Danas se obilježava Dan sjećanja na holokaust.&nbsp;Šest miliona ubijenih Jevreja crni je bilans koji su za sobom ostavile snage nacističke Njemačke i njenih saveznika.Krajem 2021. na poziv Ministarstva vanjskih poslova Republike Poljske novinar "Dnevnog avaza" boravio je u studijskog posjeti Poljskoj. Tokom svoje posjete posjetio je i mjesto zloglasnog nacističkog logora Aušvica. U nastavku donosimo njegov tekst iz oktobra 2021. mjestu najvećih užasa nacističkih zločina.&nbsp;<h2>Suština užasa</h2>Aušvic-suština užasa najmonstruoznijeg režima u prošlom stoljeću. Najzloglasnija „fabrika smrti“ nacističke Njemačke. Ako ste imalo učili historiju, odgledali „Pijanistu“, „Šindlerovu listu“, „Život je lijep“ ili neki od stotina dokumentaraca, onda znate o čemu je riječ. A, zapravo, ne znate ništa, ma koliko slika, statičnih ili pokretnih, da ste vidjeli.Rediteljska ruka Spilberga ili Polanskog umije maestralno prenijeti dubinu ljudske patnje na veliko platno. No, sve to je neuporedivo s osjećajem jeze koji osjetite čim prijeđete onu čuvenu kapiju na kojoj stoji mudri, a zastrašujući natpis - „Arbeit Macht Frei“ (Rad oslobađa), koji vas uvodi u središte pakla.

Ako ste laik, prizori koje zatječete nisu možda ono što ste gledali u filmovima. Dočekuje vas gomila ukusno poredanih zgrada od cigle, okruženih drvećem i uredno pokošenom travom.- Nemojte da vas ovaj prizor iznenadi. Znate, ove su barake izgrađene prije dolaska nacista, ovdje je boravila poljska vojska, Nijemci su po okupaciji ove objekte pretvorili u logore - govori mi vodič u Aušvicu Lukas Lipinski (Lukasz) kao da se pravda. Objašnjava da je logor prvo korišten za poljske zarobljenike, da bi nakon 20. januara 1942., kada je donesena odluka o „Konačnom rješenju“, tj. o potpunom istrebljenju Jevreja, bio ubrzano pretvaran u najveće jevrejsko stratište.Ipak, kada uđete već u prvu od baraka dostupnih za javnost, nećete imati nikakve dileme na kakvom ste mjestu. Prvo što prođete je muzejski hodnik, u kome se nalaze fotografije izgladnjelih, obješenih, strijeljanih ljudi ili fotografije ljudi koji u rukama nose kofere, šerpe, namještaj… Očigledno potpuno nesvjesnih da idu pravo u smrt.U sredini stoji mapa Poljske, s Aušvicom u sredini i ključnim centrima iz kojih su dovođeni zatvorenici. Neki su do Aušvica stizali za nekoliko sati, neki su putovali danima. Često uz malo vode i koru hljeba. Mnogi ne bi preživjeli sam put.Obilazimo barake, danas muzeje, koje svjedoče o suštini izopačenog i monstruoznog karaktera nacističke ideologije. Sve ih nastoje očuvati u originalnom stanju.Predmeti žrtava, kreveti, odjeća, koferi, gomila sačuvane obuće… Na koferima su žrtve ispisivale svoja imena, datume i mjesto rođenja. Vjerovali su da će jednog dana doći do njih, pa da ih prepoznaju i da se zna. Na jednom od njih piše Jena Bauman (Jenna Baumann), rođena 1939. Nije dugo poživjela.Fotografije, stotine fotografija. Na jednoj od njih nacistički ljekar stoji ispred grupe tek pristiglih zatvorenika. Pokazuje rukom nadesno. Razvrstava ih. S desne strane fotografije vidimo drugu grupu zatvorenika kako odlaze u plinsku komoru. Put nadesno je put u smrt.&nbsp;<h2>Fabrika smrti</h2>

Zatim nailazite na zid s fotografijama žrtava, s njihovim datumom rođenja, zanimanjem, datumom dolaska u logor i datumom smrti. Stotinama njih. Pedantni Nijemci su ažurno vodili podatke o svima koje su ubili ili će tek ubiti. Fotografirali bi ih po dolasku radi identifikacije. Logorska izgladnjivanja, šišanja naćelavo i mučenja potpuno su izobličila ove ljude, tako da ih uskoro više nisu mogli po fotografijama identificirati. Nacisti su se sjetili novog rješenja - da ih tetoviraju u svrhu identifikacije. Neki su preživjeli svega nekoliko dana, pojedini i nekoliko mjeseci. Rijetko ko da je premašio godinu.- Sve smijete fotografirati, osim jedne prostorije - napominje vodič na početku obilaska.- Šta je u toj prostoriji - upitah.- Vidjet ćete kada dođemo do nje - odgovara on.Dolazimo u tu prostoriju. Pokazuje na izlog s lijeve strane, svjestan da nije potrebno dodatno objašnjenje. Petnaestak metara prostora napunjeno je s nekoliko tona ljudske kose, mahom ženske. Primjećujem lijepo uvijene, plave pletenice? Kome li su pripadale? Nekoj djevojčici, djevojci, odrasloj ženi…? Ko li je u takvim stravičnim uvjetima razmišljao o uređivanju kose i želio biti lijep u najvećem paklu?Nijemci nisu ništa prepuštali slučaju. Odmah po dolasku u logor, žrtve bi ostavljale na gomilu gotovo sve predmete koje bi ponijele sa sobom.Nakon što bi ih ubili, revnosni njemački vojnici bi pregledali da nije kome eventualno ostao kakav prsten, lančić ili zlatni zub. I, dakako, ako bi plinsku komoru ili strijeljanje dočekali s kosom na glavi, ošišali bi je po ubijanju. Od kose su se pravili brojni predmet.Bila je to čitava „industrija smrti“. Vodeće njemačke korporacije, od kojih većina djeluje i danas, aktivno su učestvovale u toj industriji. Logoraši bi danju odlazili u njihove fabrike kao besplatna radna snaga. Nakon što bi ih fizički istrošili, poslije nekoliko sedmica, maksimalno mjeseci, bili bi ubijeni. To su oni koji su zbog toga što su bili sposobni za rad imali sreću da požive malo duže. Mnoge bi ubili nekoliko dana po dolasku. Bolesne i nesposobne za rad ubijali bi odmah. Naravno, vojnici su industriji prodavali sve što se od žrtava moglo iskoristiti za daljnju proizvodnju - od tekstila, proteza do kose.<h2>Srce pakla</h2>Odlazimo u zloglasni Blok 11. On je služio kao zatvor. Zamislite zatvor u paklu Aušvica? Svaki od zatvorenika koji bi napravio i „najmanji izgred“ bio bi poslan u zatvor. Iz njega, uglavnom, ne bi izlazio živ. Ćelije za izgladnjivanje, ćelije u kojima su pacijenti morali stajati uspravno svu noć nakon što bi danju radili… Unutra je bila i neka vrsta improviziranog suda, koji je vodio Gestapo.Presude su, uglavnom, bile smrtne. Ispred objekta je zid pred kojim su strijeljali žrtve u potiljak. To su bili oni sretni, koji su imali „lakšu“ smrt. Danas je tu spomen-obilježje na kojem se pale svijeće i ostavlja cvijeće. Posjetioci pred tim zidom stoje i mole se za ubijene.Dalje nam Lukas pokazuje prostorije u kojima su vršili medicinska istraživanja nad zatvorenicima. Objašnjava da im je glavna preokupacija bila što brže pronaći način sterilizacije jevrejskih žena. Nacistima u luđačkoj, izopačenoj mržnji ni fizičko istrebljivanje Jevreja nije bilo dovoljno. I sterilizacija je mogla zatrebati.

Izlazimo izvan prostora bodljikave žice. Malo dalje, s desne strane, nalaze se barake u kojima su boravili njemački oficiri, a još malo dalje vila u kojoj je stolovao upravnik Aušvica, zloglasni Rudolf Hos (Hoss).Ispred nas je plinska komora. Jedina sačuvana u cjelini. Ulazimo u nju. Razmišljam kako je desetinama hiljada ljudi to bio prvi, ali i posljednji ulazak. Kroz četiri otvora njemački vojnici ubacili bi otrovni plin ciklon B. Žrtve bi, usljed gušenja, trovanja i u najgorim mukama, umirale i po 20 minuta.

U Aušvicu je ubijeno više od milion ljudi.- Koliko je bilo stražara - pitam vodiča.- U početku oko hiljadu. Kasnije nešto više od četiri hiljade - odgovara on.Da, dobro ste pročitali. Tih 4.000 stražara ubilo je više od milion i po ljudi, nemoćnih pred silom oružja, straha, izgladnjivanja i mučenja.- Kao da sam došao u središte pakla - govorim vodiču.- Ovo je tek prvi krug - reče on.Ovo je bio tek Aušvic I, administrativni centar. Kompleks se sastajao od tri glavna logora. Najveći užas je bio u onom drugom logoru, Birkenauu.

