Kao što je „Dnevni avaz“ prvi pisao, Sarajlije bi na dočeku Nove 2025. godine trebala zabavljati hrvatska zvijezda Severina Vučković. Putem&nbsp;pregovaračkog postupka&nbsp;„Nabavka usluga organizacije javnog dočeka Nove 2025. godine u gradu Sarajevu 30. i 31. 12. 2024. godine“, Grad Sarajevo traži uslugu organizacije predmetnog događaja&nbsp;i u ovu svrhu izdvaja preko 800 hiljada KM.Naime, procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a u KM iznosi 684.000,00 KM, što bi s uključenim PDV-om trebalo biti oko 800.280,00 KM.<h2>Bitno da su popularni</h2>Prema ustaljenoj praksi za ovaj događaj, trajanje ugovora ili rok izvršenja su tri dana, u ovom slučaju, 30. i 31. 12. 2024. i 01. 01. 2025. godine.Kriterij za dodjelu posla bit će najniža cijena.Za realizaciju ovog postupka neće se zaključivati okvirni sporazum niti je ugovor obuhvaćen Sporazumom o javnoj nabavci.Interesantno je i da izvršenje usluga nije ograničeno za određenu profesiju te da pravne osobe ne moraju naznačiti imena i stručnu kvalifikaciju osoba odgovornih za izvršenje usluga.U obrazloženju razloga za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, iz Uprave Grada Sarajevo navode da se nakon ispitivanja tržišta od strane Službe za lokalno poslovanje, u smislu raspoloživosti muzičkih izvođača za nastup 30. 12. i 31. 12. 2024. na javnom dočeku Nove 2025. godine u Gradu Sarajevu, kao i procjene koliko bi koštala organizacija u cjelosti, vodilo se računa da su to izvođači koji su popularni među generacijama, koji imaju svoju publiku u BiH i regiji, ali i šire, i koji mogu privući turiste da novogodišnje praznike provedu u Sarajevu.<h2>Skuplje nego ikad</h2>Naravno, najveće kontroverze izaziva sama cijena dočeka koja je apsolutno rekordna. Poređenja radi, doček Nove 2017. godine uz Dinu Merlina koštao je oko 250 hiljada KM, za istu cijenu Zdravko Čolić pjevao je godinu poslije, Hari Mata Hari za doček 2019. za 200 hiljada, a Željko Joksimović gotovo 300 hiljada na dočeku 2020. godine. Važno je napomenuti da se Dino Merlin odrekao honorara za pjevanje na dočeku.S dolaskom Benjaminom Karić na čelo grada, dočeci Nove godine su naglo poskupjeli, no veliko je pitanje da li su opravdali očekivanja. Tako su poređenja radi sredstva za doček Nove 2023. godine na kojem je pjevala Dubioza kolektiv pred svega 25.000 posjetilaca, iznosila čak 350.000 KM.No, troškovi za nastup Severine i doček 2025. godine obaraju apsolutno sve rekorde. Za ovaj novac red je očekivati barem najveći spektakl u regionu.<h2>Obavljen razgovor</h2>Još krajem maja navedeno je da je razgovor obavljen i s menadžerom Severine Vučković.- Nakon obavljene analize i konsultacija, prezentirana je ideja da se za narednu Novu 2025. godinu, na dan 31. 12. 2024. godine, angažuje regionalno popularna pjevačica Severina Vučković, koja je izrazila interes da nastupi na javnom dočeku Nove 2025. godine u Gradu Sarajevu. Obzirom da su ove godine za organizaciju dočeka Nove 2025. godine u Gradu Sarajevu, iz budžeta Grada Sarajeva osigurana veća finansijska sredstva a iz razloga veće turističke ponude, odlučeno je da se na dan 30. 12. 2024. godine angažuje muzičar Salvatore Ganacci – navodi Uprava Grada.

Doček Nove 2017. godine uz Dinu Merlina koštao je oko 250 hiljada KM, za istu cijenu Zdravko Čolić je pjevao godinu poslije

Sarajevo daje rekordan iznos za doček Nove godine: Vrijedi li izdvajati 800.000 KM, nastupa i Severina

Stvari su mogle izgledati sasvim drugačije. Među narodima na prostoru zapadnog Balkana mogli su vladati mir i sloga, zajedničkim snagama su mogli galopirati prema ili čak biti dio Evropske unije, stvoriti zajedničko tržište, razmjenjivati informacije, znanje i korisna iskustva, sarađivati i "gurati“ jedni druge pred Evropom i svijetom.Ukratko, imati složni region koji živi u miru, okrenut budućnosti i saradnji, poput Skandinavije i Baltika. Ili još bolje, zapadne Njemačke i Francuske, koji su nakon pobijenih miliona ljudi i prolivenih hektolitara krvi odmah poslije Drugog svjetskog rata odlučili postaviti temelje Evropskoj uniji.Sve što je trebalo za to bilo je jedno „izvini“. Poput „izvini“ Vilija Branta (Willy Brandt) iz Aušvica. Ali, prije svega, „izvini“ iz Srbije čiji je režim iz devedesetih bio najodgovorniji za razaranje Jugoslavije i masovne zločine koji će vrhunac imati s genocidom u Srebrenici.Mogu se oni do mile volje prati da je zločin organizirao paljanski režim, no zlo je izvorno poteklo iz Beograda. To izvinjenje bilo bi dočekano s oduševljenjem, bilo bi oprošteno, odnosi bi bili relaksirani, moglo bi se krenuti dalje.Umjesto izvinjenja, zlo i dalje teče. Genocid se i dalje negira, te, i pored nepobitnih sudskih presuda, kojekakve fašističke karikature po Srbiji slobodno organiziraju skupove u kojima slave genocid, Rezolucija se prikazuje kao bjelosvjetska urota protiv srpskog naroda, kliče se ratnim zločincima, a u društvu prevladavaju iste politike, iste likovi, ista mržnja, ista atmosfera, isti sistem vrijednosti s početka devedesetih koji je u konačnici i doveo do genocida.Srećom, nema više JNA, a i evropska zajednica je danas puno konsolidiranija i ozbiljnija. Ali zatrovani mozgovi su i dalje tu. Na vlasti.

Među narodima na prostoru zapadnog Balkana mogli su vladati mir i sloga

Dovoljno je bilo jedno "izvini"

Zoran Galić, zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nije pronađen na svojoj adresi kada su pripadnici policijskih agencija iz BiH došli pred njegovu kuću u Posušju da ga uhapse.Galić se, prema informacijama “Avaza”, nalazi u Hrvatskoj. Na ovaj način nastavlja se dugogodišnja praksa da bh. optuženici i osuđenici s dvojnim državljanstvom siguran bijeg od bh. pravosuđa pronalaze u susjednoj Hrvatskoj, što se dešava i obratno.<h2>Ratni zločini</h2>Jedan od najpoznatijih bjegunaca svakako je Zlatan Mijo Jelić, bivši general HVO-a. Tužilaštvo BiH u decembru 2015. optužilo je Jelića za teške ratne zločine počinjene 1993. po zapovjednoj odgovornosti.

Posljednjeg dana decembra 2015., prema pisanju medija iz BiH, Jelić je s porodicom, iz Mostara, otišao u Hrvatsku, zbog čega se sumnja da mu je na vrijeme dojavljeno da će optužnica biti potvrđena, a on uhapšen. BiH je za njima raspisala potjernicu, a Jelić se, prema vlastitom priznaju, nakon odlaska iz BiH odrekao tamošnjeg državljanstva i zadržao samo hrvatsko.Ante Jelavić, bivši predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH, koji je bio kolovođa proglašenja „hrvatske samouprave u BiH“, u Hrvatsku je pobjegao 2005. godine.

