Stiven Levicki u petak je održao predavanje na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Levicki je direktor Centra za latinoameričke studije "David Rockefeller“ na Harvardu. Njegova istraživanja fokusiraju se na demokratizaciju i autoritarizam, političke stranke te slabe i neformalne institucije. S Danielom Ciblatom (Ziblatt) je autor knjige "Kako demokratije umiru" (How Democracies Die), bestselera lista „New York Times“, koja je prevedena na 25 jezika, a upozorava na opasnost koju za američku demokratiju predstavlja Donald Tramp (Trump).S profesorom Levickim razgovarali smo o Donaldu Trampu i predstojećim američkim izborima, stanju demokratije u svijetu, slabostima bh. konsocijacijskog modela, te dubinskoj transformaciji koja se dešava u američkom društvu.<h2>Autokratska prijetnja</h2>Nakon prve predsjedničke debate između Donalda Trampa i Džoa Bajdena (Joe Biden) mnogi misle da Tramp ima velike šanse da ponovo bude izabran za predsjednika SAD. Šta bi to značilo za SAD i ostatak svijeta?- Trampove šanse su 50:50. Ankete su blizu. Bilo bi užasno za demokratiju Sjedinjenih Država, ali i svijeta. Kada je izabran 2016., bilo je jasno, prema njegovoj retorici, čak i tokom kampanje, da je opasnost. Tada se Amerikancima možda moglo oprostiti što nisu shvatili da je on autokratska prijetnja. Ali nakon 2020. i pokušaja da ukrade izbore i izvede de facto državni udar, svi Amerikanci moraju biti svjesni da je Tramp autokratska figura te da će, ako ga izaberemo opet, to biti naša kolektivna krivica.Tramp će biti mnogo gori u drugom mandatu nego što je bio u prvom. Vladat će, vjerovatno, slično kao Viktor Orban u Mađarskoj. Tramp je izuzetno ljut zbog prošlog poraza, 2016. nije očekivao da bude predsjednik, nije imao iskustva, nije imao tim, a nije imao ni plan. Ali sada ima plan i on je vrlo autokratski. On otvoreno govori glasačima da namjerava da upotrijebi državu za obračun s političkim protivnicima. Mislim da ćemo imati otvoreni pokušaj autokratije, što će imati veliki utjecaj na ostatak svijeta. Autokrati širom svijeta će gledati njegov primjer i reći - pa, ako predsjednik SAD može hapsiti novinare i koristiti vojsku protiv demonstranata i hapsiti neprijatelje, mogu i ja.Je li zaista moguće da američki predsjednik hapsi novinare?- Ono što zasigurno može ministarstvo pravde jeste da pokrene istrage protiv kritičara. Kaže da će to uraditi i drugi republikanci. Ja nemam razloga da vjerujem da to neće biti tako. Sreća je što je pravosuđe u SAD i dalje najvećim dijelom nezavisno. Tako da vjerovatno niko neće završiti u zatvoru, ali mnogi će možda morati potrošiti bogatstvo na advokata te godine nerava i vremena suočavajući se s procesima i sjedeći po sudnicama, što bi u najgorem slučaju moglo uvesti autocenzuru u društvo.Šta bi njegova pobjeda značila za ostatak svijeta?Mislim da bi to bila katastrofa za ostatak svijeta. Godine 2016. Tramp nije bio dovoljno spreman da uništi NATO, no ovaj put bi mogao biti mnogo odlučniji. To bi bila ogromna pobjeda za Putina, a mislim da bi Evropska unija bila ostavljena sama da se bori protiv Putina. To bi moglo značiti i rusku pobjedu u ratu.<h2>Bjelački strah</h2>Kako smo uopće došli od Ronalda Regana u Republikanskoj stranci, koji je poručivao Gorbačova „Srušite ovaj zid“, do Donalda Trampa, koji hvali autokrate poput Putina, a kao glavne neprijatelje označava demokrate?- Republikanci su prošli ogromnu transformaciju, od stranke desnog centra, ali liberalno-demokratske stranke koja je podržavala slobodnu trgovinu, internacionalizam i imigraciju, do etnonacionalističke stranke, kakve su vama dobro poznate na Balkanu. Ja bih rekao i da su oni otvoreno antiliberalna i autokratska stranka. U mojoj posljednjoj knjizi „Tiranija manjine“ dio se odnosi na to i moj argument je da je to posljedica reakcija bjelačkog stanovništva na činjenicu da SAD postaju multirasna demokratija.Možete li biti precizniji, šta mislite pod tim?