Nakon posjeta Aušvicu I., administrativnom centru i prvom objektu u kompleksu nacističke industrije smrti, automobilom krećemo u nekoliko kilometara udaljeni Aušvic –Birkenau. Vrijeme je hladno, tmurno, oblačno....Stižemo pred nebrojeno puta viđenu veliku kapiju kroz koju prolaze vozne šine.

<h2>Hitlerova izopačenost</h2>Vodič Lukaš objašnjava da je direktna željeznička pruga do Aušvica i kroz njega napravljena tek 1944. Razlog je što su Nijemci, zbog panike uslijed vojnih poraza i gubitka teritorija, odlučili da proces istrebljenja Jevreja što je moguće više ubrzaju. Sistematični monstrumi koji su vodili nacističku industriju ubijanja zaključili da će genocid učiniti efikasnijim i uštedjeti na vremenu ako pruga bude vodila direktno do gasnih komora.Postoji li uvjerljivija i jasnija slika svog stepena izopačenosti Adolfa Hitlea i njegovog režima? U trenucima kada si već uveliko krenuo da nepovratno gubiš teritorije i rat, kao svoj glavni prioritet postavljaš to da što više ubrzaš proces istrebljenja jednog naroda, ne bi li uspio pobiti što je moguće više ljudi prije nego što izgubiš rat i budeš zaustavljen.

Ono što zatičete u Birkenau je ona slika koju većina nas ima kada pomislimo na Aušvicu – nepregledno prostranstvo s jednoličnim poredanim drvenim barakama s obje strane. Logor Aušvic-Birkenau bio je centralno mjesto nacističkog užasa u Aušvicu i u njemu je bio zatočen najveći broj ljudi. Bio je podijeljen na deset odjeljaka razdvojenih elektrificiranim ogradama od bodljikave žice. Poput Aušvica I, bio je potpuno pod kontrolom SS jedinica. U Birkenau su zatvorenici bili striktno podijeljeni. Logor je sadržavao posebne odjeljke za žene i muškarce, te poseban odjel za Rome.Stajemo negdje na sredinu puta. Na šinama stoji drveni željeznički vagon. U jednom ovakvom su žrtve dopremane u logor. U stočnim i teretnim vagonima. Često su putovali danima u prenapučenim vagonima bez vode, hrane ili toaleta. Koliko ćete vremena provesti u vagonu, zavisilo je uglavnom od udaljenosti mjesta iz kojeg su vas deportovali. Zbog velike gužve većinu putovanja se stajalo, a poneki su bili izgaženi na smrt kad bi pali pod noge. Po dolasku u logor obavljala se selekcija u kojoj je velika većina (do 75%) odmah preusmjerena na „tuširanje“ (gasne komore), dok je manji dio biran za robovski rad. „Robovima“ je od 1943. na lijevu podlakticu tetoviran broj na koji su se morali odazivati. Naravno, vaš vijek trajanja i kao roba u logoru bio je uglavnom oko nekoliko mjeseci, rijetki su preživljavali godinu, kada biste, bolesni, izgladnjeli i nesposobni za dalji rad i sami dolazili na red za gasnu komoru, a zamjenjivala bi vas nova, svježa radna snaga koja je svakodnevno pristizala.

<h2>Gasne komore</h2>Birkenau je sadržavao najveću populaciju zatvorenika, a u ovom logoru ubijen je i najveći dio ljudi.Idemo do gasnih komora koje se nalaze na kraju logora, izvan bodljikave žice. Iza njih već započinje šuma. Početkom septembra 1941. SS je u Aušvicu I proveo prve testove Ciklona B kao sredstva masovnog ubijanja. Prve žrtve na kojima su se izvršila ova genocidna testiranja bili su sovjetski i poljski zarobljenici. "Uspjeh" ovih pokusa doveo je do izgradnje prve gasne komore u Ašuvicu I u kojem su koristili ovaj ubojiti gas za masovna ubistva.No, kako su shvatali da im je jedna plinska komora premala za plan masovnog genocidnog istrebljenja, u prvoj polovini 1942. SS je premjestio ubilačke operacije u Aušvic-Birkenau, pretvarajući dvije seoske kuće neposredno izvan ograde logora u plinske komore. Bunker I počeo je s radom u proljeće 1942., a veći Bunker II sredinom ljeta 1942. godine.

Uskoro su se i ti prostori za gasne komore pokazali nedovoljnima za planirane razmjere masovnog istrebljenja. U razdoblju od marta do juna 1943. unutar Aušvic-Birkenaua izgrađene su četiri velike krematorije, svaka s plinskom komorom, područjem za isparavanje i krematorskim pećnicama. Istrebljenja su prestala u bunkerima I i II kada su krematoriji od II do V počeli s radom, iako je Bunker II ponovno stavljen u funkciju tokom deportacije mađarskih Jevreja 1944. Kada bi vam ubacili Ciklon B u gasnu komoru, u prosjeku biste čak oko dvadeset minuta umirali u najgorim mukama gušenja, trovanja i gorenja utrobe.Gasne komore danas stoje u ruševinama. Kada su se sovjetske trupe približile Aušvicu, snage SS-a su, u cilju prikrivanja vlastitih zločina, digli u vazdu sve gasne komore i veći dio baraka. Kamene ruševine danas svjedoče o najprepoznatljivijem simbolu jednog monstruoznog režima.

<h2>Historijska lekcija</h2>Vodič me odvodi do jedne od baraka. U trenutku posjete Aušvicu, mnoge od njih su u fazi reastauracije. Lukaš mi objašnjava da se ispod kompleksa nalaze velike količine vode, zbog čega imaju veliki problem s održavanjem baraka, ali nastoje sve sačuvati u izvornom stanju. Zemljani pod i mnoštvo spojenih daski poredano na spratove koje su predstavljali krevet, uglavnom su sav sadržaj ovih baraka. Zatvorenici su u početku spavali na podu, a kasnije sa porastom njihova broja spavali su na tim drvenim dvo- i trospratnim krevetima. Kupatila sa toaletima su bila vrlo primitivna i njihova je upotreba bila strogo ograničena. Odjeća i donji veš su se mijenjali svakih nekoliko mjeseci, a i čista je odmah bila prepuna uši i buha. Periodično se vršilo uklanjanje ušiju za logoraše, ali to je često bila još veća tortura. Ljeti su tuševi bili vrući, a zimi ledeni. Logoraši su po snijegu morali goli trčati do svojih baraka. „Nova“ je odjeća odmah bila prepuna nametnika koji su živjeli u slami i daskama u tzv. krevetima. Vodič ističe da je uši bilo toliko da se slamarica, u kojoj su spavali, micala. Redovni sustanari bili su Vam i pacovi.

Oni koji nisu umirali u gasnim komorima, umirali bi od bolesti i pothranjenosti. Nacisti su zatvorenike ciljano iznurivali teškim radom i gladovanjem. Doručak u Aušvicu obično se sastojao od pola litre mlake tekućine koju su SS-ovi zvali kafa. Večera se najčešće sastojala od komada hljeba sa nešto svinjske masti ili margarina i povremeno sa 100 grama slane svinjetine.Nakon posjete barakama iza bodljikavih žica, sporim korak krećemo prema izlazu. Poljski kolega me pita, pravdajući se kako ne želi biti nepristojan, da li sam, s obzirom da sam iz Bosne, imao možda gubitke u porodicu. Odgovaram mu potvrdno, opisujem mu iskustvo moje porodice, brutalno četvrogodišnj iživljavanje nad civilima u Sarajevu, genocidu u Srebrenici, masovnim zločinima u istočnoj Bosni....- Kako li nakon svih ovih užasa i dalje mogu postojati političari i ljudi koji vjeruju da na ovom svijetu postoje manje i više vrijedni ljudi, narodi, rase...., pita se Lukaš dok razgovaramo.Šutim. Razmišljam o Bosni. Nisam više siguran da li je kod nas 1941. ikada i prošla.Izlazimo iz logora. Tmurno vrijeme u tom trenu zamjenjuju zrake sunca koje je iznenada odjednom granulo.

<h2>Njemačko iskupljenje</h2>Koliko je današnja Njemačka odlučna iskupiti se i sa sebe trajno sprati sramotu nacističkog perioda, pokazuje i lista donatora Memorijalnom kompleksu u Aušvicu. Uvjerljivo na prvom mjestu najvećih donatora nalazi se Savezna Republika Njemačka, koja je kompleksa donirala čak 120 milion dolara. Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države sa 17 miliona dolara, a na trećem Poljska sa 10 miliona.

Ispred nas je plinska komora. Jedina sačuvana u cjelini. Ulazimo u nju. Razmišljam kako je desetinama hiljada ljudi to bio prvi, ali i posljednji ulaz

"Avaz" u Aušvicu: Kome li su pripadale lijepe plave pletenice...