On je u oktobru iste godine proglašen krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno obnašanje službene dužnosti na deset godina u odsutnosti.<h2>Šampion privatizacije</h2>I Lejla Fazlagić ubraja se u grupu najpoznatijih bjegunaca, a optužena je u slučaju protiv Alije Delimustafića, odnosno da mu je fingiranim sudskim postupcima pomagala da na sebe prebacuje nekretnine umrlih.

S druge strane, u BiH je pobjegao Miroslav Kutle. Rođeni Širokobriježanin bio je jedan od „šampiona privatizacije“ iz Tuđmanovog vremena. Pravomoćno je osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog malverzacija u pretvorbi kompanije „Gradski podrum“.<h2>Braća Mamić</h2>Braća Mamić su možda i najpoznatiji bjegunci od pravosuđa koji su iskoristili prednost dvojnog državljanstva

&nbsp;Zdravko Mamić je u junu 2018., dan prije presude za malverzacije u Dinamu kojim je godinama upravljao, pobjegao u BiH, gdje se do danas nalazi. Osuđen je na šest i po godina zatvora. Njegov brat Zoran osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora. S obzirom na to da mu nakon prvostepene presude nije bio određen pritvor, Zoran je u BiH došao kasnije, 2021. godine.U HRVATSKUje pobjegao i Oliver Knezović, koji je optužen za ubistvo navijača Sarajeva Vedrana Puljića u oktobru 2009. Knezović je pravnosnažno oslobođen na Županijskom sudu u Splitu

Zlatan Mijo Jelić, optužen za ratne zločine u BiH, davno pobjegao, kao i Ante Jelavić. BiH traži Lejlu Fazlagić, Hrvatska braću Mamić

Od Jelavića i Mamića do Galića: Dvojno državljanstvo 
karta za bijeg od pravde

Može li vlasnik privatnog preduzeća u FBiH potkradati samog sebe? Sudeći prema članu 383. Krivičnog zakona FBiH - zloupotreba položaja ili ovlaštenja - može. Naime, ovaj član ne pravi razliku između nosilaca funkcija u državnim institucijama i većinski državnim kompanijama i privatnih firmi, pa se navodi da će osoba koja „iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina“. Ako imovinska korist od činjenja ovog djela prelazi 10.000 KM, propisana kazna je od jedne do 10 godina, a ukoliko prelazi 50.000 KM, minimalna propisana kazna je tri godine zatvora.<h2>&nbsp;Pravna nesigurnost</h2>Zbog ove zakonske odredbe i pravne nesigurnosti koju sa sobom nosi, privrednici u Federaciji BiH suočavaju se s brojnim problemima u poslovanju, privlačenju stranih investicija i saradnji s kompanijama iz Evropske unije zbog neusklađenosti zakona i propisa u Federaciji s onima u Evropskoj uniji.Stoga je Udruženje poslodavaca FBiH još 2. augusta 2023. prema Federalnom ministarstvu pravde uputilo zahtjev za izmjenu Krivičnog zakona FBiH.- Naša inicijativa svodi se na potrebu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije, pa i s propisima država okruženja, pa moram reći i Republike Srpske. Federacija se suočava s ozbiljnim izazovom u privlačenju domaćih i stranih investicija, a razlog je, prije svega, jedna pravna nesigurnost. Prema članu 383. Krivičnog zakona koji se odnosi na zloupotrebu položaja, on ne tretira zloupotrebu povjerenja uprave prema vlasnicima i samim tim ne pruža adekvatnu zaštitu imovine privrednih društava - navodi u razgovoru za „Dnevni avaz“ Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Ovaj sporni član entitetskog zakona naslijeđen je iz bivše Jugoslavije te ni nakon 30 godina tranzicije nije promijenjen.- Ovaj član je naslijeđen iz prethodnog sistema i uređenja i datira iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. I Rezolucijom Evropskog parlamenta iz 2012. godine su pojedine odredbe preuzete iz zakona bivše Jugoslavije označene kao sporne i štetne za privatne poduzetnike. Države regiona ove odredbe davno su izmijenile (RS je također radila određene izmjene), tako da se one primjenjuju još samo u FBiH - objašnjava Nenadić.Ovo pitanje konačno je privuklo i pažnju zakonodavaca, poput zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Damira Nikšića, koji je postavio zastupničko pitanje federalnom ministru pravde o statusu izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH tako da se napravi jasna razlika između državnih službenika (u javnom/državnom sektoru) i odgovornih osoba u privatnim kompanijama, kao i to da se umjesto do sada generičkog i višeznačnog pojma „korist“, upotrijebi specifični pojam „protupravna imovinska korist“.- Ja to vidim kao neki ostatak iz socijalizma i razmišljanja kad su sva preduzeća bila javna i državna. Uredu je pokušavati spriječiti potkradanje javnih preduzeća. Ali kako će privatnik potkradati samog sebe? Zato sam poslao inicijativu da se to pitanje drugačije tretira i da nema te vrste kontrole. Nevjerovatno je da u 30 godina tranzicije iz socijalizma u kapitalizam mi nismo napravili tranziciju ni u mozgovima, a kamoli u praksi - navodi Nikšić.

<h2>Primjer Srbije</h2>Ekonomski analitičar Faruk Hadžić u razgovoru za „Avaz“ ističe da su zbog ovog zakonskog rješenja mnogi poduzetnici i investitori izloženi visokim pravnim rizicima, što odvraća strane investitore od ulaganja u FBiH.- Druge zemlje u regionu, poput Srbije, već su prilagodile svoje zakone kako bi bolje reflektirale savremene ekonomske potrebe i olakšale poslovanje. Republika Srpska je također napravila određene prilagodbe, iako su potrebni daljnji koraci. Usvajanje modela pravnih reformi, poput onih provedenih u Srbiji, moglo bi značajno unaprijediti pravni okvir u FBiH, kreirajući sigurnije poslovno okruženje. Neophodno je da vlasti Federacije BiH prioritetno rade na usklađivanju Krivičnog zakona s evropskim standardima kako bi se eliminirale zastarjele odredbe i stvorili uvjeti za sigurnija i privlačnija ulaganja - navodi Hadžić.

Jasno je da vlasti u FBiH moraju revidirati krivičnu legislativu da odražava moderne prakse upravljanja i evropske norme. To uključuje i redefiniranje krivične odgovornosti u privatnim i kompanijama u pretežno privatnom vlasništvu kako bi se spriječila zloupotreba zakona i osiguralo pravedno postupanje.No, ohrabruje to da se ide u smjeru rješenja, što se vidi i u odgovoru Sekretarijata Vlade FBiH, a u kojem se kaže kako resorno ministarstvo poduzima aktivnosti na pripremi nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, te da će ekspertna radna grupa razmotriti sve pristigle inicijative za izmjenu ovog zakona.<h2> Krivični progoni</h2>Zbog postojanja ove zakonske odredbe mnogi privrednici u FBiH su bili suočeni ili se suočavaju s dugogodišnjim zatvorskim kaznama, a ti procesi, u najvećem broju slučajeva, završavaju oslobađajućim presudama, što prouzrokuje ogromnu štetu privrednicima i troškove državi, a i obeshrabruje bavljenje poduzetništvom, kao i domaće i strane investitore u većem entitetu, ističe direktor Udruženja poslodavaca FBiH.Zaključuje se da, ukoliko niko nije pretrpio štetu, onda i ne postoji razlog za krivično gonjenje, a ukoliko postoji šteta, onda je bitno da li je zloupotrebljen odnos povjerenja po kojem je nastala šteta, a ne položaj, jer je vlasnik imenovao upravu, a ne država.Naprimjer, ukoliko fizičko lice imenuje pravnog zastupnika, a on mu nanese štetu, onda i u postojećem zakonu postoji djelo koje se zove zloupotreba povjerenja. Isto ovo trebamo i u privrednom poslovanju, odnosno treba nam krivično djelo zloupotreba povjerenja u privrednom poslovanju, koje će štititi vlasnike od zloupotrebe uprave. Ovo već imaju sve države regiona.

