škole, obdaništa, organizuju ambulante, tako da su oni i s političke strane vrlo uspješni. Ne mislim da je ovo kraj Hezbolaha. To bi bilo nemoguće, jer tu se radi o nekoh 150 – 200 hiljada ljudi koji su ratovali već u Sriji, koji imaju vojno iskustvo, koji imaju fanatičnui volju. Test će biti da li će i dalje Hezbolah lansirati rakete na Izrael. Mislim da hoće i da će odgovoriti na ovu likvidaciju. No, strah od širenja sukoba i dalje postoje - ističe Kazazović.</p><h2>Obavještajni rad</h2><p>Likvidacija Nasralaha, kojoj su prethodile likvidacije brojnih drugih funkcionera Hamasa i Hezbolaha, kao i izvođenje napada preko pejdžera i voki-tokija, po Kazazoviću su dokaz odličnog obavještajnog rada Izraela.</p><p>-&nbsp;Očigledno da je obavještajni rad tu odigrao svoju ulogu, ali kako možemo samo nagađati. Da li su oni imali svoje ljude u Hezbolahu ili nisu, ja se ne bih o tome izjašnjavao. To se trenutno ne može znati, ali činjenica je da oni jesu napravili vojni udar na rukovodstvo Hezbolaha. Međutim domet tog udara još nije jasan. Da li su sve te informacije tačne također je pitanje.&nbsp;</p><p>Analitičar ističe kako Izrael već decenijama koristi taktiku da preko likvidacija rukovodstva pokušava uništiti i kompletnu organizaciju.</p><p>-&nbsp;.To im je nekad polazilo za rukom, ali da će to i sad biit slučaj, ostaje da se vidi.&nbsp;U ovom času, ako Izrael skoncentriše snage na sjeveru protiv Hezbolaha, šta će s njihovim vojnim snagama u Gazi. Na neki način oni dijele svoje vojne sposobnosti i ratuju na dva fronta - ističe Kazazović u razgovoru za "Avaz".</p>

Hezbolah će izabrati nove vojne kadrove koji po sposobnosti neće mnogo zaostajati za postojećim, smatra Kazazović

Kazazović za "Avaz": Likvidacija Nasralaha neće uništiti Hezbolah, sukob bi se mogao dodatno rasplamsati