Možda vam izjave Donalda Trampa (Trump) često zvuče pretjerano. Ali on zaista ima priliku povesti Ameriku u zlatno doba koje je proglasio u svom drugom inauguralnom govoru.&nbsp;Historijske okolnosti, politička dinamika i vlastita odvažnost također bi mu mogle omogućiti da kao "mirotvorac“ i "ujedinitelj“ ostvari nasljeđe koje želi.<h2>Dobar temelj</h2>Dočekuje ga prilično dobar temelj. Američka ekonomija je predmet zavisti u svijetu. Amerika već izvozi rekordne količine plina i nafte. Ipak, početne uredbe predsjednika Trampa imaju za cilj učiniti više od pukih riječi U nekim slučajevima povlači drastične mjere, posebno u pogledu imigracije. Kao i s obećanjima o carinama, niko ne zna koliko daleko može ići sa svojom inicijativom za deportaciju. Ali postoji i veća mogućnost koja daje više nade: može li njegovo razmetljivo suzbijanje ilegalne imigracije biti dio velikog plana za zlatno doba?U prvom mandatu neki od njegovih saradnika vidjeli su potencijal povezivanja poboljšane granične sigurnosti sa širom reformom američkog imigracijskog sistema. Uprkos svom oštrom govoru o imigrantima, Tramp je ponekad zvučao suosjećajno, posebno kada govori o ljudima koji su dovedeni kao djeca.&nbsp;Prošlog oktobra rekao je uredništvu Wall Street Journala da ima praktičan razlog za svoj oštri govor o ilegalnoj imigraciji:&nbsp;"Što sam bolji, to više ljudi dolazi ilegalno“. (Bajdenova administracija naučila je tu lekciju na svoju žalost.) Ali, Tramp je također rekao:&nbsp;- Imamo puno dobrih ljudi u ovoj zemlji i moramo nešto učiniti u vezi s tim. Općenito, rekao je Tramp, koji je oženjen imigranticom, i to ne prvi put, "želim da puno ljudi uđe, ali želim da uđu legalno“. Tramp pokušava pridobiti svaku prostoriju u koju uđe, a to može objasniti njegove komentare urednicima Journala. Ali on također može priznati da je stekao više kredibiliteta kod tvrdolinijaša po pitanju imigracije nego bilo koji predsjednik u sjećanju, i stoga ima mogućnost postići ono što njegovi nedavni prethodnici nisu mogli.&nbsp;Sveobuhvatna imigracijska reforma izmiče predsjednicima od 1986., kada je Ronald Regan (Reagan) potpisao zakon o pojačanoj sigurnosti granica zajedno s amnestijom za gotovo 3 miliona ljudi u Americi koji su ušli ilegalno.<h2>Velike reforme</h2>Moguće su i druge velike dvostranačke pogodbe za Trampa. Nije pokazao interes za onu vrstu dalekosežne porezne reforme kakvu je postigao Regan, ali je u svom prvom mandatu pokazao bljesak ambicije za onu vrstu zakona o sigurnosti oružja za koju ankete pokazuju da želi većina Amerikanaca. „Neće biti samo priče kao što je bilo u prošlosti“, rekao je ožalošćenim roditeljima i učenicima nakon što je 19-godišnji napadač ubio 17 ljudi u srednjoj školi na Floridi 2018. „To, također, traje predugo, mnogo je slučajeva, i mi ćemo to učiniti.“ Prekorio je republikanske zastupnike jer su se „plašili“ Nacionalnog udruženja za oružje (NRA).Takvi potezi kod kuće ostvarili bi viziju Trampa da bude ujedinitelj. Njegove prilike da se dokaže kao mirotvorac, šireći američku zlatnu auru izvan njezinih obala, ne čekaju u Panami, već u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku, gdje je rat možda umorio američke saveznike, ali je sigurno oslabio njihove protivnike, Rusiju i Iran. Test za predsjednika Trampa je može li insistirati na poštenim dogovorima za Ukrajinu i Palestince.<h2>Sa zlobom prema nekima</h2>Od Abrahama Linkolna (Lincolna) preko Frenklina Ruzvelta (Franklina Roosevelta) do Regana, predsjednici koji su postigli velike stvari više se pojavljuju kao ujedinitelji u očima historije nego u očima svojih savremenika.&nbsp;Svi su u jednom trenutku bili uzrok velikih podjela u društvu i osuda. Također su bili izloženi žestokim kritikama, pa čak i nasilnim napadima. Ali su u historiju ušli kao velikani u koje gledaju generacije koje su ih naslijedile.

Test za predsjednika Trampa je može li insistirati na poštenim dogovorima za Ukrajinu i Palestince

Šta drugi mandat Donalda Trampa znači za SAD i svijet: Amerika ulazi u svoje zlatno doba

Iako su zastupnici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak izglasali smjenu Nebojše Radmanovića s mjesta predsjedavajućeg, a Trojka najavila raskid koalicije sa SNSD-om i rekonstrukciju Vijeća ministara, član V, tačka 4. Ustava Bosne i Hercegovine definira da predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH na način da su potrebna dva od tri glasa njegovih članova. Aktuelna predsjedavajuća Borjana Krišto imenovana je glasovima Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, dok je Željko Komšić bio protiv.<h2>Oba doma</h2>Nakon toga potrebno je da Predstavnički dom potvrdi predsjedavajućeg. Nije potrebno da ga potvrdi i Dom naroda BiH.Ipak, nešto je drugačija situacija kada je riječ o smjeni Vijeća ministara i ministara pojedinačno.Naime, smjenu Vijeća ministara ili ministara pojedinačno moraju potvrditi oba doma PSBiH.Ako bi se stranke čiji su zastupnici u četvrtak smijenili Nebojšu Radmanovića držale zajedno, aktuelni saziv Vijeća ministara BiH bi teoretski mogao biti smijenjen, pod uslovom da delegati SNSD-a ili HDZ-a ne blokiraju donošenje odluke kroz kvorum. No, obje stranke su to u mogućnosti učiniti. SNSD i HDZ u Predstavničkom domu PSBiH imaju 12 zastupnika, što znači da je na drugoj strani ostalo 30 zastupnika. Dakle, SNSD i HDZ bi mogli biti preglasani u Predstavničkom domu. No, kada je riječ o Domu naroda, tu će stvari ići mnogo teže.Dom naroda PSBiH ima petnaest delegata. Deset delegata, pet Bošnjaka i pet Hrvata, dolazi iz Federacije, a pet delegata, Srba, dolazi iz Republike Srpske.Da bi ijedna sjednica Doma naroda bila održana, u sali moraju biti po tri delegata iz kluba Srba, Hrvata i Bošnjaka.<h2>Problem kvoruma</h2>Pod uslovom da bude kvoruma, te da sve stranke koje su glasale za smjenu Nebojše Radmanovića prate svoje glasanje iz Predstavničkog doma, SNSD-ovi ministri bi mogli teoretski biti smijenjeni. Naime, glasovima opozicionih delegata iz RS (dvojica) bila bi ispunjena entitetska većina iz RS, dok bi glasovima Kluba Bošnjaka i jednog delegata iz reda Hrvata bila ispunjena i entitetska većina (potrebna najmanje četiri glasa iz Federacije) iz FBiH. No, čak i kad bi kojim slučajem i HDZ prisustvovao sjednicama, a SDA i DF odlučili ponovo podržati smjenu vlasti, delegati SNSD-a bi smjenu svojih kadrova mogli odgađati unedogled prostim nedolaskom na sjednice, zahvaljujući čemu ne bi postojao kvorum.Ne samo da SNSD na ovaj način može spriječiti smjenu ministara u VM, nego i Nikole Špirića u Kolegiju Doma naroda PSBiH.Uz sve navedeno, Trojkina najava rekonstrukcije Vijeća ministara više djeluje kao pokušaj vraćanja poljuljanog kredibiliteta, nego što ima iole realne šanse da zaživi u praksi. No, vjerovatno će dodatno doprinijeti blokadi evropskog puta koju već mjesecima vrši SNSD.<h2>Nasljednik Radmanovića</h2>Da bi bio imenovan nasljednik Nebojše Radmanovića u Kolegiju Predstavničkog doma PSBiH, on mora dobiti podršku većine delegata u Predstavničkom domu PSBiH. Stranke Trojke imaju deset zastupnika, a opozicija iz RS ima pet. Dodamo li tome glasove Šemsudina Mehmedovića, te zastupnika NES-a i stranke Fuada Kasumovića, dolazimo do brojke od 19 zastupnika. To znači da je sudbina nove koalicije u Predstavničkom domu PSBiH u rukama zastupnika SDA i DF-a, jer bez njihovih glasova SDS ne može dobiti mjesto u Kolegiju.&nbsp;

Za razliku od imenovanja, smjenu Vijeća ministara ili ministara pojedinačno moraju potvrditi oba doma PSBiH

Rekonstrukcija Vijeća ministara: Kakve su opcije SNSD-a

Šta Ustav BiH predviđa o pitanju smjene ministara: Ima li Dodik razloga za strah?