Vlasti FBiH moraju redefinirati krivične odgovornosti službenika u privatnim i kompanijama u pretežno privatnom vlasništvu

Apsurdne odredbe Krivičnog zakona FBiH koje ubijaju privredu: Može li vlasnik privatnog preduzeća krasti samog sebe

Nakon mandata Semihe Borovac na čelo grada ponovo je došao čovjek iz SDP-a. Ova stranka nakon lokalnih izbora 2008. godine uspjela je osigurati natpolovičnu većinu u Gradskom vijeću te, koaliranjem s Našom strankom, dodatno učvrstiti vladajuću poziciju u Sarajevu.<h2>Dolazak SDP-a i Naše stranke</h2>Za Behmenove zamjenike predloženi su proslavljeni košarkaš Nenad Marković, kojeg je također predložio SDP, te Slobodan Nešković iz Naše stranke.Tada se uspostavio disparitet u Sarajevu, s obzirom na to da su u KS vladale SDA i Stranka za BiH, dok je u Gradu uspostavljena vlast SDP-a i Naše stranke.Stoga ne treba previše da iznenađuje da je u prvoj godini budžet Grada smanjen za 4,5 miliona KM.

Behmen je od 1998. godine biran za zastupnika u Skupštini KS i Domu naroda Parlamenta BiH, a od 2001. do 2003. godine bio je premijer FBiH. Prije stupanja na mjesto premijera FBiH bio je zastupnik u Parlamentu FBiH.Jedan od prvih projekata koje je Behmen preuzeo na sebe bila je izgradnja Trebevićke žičare. Behmen je ambiciozno najavljivao da bi žičara trebala biti završena do kraja 2012. godine. No, ovo obećanje neće biti ispunjeno, s obzirom na to da će žičara biti otvorena tek šest godina poslije, odnosno 2018.U svom radu gradonačelnik Behmen posebno je bio koncentriran na socijalne politike. Pokrenuo je projekt zapošljavanja pod nazivom "Posao za sve", kao i pomoći porodiljama/majkama s djecom iz gradskog budžeta.U njegovom mandatu napravljen je Spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1995., te su završeni posljednji radovi na obnovi Vijećnice.Alija Behmen bio je i jedan od zagovornika rješavanja problema parkova u Sarajevu. Naime, sarajevski parkovi tih godina bili su omiljena okupljališta mladih ljudi, gdje se, nerijetko uz alkohol, družilo i sviralo.Iako je tih godina bilježen snažan porast broja slučajeva nasilja i kriminala na ulicama, a grad se suočavao i s problemom pasa lutalica na ulicama, kantonalne vlasti su jedan od gorućih problema vidjele u okupljanju mladih u parkovima, a uz SDA, „protjerivanje“ mladih iz parkova zdušno je podržavao i Behmen kao gradonačelnik.- Mjesta na kojima se igraju djeca sada su, usljed razbijenih flaša i prljavih šprica, postala mjesta potencijalne zaraze, na koja se roditelji više ne usuđuju izvesti svoju djecu - tvrdio je Behmen.U konačnici je u Skupštini KS usvojen zakon kojim se zabranjuje konzumiranje alkohola na javnim mjestima. Narednih nekoliko mjeseci policija je u Kantonu Sarajevo rastjerivala omladinu iz parkova, naplaćujući drakonske kazne.Behmena je na mjestu gradonačelnika 2013. zamijenio Ivo Komšić.<h2>Projekti na čekanju</h2>Na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine Ivo Komšić je učestvovao u izboru za člana Predsjedništva RBiH kao kandidat Socijaldemokratske partije (SKBiH-SDP). Nakon raspada Predsjedništva RBiH početkom novembra 1993. godine, na osnovu izbornih rezultata iz 1990. godine, Ivo Komšić, zajedno s Nijazom Durakovićem, Ejupom Ganićem, Stjepanom Kljuićem, Tatjanom Ljuić-Mijatović, Mirkom Pejanovićem, Mirom Lazovićem i Alijom Izetbegovićem, kao predsjednikom, postaje član ratnog Predsjedništva RBiH, tada najvišeg i međunarodno priznatog izvršnog organa Republike Bosne i Hercegovine.Komšić je 1993., tokom rata, bio jedan od inicijatora osnivanja Hrvatske seljačke stranke, kao probosanskohercegovačke alternative nacionalističkim politikama HDZ-a Bosne i Hercegovine.U augustu 2014. godine pokrenuo je sistem "Gradonačelnik odgovara", putem kojeg su ga svi građani Sarajeva mogli neposredno kontaktirati.U njegovom mandatu, tačnije 9. maja 2014., otvorena je obnovljena Vijećnica. Također, Komšić je naslijedio projekt izgradnje žičare koja je tokom njegovog mandata, tačnije 2016., godine počela s obnovom.

Ipak, mnogi su bili nezadovoljni radom Komšića kao gradonačelnika. S obzirom na to da je tada već bio čovjek u poznim godinama, mnogi su mu zamjerali da mu nedostaje energije i kreativnosti za veće poduhvate na ovoj poziciji.Obnova Vijećnice bila je započeta mnogo prije nego što je Komšić preuzeo mandat, a Sarajevska žičara, također projekt koji je ranije započet, nije bila gotova do ljeta 2017., kako je Komšić najavljivao.Također, obećao je, ali tokom mandata nije završio, ni izgradnju biciklističke staze.<h2>Odbrana disertacije</h2>Alija Behmen rođen je 25. decembra 1940. godine u Splitu. Školovao se u Mostaru i Sarajevu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju. Dugo godina je radio na rukovodećim pozicijama u „Željeznicama BiH“ i „Interšpedu“. Radio je i kao profesor na Prometnom fakultetu u Sarajevu te bio saradnik Ekonomskog instituta u Sarajevu.<h2>Hrvat na čelu</h2>U periodu od 2000. do 2002. godine Ivo Komšić bio je na funkciji predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.Od 2006. do 2008. godine bio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.Na mjesto gradonačelnika došao je 2013. godine kao kandidat Socijaldemokratske unije (SDU), čime je postao prvi gradonačelnik koji nije biran uime SDA ili SDP-a, ali i prvi Hrvat na ovoj poziciji od završetka rata.