<p>Parlamentarni izbori u Austriji bit će održani 29. septembra. U ovoj zemlji živi skoro 200.000 ljudi porijeklom iz BiH, pa ne treba da čudi što se nekoliko Bosanaca i Hercegovaca nalaze kao kandidati na ovogodišnjim izborima.</p><p>Jedan od njih je i Mehmed Alajbeg, koji je ove godine kandidat SPO-a (socijaldemokrati). Alajbeg je trenutno direktor rekreativnog centra u Mödlingu. Alajbeg je rođen 1986. godine u Kozluku kod Zvornika, a kao dječak je tokom agresije na BiH otišao u Austriju sa roditeljima kao izbjeglica.</p><p><br></p><h2>Strah od desničara</h2><p>Kaže kako je sada najvažnija da što više ljudi izađe na izbore, jer slaba izlaznost tradicionalno pogoduje desničarskim snagama.</p><p>- Nažalost, prema svim anketama vodi desničarski FPO, iza njih je konzervativni OVP. Šta se desi kad te dvije snage vladaju vidjeli smo zadnjih godina. Ono što želimo da postignemo je da što više neodlučnih motivišemo da glasaju i da napravimo neočekivan obrat, jer glasačko tijelo dotičnih je disciplinirano – kaže Alajbeg.</p><p>Alajbeg tvrdi da je sve izvjesnije da bi OVP i FPO mogli ponovo napraviti vladajuću koaliciju u Austriji.</p><p>- Svugdje gdje mogu oni zajedno rade zato što imaju sličan politički program. Jedni doduše nasutpaju kulturnije, drugi idu u otvoreni frontalni napad, ali u mnogim austrijskim pokrajinama gdje je OVP govorio da ni pod koju cijenu neće sarađivati s FPO-om, ali čim bi vidjeli da mogu s FPO-om napraviti većinu bez SPO-a, trčali su im u zagrljaj. Njihova koalicija znači smanjivanje socijalnih usluga na državnom nivou, antiimigrantsku politiku, posebno prema muslimanima, ali i prema svih manjina u društvu. Od njihovih politika posebno će ispaštati radnička klasa, kao i penzioneri – objašnjava Alajbegović.</p><p><br></p><h2>&nbsp;Glavna prednost</h2><p>Ističe kako je glavna prednost FPO-a što šalje direktne poruke, te na kompleksna pitanja nudi jednostavna rješenja, što je mnogim građanima nažalost primamljivo. </p><p>- Po njima je zdravstveni sistem loš zato što ga migranti previše koriste. Tržište rada je loše zato što previše migranata uzima Austrijancima poslove. Kada postavite među između Austrijanaca i migranata i poručite im da će sve izgubiti ako se nastavi s prijemom migranata, mnogi nasjednu na tu priču i glasaju za njih. No, u praksi politika FPO-a šteti apsolutno svima, osim bogatih građana Austrije, jer rezultat njihovih politika uvijek je umanjivanje sredstava za socijalne usluge i smanjenje socijalnih davanja, penzija, izdvajanja za zdravstvo, dodataka za djecu, itd... Malo će vam čudno zvučiti, no u Austriji postoji relativno velik broj ljudi koji žive u relativnom siromaštvu te se mnogi pojedinci krizi okreću se strankama koje nude jednostavna rješenja za njihove probleme – ističe naš sagovornik.</p><p>On pak po pitanju izbora stranka nije imao dileme zbog toga što se potpuno pronalazi u politikama socijaldemokrata.</p><p>-  SPO je stranka koja sve ljude tretira nekako. Kada sam se učlanio u SPO nikom nije obraćao pažnju što sam Mehmed niti me na bilo koji način tretirao drugačije. U drugim strankama odmah imate etiketu ako niste iz Austrije i gledaju te drugačije. U SPO to nisam doživio, zato sam sa zadovoljstvom njihov član. S moralne strane podržavaju sve za šta se i ja zalažem, za integraciju, za prava žena što mi je jako bitno i bore se protiv siromaštva. I u tim politikama se najbolje pronalazim – kaže Alajbeg.</p><p><br></p><h2>&nbsp;Među najvećim partnerima</h2><p>- Austrija je i u izvozu i po investicijama među najvećim partnerima u BiH. Historija kaže da imamo mnogo toga zajedničkog. Bošnjaci su razlog zbog čega je islam u Austriji priznat kao vjera, zahvaljujući njihovoj borbi u Prvom svjetskom ratu.  Ono što sigurno Austriji treba je radna snaga, koja je uvijek trebala i uvijek treba, posebno visokokvalificirana i tu joj je BiH vrlo zahvalan izvor. Ali BiH trebaju prije svega investicije, jer se ti poslovi koji trebaju austrijskim firmama mogu obavljati i u BiH, s dosta nižim troškovima. Tu je naša velika&nbsp;</p>

Kada sam se učlanio u SPO nikom nije obraćao pažnju što sam Mehmed. FPO za sve probleme krivce pronalazi u migrantima

Mehmed Alajbeg, kandidat SPO-a za "Avaz": Desničarska vlada bi bila katastrofa za Austriju