Preuzimajući dužnost premijera Kantona Sarajevo, sada već daleke 2018., Edin Forto je najavio da će riješiti problem zagađenja u glavnom gradu BiH.- Ono što mogu reći je da će sigurno biti mjere koje će biti proaktivne – govorio je tada.Uz manji prekid, Forto je na ovoj funkciji ostao do 2023. godine kada ga je zamijenio stranački kolega Nihad Uk. Krajem godine Uk je, pomalo i skrušeno, priznao da rješenja nema prije 2026. godine.&nbsp;Struka je, pojasnio je, ocijenila da su faktori zagađenosti grubo podijeljeni u tri dijela: geografski položaj, saobraćaj i ložišta. Uk je kazao da geografski položaj ne mogu mijenjati, ali da ulažu u gradski saobraćaj, utopljavaju javne zgrade te mijenjaju individualna ložišta.<h2>"Najveći mozgovi"</h2>Naravno, ako možemo da se igramo predviđanja budućnosti, onda gotovo sa sigurnošću predviđamo da do 2026. problem neće biti ni približno riješen, a 2025. Sarajevo je dočekalo opet u vrhu svjetske liste po zagađenosti.

Pritom, mjere koje predlaže Uk na dugom su štapu i pitanje je kakve mjere mogu polučiti.Ono što premijer i ova Vlada izbjegavaju je usuditi se pristupiti rješenjima koja bi brže i efikasnije suzbila zagađenje u glavnom gradu.<h2>Upotreba dronova</h2>Damir Hanić, student na studijskom programu Mašinstvo (ME) na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) iznio je inovativni prijedlog za korištenje bespilotnih letjelica u borbi protiv smoga. Damirov inovativni pristup uključuje primjenu tehnologije raspršivanja aerosola, metode koja ima za cilj raspršivanje netoksičnih aerosola u atmosferu kako bi reagirali s česticama smoga, što uzrokuje njihovo aglomerisanje i precipitaciju na tlo. Ovaj proces efikasno smanjuje koncentraciju štetnih onečišćivača u zraku i poboljšava opću kvalitetu zraka te umanjuje zdravstvene rizike povezane s ovim problemom.<h2>Plinovod Sarajevo – Kakanj</h2>I naravno, tu je i projekt koji je u fazi ideje postojao još i prije rata, a koji je na političkoj sceni zagovarao predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić da se izgradi toplovod Kakanj – Sarajevo.- Gotovo 3.300 ljudi u BiH, prema međunarodnim zdravstvenim ispitivanjima, godišnje umre od posljedica zagađenosti zraka, pa, kako god okrenete, jedna trećina, ili blizu toga, umre u Sarajevu. SBB je imao projekt da se uradi toplovod Kakanj – Sarajevo. Nije to radio Fahrudin Radončić, mi smo reaktivirali tu ideju, a na projektu je radilo deset doktora nauka mašinstva i tri akademika. Smanjili bismo trovanje Sarajeva za 30 posto, projekt bi koštao oko 300 miliona KM, a povrat sredstava za 20 godina bio bi viši od 1,3 milijarde maraka – pojasnio je Radončić.Ipak, Vlada KS nije se odlučila ni na jednu odvažniju mjeru. Umjesto toga, čeka se da dođe do smanjenja broja automobila u Sarajeva. Nekad i nekako, ne znamo kako.<h2>Prijedlog dekana</h2>Tako je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković još 2017. godine iznio zanimljiv prijedlog koji "traži najveće mozgove“.

- U zoni Sarajevskog aerodroma da se razvije teorijski model, da se vidi koje su veličine grijne plohe i gdje bi trebale biti postavljene da bi se iniciralo uzdizanje zraka u više slojeve atmosfere, čime se javlja veći deficit zraka u prizemnim slojevima... Prva faza je razvoj teorijskog modela koji bi bio podloga za eksperimentalnu fazu. U trećoj fazi, ako bi se pokazalo učinkovito, išlo bi se na razvoj infrastrukture – objasnio je Drešković.Drešković je naveo da Vlada KS nikad ozbiljno nije uzela u razmatranje ovaj prijedlog, dok je za mjere koje se poduzimaju kazao da ne vidi kako rješavaju problem.

Od toplovoda Kakanj – Sarajevo do dronova stručnjaci su predlagali brojna rješenja, ali Vlada nije htjela da to uzme u razmatranje

Toplovod Kakanj – Sarajevo: Riješio bi probleme

Glavni grad BiH i u 2025. među najzagađenijima na svijetu: Postoje projekti da se očisti Sarajevo, ali Vlada KS ne vidi i ne čuje

Delegat u Domu naroda BiH i predsjednik stranke HDZ 1990 Ilija Cvitanović za „Dnevni avaz“ je komentirao sinoćnju smjenu Nebojše Radmanovića s mjesta predsjedavajućeg Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH i najavu trojke da raskida koaliciju sa SNSD-om. Cvitanović izražava zabrinutost da bi nas ovo moglo dovesti do nove krize.-	Bojim se s obzirom na procedure u oba doma da će nas ovo dovesti do nove krize i blokade od SNSD-a, za šta imaju evidentnu mogućnost kroz oba doma. Ja se u potpunosti zalažem za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine i sve ono što će pomoći ubrzanom putu BiH ka Evropskoj uniji je rješenje. Ako će promjena u Zastupničkom domu, eventualni raskid koalicije Trojke i SNSD-a, ne znam uopće kakva je uloga HDZ-a tu, ako će to doprinijeti evropskom putu BiH, onda je to dobro, a hoće li, to će vrijeme vrlo brzo pokazati – rekao je Cvitanović za "Avaz".

Trojka raskida koaliciju sa SNSD-om

Pitali smo Cvitanovića postoji li opasnost da bi SNSD mogao preko svoja tri delegata blokirati rad Doma naroda BiH.- SNSD ima mogućnosti za rušenje kvoruma i to nije nerealna opcija. Ali mislim da rušenje kvoruma nije dobro za one koji bi ga eventualno rušili i svi oni koji su koristili tu mogućnost nisu dugo izdržali, jer to je podrivanje Dejtonskog sporazuma – smatra Cvitanovića.Cvitanovića smo upitali i da li bi bio spreman glasati za eventualnu smjenu Nikole Špirića u kolegiju Doma naroda BiH.- Kad dođe to pitanje na dnevni red i ako dođe, odlučit ćemo. Ako će to pomoći na evropskom putu BiH i neće štetiti interesima hrvatskog naroda, spreman sam pregovarati s predlagateljima takvih odluka – kazao je Cvitanović za "Avaz".

Podržat ću sve što će pomoći na evropskom putu BiH i neće štetiti interesima hrvatskog naroda, kazao je Cvitanović

Ilija Cvitanović za "Avaz": Spreman sam pregovarati o smjeni Nikole Špirića

1. Poslodavac koji radniku ne može obezbijediti 3.000 KM maraka plate ne treba ni postojati i neka ide u zatvor.2. Onog ko pokuša otpustiti radnika treba zatvoriti i poslati u zatvor.3. Ako kojim slučajem kažeš da si mali poduzetnik koji ne može podnijeti tolike namete, zatvori radnju, ko ti j..e mater, nije ni biznis za svakoga, ali prije toga da te inspekcija dobro provjeri i kazni zbog pronevjera koje si sigurno napravio.4. Svaki poduzetnik je robovlasnik, lopov, kriminalac, ološ, ratni profiter, ima vile, bazene i Porschea, voda sponzoruše, ne izdaje račune i sebi stavlja u džep, vara državu, drži radnika na minimalcu i ostatak mu daje na ruke i, da ima države, bio bi u zatvoru.5. Mali biznisi, mahom porodične firme s 2-3 zaposlenih koje ne mogu sebi priuštiti ovakve troškove, ne treba ni da postoje. Nije ni biznis za svakoga. Pa je l'?Kada bi im, ne daj Bože, neko dao zeleno svjetlo, nemam ni najmanju sumnju da bi rulja oduševljeno krenula vješati poduzetnike, od vlasnika piljare do vlasnika trgovinskog lanca i pljačkati njihovu imovinu.Ovo vam je razmišljanje i stanje svijesti prosječnog stanovnika BiH tačno 35 godina nakon pada Berlinskog zida.Ne znam zašto se naši bajni ljevičari po medijima, fakultetima i u kulturi konstantno žale na stanje u društvu.Vaša ideologija i dalje suvereno vlada u glavama ljudi.No, možda je baš zbog toga stanje ovakvo.

