Preuzimajući dužnost premijera Kantona Sarajevo, sada već daleke 2018., Edin Forto je najavio da će riješiti problem zagađenja u glavnom gradu BiH.

- Ono što mogu reći je da će sigurno biti mjere koje će biti proaktivne – govorio je tada.

Uz manji prekid, Forto je na ovoj funkciji ostao do 2023. godine kada ga je zamijenio stranački kolega Nihad Uk. Krajem godine Uk je, pomalo i skrušeno, priznao da rješenja nema prije 2026. godine. 

Struka je, pojasnio je, ocijenila da su faktori zagađenosti grubo podijeljeni u tri dijela: geografski položaj, saobraćaj i ložišta. Uk je kazao da geografski položaj ne mogu mijenjati, ali da ulažu u gradski saobraćaj, utopljavaju javne zgrade te mijenjaju individualna ložišta.

"Najveći mozgovi"

Naravno, ako možemo da se igramo predviđanja budućnosti, onda gotovo sa sigurnošću predviđamo da do 2026. problem neće biti ni približno riješen, a 2025. Sarajevo je dočekalo opet u vrhu svjetske liste po zagađenosti.

Pritom, mjere koje predlaže Uk na dugom su štapu i pitanje je kakve mjere mogu polučiti.

Ono što premijer i ova Vlada izbjegavaju je usuditi se pristupiti rješenjima koja bi brže i efikasnije suzbila zagađenje u glavnom gradu.

Upotreba dronova

Damir Hanić, student na studijskom programu Mašinstvo (ME) na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) iznio je inovativni prijedlog za korištenje bespilotnih letjelica u borbi protiv smoga. Damirov inovativni pristup uključuje primjenu tehnologije raspršivanja aerosola, metode koja ima za cilj raspršivanje netoksičnih aerosola u atmosferu kako bi reagirali s česticama smoga, što uzrokuje njihovo aglomerisanje i precipitaciju na tlo. Ovaj proces efikasno smanjuje koncentraciju štetnih onečišćivača u zraku i poboljšava opću kvalitetu zraka te umanjuje zdravstvene rizike povezane s ovim problemom.

Plinovod Sarajevo – Kakanj

I naravno, tu je i projekt koji je u fazi ideje postojao još i prije rata, a koji je na političkoj sceni zagovarao predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić da se izgradi toplovod Kakanj – Sarajevo.

- Gotovo 3.300 ljudi u BiH, prema međunarodnim zdravstvenim ispitivanjima, godišnje umre od posljedica zagađenosti zraka, pa, kako god okrenete, jedna trećina, ili blizu toga, umre u Sarajevu. SBB je imao projekt da se uradi toplovod Kakanj – Sarajevo. Nije to radio Fahrudin Radončić, mi smo reaktivirali tu ideju, a na projektu je radilo deset doktora nauka mašinstva i tri akademika. Smanjili bismo trovanje Sarajeva za 30 posto, projekt bi koštao oko 300 miliona KM, a povrat sredstava za 20 godina bio bi viši od 1,3 milijarde maraka – pojasnio je Radončić.

Ipak, Vlada KS nije se odlučila ni na jednu odvažniju mjeru. Umjesto toga, čeka se da dođe do smanjenja broja automobila u Sarajeva. Nekad i nekako, ne znamo kako.

Prijedlog dekana

Tako je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković još 2017. godine iznio zanimljiv prijedlog koji "traži najveće mozgove“.

- U zoni Sarajevskog aerodroma da se razvije teorijski model, da se vidi koje su veličine grijne plohe i gdje bi trebale biti postavljene da bi se iniciralo uzdizanje zraka u više slojeve atmosfere, čime se javlja veći deficit zraka u prizemnim slojevima... Prva faza je razvoj teorijskog modela koji bi bio podloga za eksperimentalnu fazu. U trećoj fazi, ako bi se pokazalo učinkovito, išlo bi se na razvoj infrastrukture – objasnio je Drešković.

Drešković je naveo da Vlada KS nikad ozbiljno nije uzela u razmatranje ovaj prijedlog, dok je za mjere koje se poduzimaju kazao da ne vidi kako rješavaju problem.