<p>Nakon što je prošle godine u Sarajevu pod okriljem noći u diverzantskoj akciji gradonačelnica Benjamina Karić postavila spomenik kralju Tvrtku, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ispunio je dato obećanje te je prije koji dan u Banjoj Luci također otkriven spomenik kralju Tvrtku.</p><p>Dakako, Draško ne bi bio to što jeste, a to je prizemni populista, Gen-Z instagramuša i osoba sastala u obrazovnom sistemu stvaranom na temeljima genocidne politike Radovana Karadžića, da prilikom otvaranja spomenika nije ispalio svoj arsenal nacionalističko-provokatorskog guslanja:</p><p>- Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru koji je krunisan u Mileševi po obredu Nemanjića i koji nosi titularno ime Stefan - kazao je Stanivuković na otvorenju.</p><p>Naravno, odmah mu je odgovorila Karić i održala mu "historijsku lekciju“. A onda niz portala objavljivao, nadugo i naširoko, umovanja i analize čiji je Tvrtko, je li on bosanski ili srpski kralj, zvali su se analitičari, uključili su se historičari, bogtepitaj ko ne.</p><p>Nego, Bosni i Hercegovini nije odobreno 70 miliona eura bespovratnih sredstava od Evropske unije, koji su tek prva tranša od milijardu eura, koliko EU planira izdvojiti za BiH do 2029. u procesu pridruživanja.</p><p>BiH još nije usaglasila Program reformi te šalju nekakve nepotpune dokumente koje, izvori potvrđuju, u Briselu neće prihvatiti. Iz RS ne popuštaju i ne žele prihvatiti tri zahtijevane tačke iz programa, između ostalog, jedinstveni broj za hitne slučajeve na nivou BiH, jer će to tako da ugrozi i oslabi RS.</p><p>Dakle, dugoročno to znači da BiH ostaje bez milijarde eura, bogtepitaj još koliko dodatnih sredstava iz evropskih fondova, posredno investicija, saradnje, povjerenja i svakako evropskog puta.</p><p>Čekajte, ovo vam sad zvuči dosadno, je li tako?</p><p>E, onda ništa. Šta će vam milijarda eura? Važniji su srednjovjekovni vladari, nacionalistička prepucavanja i ratovi hrpom kamenja zbog kamenja.</p><p>Pa dobro onda, jedite kamenje. Prijatno.</p>

Šta će vam milijarda eura, važnija je hrpa kamenja

Moj Tvrtko je najveći

<p>Na predstojećim izborima kandidati u Općini Vogošća bit će aktuelni načelnik Migdad Hasanović (SDA) te Fuad Abaspahić kao kandidat trojke.</p><h2>Šta obećavaju</h2><p>Hasanović kao svoj najvažniji prioritet u narednom periodu ističe osiguravanje pitke vode u nekim područjima općine u kojima to još nije slučaj. Također, jedan od ciljeva koji Hasanović planira završiti, a koji je već započet jeste digitalizacija javne uprave, te mu je namjera da Općina Vogošća bude lider u tom procesu te da se građanima omogući da većinu svojih zahtjeva prema općini završe online putem. Hasanović ističe kako se njegov program bazira na razgovorima s građanima i upoznavanju s gorućim problemima koji ih muče. Pored ulaganja u infrastrukture i digitalizacije, koji su istaknuti kao prioriteti, Hasanović također namjerava nastaviti s pomoći penzionerima i boračkoj populaciji, kao i ulaganje u razvoj kulturnih, sportskih i drugih manifestacija.</p><p>S druge strane, Fuad Abaspahić (SDP) kao svoje prioritete ističe povezivanje Vogošće s centrom Sarajeva kroz saradnju s višim nivoima vlasti, što će podrazumijevati trolejbusku i autobusku liniju, otvaranje tunela na Kobiljoj Glavi, omogućavanje da Vogošća ponovo postane centar industrije i razvoja u ovom dijelu BiH kako je to bilo do rata, izgradnju parkova, poboljšanje javne rasvjete, izgradnju modernog trga, stavljanje u funkciju kino sale, modernizaciju administracije, izgradnju garažnih prostora te značajno unapređenje kulturnog i sportskog života u ovoj općini.</p><h2>Biografije kandidata</h2><p>Fuad Abaspahić rođen je 22. 4. 1972. u Sarajevu. Po zanimanju je fizioterapeutski tehničar. Trenutno je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u koji je ušao kao zamjena za Jasnu Duraković koja je podnijela ostavku zbog nespojivosti funkcija. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 11 i osvojio 1774 glasa.</p><p>Migdad Hasanović rođen je 4. 5. 1981. u Sarajevu. Nastanjen je na Kobiljoj Glavi, oženjen i otac dvoje djece. Diplomirao je 2006. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i stekao zvanje diplomiranog inžinjera elektrotehnike. Od 2006. do 2008. godine bio je zaposlen u firmi „BS Telecom“ u sektoru za sistemsku podršku i razvoj. Od oktobra 2008. godine zaposlen je u „BH Telecomu“. Prvi put je u mandatu 2008. - 2012. godine postao općinski vijećnik, a nakon toga je u još tri navrata biran u Općinsko vijeće Vogošća. </p><h2>Izbori 2023.</h2><p>Za načelnika Općine Vogošća Migdad Hasanović prvi put je izabran u februaru 2023. godine. U utrci za načelnika Hasanović je pobijedio protukandidata trojke Adnana Šeraka (NiP). </p><p>Prethodno je Hasanović obnašao funkciju v. d. načelnika Vogošće, nakon što je Edin Smajić izabran za federalnog parlamentarce. Inače, Smajić je na čelu Vogošće bio još od 2011. godine, a ova općina važi za jednu od najvećih utvrda SDA u Kantonu Sarajevo.</p>