Ta ideologija, čini se, i dalje suvereno vlada u glavama većine ljudi u BiH

Razmišljanje prosječnog stanovnika u BiH

Komunizam je pobijedio

Jedini Bošnjak iz regiona kojeg je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) pozvao na svoju inauguraciju je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović.I dok nas je u sinoćnjoj emisiji na TV Hayat ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Dino Konaković ubjeđivao da niko iz regiona nije pozvan na inauguraciju predsjednika Trampa i da je to navodno dokaz slabe zaintetesiranosti buduće administracije za naš region, medijski izvještaji potpuno demantiraju njegovu izjavu.Prvo, šokantno je da Konaković ne zna ili nije želio reći podatak da je ambasador BiH u Vašingtonu Sven Alkalaj jedini iz BiH dobio pozivnicu.<h2>Blefiranje Konakovića</h2>Drugo, pozivnicu je dobio i Konakovićev kolega, ministar vanjskih pislova Crne Gore Ervin Ibrahimović.Pozivnice su dobili i premijer Sjeverne Makedonije Hristikan Mickovski i političar sa Kosova Ramuš Hajradinaj.Ove su činjenice porazne po Konakovićevo blefiranje, ali što je mnogo gore i po bošnjačku i bh. politiku.Ovome treba dodati da je i više privrednika iz Srbije i Hrvatske također dobilo pozivnice.Iz Hrvatske su tako pozvani Josip Komar, Natko Vlahović i Mladen Prka.<h2>Mahalske doskočice</h2>Iz Srbije je, primjerice, pozvan Željko Mitrović, vlasnik televizije Pink.Na ovaj način Konaković još jednom, logorejom i mahalskim doskočicama pokušava da šarmira javnost i ubijedi je da treba vjerovati njegovim milozvučnim riječima, a ne lako provjerljivoj istini i zdravom razumu, poput izjava svojevremeno da je BiH šampion evropskih integracija. Istina je da je zapravo na začelju, ne samo regiona, nego sada čak i iza Moldavije i Ukrajine.

Prvo, šokantno je da Konaković ne zna ili nije želio reći podatak da je ambasador BiH u Vašingtonu Sven Alkalaj jedini iz BiH dobio pozivnicu

Jedini Bošnjak kojeg je Tramp pozvao na inauguraciju je crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović

Bez jasne ekonomske računice, koristeći uglavnom populističke argumente o pomoći ugroženim radnicima, ministar trgovine FBiH tokom pretprošle godine pompezno je najavljivao da će uvesti neradnu nedjelju u Federaciji. Sama terminologija bila je problematična s obzirom na to da je pitanje rada i nerada u nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a ne trgovine.<h2>Zabrana rada </h2>Stoga, ovo, zapravo, nije neradna nedjelja, nego zabrana rada trgovinama. Konačno, u drugoj polovini prošle godine Zakon o unutrašnjoj trgovini kojim se zabranio rad prodavnicama nedjeljom usvojen je najprije na Vladi Federaciji BiH, pa potom i u oba doma parlamenta FBiH, čime je mogao stupiti na snagu.Ipak, da sve stvari i nisu najbolje promišljene, vidjelo se odmah u početku, pa je HDZ svoju podršku uvjetovao pravljenjem izuzeća od neradne nedjelje za Orašje, na šta je Vlada FBiH i pristala. Potom je, nakon što je Orašje već dobilo izuzeće, Hasičević odlučio sastaviti nekakav pravilnik o uvjetima da bi neka općina mogla biti izuzeta od zabrane rada nedjeljom.

A katastrofalne posljedice odluke da se 50 dana u godini ugasi ekonomija, na šta su ekonomisti upozoravali, vide se već u prvim sedmicama nakon stupanja na snagu ove odredbe. Stoga, ne treba čuditi što je veliki broj općina tražio izuzeće od ove odredbe, poput Maglaja i Općine Stari Grad, a neke će to učiniti u narednom periodu, poput cijelog Tuzlanskog kantona.Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže da se ova odluka pokazala apsurdnom i da ne sumnja da će uskoro biti ukinuta.

- Najveću štetu imaju radnici - od onih koji su dobili otkaz preko onih koji sada rade prekovremeno ostalim danima, naročito subotom, pa sve do onih koji sada moraju raditi u jutarnjim satima ili kasno navečer nedjeljom u dragstoru. Zatvarati objekte u pola države minus Orašje predstavlja svojevrsni ekonomski eksperiment. Cijenu tog eksperimenta plaćaju svi, izuzev RS, Brčko distrikta i Orašja – ističe Čavalić.<h2>Povlačenje odluke</h2>S njegovim mišljenjem saglasan je i zastupnik Dennis Gratz, koji smatra da je pitanje dana kada će ova odluka biti povučena.- Kako prolaze dani, i sve više gradova iz FBiH traži izuzeće od idiotarije zvane neradna nedjelja, povlačenje ove odluke je neminovno. Eksperiment nije uspio – navodi Gratz.I dok se Vlada FBiH suočava sa sve većim brojem zahtjeva koji dolaze od općina da se izuzmu od zabrane rada nedjeljom, poražavajući ekonomski podaci i haos koji su stvorili na terenu jasno im govore da bi jedino logično rješenje bilo da odustanu od ovog propalog eksperimenta i prestanu se igrati s ekonomijom koju, očigledno, ne razumiju.<h2>Gubitak od 200 miliona</h2>Ukidanje odluke o zabrani rada nedjeljom otvoreno su zatražili iz Uprave za indirektno oporezivanje, pozivajući se na alarmantne podatke.- FBiH će gubiti, a RS dobijati 16.540.000 KM prihoda od indirektnih poreza mjesečno ili 198.500.000 KM, dakle, blizu 200 miliona KM godišnje zbog zabrane rada nedjeljom – upozorio je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić.

Zbog zabrane rada nedjeljom procjenjuje se da će samo po osnovu poreza Federacija godišnje gubiti blizu 200 miliona KM

Sve veći broj općina se buni, pare iz Federacije završavaju u RS: "Neradna nedjelja" napravila haos u FBiH

Imenovanje Hrvoja Čabrajića za posebnog zamjenika glavnog tužitelja Federacije BiH, odnosno šefa "federalnog Uskoka“, predstavlja svakako značajan korak u novijoj historiji BiH i, za nadati se, novo svjetlije poglavlje u obračunu s kriminalom i korupcijom.Godinama je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu po stepenu kriminala i korupcije. Iako posljednjih mjeseci svjedočimo napretku u smislu obračuna s onom najvišom, političkom korupcijom, procesima i presudama protiv mnogih visokih funkcionera, jasno je da je to samo skidanje šlaga s vrha torte te da će našoj državi biti neophodno "dubinsko čišćenje“ kako bi postala pravednije i uređenije društvo.U tom smislu "federalni Uskok“, po uzoru na onaj u Hrvatskoj, svakako bi mogao odigrati krucijalnu ulogu."Maestro“, "Kamioni“, "Dijagnoza“, "Index“, "Dubai“, "Gruntovec“, "Offside“, "Bankomat“, "Remorker“, "Spice“, "Fimi Media“, "Ina-Mol“… samo su neke od Uskokovih istraga u susjedstvu, kojima su optužnice podignute protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, više ministara, veleposlanika, sudaca, liječnika, direktora, bankara, sveučilišnih profesora, župana, gradonačelnika.U odnosu na 2001. godinu, kada je ova institucija osnovana u Hrvatskoj, a posebno nakon ulaska u Evropsku uniju, susjedna zemlja u svakom smislu je postala neuporedivo naprednije i uređenije društvo, u kojem ministri i funkcioneri, kada se suoče s hapšenjima, istragama ili samo sumnjama u nezakonite radnje, bivaju ekspresno smijenjeni. U BiH je i dalje praksa da se optuženici i osuđenici od svojih stranaka proglašavaju mučenicima i žrtvama montiranih optužnica.Nadajmo se da će "federalni Uskok“ biti značajan korak u dovođenju takvog društva u red.

"Federalni Uskok" mogao bi odigrati krucijalnu ulogu u borbi s kriminalom i korupcijom

Dubinsko čišćenje

Redakciji "Dnevnog avaza" javili su se Jasmin Ibrahimović, nastanjen u Kaliforniji, SAD, te Darko Marić, nastanjen u Švedskoj, koji tvrde da su tokom posjete svojoj rodnoj zemlji, tačnije Sarajevu, bili žrtve firme "387 Rent a car“ koja ima svoju poslovnicu na Sarajevskom aerodromu. U uvodu razgovora Marić objašnjava kako je zbog povoljne cijene odlučio da iznajmi automobil od ove kompanije, ne sluteći šta će se na kraju desiti.- Kad sam došao da preuzmem automobil, zaposleni Miralem Šećerović ponašao se poput lisice u kokošinjcu, koristeći svaki trik iz priručnika prevare kako bi izvukao dodatni novac. Insistirao je da platim dodatno osiguranje od 200 eura, uz prepadanje da bi odbijanje moglo rezultirati "katastrofalnim troškovima" u slučaju štete. Odbio sam, ali sam bio prisiljen položiti depozit od nevjerovatnih 2.400 BAM – kaže Darko.