- SAD ne samo da su osnovali bijeli kršćani, oni su dominirali u svakom aspektu ekonomije, politike, društva, kulture punih 200 godina. I onda, krajem 20. stoljeća, u samo jednoj ili dvije generacije, dva stoljeća stara hijerarhija na kojoj je počivala Amerika je izazvana. Imali smo afroameričkog predsjednika, broj nebijelih zastupnika u Kongresu se učetverostručio, ako gledate reklame, filmove, muziku, sudije, dekane univerziteta, vidjet ćete da se etnička struktura promijenila. Mnogi bijeli kršćani osjećaju da im je njihova zemlja u kojoj su odrasli i koja je bila njihova sada oduzeta. I ovo što imate sada je agresivna i, nažalost, antidemokratska reakcija na sve to.<h2>Užasan sistem</h2>Bosna i Hercegovina se, prema indeksu demokratičnosti, uglavnom označava kao hibridni režim, što se opisuje kao ishod nedovršene tranzicije iz autoritarnog sistema u demokratiju. Naravno, Dejtonom je BiH nametnut posebni, konsocijacijski oblik demokratije i ono što karakterizira našu državu posljednje tri decenije je dominantna vladavina etnonacionalističkih elita, ne samo nad državom nego i cjelokupnim društvom. Šta značiti boriti se za demokratiju u takvom sistemu?- Građani BiH moraju znati da je demokratija nesavršena, da ona često pravi haos, stvara mnoge probleme, ali da je bolja od svih alternativnih sistema. Mi često budemo frustrirani demokratijom i mislimo da, ako bismo imali nešto alternativno, da bi stvari bile bolje. Ali to nikad nije tačno, autokratija skoro uvijek završi u daleko gorem stanju. Demokratija nam daje slobodu da govorimo, čitamo i radimo šta hoćemo, što bismo trebali cijeniti, i daje nam mogućnost da mirno smijenimo vlasti. BiH ima unikatan sistem vlasti podjele između etničkih elita i to je jedan haos koji skoro nikad ne funkcionira kako treba. Imate skoro uvijek kao rezultat previše neefikasnosti, previše korupcije, previše administracije i države, imate previše ljudi koje finansira država i, što je najgore, imate zamrznuti etnički konflikt. To je grozan sistem, osim onoga što je bilo prije njega, a to je rat. Jedina dobra stvar konsocijalizma je što je donio mir. Ali to ne može trajati zauvijek. BiH mora proći tranziciju od konsocijacijskog sistema koji je zaustavio rat do demokratičnijeg sistema koji dozvoljava ljudima da se organiziraju i djeluju politički izvan etničkih linija. Ali za to će biti neophodna smjena generacija političara u cijelom regionu i ulazak u postnacionalističko doba, gdje će politički lideri početi razmišljati izvan nacionalističkih odgovora.<h2>Multipolarni svijet</h2>S rušenjem Berlinskog zida 1989. mnogi su bili optimisti da će liberalna demokratija zapravo postati globalni poredak, Fukujama je čak najavljivao i „kraj historije“. Ipak, umjesto toga, širenje demokratije je zaustavljeno, a posljednjih godina čak imamo i njeno opadanje u svijetu. Zašto se to desilo?- Mislim da smo bili preoptimistični u devedesetim. Nije bilo razloga da vjerujemo da će cijeli svijet biti demokratski. Devedesete su bile specifično vrijeme u kojem su SAD i Evropa bile dominantna ekonomska, vojna i ideološka sila u svijetu. Rusija je bila u haosu, Kina se tražila... I u tom periodu broj demokratija u svijetu se udvostručio. Zemlje koje nikad nisu bile demokratične odjednom su postajale demokratije. Očekivali smo da se ona etablira, no to se nije desilo. Istina je da posljednjih godina imamo pad demokratije u svijetu, no 84 država u svijetu su većinski demokratske. To je i dalje više nego što smo imali devedesetih. Svijet je danas mnogo kompleksniji, autokrati širom svijeta nastoje regrutirati vlade i okrenuti ih prema Rusiji i Kini, nemamo liberalnu hegemoniju kao u devedesetim. U vezi s tim, nisam preveliki pesimista, ali ono što je činjenica jeste da ćemo živjeti u multipolarnom svijetu.