Hasanović želi da Vogošća bude lider u digitalnoj upravi. Abaspahić (SDP) kao svoj prioritet ističe infrastrukturno povezivanje s centrom Sarajeva

Šta su planovi kandidata za načelnika Općine Vogošća: Digitalizacija javne uprave, pitka voda, tramvajska linija, tunel na Kobiljoj Glavi...

<p>U Općini Ilidža na izborima će se sučeliti aktuelni načelnik Nermin Muzur, kandidat Koalicije trojka – SDP, NiP i Naša stranka, i Samir Lokvančić, kandidat SDA.</p><h2>Poslovne zone</h2><p>Aktuelni načelnik Nermin Muzur kao jedan od prioritetnih projekata najavljuje nove poslovne zone i balansiranje privrednog razvoja kroz te zone i uslužne privredne grane. Muzur u pogledu društvenog razvoja namjerava, s jedne strane unaprijediti infrastrukturu, te unaprijediti društvene sadržaje u općini. Također, planira i investicije u komunalnu infrastrukturu, saobraćajnice, vodovodnu i kanalizacionu mreža te zaštitu okoliša.</p><p>Pored toga, Muzur na izbore izlazi s 10 prioriteta u svom programu, koji uključuju poboljšanje transparentnosti i efikasnosti administracije, strateški razvoj, ekonomsko-privredni razvoj i zapošljavanje, podršku borcima i penzionerima, podršku kulturi i sportu, nastavak saradnje s vjerskim zajednicama, razvoj turizma, postavljanje videonadzora te nastavak podrške ustanovama zdravstvene zaštite.</p><h2>Tri cilja</h2><p>Lokvančić je u svom programu usmjeren na tri cilja: na dobru upravu i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti. </p><p>Ističe kako svojom platformom obuhvata sve mjesne zajednice i detektira sve probleme koji postoje u tim mjesnim zajednicama. Ističe kako ima rješenje za brojne probleme, naročito u rubnim mjesnim zajednicama koje imaju izuzetno velike probleme u komunalnoj, društvenoj i drugoj infrastrukturi, te da ima pripremljene i kapitalne projekte.</p><h2>Biografije kandidata</h2><p>Samir Lokvančić, magistar ekonomije. Tokom tri mandata predstavljao je građane/ke u Općinskom vijeću Općine Ilidža. Bio je i direktor JU Sarajevska filharmonija. Dugogodišnji je član SDA.</p><p>S druge strane, Nermin Muzur rođen je 1985. u Sarajevu. Završio je Petu gimnaziju u Sarajevu, sportski smjer, i diplomirao kao profesor sporta i tjelesnog odgoja. Na Fakultetu za javnu upravu Univerziteta u Sarajevu stekao je diplomu magistra poslovne uprave. </p><p>Godine 2016. formirao je Turističku zajednicu Kantona Sarajevo. Na Općim izborima 2018. godine izabran je u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, a na Lokalnim izborima 2020. godine izabran je za načelnika općine Ilidža,&nbsp;</p>

Muzur na izbore izlazi s 10 prioriteta u svom programu. Lokvančić se posebno želi posvetiti rubnim područjima

Duel dva kandidata na Ilidži: Muzur nastavlja započeto, Lokvančić fokusiran na mjesne zajednice