Jedan od prvih projekata koje je Behmen preuzeo na sebe bila je izgradnja Trebevićke žičare

Svi gradonačelnici Sarajeva (XIII dio): Alija Behmen i Ivo Komšić - mandati u kojima je obnovljena Vijećnica

Krovna kuća evropskog nogometa (UEFA) u petak je kaznila stopera Turske Meriha Demirala s dvije utakmice suspenzije nakon što je pokazivao simbol „Sivih vukova“.Riječ je o desničarskoj ultranacionalističkoj turskoj grupi čiji je ogranak svojevremeno bio uspostavljen i u Bosni i Hercegovini.<h2>Političko nasilje</h2>„Sive vukove“ osnovao je pukovnik Alparslan Turkeš (Turkes) kasnih 1960-ih. Pažnju su privukli tokom političkog nasilja kasnih 1970-ih u Turskoj, kada su se njihovi članovi uključili u urbani gerilski rat s ljevičarskim militantima i aktivistima. Istraživači ih smatraju odgovornim za većinu nasilja i ubistava u ovom razdoblju, uključujući masakr u Marasu u decembru 1978., u kojem je ubijeno više od 100 alevita.Organizacija je dugo bila istaknuti osumnjičenik u istragama protiv duboke države u Turskoj. Među glavnim metama „Sivih vukova“ su neturske etničke manjine kao što su Kurdi, Grci i Armenci, te ljevičarski aktivisti.

BIRN je 2022. godine objavio istraživanje o djelovanju ove grupe u Bosni i Hercegovini koje je trajalo punu deceniju te se ističe da su se pokušali čak i legalno registrirati.Ogranak u BiH osnovao je Husein Čakali (Huseyin Cakalli), bivši student arhitekture u BiH, koji se u međuvremenu vratio u rodnu Tursku.<h2>Bakir kao prijatelj</h2>Čakali je, prema vlastitim riječima, tada ostvario kontakte s pripadnicima Stranke demokratske akcije (SDA) te je istakao da su njegov rad nastavili mladi ljudi čiji rad kontrolira. Čakali je bio među pojedincima koji su dočekali i gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić prilikom posjete Sanhurfi.- U BiH sam prijavljivao „gulenovce“. Zvao sam lokalnu policiju. Oni dođu i pitaju ko je. Neću u Bosni lagati policiju - kazao je tada Čakali u razgovoru za BIRN i dodao da bi volio da su tada „gulenovce“ zatvorili.I, uistinu, izručenja koja je Erdoan očekivao iz BiH, a koje je Bakirova vlast tada pokrenula, zaustavio je Državni sud, koji je ove zahtjeve odbijao navodeći kako Ujedinjene nacije (UN) pokret Gulena nisu zvanično proglasile terorističkim, što je uvjet da ih i BiH smatra takvima. Turski državljani koje je vlast proglasila “gulenovcima” od straha su bježali iz BiH, ne znajući koliki bi pritisak mogao biti u budućnosti.

Pod krinkom humanitarnih akcija, organizacija “Ulku Ocaklari” (Sivi vukovi) u BiH djeluje kao produžena ruka turske politike u BiH s vlastitom ulogom u progonu “gulenovaca” iz BiH.<h2>Društvene mreže</h2>Na Facebook stranici ovog ogranka izvještavalo se od njegovog osnivanja, a ima više od 5.000 pratilaca. Posljednju objavu na Facebooku ogranak je imao 2018. godine. Na svojim stranicama uglavnom su objavljivali izjave lidera organizacije, kao i vijesti koje se tiču turskog utjecaja u BiH.

Čakali je, prema vlastitim riječima, tada ostvario kontakte s pripadnicima

Suspenzija Demirala vratila ih u centar pažnje: "Sivi vukovi" imaju ogranak i u BiH

Crna Gora nakon 11 godina čekanja dobila je IBAR od Evropske unije. IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) predstavlja ocjene koliko je država kandidat ispunila od privremenih mjerila u poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda sloboda i bezbjednost. <h2>Posljednji koraci </h2>Radi se o posljednjim ospežnim reformama na putu ka punopravnom članstvu u EU. Nakon ispunjavanja ovih poglavlja slijedi privremeno zatvaranje svih poglavlja, a sljedeći korak potom je Nacrt ugovora o pristupanju. Njegovo dobivanje je pokazatelj da je država napredovala u oblasti vladavine prava i pravosuđa, te da je spremna za narednu fazu usklađivanja sa standardima EU.Ta mjerila su, između ostalog, u vezi s reformama i imenovanjima u pravosuđu, procesuiranjem ratnih zločina, borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, procesuiranjem napada na novinare i slično.Prema podacima iz Izvještaja o napretku za 2023., uslov za dobijanje IBAR-a bila je izmjena više zakona u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala koje treba da poboljšaju istrage i krivična gonjenja, koje bi rezultirale pravosnažnim presudama.Jasno je da će na evropskom putu upravo stvaranje nezavisnog, efikasnog i transparentnog pravosuđa biti jedan od glavnih izazova s kojim će se suočiti BiH. Upravo se pravosuđe ističe kao jedan od najproblematičnijih aspekata bh. društva. Od 14 prioriteta koje je EU dala Bosni i Hercegovini, tri se odnose na vladavinu prava. Od naše zemlje se zahtijeva unapređenje funkcioniranja pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH, potom jačanje prevencije i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, kao i osiguravanje efikasne koordinacije upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osiguravanje funkcionisanja sistema azila.<h2>Nema ništa</h2>Naša država još nije ispunila nijedan prioritet, pa se tako već mjesecima čeka usvajanje zakona o VSTV-u, sudovima i kontroli granica, a to je tek samo početak pospremanje pravosuđa. No, s obzirom na to da se u mišljenju EU politiziranost pravosuđa navodi kao jedan od najvećih problema, ne treba previše ni iznenaditi što pojedine političke strukture ove reforme maksimalno nastoje izbjeći.<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>Kada su u septembru 2023. godine usvojene izmjene Zakona o VSTV-u, predviđeno je da se za godinu usvoji novi zakon. Venecijanska komisija je dala svoj nacrt ovog zakona, ali vlasti još nisu usvojile potrebne izmjene.Državne vlasti nisu uspjele da usvoje ni Zakon o sudovima, gdje je sporna lokacija, ali i određeni prijenos nadležnosti. U nekim tačkama se čini da je čak došlo i do pogoršavanja situacije.&nbsp;

Dobivanje IBAR-a je pokazatelj da je Crna Gora napredovala u oblasti vladavine prava i pravosuđa

Pravosuđe BiH: I dalje se čeka niz reformi

Crna Gora dobila IBAR, šta to znači BiH: Nezavisno pravosuđe prioritet za članstvo