<h2>Skinuto bez pitanja</h2>Ističe kako je vozilo koje mu je predato bilo prljavo, s tragovima pepela, mirisom cigareta i polupraznim rezervoarom te kako je lično po preuzimanju fotografijama dokumentirao oštećenja i stanje vozila.Tvrdi da je 20. novembra automobil vratio u boljem stanju nego što ga je zatekao, očišćen i s napunjenim rezervoarom, te da je sve i fotografirao. No, sutradan ga je dočekao šok.- Sutradan sam dobio e-mail od kompanije, koji me oborio s nogu. Tvrdeći da je "otkrivena manja ogrebotina" na vozilu, bez ikakvog kontakta sa mnom, automatski su skinuli iznos od 1.614,74 BAM s moje kreditne kartice. Bez pitanja, bez objašnjenja – samo hladna krađa pod maskom poslovanja – navodi Darko.Nakon toga kaže da mu iz kompanije niko nije odgovarao ni na pozive ni na mailove te da je zbog svega podnio i krivičnu prijavu protiv ove kompanije.Slično iskustvo je, kako nam je ispričao, imao i Jasmin Ibrahimović.- Po povratku vozila, niko od njihovih službenika nije bio prisutan da obavi pregled. Zvao sam ih i rekli su da jednostavno vozilo ostavim na parkingu, bez pregleda. Onda vidim da su mi s kartice skinuli 1706.27KM za navodnu ogrebotinu. Prvo, ne znam kako šteta za ogrebotinu može iznositi gotovo 2.000 KM, a drugo, odgovorno tvrdim da nikakvih dodatnih ogrebotina na vozilu nije bilo – kaže Ibrahimović.

Njegov advokat Emir Kovačević kazao je da je zbog svega navedenog kompaniji poslao opomenu pred tužbu, nakon čega su ponudili da Ibrahimoviću vrate novac.<h2>"Znali su uslove"</h2>No, direktor kompanije "387 Rent a car“ Sanin Salković kaže da sa slučajem Darka Marića nije upoznat, dok optužbe Ibrahimovića negira. Kaže da je zbog svega angažirao advokata te da će podići tužbu za klevetu.- On je auto iznajmio preko „Car Flexija“ i uslove ugovora oni postavljaju, ne mi. Kod nas na šalteru može da kupi dodatno osiguranje koje mu umanjuje učešće u eventualnoj šteti i skroz uklanja ili smanjuje depozit. Mislim da gospodin nije izabrao nijedno, da je ostavio samo depozit, što znači kakvu god štetu da bi napravio, morao je učestvovati u njenom saniranju – navodi Salković.Na pitanje kako je saniranje eventualne ogrebotine moglo koštati čak više od 1.700 KM, Salkanović tvrdi da je odšteta naplaćivana prema katalogu.- Pošto su svi automobili kod nas novi, iz 2023. i 2024. godine, šteta se naplaćuje prema kataloškoj cijeni ovlaštenog servisa. Plus, morao je platiti i administrativne troškove obrade štete i ima tri dana stajanja automobila koje se naplaćuje 100 KM + PDV. To je ukupna cijena koja mu je naplaćena – kaže Salković.<h2>Brojne kritike</h2>Na stranici „Tripadvisor“ također je moguće naći brojne kritike i upozorenja na račun ove kompanije. Tako je jedan korisnik, potpisan kao Dino K. iz Australije, u poruci objavljenoj 2. novembra 2024. naveo da mu je također zbog navodne ogrebotine naplaćeno 1.299,26 KM.- Njihova predstavnica, Aida Kolenović, bezočno je lagala i odbila dostaviti bilo kakav fotografski dokaz o nastaloj šteti unatoč mojim višekratnim zahtjevima – naveo je Dino K., a njegov komentar bio je praćen brojnim sličnim iskustvima.

Bez objašnjenja naplatili su šetu u iznosu 1706.27KM za navodnu ogrebotinu, kaže Ibrahimović. Sve je urađeno prema pravilima, kaže direktor Salković

Turisti tvrde da ih je "rent a car“ kompanija iz Sarajeva opljačkala: Vratio automobil, pa mu naplatili gotovo 2.000 KM zbog ogrebotine

Dizanje minimalne plaće na 1.000 KM, koje se u bruto iznosu diže za, zapravo, 744 KM više, izazvalo je pravu buru u Federaciji BiH. Jedan od onih koji su podržali ovaj zakon bio je i ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) koji je, međutim, priznao da je jedan od direktnih razloga veće opterećivanje plaća kako bi se napunili fondovi.<h2>Para nema</h2>- Gotovo 450 hiljada penzionera ne smije biti dovedeno u pitanje u ovoj zemlji. Tu sad imamo pet milijardi i 100 miliona KM intervencija iz budžeta, da bismo za 2024. godinu isplatili penzije. Dakle, Fondu PIO nedostaje pola milijarde. Ko će to uplatiti ako poslodavci ne žele sarađivati s Vladom – kazao je Hrnjić.I uistinu, demografski trendovi u BiH su zabrinjavajući. U našoj zemlji odavno više ljudi umire nego što se rađa, a kada se tome doda činjenica da radno sposobni građani u mladim godinama sele, pitanje je da li su penzioni sistemi u našoj zemlji uopće održivi.

<h2>Crne projekcije</h2>U razgovoru za „Dnevni avaz“ ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako projekcije penzionog sistema u Federaciji BiH pokazuju da nas u narednim godinama očekuju ozbiljni izazovi.- Ključni problem je rastući broj penzionera koji značajno nadmašuje rast broja zaposlenih, što dovodi do sve većeg finansijskog jaza između prikupljenih doprinosa i izdataka za penzije, uz rast penzija postojećih penzionera. Prema dostupnim podacima, razlika između prikupljenih doprinosa i izdataka za penzije će porasti s 528 miliona KM u 2024. godini na više od milijardu KM u 2032. godini, što ukazuje da ovo povećanje od gotovo pola milijarde maraka u manje od deset godina znači dugoročnu neodrživost trenutnog modela. Istovremeno, udio doprinosa u ukupnim izdacima za penzije će pasti sa 85 posto na 80,57 posto, što dodatno potvrđuje sve veći pritisak na budžet Federacije BiH – navodi Hadžić.Hadžić ističe da, iako se doprinosi po radniku povećavaju po stabilnoj stopi od približno tri posto godišnje, to nije dovoljno da amortizira rast izdataka za penzije, koji iznosi pet posto godišnje zbog redovnih usklađivanja penzija i rasta broja korisnika.- Ako ne dođe do hitnih strukturnih reformi, očekuje se da će finansiranje penzija postati gotovo neodrživo – smatra Hadžić.

<h2>Reforme su nužne</h2>Hadžić smatra da je scenarij kraha penzionog sistema bez reformi vrlo izvjestan, a negativni faktori poput demografskog pada, iseljavanja mladih radnika i ekonomske stagnacije mogli bi dodatno pogoršati situaciju.- Reforme su nužne – od povećanja zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada i poticanja privatnih penzionih fondova, do prilagodbe stope doprinosa i kreiranja održivog modela finansiranja. Bez tih mjera, penzioni sistem bi mogao ugroziti finansijsku stabilnost Federacije BiH i sigurnost budućih penzionera – smatra Hadžić.

Ako ne dođe do hitnih strukturnih reformi, očekuje se da će finansiranje penzija postati gotovo neodrživo, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić

Penzionom sistemu prijeti krah, broj penzionera se izjednačava s brojem radnika: Uplaćujete PIO, ali penziju možda nećete dočekati

Zoran Milanović u utrci za predsjednika ostvario je jednu od najuvjerljivih pobjeda u historiji Hrvatske. Njemu je svoj glas dalo 1,12 miliona birača, dok je Dragan Primorac dobio svega 380.000 glasova. U postocima, Milanović je osvojio 74,68 posto glasova, a Dragan Primorac svega 25,32 posto.Jedna od velikih prednosti Milanovića svakako je bila što je nastupao kao nekonvencionalan predstavnik, ne svrstavajući se striktno ni na jednu ni na drugu stranu. Igrao je ulogu i ljevičara i desničara, socijaldemokrat koji odlikuje osuđene ratne zločince, kritičar „srpskog sveta“ i simpatizer Milorad Dodika, kritičar NATO-a, kritičar pomoći Ukrajini, predsjednik koji je nailazio razumijevanja za Putinu, ali uvijek zabavljač od kojeg možete očekivati poneku šaljivu provokaciju na račun njegovih političkih oponenata.Pokrio je, naprosto, sve uglove političke panorame Hrvatske i time sebi osigurao jednu masovnu podršku ljudi različitih opredjeljenja u Hrvatskoj.Za razliku od prošlih izbora, kada je za dlaku pobijedio predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, na ovim izborima Milanović nije ni izdaleka imao konkurenta ili konkurenticu i postavlja se kratkoročno pitanje.No, pitanje je kako će njegov mandat sada izgledati, posebno uzimajući u obzir otvoreni animozitet koji ima s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Pokrio je, naprosto, sve uglove političke panorame Hrvatske