Ako pobijedi, Tramp će biti mnogo gori u drugom mandatu nego što je bio u prvom

Levicki: Pobjeda Trampa bi bila katastrofa za ostatak svijeta 

Stiven Levicki, ugledni profesor s Harvarda, za "Dnevni avaz": Tramp će hapsiti kritičare

Grozan teroristički napad u subotu se desio u Srbiji, kada je Miloš Žujović, koji se povezuje s vehabizmom, ispred Ambasade Izraela iz samostrela u vrat pogodio pripadnika Žandarmerije Miloša Jevremovića. Naravno, stvarna meta napada je bila Izraelska ambasada, do koje napadač nije uspio stići, a iza napada je stajala grupa vehabija iz susjedne države, među kojima je bio i državljanin BiH.Kako se moglo očekivati, vlast u Srbiji nije propustila priliku da napad iskoristi za svoje političke ciljeve, pa je predsjednik ove države Aleksandar Vučić kazao, između ostalog, i da iza napada možda direktno stoji činjenica da je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici protiv koje se, kako je poznato, grčevito borio.Iako se napad, srećom, nije desio u BiH, činjenica da iza njega stoje muslimanski radikali najgora je stvar koja se može desiti za bošnjački narod u ovom trenutku. Nema nikakve sumnje da će svi zlonamjernici i nacionalisti iz srpskog i hrvatskog korpusa koristiti svaki vid radikalizma među muslimanima i Bošnjacima na ovim prostorima kao sredstvo da na njih bace ljagu, političke ih oslabe i u očima Evrope i Zapada označe kao sigurnosni i civilizacijski problem.No, ako žele da izbjegnu crnu sudbinu, Bošnjaci se sami moraju obračunati sa svojim radikalima. Uistinu, posljednjih godina bujaju razne vehabijske grupe, samoprozvani šejhovi i učenjaci koji im pripadaju postali su zvijezde koje okupljaju desetine hiljada fanova, a prijetnje, pozivi na nasilje i obračun s neistomišljenicima redovan su repertoar među ovim grupama.Pokušaj vlasti u Srbiji da teroristički napad iskoriste da krivicu svale na BiH i Rezoluciju o genocidu jasno pokazuje šta nam radikalne grupe kao narodu mogu donijeti - metu na čelo.No, s druge strane, ako Srbija ima dokaze da je bh. državljanin koji je priveden u Srbiji bio dio struktura ubijenog teroriste, onda ga moraju i procesuirati, a ne deportirati u BiH.

Pokušaj vlasti u Srbiji da krivicu svale na Bošnjake jasno pokazuje da takve radikalne grupe bošnjačkom narodu crtaju metu na čelo

Ko Bošnjacima podmeće terorizam

Emina Hodžić, učenica drugog razreda "Richmond Park School“ u Sarajevu, nije tinejdžerica kakve srećete svaki dan. U aprilu ove godine je na Naučnoj olimpijadi osvojila srebrenu medalju za svoj revolucionarni projekt “SafeTrack”.&nbsp;Ovaj inovativni sistem s vještačkom inteligencijom detektira nesreće u realnom vremenu i automatski preusmjerava saobraćaj kako bi se poboljšala sigurnost na putevima. Svojom stopom tačnosti od 99 posto, “SafeTrack” identificira i potencijalne opasnosti na putu i procjenjuje vjerovatnoću nesreća, klasificirajući ih po ozbiljnosti. <h2>Tehnologija i ekonomija</h2>No, tehnologija i izumi nisu jedino što privlači sedamnaestogodišnju Eminu. Osim tehnologije i uporedo sa školskim obavezama, stigla je da se bavi i proučavanjem ekonomije. Tako je ove godine drugi put zaredom pobijedila na Ekonomskoj olimpijadi 2024 (EO), u konkurenciji blizu 600 učenika iz cijele Bosne i Hercegovine. Ovo je njena druga pobjeda zaredom, s obzirom na to da je prvu pobjedu na EO ostvarila kao učenica prvog razreda Srednje mješovite škole “Zijah Dizdarević”, koju je tada pohađala u rodnoj Fojnici.U razgovoru za "Dnevni avaz“ Emina Hodžić kaže da se osjeća izuzetno ponosno i ispunjeno nakon osvajanja prvog mjesta na Ekonomskoj olimpijadi, i to drugi put.