Bosna šaptom pade. Srbija je ušla u BiH. Sa svojom vojskom. Tiho. Neprimjetno. Bez otpora. Što je najgore, čini se da su dotični kadeti Vojske Srbije za sve imale i dozvole da uđu. Samo eto, odgovorni u BiH, nisu baš mogli pretpostaviti da će obući svoje uniforme. Valjda se očekivalo da u potkošuljama hodaju.<h2>Prebacivanje loptice</h2>Vojska Srbije prvo je u subotu, svega nekoliko dana uoči genocida u Srebrenici defilirala Brantuncem, mjesta udaljenim svega desetak kilometara od mjesta zločina. To niko nije ni primjetio taj dan. Drugi dan kada su defilirali Prijedorom u uniformama Vojske Srbije, na obilježavanju godišnjice Bitke na Kozari, bili su upečatljiviji. I glasniji.Konačno su i bošnjački funkcioneri reagirali. Ili su ih prije mediji natjerali na to. Ministar odbrane Zukan Helez pravdao se da u Prijedoru nije bila Vojska Srbije, nego „samo“ njeni kadeti i sve je objasnio teorijom da je „Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS-a našlo neku zakonsku osnovu da ih pozovu kao učenike, a onda da to prikažu kao vojsku".Željko Komšić kazao je da Predsjedništvo nije dalo dozvolu za ulazak Vojske Srbije u BiH i da je, odmjeren kakav jeste, „riječ o klasičnom aktu agresije“.Bećirović je istakao kako institucije moraju utvrditi ko je odgovoran za ovo te je o svemu obavijestio Šmita, dok se ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković tek u ponedjeljak uspio sabrati te objasniti šta se zapravo zbilo. Veli Konaković da je on dobio depešu u kojoj su najavljeni studenti, kadeti i vojni predstavnici bez naoružanja, te da je istu proslijedio, ali da on ne može vršiti sigurnosne provjere, nego da to mora OSA ako ima potrebe za tim.I tako, dok bošnjački predstavnici trojke u vlasti prebacuju loptu odgovornosti jedan drugome, posljednji incident vjerovatno je do kraja ogolio suštinu njihove vlasti i upravljanja. Oni su, najjednostavnije rečeno, brod bez kormilara. Bez organizacije, bez koordinacije, bez jasnog razumijevanja nadležnosti i, što je najgore, bez očito pretjerane želje za ozbiljnim bavljenjem državom.<h2>Svakom njegovo</h2>Na tu, što nesposobnost, što neorganiziranost, što poslovičnu nezainteresiranost za državu, očigledno su računali i vlastodršci u RS i Srbiji.I napravili genijalnu zasjedu, osramotivši državu Bosnu i Hercegovini.Lideri u Srbiji i RS mogu likovati. SDfA može po običaju lešinariti. A odgovorni iz trojke bi se morali sramotiti, jer se nastavljaju njihovi uporni autogolovi i elemntarno nesnalaženje u vlasti.Mahanje dronovima tu neće puno pomoći.

Na tu, što nesposobnost, što neorganiziranost, što poslovičnu nezainteresiranost za državu, očigledno su računali i vlastodršci u RS i Srbiji

Vojska Srbije nam je ušla "sazad": Kako je defile pokazao svu nesposobnost, neorganiziranost i rasutost vlasti

Neviđen skandal jučer je potresao Bosnu i Hercegovinu, koji nas je podsjetio na one najgore dane iz ratnih vremena. Naime, pripadnici Vojske Srbije prodefilirali su ulicama Prijedora, mjestom u kojem je u posljednjem ratu bestijalno stradalo 3.176 civila, povodom obilježavanja godišnjice Bitke na Kozari. Da stvar bude gora, dan prije toga, uoči godišnjice genocida u Srebrenici, defilovali su Bratuncem, što u subotu gotovo niko nije ni primijetio.I dok su bošnjački politički funkcioneri reagirali paljbom osuda, zabrinutih poruka i najave daljih koraka, postavlja se pitanje kako se ovo uopšte moglo desiti.Prema svemu sudeći, nasamareni su, levatski, svjetski... Naime, prema informacijama "Avaza", o dolasku pripadnika Vojske Srbije upoznati su Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, ali i, navodno, Ministarstvo vanjskih poslova BiH (MVP). Prijavljeno im je bilo da će godišnjici prisustvovati kadeti Vojne akademije Vojske Srbije.I niko od nadležnih, posebno uzimajući u obzir sve agresivnije politike posljednjih mjeseci srbijanskih vlasti prema BiH, nije ni pomislio da bi ti kadeti bh. ulicama mogli hodati u svojim zvaničnim uniformama na kojima se nalazi grb Srbije. Očekivalo se valjda da će se skinuti u potkošulje ili šta već.Bošnjački politički funkcioneri taj dan ostali su zatečeni, jer, dok su srbijanski vojnici marširali duboko unutar teritorije BiH, oni su bili zabavljeni radom u baštama, godišnjim odmorima i vikend-landohanjenjima. Većina će ih se, dakako, tek danas oglasiti, dok odmore.A ako padaju na ovakvim zicerima, onda je potpuno jasno koliko bi bili spremni u slučaju, ne daj Bože, odgovoriti na daleko ozbiljnije i konkretnije udare na državu.&nbsp;

Dok su srbijanski vojnici marširali teritorijom BiH, bošnjački političari bili su zabavljeni godišnjim odmorima i vikend-landohanjenjima

Ušli k'o i 92.

Javnost u Kantonu Sarajevo prilično je uzburkala priča koju je objavio portal blizak SDA o psu koji je uginuo jer mu, navodno, u apoteci koja pripada JU „Apoteke Sarajevo“ i pored recepta nisu htjeli izdati serum protiv ugriza zmije.U ispovijesti osobe koja je potpisana inicijalima, navodi se da se, nakon što je pas ugrizen od zmije na Bjelašnici, obratila Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, ali da su im svi oni kazali kako seruma nemaju.<h2>Potraga za protuotrovom</h2>Na Veterinaskom fakultetu je, kaže, pas zbrinut, ali ni tamo nije bilo seruma, pa joj je dežurni veterinar napisao recept za serum.Serum su, tvrdi se u tekstu, na kraju pronašli u apoteci, ali ga apotekarka navodno nije htjela dati za psa tvrdeći da ne priznanje nalaze veterinara.Navodi se kako je zbog neprimanja seruma pas u konačnici uginuo.No, ubrzo se ispostavilo da u cijeloj priči nešto ne štima. Iz JU „Apoteke Sarajevo“ oglasili su se oštrim saopćenjem. Naveli su da su svi navodi kako njihova službenica nije htjela izdati serum protiv zmijskog otrova netačni, jer ova ustanova ni u jednoj od svojih poslovnih jedinica ni ne drži serum protiv zmijskog ujeda još od 2020. godine. Zbog svega su najavili da će tužiti navedeni medij radi nanošenja poslovne šteta i narušavanja ugleda zbog objave netačnih vijesti.<h2>Poseban režim</h2>Da je ovo tačno potvrdili su nam i iz Ministarstva zdravstva KS. U razgovoru za „Dnevni avaz“ objasnili su kako seruma protiv zmijskog ujeda u Kantonu Sarajeva ima sasvim dovoljno, ali da se on ne izdaje u apotekama.- Seruma ima dovoljno u domovima zdravlja i koristi se za životinje i za ljude. U apotekama ga nema zato što je njegova cijena zaista visoka, u maloprodaji dostiže 750-800 KM i apotekama se ne isplati držati proizvod koji, osim što je skup, mora imati i poseban režim. Mora postojati hladni lanac, mora stajati u frižideru, ne može se vratit, rokovi su mu dosta kratki, do godinu dana. Ne možete ga tek tako izdati ni pacijentu, a da ne znate gdje će ga čuvati i ko će mu ga dati, jer se serum mora davati u kontroliranim uslovima. U domovima zdravlja ga ima i sve zdravstvene ustanove znaju da ukoliko ga trenutno nemaju gdje ga mogu poručiti – pojasnili su iz Ministarstva zdravstva KS.Također navode da se serum ne izdaje u slučaju svakog ujeda, te da mišljenje o tome daju ljekari. Dakle, seruma u Sarajevu ima dovoljno, ali ga ne izdaju apoteke.<h2>Nema razloga za paniku</h2>Iz JU „Dom zdravlja“ KS izvijestili kako građani nemaju razloga za paniku i strah.- Imamo na stanju serum antiviperinum. Imali smo do aprila 2023. godine i u aprilu 2024. godine je istekao datum tih nekih prvih doza. Međutim, mi smo ponovo tokom 2023. godine nabavili dodatnih 12 doza seruma antiviperinum gdje je rok trajanja do aprila 2026. godine. Tih 12 doza raspoređeno je u svih devet domova zdravlja po jedna do dvije doze – naveli su iz JU „Dom zdravlja“ KS

Seruma ima dovoljno u domovima zdravlja i koristi se za životinje i za ljude, pojasnili su iz Ministarstva zdravstva KS

Protuzmijski serum: Nema razloga za brigu

Tragom priče da je pas uginuo jer apotekarka nije htjela da izda protuotrov: Seruma protiv zmijskog otrova ima, ali se ne uzima u apotekama

Pripreme za lokalne izbore uveliko se zahuktavaju, a prema svemu sudeći, posebno zanimljivu utrku bismo mogli imati u Općini Novo Sarajevo. Iako će ključni duel biti između kandidata dvije trojke, ipak i manje stranke, kao i nezavisni kandidati, mogli bi dodatno zakomplicirati situaciju u pojedinim općinama.<h2>Povratak Koldže</h2>Nakon što je i službeno potvrđeno da će Benjamina Karić biti kandidat SDP-a za načelnicu ove općine, jučer je objavljeno da će u utrku ući i Nedžad Koldžo, kao kandidat stranke Naprijed Šemsudina Mehmedovića.