Zoran Milanović: Bez konkurencije

Azra Atagić-Ćatović, predstavnica Biznis kluba „Povelja“ koji okuplja male i mikrobiznise, u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže da će odluka Vlade FBiH o povećanju bruto minimalca na 1.744 KM dovesti do vala otkaza u FBiH.<h2>Ugroženi biznisi</h2>- Posljedice će biti vrlo brzo vidljive, uskoro ćemo svjedočiti masovnim otkazima. Čekali smo da vidimo da li će se išta dogovoriti na Ekonomsko-socijalnom vijeću i, naravno, nije se ništa značajno promijenilo. Vlada ne odustaje od svojih zahtjeva i mali biznisi će sad grčevito morati da se bore da bi uopće opstali, a to će značiti i da će morati posegnuti za davanjem otkaza – navodi Atagić-Ćatović.Kaže kako je krajnje sporan i sam način na koji je Vlada FBiH donijela odluku o povećanju minimalca. - Ova odluka se nije smjela donijeti bez konsultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem. Poslodavci su prevareni, ja se prva osjećam prevarenom, iako nisam članica tog vijeća, jer nije se smjela donijeti takva odluka bez kompromisa u ESV-u. Stoga, nije jasno na osnovu čega su donijeli tu odluku, a pitanje je da li je i Selvedin Šatorović uopće legitimni predstavnik radnika i ima li pravo pregovarati u njihovo ime – navodi naša sagovornica.<h2>Lični interes</h2>Kaže kako se ovom odluku uopće ne pomaže radniku, nego, prije svega, obezbjeđuju enormna budžetska sredstva.- Ovdje se ne radi o pomoći radniku. S ovom odlukom radnik će dobiti ukupno 50 maraka više, ali će država dobiti 700 KM više po radniku s najnižom platom, zato što su mu oporezovali topli obrok i prevoz. Ovo su uradili samo iz svog ličnog interesa, zato što su opustošili budžet prošle godine i hitno su im potrebna sredstva – navodi Atagić-Ćatović.<h2>Ključ u bravu</h2>- Ukoliko ovakva odluka ostane na snazi, posebno su ugroženi ugostiteljstvo, sve uslužne djelatnosti, niskoakumulativne djelatnosti u proizvodnji. Nakon ovoga naša proizvodnja zbog naglo povećanih troškova više nigdje neće moći biti konkurentna. Nemojte misliti da je Bosna i Hercegovina samo Sarajevo, a u manjim sredinama 1.000 KM vrijedi mnogo više nego u glavnom gradu. S ovakvim povećanjem troškova rada, mnogi biznisi će, bojim se, staviti ključ u bravu.

S ovom odlukom radnik će dobiti ukupno 50 maraka više, ali će država dobiti 700 KM više, navodi Atagić-Ćatović

Atagić-Ćatović: Nije se smjela donijeti ova odluka

Azra Atagić-Ćatović, predstavnica Biznis kluba "Povelja", za "Dnevni avaz": U Federaciji slijede hiljade otkaza

Fadil Novalić i iz zatvora uspijeva ostati u centru pažnje bh. javnosti. Iako je već mjesecima iza rešetaka, Novalić ili barem neko ko to radi u njegovo ime, svako malo nam se oglašava na Facebooku. Komentira političke odnose u zemlji, analizira ekonomske politike, "raskrinkava“ međunarodnu zajednicu, dijeli lekcije, moralizira i opetovano ponavlja refren o sebi kao navodnom mučeniku i žrtvi montiranog procesa.<h2>Prijetnje i samice</h2>Tako je u posljednjoj jadikovki Novalić potvrdio da mu je zabranjeno telefonski komunicirati, može samo preko advokata po ranijoj najavi. To pravo mu je, kako je objavio jedan sarajevski portal, ukinuto zbog stalnih objava na Facebooku, a upravo je ovu vijest on potvrdio putem Facebooka.U svojoj objavi Novalić tvrdi da su mu ugrožena osnovna ljudska prava.- Nametnuti režim mi je nelegalno oduzeo zakonski garantovano pravo na telefonske pozive. Ponudili su mi da se nagodim - da se prestanem oglašavati ovdje, kako bi mi vratili pravo koje mi ne mogu oduzeti ni po kojem osnovu. Prijetili su mi i samicom bez ikakvog obrazloženja. Ovakvo grubo kršenje ljudskih prava je rezervisano za Bošnjake, koje istinski mrze. To imajte na umu - naveo je Novalić.Onda se uporedio s Ratkom Mladićem.- Ratko Mladić nije izgubio pravo na pozive kada se iz zatvora javio u TV program uživo i Srbima poručio „ljubi vas deda Ratko“. Ovo su bazična ljudska prava koja uživaju čak i ratni zločinci. Ta vrsta pritiska neće uroditi plodom. Od nagodbe nema ništa. Ja ću nastaviti da komuniciram s vama i da razotkrivam štetu koju nametnuta Trojka čini Federaciji, i nikakve mjere me u tome neće spriječiti - naveo je u objavi.<h2>Dirljiv pokušaj</h2>„Dirljiv“ je Novalićev pokušaj da sebe predstavi kao neviđenu žrtvu torture i navodnog terora režima, no u ovom slučaju stvari su, ipak, mnogo jednostavnije. Naime, zatvorska kazna ne podrazumijeva samo gubitak slobode, nego i brojnih građanskih prava, uključujući i ono na javno oglašavanje. To su zatvorska pravila koja vrijede za sve osuđenike. Neki izuzeci se mogu napraviti za zatvorenike koji zbog dobrog vladanja uživaju određene pogodnosti, naprimjer, da im se dozvoli da daju intervju za medije ili izdaju knjigu. Međutim, po bh. zakonima, korištenje interneta i oglašavanje putem istog strogo je zabranjeno. Naravno, iz razumljivih sigurnosno-rehabilitacijskih razloga.Zamislimo, u suprotnom, da se Mevlidu Jašaraviću, osuđenom za teroristički napad na Ambasadu SAD, dozvoli da se javno oglašava iz zatvora i širi svoju terorističku agendu? Ili ubicama osuđenim na maksimalne zatvore kazne? Ili ratnim zločincima osuđenim za genocid i druge najgore vrste zločina.Dakle, jasno je da je zabrana korištenja i oglašavanja na društvenim mrežama neophodni dio zatvorske kazne. No, možda SDA-ovi bivši i sadašnji funkcioneri misle da se zakoni i pravila ne odnose na njih i da je država njihovo vlasništvo, te da mogu činiti što im se prohtije.Stvarna Novalićeva namjera je, naravno, krajnje sračunata. Narod je posebno osjetljiv i saosjećajan prema nevino zatvorenim, a Novaliću je cilj da upravo kroz forsiranje narativa o montiranom i političkom procesu sebi pripremi teren za veliki povratak na političku scenu. Problem je, samo, što Facebook propaganda neće moći izbrisati dokaze iz optužnice protiv njega u predmetu“Respiratori“, a ostat će i trag i o još brojnim neprocesuiranim aferama – od sumnji u korupciju u vezi s namjenskom industrijom i Novalićevim privatnim firmama preko zatvaranja „Fabrike duhana Sarajevo“ do uništavanja „Cimosa“ u Srebrenici. <h2>Poređenje s Mladićem</h2>Pošto je Novalić odlučio samog sebe da uporedi s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, tvrdeći da čak i on ima veće pravo, jer mu je, navodno, dozvoljeno oglašavanje u medijima, valja raskrinkati i ovu laž. Naime, Mladiću nikad nije bilo dozvoljeno javno oglašavanje. Njegovo javljanje u program desilo se tako što je njegov sin Darko, koji ima pravo razgovarati s ocem, osuđenog ratnog zločinca uključio na spikerfon u trenutku dok je gostovao u emisiji Milomira Marića.Nakon toga reagirao je Haški sud koji je upravi zatvora u Ševeningenu naredio istragu te su Mladiću uvedene restrikcije zbog narušavanja pravila pritvora.Jedna od većih misterija je ko i kako, zapravo, piše i objavljuje Novalićeve statuse na Facebooku. Prema informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, riječ je o jednoj poznatoj sarajevskoj novinarki bliskoj SDA. Novalić joj putem telefona izdiktira svoje ideje ili ih napiše na papirić, nakon čega ona to pretoči u Facebook statuse.