- Ovo priznanje mi je velika čast i potvrda napornog rada i truda koji sam uložila. Također, zahvalna sam jer su me ovo takmičenje i ova pobjeda dodatno motivirali da nastavim razvijati svoje vještine i znanje u ekonomiji - navodi Hodžić.<h2>Raspoređivanje vremena</h2>U svemu joj je, kako kaže, najveći izazov bilo učinkovito raspoređivanje vremena i održavanje visokog nivoa koncentracije tokom takmičenja.- Da bih se nosila s tim, kreirala sam detaljan plan koji mi je omogućio da se fokusiram na ključne zadatke i da racionalno rasporedim vrijeme. Pronalazila sam trenutke za kratke pauze kako bih ostala fokusirana - ističe Hodžić.Navodi kako je, uz konkretna znanja iz ekonomije, kroz ovo takmičenje stekla brojne vještine, među kojima su analitičko razmišljanje, sposobnost brzog donošenja odluka i efikasno rješavanje problema.- Ove vještine su mi neprocjenjive jer će mi pomoći u daljnjem obrazovanju i budućoj karijeri, posebno u području ekonomije i poslovanja. Željela bih zahvaliti profesorima za njihovu nesebičnu podršku i smjernice tokom priprema. Njihovo znanje i savjeti bili su neprocjenjivi. Također, željela bih posebno zahvaliti svojoj porodici koja je uvijek bila uz mene, pružala mi neizmjernu podršku i vjerovala u moje sposobnosti - kaže Hodžić.<h2>Upornost ključna</h2>Svojim vršnjacima u BiH savjetuje da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti.- Ključno je biti uporan, raditi marljivo i ne odustajati pred izazovima. Također, bitno je imati dobar plan i pripreme te koristiti sve dostupne resurse. I na kraju, uživajte u procesu učenja i takmičenja, jer to je prilika za lični i profesionalni rast - navodi Emina Hodžić.

Drugu godinu zaredom pobijedila na Ekonomskoj olimpijadi u BiH

Emina Hodžić: Prilikom dodjele nagrade na Ekonomskoj olimpijadi

Emina Hodžić, bosansko čudo od djeteta: Izumila uređaj za sprečavanje nesreća, a ide joj i ekonomija

U vikend dvobroju čitajte ekskluzivni intervju sa Stivenom Levickim (Steven Levitsky), direktorom Centra za latinoameričke studije „David Rockefeller“ na Univerzitetu u Harvatdu Harvardu.. S Danielom Ciblatom (Ziblatt) je autor knjige "Kako demokratije umiru" (How Democracies Die), bestselera lista "New York Times“, koja je prevedena na 25 jezika, a upozorava na opasnost koju za američku demokratiju predstavlja Donald Tramp (Trump).S profesorom Levickim razgovarali smo o Donaldu Trampu i predstojećim američkim izborima, stanju demokratije u svijetu, slabostima bh. konsocijacijskog modela, te dubinskoj transformaciji koja se dešava u američkom društvu.Levitski u razgovoru za "Avaz“ ističe da bi pobjeda Trampa u SAD bila prijetnja za cijelu demokratiju u svijetu.- Trampove šanse su 50:50. Ankete su blizu. Bilo bi užasno za demokratiju Sjedinjenih Država, ali i svijeta. Kada je izabran 2016., bilo je jasno, prema njegovoj retorici, čak i tokom kampanje, da je opasnost. Tada se Amerikancima možda moglo oprostiti što nisu shvatili da je on autokratska prijetnja. Ali nakon 2020. i pokušaja da ukrade izbore i izvede de facto državni udar, svi Amerikanci moraju biti svjesni da je Tramp autokratska figura te da će, ako ga izaberemo opet, to biti naša kolektivna krivica. Tramp će biti mnogo gori u drugom mandatu nego što je bio u prvom. Vladat će, vjerovatno, slično kao Viktor Orban u Mađarskoj. Tramp je izuzetno ljut zbog prošlog poraza, 2016. nije očekivao da bude predsjednik, nije imao iskustva, nije imao tim, a nije imao ni plan. Ali sada ima plan i on je vrlo autokratski. On otvoreno govori glasačima da namjerava da upotrijebi državu za obračun s političkim protivnicima. Mislim da ćemo imati otvoreni pokušaj autokratije, što će imati veliki utjecaj na ostatak svijeta. Autokrati širom svijeta će gledati njegov primjer i reći - pa, ako predsjednik SAD može hapsiti novinare i koristiti vojsku protiv demonstranata i hapsiti neprijatelje, mogu i ja – kaže Levitski.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