<p>Poznati bh. novinar Ahmed Burić uslikao je krajnje zanimljivu i živopisnu fotografiju u centru Sarajeva. Naime, postolje na koji je stavljen baner s plakatom SDA za načelnika Općine Stari Grad Dženana Selimbegovića jednoj starici je poslužio kao mjesto na kojem će sjediti i prositi.</p><p>Ne veli se džaba da slika vrijedi više od hiljadu riječi, a ova slika upravo predstavlja savšren opis stanja društva – ispod 3 decenije vladavine SDA sjedi starica koja je u poznim godinama preživljava tako što prosi.</p><p>Inače, Dženan Selimbegović već je bio kandidat za načelnika Općine Stari Grad na vanrednim izborima u oktobru prošle godine kada je uvjerljivo poražen od Irfana Čengića.</p><p>Selimbegović je karijeru proveo u organima javne uprave,  a od 2013. obnaša funkciju zamjenika Generalnog sekretara Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Bio je također i savjetnik za medija bivšeg člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića.</p><p>Njegov najpoznatiji podvig u karijeri bila je organizacija otvaranja trotoara ispred Predsjedništva 2016. godine.</p>

 Ispod 3 decenije vladavine SDA sjedi starica koja je u poznim godinama preživljava tako što prosi

Ram za sliku Bosne i Hercegovine: Starica prosi ispod plakata SDA

<p>Da je u Bosni i Hercegovini mnogim građanima život muka znamo već odavno, no neki građani u ovoj zemlji nemaju mogućnost spokojno ni da umru.</p><p>Upravo je takav slučaj s Nadom Strepački, 78-godišnjom sugrađankom koja već godinama traži pravo da se nakom smrti kremira u Sarajevu.</p><h2>Lažna obećanja</h2><p>Iako ističe da se obraćala brojnim institucijama, godinama dobiva samo lažna obećanja i slijeganje ramenima.</p><p>Iako su i ona i suprug željeli da nakon smrti budu kremirani, prvi udarac doživjela je 2019. kada joj je suprug preminuo, međutim, mogućnosti za kremiranje nije bilo.</p><p>- Nema mjesta ovdje da opišem horor koji je samo moj. Moj suprug i ja došli smo u Sarajevo, nakon što smo protjerani iz Brčkog u ratu. Voljeli smo ovu zemlju i grad i mislili smo da ćemo u njemu moći ostvariti svoja prava. Na vrijeme smo kupili plac gdje se polažu urne, uz obećanje da će biti krematorij. Moj muž je u međuvremenu preminuo, da bi rekli da ovdje ne može biti kremiran i da eventualno njegovo tijelo može u tu svrhu biti prevezeno u Hrvatsku ili Srbiju – navela je Stepački.</p>

<p>Nada Strepački dodala je da je to nedostojanstven odnos nadležnih prema osobama koje žele biti kremirane.</p><p>- Niko mi ne može reći da ima smisla da pokojnika u mrtvačkom sanduku voze iz BiH na kremiranje u Beograd ili u Hrvatsku, u inozemstvo, a da te onda vraćaju u BiH u urni. Nema oproštaja za to – ističe za to.</p><h2>Ne želi u Srbiju i Hrvatsku</h2><p>Kako kaže, u oporuci koju je napisala, prva želja joj je da bude kremirana, ali da je izvjesno da ako bi sada ili u skorijoj budućnosti umrla, to ne bi bilo moguće, zbog čega je hvata bijes, ali i agonija.</p><p>- Ne želim da me voze ni u Srbiju, ni u Hrvatsku da me kremiraju. Ne želim ni da budem ukopana po bilo kojem vjerskom obredu, jer sam ateistkinja? Je li ja kao takva imam ikakva prava u ovom društvu? Imala sam ispunjen i pošten život, ja sam spremna na odlazak, ali ovaj tretman nisam zaslužila. Bilo ili ne krematorija, svoj princip neću izigrati. Ovjerila sam kod notara želju da se kremiram, ali čak i da ga sada počnu praviti - ja to neću dočekati – navodi Strepački.</p><p>Zbog svega, kako kaže, razmišlja i o najgoroj opciji.</p><p>- Ja sam spremna da se zapalim u znak protesta protiv ove države. Vjerujte da sam u stanju to da uradim, spremna sam pozvati i medije i javnost da svjedoče tome, jer ja ova poniženja više ne mogu da podnesem – ističe Strepački u razgovoru za "Dnevni avaz“.</p><h2>Obustavljeni radovi</h2><p>Prije pet godina je na sarajevskom groblju Vlakovo počela izgradnja prvog krematorija u Bosni i Hercegovini, ali krematorij još nije izgrađen. Inspekcija je zatvorila gradilište, a ni nadležni ne mogu predvidjeti kada će krematorij biti izgrađen. Vrijednost krematorija je na početku njegove izgradnje procijenjena na 2,5 miliona KM.</p>