Novaliću je cilj da upravo kroz forsiranje narativa o montiranom i političkom procesu sebi pripremi teren za veliki povratak na političku scenu

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

- Ne znam šta još treba da učini kršćansko-cionistički Zapad da Bošnjacima bude jasno šta im misli i sprema. Ukoliko žele opstati, Bošnjaci se moraju okrenuti Istoku, muslimansko-hrišćanskom savezu koji će, Allah najbolje zna, u skorijoj budućnosti biti okosnica otpora Antihristovoj/Dedžalovoj/NATO alijansi.Riječi su ovo SDA-ovog skupštinskog zastupnika i sekretara Općinskog odbora ove stranke u Tuzlanskom kantonu Edina Dedića. Dakle, ova zastrašujuća lupetanja koja su mješavina ludačkih teorija zavjera, vjerskog fanatizma i mržnje prema zapadnoj civilizaciji dolaze od osobe s nimalo bezazlenom funkcijom i ulogom u političkom životu ovog društva.Jasno je da je "hrišćanski" dio saveza iz Dedićeve jednačine Rusija, no nije jasno ko je muslimanski? Možda Asad (Assad), krvolok i najvjerniji ruski saveznik, kojeg su njegovi prijatelji baš prije nekoliko dana ostavili na cjedilu, mirno posmatrajući kako mu režim pada kao kula od karata? Ili je to možda Hamas, čiji je monstruozni teroristički napad na Izrael bio okidač i pokriće za još monstruozniji genocid Izraela nad Palestincima? Ili je možda to šitski Iran? Ili možda njegov satelit Hezbolah? Ili Putinov podanik Kadirov koji Čečene čvrsto drži pod ruskom čizmom?I kako bi to tačno Bošnjaci, kao Evropljani usred Evrope, okruženi članicama NATO-a i Evropske unije, fizički, a kamoli politički, mogli se okrenuti tom ludilu na istoku?Naravno, jasno je da tipovi poput Dedića i nemaju kognitivne sposobnosti da proračunaju šta tačno lupetaju kad lupetaju, no to nimalo ne umanjuje zastrašujuću činjenicu da je pod Bakirom Izetbegovićem SDA postala sigurno i poželjno utočište za radikale svih fela, od ljubitelja Putina do srednjovjekovnih mozgova koji u 21. stoljeću umisle da je politika borba protiv nekakvih sila sotone, a ne bi čudilo ni da potajno maštaju o spaljivanju vještica.A u tom smislu, jasno je zbog čega žele u kolo s Čečenijom, Iranom, Hezbolahom i Hamasom. Naime, na Zapadu odavno više ne vjerujemo u vještice, čak ni kad upravljaju strankama.

Stranka mozgova koji u 21. stoljeću umisle da je svjetska politika borba protiv nekakvih sotona

Dedić: Mješavina ludačkih teorija zavjera, vjerskog fanatizma i mržnje 

SDA "ubiva" dedžala

Predsjednik Austrije Aleksadner van der Balen (Alexander Van der Bellen) dao je Herbertu Kiklu (Kickle), predsjedniku ekstremno desničarske stranke FPO, mjesto mandatara nove vlade ove zemlje, čime je unio strah u ostatak Evrope.<h2>Tvrdi stavovi</h2>Kikl, koji bi uskoro mogao postati kancelar Austrije, više puta u prošlosti je javno hvalio premijera Mađarske Viktora Orbana i poznat je, kao uostalom i kompletna stranka, po tvrdim desničarskim stavovima.FPO je kritičan prema zapadnoj politici pomoći Ukrajini koju želi smanjiti, te imaju izrazito antimigrantsku i islamofobičnu retoriku.U tom smislu ova stranka je u prošlosti održavala i bliske odnose s Miloradom Dodikom. Šef zastupničkog kluba vladajuće Slobodarske stranke Johan Gudenus (Johanna Gudenusa) prije nekoliko godina bio je na proslavi neustavnog „dana RS“.Krajem novembra prošle godine Dodik je&nbsp;održao sastanak s predstavnicima Slobodarske partije Austrije (FPO).- Slobodarska partija Austrije potpisala je i sporazum s Orbanovom strankom u Mađarskoj. A mi imamo dobre odnose i s njima. Ovo se može razumjeti da mi na dobar način gradimo mrežu prijatelja širom Evrope i svijeta – kazao je tada Dodik.

<h2>Veoma opasno</h2>Ibrahim Kaniža, član SPO-a, vodeće socijaldemokratske partije u Austriji, u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da dolazak Kikla i Slobodarske partije na vlast u Austriji može biti veoma opasno za Bosnu i Hercegovinu.- FPO i Kikl održavaju odnose s Dodikom, i u tom smislu bi se i odnos Austrije prema BiH mogao promijeniti. I FPO i Kikl su poznati po svojim kritičkim stavovima i prema Evropskoj uniji, tako da je teško očekivati blagonaklonost proširenju EU na zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu – ističe Kaniža.Ipak, Kaniža smatra da se u institucionalnom smislu odnosi BiH i Austrije neće pogoršati, ali da bi moglo doći do promjene pristupa u političkim odnosima.U širem kontekstu Evrope, imenovanje vlade koju predvodi FPO kao ekstremno desna i proruska stranka, značilo bi da se "osovina" desničarskih lidera pojačava, a naruku im svakako ide i izbor Donalda Trampa (Trump) u SAD koji održava dobre odnose s Orbanom i dijeli slične poglede na svijet. Njihov saveznik je također i slovački premijer Robert Fico, a mogao bi im se pridružiti i Andrej Babiš, čija stranka ima prednost u predizbornim anketama u Češkoj Republici.Uzimajući navedeno u obzir, Dodik ima razloga za optimizam.<h2>Propast pregovora</h2>Vand der Balen odlučio je Kiklu dati mandat za sastavljanje vlade, nakon što su propali pregovori između konzervativaca (OVP), socijaldemokrata (SPO) i liberala (NEOS) o formiranju nove vlade. Tačka sukoba je bio zahtjev OVP-a i NEOS-a da se smanje državna potrošnja i plaće u administraciji te poveća prag za odlazak u penziju na 67 godina, kako bi se borilo s deficitom, dok je SPO, s druge strane, preferirao da se ostave socijalna davanja, a da se dodatna sredstva namaknu oporezivanjem biznisa i bogatih.

"Avaz" u Aušvicu: Kome li su pripadale lijepe plave pletenice...

Šta drugi mandat Donalda Trampa znači za SAD i svijet: Amerika ulazi u svoje zlatno doba

Šta Ustav BiH predviđa o pitanju smjene ministara: Ima li Dodik razloga za strah?

Glavni grad BiH i u 2025. među najzagađenijima na svijetu: Postoje projekti da se očisti Sarajevo, ali Vlada KS ne vidi i ne čuje

Ilija Cvitanović za "Avaz": Spreman sam pregovarati o smjeni Nikole Špirića

Komunizam je pobijedio

Jedini Bošnjak kojeg je Tramp pozvao na inauguraciju je crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović

Sve veći broj općina se buni, pare iz Federacije završavaju u RS: "Neradna nedjelja" napravila haos u FBiH

Dubinsko čišćenje

Turisti tvrde da ih je "rent a car“ kompanija iz Sarajeva opljačkala: Vratio automobil, pa mu naplatili gotovo 2.000 KM zbog ogrebotine

Penzionom sistemu prijeti krah, broj penzionera se izjednačava s brojem radnika: Uplaćujete PIO, ali penziju možda nećete dočekati

Zoran Milanović: Bez konkurencije

Azra Atagić-Ćatović, predstavnica Biznis kluba "Povelja", za "Dnevni avaz": U Federaciji slijede hiljade otkaza

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

SDA "ubiva" dedžala

Dodikov politički saveznik dobio mandat za sastav vlade: Desničari preuzimaju Austriju, imamo li razloga za strah?

"Avaz" u Aušvicu: Kome li su pripadale lijepe plave pletenice...

Šta drugi mandat Donalda Trampa znači za SAD i svijet: Amerika ulazi u svoje zlatno doba

Šta Ustav BiH predviđa o pitanju smjene ministara: Ima li Dodik razloga za strah?

Glavni grad BiH i u 2025. među najzagađenijima na svijetu: Postoje projekti da se očisti Sarajevo, ali Vlada KS ne vidi i ne čuje

Ilija Cvitanović za "Avaz": Spreman sam pregovarati o smjeni Nikole Špirića

Komunizam je pobijedio

Jedini Bošnjak kojeg je Tramp pozvao na inauguraciju je crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović

Sve veći broj općina se buni, pare iz Federacije završavaju u RS: "Neradna nedjelja" napravila haos u FBiH

Dubinsko čišćenje

Turisti tvrde da ih je "rent a car“ kompanija iz Sarajeva opljačkala: Vratio automobil, pa mu naplatili gotovo 2.000 KM zbog ogrebotine

Penzionom sistemu prijeti krah, broj penzionera se izjednačava s brojem radnika: Uplaćujete PIO, ali penziju možda nećete dočekati

Zoran Milanović: Bez konkurencije

Azra Atagić-Ćatović, predstavnica Biznis kluba "Povelja", za "Dnevni avaz": U Federaciji slijede hiljade otkaza

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

SDA "ubiva" dedžala

Dodikov politički saveznik dobio mandat za sastav vlade: Desničari preuzimaju Austriju, imamo li razloga za strah?