Mislim da ćemo imati otvoreni pokušaj autokratije, što će imati veliki utjecaj na ostatak svijeta - kaže Levicki

Sutra u "Dnevnom avazu" čitajte intervju sa Stivenom Levickim: "Tramp ima autokratski plan"

Evropska unija (EU) i formalno je otvorila pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, što je značajan preokret u procesu proširenja. Takav bi korak bio nezamisliv prije tri godine, kada je EU upozoravala da jedino zemlje zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva, a ostale države iz istočnog susjedstva imaju samo "evropske aspiracije". Ruska agresija na Ukrajinu sve je promijenila. Sada su Ukrajina i Moldavija ne samo ušle u paket proširenja, gdje je sada deset država, nego su i pretekle Kosovo, BiH, Albaniju, pa čak i Sjevernu Makedoniju, koja je na put prema EU krenula i prije Hrvatske, a još nije pošteno ni otvorila pristupne pregovore.<h2>&nbsp;Značajan korak</h2>Značajan korak ka Evropskoj uniji napravila je i Crna Gora. Jučer je počela međuvladina konferencija Evropske unije i Crne Gore, na kojoj treba biti usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR). Uz&nbsp;IBAR, crnogorskoj vladi u Briselu bit će predstavljena završna mjerila za zatvaranje poglavlja koja bi vodila kraju pregovaračkog procesa za ulazak u EU. Drugim riječima, Crna Gora svoje procese pridruživanja bi na taj način počela privoditi samom kraju.Naša zemlja je dobila tek zeleno svjetlo za otvaranje pregovora - na koje još čeka da počnu. S druge strane, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija su u procesu pregovaranja.„BiH je šampion evropskih integracija“, uskliknuo je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u martu nakon što je Evropsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora za članstvo BiH u Evropskoj uniji.<h2>&nbsp;Tri zakona</h2>No, u stvarnosti bi naša država mogla biti šampion evropskih integracija, jedino ako bi igrala u ligi od dva tima, s tim da je onaj drugi Kosovo koje je tek u fazi aplikanta. Naime, sve druge države u Evropskoj uniji koje uopće imaju interes postati članice ove organizacije su daleko ispred BiH, a da stvar bude gora, gledajući strogo prema kriterijima, jedino bi Crna Gora imala šanse da u dogledno vrijeme postane članica EU.Da stvar bude još gora, i zeleno svjetlo za početak pregovora naša država je dobila uz dobrano gledanje kroz prste i traženje minimuma da se, umjesto 14 prioriteta koji su bili postavljeni još 2019., a koji do danas nisu ni približno ispunjeni, usvoje svega tri zakona.U međuvremenu, umjesto evropskog zamaha, kako se najavljivalo, Vijeće ministara je tri mjeseca zapravo stagniralo, bivajući još jednom žrtva ucjena i zahtjeva Milorada Dodika, pa tako još ni budžet nije usvojen za ovu godinu.Trojka na državnom je, jasno, sve karte bacila na evropski put BiH i treba im bilo kakav uspjeh, kako bi u očima glasača očuvali barem malo kredibiliteta. No, problem je što tog uspjeha nema, a čak ni svoje koalicione partnere nisu uspjeli uvjeriti u evropski put.<h2>1,8 milijardi eura</h2>Koliko BiH s trenutnom vlašću izgleda očajno na evropskom putu, govori i činjenica da naša država, prema Planu rasta EU, treba da dobije 1,8 milijardi eura koje su na čekanju. Naime, za prvu tranšu neophodan je Zakon o budžetu institucija BiH koji još nije usvojen.

U stvarnosti bi naša država mogla biti šampion evropskih integracija, jedino ako bi igrala u ligi od dva tima, s tim da je onaj drugi Kosovo