Mogu pozvati i medije i javnost da svjedoče tome, jer ja ova poniženja više ne mogu da podnesem, navodi Strepački u razgovoru za "Dnevni avaz"

Nada Strepački godinama čeka na krematorij u Sarajevu, odgovorne upozorova: "Spremna sam da se sama zapalim"

<p>Danas, 25. septembra 2024., navršava se deset godina od smrti Sulejmana Tihića, drugog lidera SDA, koji je na ovoj poziciji naslijedio njenog osnivača Aliju Izetbegovića. </p><p>Tihić je po  mnogo čemu historijska politička ličnost u BiH. Naime, njegov prvi značaj je što je u jeku globalnog rata protiv terorizma i intervencija na Afganistan i Irak uspio sačuvati i reformirati SDA kao najveću bošnjačku stranku, a time vjerovatno i Bošnjacima kao narodu skinuti potencijalni biljeg terorizma i sumnjivog elementa u Evropi.&nbsp;</p><p>&nbsp;Početkom dvijehiljaditih SDA je bila pod ogromnim pritiskom zapadnih sila zbog brojnih opasnih veza i (ne)djela njihovih kadrova u prošlosti, od povezanosti s radikalnim islamističkim i mudžahedinskim grupama, preko Pogorelice i veza s Iranom do brojnih sumnjivih političkih, poslovnih i drugih konekcija tokom rata. Ili da&nbsp; budemo sasvim konkretni - u eri američkog rata protiv terorizma SDA je bila puna likova koji su se u tom sukobu mogli naći jedino s one druge strane.</p><h2>Novi kurs</h2><p>Tihić je na čelo SDA došao kao čovjek iz duboke sjene koji u tim procesima nije učestvovao i koji će zadati novi kurs u stranci. Iako su se mnogi članovi SDA koji su pripadali radikalnijem krilu od početka protivili Tihićevom imenovanju, na kraju mu je direktnu podršku pružio i sam Izetbegović koji se povukao s čela stranke, s čime je pitanje ustoličenja Tihića bilo završeno.</p><p>Zaokret u politici stranke Tihić je najavio 2001.&nbsp; rečenicom „U SDA se sad može i s pivom“.</p><p>Pod njegovim vodstvom SDA će u retorici sve manje koristiti vjeru, sve više isticati Evropu kao svoju vrijednost, značajno će smanjiti nacionalističku retoriku te insistirati na politici kompromisa. </p><p>Naravno, ovakve politike u startu su nailazile na osudu i napade desnih struktura unutar bošnjačkog naroda.</p><p>Tihić je u nastupima uvijek bio umjeren i tolerantan. Bio je spreman pružiti ruku svakome ko želi konstruktivno razgovarati. Bio je primjer umjerenog, a ustrajnog političara koji korak po korak napreduje u svojoj viziji.</p><p>Tihićeva vizija Bosne i Hercegovine bila je cjelovita BiH, zemlja za sve njene ljude, u kojoj su zaštićena individualna i kolektivna prava, u kojoj građansko i nacionalno nisu u sukobu nego u trajnom dijalogu, zemlja u kojoj socijalna pravednost i pravna država nisu tek povremeni ekscesi nego se podrazumijevaju. Cjelovita i unutar sebe pomirena zemlja, to je bila Tihićeva vizija Bosne i Hercegovine, ideal do kojeg se dolazi smireno, strpljivo, korak po korak.</p><p>I više je radio nego što je davao isprazne izjave. Tako je, naprimjer, upravo zahvaljujući Tihićevim apelacijama, Ustavni sud BiH donio odluku kojom se grb RS s dvoglavim orlom i četiri C, himna "Bože pravde", kao i zastava i grb FBiH na kojima su bila samo obilježja Bošnjaka i Hrvata, proglašavanju neustavnim.</p><p>Bivši srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić za Tihića je svojevremeno rekao: „To je bio čovjek koji nikada nije upotrijebio tešku i krupnu negativnu riječ. Svi dogovori koje smo postizali su bili izvršeni i mene gospodin Tihić nikada nije slagao“.  </p><h2>Preživio golgotu</h2><p>Nadalje, Sulejman Tihić nikada nije svoju osobnu golgotu koristio za političku promociju. Za one koji ne znaju, Sulejman Tihić je početkom rata uhapšen u Bosanskom Šamcu, zatvoren i mučen. Prošao je užase pet srpskih logora, prije nego što je razmijenjen. Rijetko je govorio o svome iskustvu (osim tamo gdje je bilo najpotrebnije – pred Haškim tribunalom), ali se redovno družio s ostalim logorašima na godišnjim okupljanjima, što nije prestao raditi ni kao predsjedavajući Predsjedništva BiH.</p><p>  Ono što ga je sukobilo s bošnjačkim  nacionalističkim političkim i vjerskim strukturama, kao i s jakom radikalističkom strujom unutar vlastite partije, strujom koja je nakon njegove smrti preuzela SDA, jeste Tihićeva najava nove bošnjačke politike, izrečena potkraj 2008. godine na Glavnom odboru SDA. Tihić je tada rekao: „Moramo konačno prevazići pasivnu poziciju žrtve i preuzeti aktivnu poziciju i odgovornost relevantnog političkog faktora… Prošlost, zločini, stradanja i samosažaljevanje ne treba da budu centralna tema naše politike. Neka pravosuđe radi svoj posao, a mi političari treba da radimo u sadašnjosti i borimo se za bolju budućnost.” Tihićeva inicijativa, nažalost, nikada nije zaživjela, a on sam je bio izložen medijskim i napadima političkih protivnika.</p><p>Tihićevo insistiranje na deviktimizaciji bošnjačke politike imalo je dvostruku težinu: dolazilo je od lidera najjače bošnjačke partije – Bošnjaci su kao narod najviši stradali u zadnjem ratu – te od pojedinca koji je i sam žrtva rata. Za takav hrabar i emancipatorski iskorak sposobni su samo hrabri i vizionarski orijentirani političari koji su dobrobit naroda i zemlje spremni staviti iznad lične koristi. To je, naravno, imalo svoju cijenu, pa je sa svih strana napadan kao previše popustljiv i slab poltiičar. No, ako iz današnjeg ugla pogledamo rezultate, broj reformi koji je proveden i atmosferu u zemlji, čini se da je ta popustljivost dalavala mnogo bolje rezultate nego što su ih ostvarili oni koji su na političkoj sceni nastupali "udaranjem po prstima i nosu", poslije čega bi države bivalo sve manje.</p><h2>Dolazak Bakira</h2><p>Iako mu je bio opozicija unutar stranke kojeg je porazio na stranačkom kongresu, Tihić je podržao kandidaturu Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva 2010., koji je u konačnici i pobijedio.</p><p>No, bolest je savladavala Tihića. Nakon dugogodišnje borbe s rakom, preminuo je 2014. Na njegovo mjesto sjeo je Bakir Izetbegović i manje-više tokom godina poništio sva Tihićeva dostignuća. SDA se ponovo radikalizirala, nacionalizam, zapaljive izjave i isprazne prijetnje postale su ponovo prepoznatljiva retorika ove stranke, napravljen je snažni zaokret od zapadnih država uz oživljavanje i produbljivanje odnosa s raznim režimima s istoka poput onog iranskog, prema neistomišljenicima iz probosanskog bloka koriste se najpogrdnije optužbe i uvrede, a na mjesto kompromisa i dogovora ponovo su došla prepucavanja i destruktivnost koji su svrha samim sebi, bez ikakvih rezultata.</p><p>Današnje rukovodstvo SDA Tihića i njegovu eru uglavnom ignoriše, a neki je, poput mladog junoše ove stranke Harisa Zahiragića, i javno osuđuju.</p><p>-	SDA je, dok ju je vodio Tihić, doživjela "historijski minimum", kako u samim izbornim rezultatima, kada je gubila od Stranke za BiH, pa zatim i od SDP-a, tako i suštinski – utvrdio je svojevremeno Zahiragić, istovremeno hvaleći uspjehe Bakira Izetbegovića.</p><p>Ne treba čuditi što je s izuzetkom objave Bakira Izetbegovića, većina SDA-ovaca godišnjicu smrti Sulejmana Tihoća danas prešutjela.</p>