Koldžo je prvi put izabran za načelnika Novog Sarajeva na prijevremenim izborima 2007. godine, a građani su ga još triput uzastopno izabrali za načelnika. S ove pozicije sišao je tek 2020. godine, kada je izgubio od Hasana Tanovića koji je bio kandidat trojke.Nakon toga se priključio stranci koju je osnovao Šemsudin Mehmedović, koji je također bio dugogodišnji član SDA.Uzimajući u obzir dug staž u ovoj općini i jake veze koje bi izgradio, Koldžo će vjerovatno moći računati na respektabilan broj glasova.

S druge strane, druga trojka sastavljena od SDA, SBiH i DF kao svog zajedničkog kandidata već je potvrdila Muamera Bandića, inače člana Stranke za BiH.<h2>Tanovićeva sudbina</h2>Još uvijek nije jasno kakva će odluka biti Hasana Tanovića, aktuelnog načelnika Općine. Tanović je, podsjetimo, 2020. godine izabran kao nestranački kandidat stranaka trojke. U međuvremenu je Tanović odlučio da se pridruži SDP-u, ali je i došao u sukob s lokalnim odborima NiP-a i Naše stranke koji su otvoreno kritizirali njegov rad, tako da je u konačnici trojka praktički pukla u ovoj općini.U konačnici je i SDP pustio Tanovića niz vodu, odlučivši da kandidira Karić za načelnicu. U kuloarima se uveliko špekulira da bi Tanović zbog svega na izbore mogao izaći kao nezavisan kandidat ili čak tražiti podršku neke od postojećih stranaka.

Kako sada stvari stoje, veliki favorit za pobjedu u Novom Sarajevu bit će Benjamina Karić, kako zbog svoje popularnosti, tako i činjenice da će najjače političke organizacije stati iza nje. Neizvjesna bi, međutim, mogla biti borba za drugo mjesto.<h2>Odnos Naše stranke</h2>Također, nije posve izvjesno da će Karić dobiti podršku od cjelokupne trojke, prije svega Naše stranke koja sve otvorenije kritikuje populizam i koketiranje s radikalnom desnicom aktuelne gradonačelnice.&nbsp;

Ipak, s obzirom na to da je slična situacija u Centru gdje je općinski NiP otvoreno ustao protiv aktuelnog načelnika Srđana Mandića iz NS-a, ali radi mira u kući neće izlaziti sa svojim kandidatom, izvjesno je da će Naša u stranku u Novom Sarajevu progutati knedlu i ipak stati iza Karić.

U konačnici je i SDP pustio Tanovića niz vodu, odlučivši da kandidira Karić za načelnicu

Uzbudljiva utrka za načelnika Općine Novo Sarajevo: Benjaminin zicer, Koldžin povratak i neizvjesna budućnost Tanovića

Nema više Maradone koji predribla pet-šest igrača u 70-80 metara, uključujući i golmana, pa postigne najlegendarniji gol svih vremena.Nema više Van Bastenovih voleja u finalu, izvedenih s takvom ku*čevitošću i bezbrižnošću kao da igra termin s rajom. Nema više ni Zidanovih „panenki“ pod prečku Bufonu u finalu, najboljem golmanu svih vremena.Nema više ni onih Karlosovih slobodnjaka, gdje lopta ulazi u gol s 35-40 metara udaljenosti kršeći sve zakone fizike. Zapravo, iz slobodnjaka nema više golova.Kao što nema ni onih likova poput Pola Gaskojna, koji utakmice igraju pijani, Roja Kina koji Halandu starijem (ne ovom današnjem) polomi nogu i okonča karijeru kao osvetu za povredu koju mu je nekoliko mjeseci ranije nanio, nema ni Sliškovića, koji nikad ne dolazi na treninge jer je to „za one koji ne znaju da igraju“, ni Prosinečkog, koji puši dvije-tri kutije cigareta dnevno i opet ostaje najbolji, ni Kaniđe - koji se „roka“ kokainom...Današnji fudbaleri su sve neki fini momci. Svi lijepo odgojeni, istrenirani, trče kao gazele, skaču kao poskoci, žive urednim životima, svi isto izgledaju, žive, pričaju i ponašaju se. Više karaktera doživiš dok ćaskaš s ChatBotom nego dok njih gledaš, Bog te vidio.A i njihova je igra negdje takva, robotska. Bez driblinga, lepršavosti, bez onih mangupskih poteza koji krše sve taktike, norme i stvaraju historijske trenutke. Ne znam za vas, ali meni je ovo Evropsko prvenstvo najdosadnije ikad. Za sada ga možemo pamtiti po - ničemu.Uredu, sada sebi ličim na starce sa svojim patetičnim, dozlaboga napornim nostalgičarskim usklicima: „Fudbal je prije bio bolji“ i „ne znaš ti, sine, kako se nekad igralo“.I nemojte me pogrešno razumjeti, ja nemam nikakve sumnje da bi današnje ekipe devastirale sve one od prije 20, 30, 40 godina.Naime, današnji igrači fizički su jači, brže trče, više skaču, bolje jedu, pametnije treniraju, ne piju, ne puše i svaki njihov korak u životu je pomno nadziran.No, upravo u tome i jeste problem.

Današnji fudbaleri su sve neki fini momci, svi lijepo odgojeni, istrenirani, trče kao gazele, skaču kao poskoci, ne piju, ne puše