Nakon 10 godina BiH je opet potopljena: Jesmo li išta naučili iz 2014. godine?

Zabrinjavajuće političke poruke: Bakir ne odustaje od radikalizma

Izlazak iz ormara

U Trnovu će biti održani jedinstveni izbori: Je li Berilo i u pritvoru prejak za Lindova?

Navodi o dugovima podigli buru u društvu: Federacija (ni)je prezadužena

Uredba koja je stvorila veliku pometnju među graditeljima kapitalnih projekata u zemlji: Stranim stručnjacima otežan rad u FBiH, građevinski sektor u strahu

Kandidati SDA i NiP-a u utrci za načelnika Ilijaša: Drugi pokušaj Dovadžije, Hodžić želi nastaviti započeto

Mala općina, puno pretedenata na čelnu poziciju: Pet kandidata u borbi za načelnika Hadžića

Kazazović za "Avaz": Likvidacija Nasralaha neće uništiti Hezbolah, sukob bi se mogao dodatno rasplamsati

Mehmed Alajbeg, kandidat SPO-a za "Avaz": Desničarska vlada bi bila katastrofa za Austriju

Moj Tvrtko je najveći

Šta su planovi kandidata za načelnika Općine Vogošća: Digitalizacija javne uprave, pitka voda, tramvajska linija, tunel na Kobiljoj Glavi...

Duel dva kandidata na Ilidži: Muzur nastavlja započeto, Lokvančić fokusiran na mjesne zajednice

Ram za sliku Bosne i Hercegovine: Starica prosi ispod plakata SDA

Nada Strepački godinama čeka na krematorij u Sarajevu, odgovorne upozorova: "Spremna sam da se sama zapalim"

Tihić je vodio politiku kompromisa, tolerancije i umjerenosti: Sve suprotno od onoga što je SDA danas

Nakon 10 godina BiH je opet potopljena: Jesmo li išta naučili iz 2014. godine?

Zabrinjavajuće političke poruke: Bakir ne odustaje od radikalizma

Izlazak iz ormara

U Trnovu će biti održani jedinstveni izbori: Je li Berilo i u pritvoru prejak za Lindova?

Navodi o dugovima podigli buru u društvu: Federacija (ni)je prezadužena

Uredba koja je stvorila veliku pometnju među graditeljima kapitalnih projekata u zemlji: Stranim stručnjacima otežan rad u FBiH, građevinski sektor u strahu

Kandidati SDA i NiP-a u utrci za načelnika Ilijaša: Drugi pokušaj Dovadžije, Hodžić želi nastaviti započeto

Mala općina, puno pretedenata na čelnu poziciju: Pet kandidata u borbi za načelnika Hadžića

Kazazović za "Avaz": Likvidacija Nasralaha neće uništiti Hezbolah, sukob bi se mogao dodatno rasplamsati

Mehmed Alajbeg, kandidat SPO-a za "Avaz": Desničarska vlada bi bila katastrofa za Austriju

Moj Tvrtko je najveći

Šta su planovi kandidata za načelnika Općine Vogošća: Digitalizacija javne uprave, pitka voda, tramvajska linija, tunel na Kobiljoj Glavi...

Duel dva kandidata na Ilidži: Muzur nastavlja započeto, Lokvančić fokusiran na mjesne zajednice

Ram za sliku Bosne i Hercegovine: Starica prosi ispod plakata SDA

Nada Strepački godinama čeka na krematorij u Sarajevu, odgovorne upozorova: "Spremna sam da se sama zapalim"

Tihić je vodio politiku kompromisa, tolerancije i umjerenosti: Sve suprotno od onoga što je SDA danas