Maradona: Preminuo 25. novembra 2020. godine

Fudbal prop'o

Grb RS s dvoglavim orlom i četiri ocila zamijenio je amblem RS baziran na srpskoj trobojki 2006., a „Bože pravde“ 2009. je zamijenila nova himna „Moja republika“.Federacija se druge strane je kao svoja službena obilježja počela koristiti zastavu i grb BiH. Ova rješenja su prihvaćena od građana oba entiteta i na sceni su skoro dvije decenije.<h2>Iracionalna sfera</h2>No, vlasti u RS odavno su ušle u sferu fabričke proizvodnje problema, pa se doslovno iz mjeseca u mjesec smišljaju smicalice i političke akcije koje za cilj imaju dizanje tenzije i pravljenje haosa u BiH, ali uglavnom samo do granice do koje to neće biti krivično utuživo.Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da će se u ovu zakonodavnu instituciju vratiti himna "Bože pravde" i "grb Nemanjića". Da ne razumijete pogrešno, kao urednici nekih medija u BiH, ovo ne znači da će se „Bože pravde“ i „grb Nemanjića“ ponovo usvojiti kao zvanični simboli BiH. To bi zahtijevalo intervenciju Ustavnog suda, visokog predstavnika i moguće krivično gonjenje, a Dodik je dovoljno zabrinut i zbog postojeće optužnice protiv sebe.RS će zadržati i dalje svoje zvanične simbole. No, „nestašni momci“ u RS dosjetili su se pozvati „Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama“ sa Srbijom kako bi u institucije Republike Srpske unijeli zvanična obilježja susjedne države Srbije. <h2>Simboli Srbije</h2>Upravo pozivanjem na ove veze, vlasti u RS se nadaju uvesti simbole druge države u institucije bez da za to moraju nositi sankcije.Kakve to u konačnici implikacije proizvodi u praksi. Prije svega, to je nastavak Dodikove politike proizvodnje haosa radi proizvodnje haosa i održavanja tenzije u zemlji kroz podrivanje institucija i omalovažavanja RS.No, postoji tu i drugi, mnogo podmukliji cilj. U skladu sa Vulinovim proklamovanim ciljom o stvaranju „srpskog svetsa“ i nedavno usvojene Deklaracije na svesrpskom saboru gdje se između ostalog kao cilj postavlja „ujedinjavanje svih srpskih zajednica u regiji u koherentnu sferu utjecaja, bez obzira na postojeće političke granice“, unošenje simbola Srbije u institucije RS je korak ka tom cilju – da iako Srbija i RS ostaju dvije odvojeno administrativne jedinice, u zakonskom, političkom i simboličkom smislu se učini sve da one praktično izgledaju kao jedno.<h2>&nbsp;Tihićeva apelacija</h2>Po osnovu apelaciju koju je podnio bivši predsjednik SDA Sulejman Tihić, grb i zastava Federacije, kao i grb i himna „Bože pravde“ Republike Srpske proglašeni su neustavnim 31. marta 2016. zbog kršenja odredbe o konstitutivnosti tri naroda u oba entiteta. Ipak, za zastavu Republike Srpske, trobojku crven-plavo-bijelo, zaključeno je da ne diskriminira Bošnjake i Hrvate, &nbsp;jer se radi o zastavi u kojoj su zastupljene panslavenske boje koje su karakteristične za istoriju slovenskih naroda, među kojima su i konstitutivni narodi u&nbsp;Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Unošenje simbola Srbije u institucije RS je korak ka realizaciji ideje „srpskog sveta“


Hoće li simboli Srbije ući u institucije RS? 


U ulicama Halida Kajtaza i Tešanjskoj radovi na Prvoj transverzali su odavno zamrli. Nema ni radnika ni mašine. No, na ruti je i dalje nelegalna poluruševna šupa koja do dana današnjeg nije uklonjena.Kada dođete do šupe očekuje vas sablazan prizor. Prostor je ispunjen raznovrsnim smećem, razbijen staklom i špricama, nesnosno zaudara i potencijalni je izvor zaraznih bolesti. Pored je parkiran i automobil koji je dupke popunjen raznovrsnim stvarima.<h2>Novi stanari</h2>Šupa, naime, odnedavno ima i nove stanare, što dokazuje i odjeća i obuća koju zatičemo na licu mjesta. Kako nam u razgovoru ističu dvije sustanarke koje žele da ostanu anonimne, već danima žive u strahu za svoju sigurnost i ne mogu noću spavati.- Tu se uselila jedna romska porodica, njih tu ima ukupno osmero. Spavaju u automobilu, borave u toj srušenoj kući. Drogiraju se, mislim da je heroin u pitanju, jer sam vidjela šprice. Po cijelu noć odvrću muziku, galame, lupaju, jutros je buka trajala do 7 ujutro. Jedan od njih je jutros razbio šoferšajbu na automobilu, pogledajte razbijeno staklo. Zovnemo policiju, oni ih samo zapišu, smire se malo i onda nastave po istom. I tako iz dana u dan – govori nam potresena sugrađanka.

Njena komšinica navodi da sedmicama već pozivaju nadležne, ali da niko ništa ne čini.<h2>Pozivaju nadležne</h2>- Obratili smo se Općini Centar, ali oni se peru od bilo kakve odgovornosti. Kažu da su nemoćni i da je ova kuća u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo. Iz Direkcije kažu da oni tu ne mogu ništa i da nemaju ovlasti da uklanjaju smeće, da je to na Kantonu. Pa ko je ovdje lud više? Molim vas medije da učinite nešto po ovom pitanju, mi navečer ne smijemo mirno zaspati od buke, a bojimo se zaraze, pa pogledajte na šta to liči, smrad se bukvalno do naših kuća osjeti – ističe naša sagovornica.Ipak, sve ovo izgleda da previše ne uzbuđuje nadležne u Sarajevu. Umjesto transverzale, građani su u centru grada dobili ruševine, gomilu smeća, zarazu i teror od nelegalnih naseljenika u nelegalnom objektu. A put neka čeka.<h2>Ko je lud?</h2>Iz Općine Centar prethodno su kazali za "Avaz“ kako je problem spornog objekta pravno riješen, no teško da će te taj utisak steći kad dođete na teren.- Za objekt u ulici Tešanjska broj 15 je završen postupak eksproprijacije, naknada vlasnicima nekretnine je određena u sudskom postupku – kazali su prethodno iz Općine Centar.

Navečer ne možemo spavati od buke, a bojimo se i zaraze, pa pogledajte na šta to liči – kaže jedna od stanarki ulice

Automobil pretrpan stvarima i razbijeno staklo

Zastrašujući prizor u centru Sarajeva, mještani u strahu: Umjesto transverzale, smeće, zaraza i smrad

Na današnjoj izbornoj sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu (UNSA) bira se novi rektor. Kandidati za ovu funkciju su prof. dr. Almira Hadžović-Džuvo, redovna profesorica na Medicinskom fakultetu, i prof. dr. Tarik Zaimović, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.<h2>Ambicija kao Mont Everest</h2>Uzimajući u obzir Zaimovićevu dosadašnju karijeru i mnoge kompromitacije, zapanjuje njegova hrabrost da uopće cilja na ovu poziciju. Kako smo ranije objavili, Zaimović je, prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao „Dnevni avaz“, ranije dobio otkaz u Razvojnom programu Ujedinjenih naroda (UNDP) zbog svojih radikalnih stavova i izjava koje je davao. Sada donosimo nove detalje o postupcima kandidata za rektora UNSA-e, koji se nije libio zloupotrebljavati svoju moć radi obračuna s ljudima koji mu nisu bili po volji.Ambicije Zaimoviću nikada nije nedostajalo. Tako je, prije kandidature za rektora, već dva puta pokušavao da bude dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, no, ogromna većina njegovih kolega nije ni pomišljala da njega izabere na tu poziciju.Zaimović im to neće zaboraviti. Tako je, došavši na poziciju prorektora za finansije UNSA-e, fakultetima osporio isplatu prema ugovorima o djelu i autorskom honoraru za projekte koje finansiraju strani donatori. Iako Rektorat nikada nije donio pismenu odluku o tome, Zaimović im je po „slobodnom tumačenju“ saopćio da se svi angažmani profesora moraju uračunati u plaće, što je značilo da su fakulteti morali plaćati poreze i doprinose na pune plaće i na sve honorarne angažmane, a koji iznose oko 70 posto neto plaće. Kasnije se ispostavilo da Zaimovićeva uputa nema zakonsko uporište, tj. da su fakulteti bespotrebno platili desetine hiljada maraka nameta više nego što je bilo potrebno.Da apsurd bude veći, Sveučilištu u Mostaru je federalni ministar finansija odobrio plaćanje prema ugovoru o djelu za dodatne angažmane, no, ono što je važilo u Mostaru, zahvaljujući Zaimovićevoj finansijskoj „stručnosti“ ili nekim drugim motivima, nije važilo i u Sarajevu. <h2>Dugogodišnji pritisak</h2>Tokom Zaimovićevog mandata Ekonomski fakultet doživio je nekoliko inspekcijskih nadzora, bio je predmet čak i istrage Tužilaštva, izuzimala se i dokumentacija s fakulteta...Pošto ni to nije bilo dovoljno, Rektorat je poslao i dvije interne revizije na Ekonomski fakultet. Sve je završeno identičnim epilogom - nisu utvrđene nikakve nezakonitosti.Iako je ove odluke morao odobravati rektor, izvori „Avaza“ s Ekonomskog fakulteta ističu da nemaju nikakve sumnje da je iza svega stajao Zaimović, koji je na ovaj način pokušao da se sveti i „disciplinira“ fakultet koji ga nije htio postaviti za dekana. A prosudite sami koliko takva osoba ispunjava moralne kriterije da bude rektor Univerziteta.<h2>Sklon nestašlucima</h2>I u samom procesu za izbor rektora Zaimović je već prekršio konkursnu proceduru tako što je dekanima slao privatne poruke kako bi predstavio svoj program, iako bi se to smjelo isključivo raditi na sjednici Senata. Zaimović nije bio ni dobar student, pa je studij koji je upisao 1991. završio tek deset godina kasnije. U zvanje asistenta primljen je s prosjekom od tek 7,6, iako je bio propisan prosjek od minimalno 8,0.

Danas sjednica Senata, ko ima više šanse, Hadžović-Džuvo ili kompromitirani Zaimović

Ljut što nije izabran za dekana Ekonomije: Zaimović se svetio kolegama

Dodik je jučer ponovo našao način da uzburka duhove. Zastupnici u Narodnoj skupštini RS raspravljali su o nekakvom dokumentu o „mirnom razdruživanju“ RS i Federacije Bosne i Hercegovine, a koji će, kako kažu, ponuditi i FBiH.E, sad, dok će mnogi s pravom pozvati na uzbunu i upozoriti na ovaj, još jedan Dodikov otvoreni udar na državu, skrenimo pažnju na onu staru, a vječito tačnu - da je vrag u detaljima.Naime, u političko-pravnim poslovima do mile volje možete usvajati razne deklaracije, sporazume i rezolucije. Oni mogu imati veliki i simbolički karakter, no nešto postaje obaveza tek kad bude usvojeno u formi odluke ili zakona.A to je linija po kojoj Dodik, sa svom svojom težinom, godinama ublehaški pleše. Naime, u prvom slučaju, ta stvar je zakonski neobavezujuća i zakonska krivica je upitna. U potonjem slučaju pak izlažete se cijelom nizu ozbiljnih posljedica, poput člana 156. Krivičnog zakona koji to tretira kao udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.A Dodik vam je nešto poput momka koji govori da je mnogo jak, da će prebiti ovog ili onog (doduše, Dodik to zaista nerijetko i govori) i da mu niko ništa ne može. I, uistinu, njegove riječi mnoge možda mogu i prepasti, neko ga možda i ozbiljno shvata, no u praksi ostaje činjenica da on nikako da se pobije, nego sve ostaje na praznim riječima i prijetnjama.Naravno, da ne bi izgledao kao mlakonja, Dodik glumi da nešto i radi, pa dijeli snimke svojih sparinga i treninga koji mnoge zabrinu, tj. deklaracija i sporazuma, samo nigdje te stvarne borbe, odnosno tog direktnog poteza sa zakonskom težinom, odluke o proglašenju nezavisnosti.Čuj, molim te, ponudit će Federaciji sporazum o razdruživanju. Čega se lik dosjetio, hej!Nije valjda da se boji jednostranog pokušaja otcjepljenja, kao u slučaju neprovođenja odluke visokog predstavnika, zbog čega je završio na optuženičkoj klupi. Pa onda pokunjeno pristao da izađe na izbore prema Šmitovim, nametnutim odlukama.

Sarajevo daje rekordan iznos za doček Nove godine: Vrijedi li izdvajati 800.000 KM, nastupa i Severina

Dovoljno je bilo jedno "izvini"

Od Jelavića i Mamića do Galića: Dvojno državljanstvo karta za bijeg od pravde

Apsurdne odredbe Krivičnog zakona FBiH koje ubijaju privredu: Može li vlasnik privatnog preduzeća krasti samog sebe

Svi gradonačelnici Sarajeva (XIII dio): Alija Behmen i Ivo Komšić - mandati u kojima je obnovljena Vijećnica

Suspenzija Demirala vratila ih u centar pažnje: "Sivi vukovi" imaju ogranak i u BiH

Crna Gora dobila IBAR, šta to znači BiH: Nezavisno pravosuđe prioritet za članstvo

Vojska Srbije nam je ušla "sazad": Kako je defile pokazao svu nesposobnost, neorganiziranost i rasutost vlasti

Ušli k'o i 92.

Tragom priče da je pas uginuo jer apotekarka nije htjela da izda protuotrov: Seruma protiv zmijskog otrova ima, ali se ne uzima u apotekama

Uzbudljiva utrka za načelnika Općine Novo Sarajevo: Benjaminin zicer, Koldžin povratak i neizvjesna budućnost Tanovića

Fudbal prop'o

Hoće li simboli Srbije ući u institucije RS?

Zastrašujući prizor u centru Sarajeva, mještani u strahu: Umjesto transverzale, smeće, zaraza i smrad

Ljut što nije izabran za dekana Ekonomije: Zaimović se svetio kolegama

Evo, baš smo se prepali!

Sarajevo daje rekordan iznos za doček Nove godine: Vrijedi li izdvajati 800.000 KM, nastupa i Severina

Dovoljno je bilo jedno "izvini"

Od Jelavića i Mamića do Galića: Dvojno državljanstvo karta za bijeg od pravde

Apsurdne odredbe Krivičnog zakona FBiH koje ubijaju privredu: Može li vlasnik privatnog preduzeća krasti samog sebe

Svi gradonačelnici Sarajeva (XIII dio): Alija Behmen i Ivo Komšić - mandati u kojima je obnovljena Vijećnica

Suspenzija Demirala vratila ih u centar pažnje: "Sivi vukovi" imaju ogranak i u BiH

Crna Gora dobila IBAR, šta to znači BiH: Nezavisno pravosuđe prioritet za članstvo

Vojska Srbije nam je ušla "sazad": Kako je defile pokazao svu nesposobnost, neorganiziranost i rasutost vlasti

Ušli k'o i 92.

Tragom priče da je pas uginuo jer apotekarka nije htjela da izda protuotrov: Seruma protiv zmijskog otrova ima, ali se ne uzima u apotekama

Uzbudljiva utrka za načelnika Općine Novo Sarajevo: Benjaminin zicer, Koldžin povratak i neizvjesna budućnost Tanovića

Fudbal prop'o

Hoće li simboli Srbije ući u institucije RS?

Zastrašujući prizor u centru Sarajeva, mještani u strahu: Umjesto transverzale, smeće, zaraza i smrad

Ljut što nije izabran za dekana Ekonomije: Zaimović se svetio kolegama

Evo, baš smo se prepali!