BiH na začelju u pogledu pristupa EU: Zašto se građani varaju

Glavni grad Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci potresaju brojni zločini – pucnjave, ubistva, bombaški napadi postali su gotovo sedmični događaj na sarajevskim ulicama.Nadležni, na čelu s ministrom Admirom Katicom, od svega uglavnom peru ruke i javnosti nude nemušta objašnjenja i statističke podatke koji tobože pokazuju kako je sigurnosna situacija u glavnom gradu sve bolja i bolja.Ipak, da nešto ozbiljno ne štima s organima reda u Kantonu Sarajevu i načinu na koji se upravlja policijom, sve otvorenije govore i sami policajci.<h2>Fali 1.000 radnika</h2>Sindikat policijskih službenika, državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo jučer se obratio pismenim putem zastupnicima u Skupštini KS, gdje su ukazali na brojne probleme s kojima se Sindikat suočava. Policiji, ukratko, nedostaje stotine radnika, a ovi koji rade, nemaju ni najosnovnije uslove za rad.Sindikat traži da se osigura hitno zapošljavanje oko 1.000 policijskih službenika, zimske i ljetne uniforme i zimska i ljetna obuća za sve policijske službenike te da se zanove policijska vozila i postojeći objekti koje koriste policijski organi.Napominju i da su objekti u kojima rade uposlenici MUP-a „ruglo“.- Uz čast izuzetaka objekata koji su izgrađeni početkom ovog vijeka, svi ostali objekti koji su na raspolaganju policijskom organu koji su naslijeđeni iz predratnog sistema su u fazi raspadanja i predstavljaju jedno ogromno ruglo za naš kanton, a i za nas kao davaoce usluga građanima – naveli su.Činjenica da policajce rade u poderanim uniformama, da ljeti hodaju u zimskim čizmama, čini se da previše ne uzbuđuje ni Vladu KS ni ministra Katicu.<h2>Para ima, ali...</h2>Para očigledno ima, jer ih troše kao „pijanac u kafani“, samo čini se da imaju posve druge prioritete. Pa je tako od uniformi za policiju ministru Katici važnije da ostvari svoj višegodišnji san kupovine helikoptera za koji je ove godine potpisao ugovor, a koji će koštati „tričavih“ 30,3 miliona KM. Koliko se uniformi i čizama za te novce može kupiti ili plaća isplatiti, sami izračunajte.Nisu helikopteri jedine igračke koje voli Katica, pa se tako ove godine pojačava i sa sedam novih oklopnih transportera. Za tu namjenu cijena koja je predviđena budžetom je također sitnica, 20 miliona KM.Dakle, sudeći prema viziji ministra Katice, policajci će uskoro imati privilegiju da helikopterima i transporterima upravljaju u poderanim uniformama i čizmama.Građanima za to vrijeme ostaje da ih ne zakači neki od metaka koji se ispaljuju u mafijaškim obračunima, a ako se i desi, nadležni će već objasniti da je znalo biti i gore.<h2>A gdje su kamere?</h2>Po uzoru na moderne policije, ministar unutrašnjih poslova KS krajem prošle godine najavio je da bi se kamere mogle naći uniformama policajaca u Kantonu Sarajevo u drugom kvartalu ove godine, kako bi rad policije postao maksimalno transparentan i kako bi se zaštitili i policajci i građani koji imaju interakciju s njima. U drugi kvartal smo uveliko zagazili, a na body kamere se čeka još od decembra 2021.

Zahvaljujući viziji Katice, policajci će uskoro imati privilegiju da helikopterima i transporterima upravljaju u poderanim uniformama i čizmama

MUP KS: Nema za čizme, ali ima za helikopter

Sindikat ukazao na brojne probleme: Policajci možda rade u poderanim uniformama, ali Katica nabavlja helikopter od 30 miliona!

Kada se sredinom devedesetih na TV ekranima pojavio rijaliti "Big Brother“, bio sam iznimno začuđen popularnošću nečega što mi je izgledalo jeftino, primitivno, vulgarno, ali nadasve besmisleno. Naime, ni tada (a ni danas) nisam shvatao privlačnost koncepta da nekakvih desetak bezveznih likova i čudaka opće prakse smjestite u jedan stan, da u njemu tokom nekoliko mjeseci sjede, piju, jedu, svađaju se, tuku i razmnožavaju.Tada su samo najgori Sci-Fi autori mogli pretpostaviti da će ono što je izgledalo kao ogavan zabavni program postati mainstream program u svim sferama društva - od kulture, pa do, Bog te vidio, politike.Naime, ono što je nekad bilo vrlo dosadno, kompleksno i teško zanimanje smrknutih suhoparnih tipova u odijelima koji su pričali nekim teškim i dosadnim jezikom, dakle politika, danas je tek još jedan rijaliti šou.Umjesto priča o raspodjeli budžeta, zaduživanju, porezima, infrastrukturnim projektima, socijalnim politikama i ideologijama, danas političare uglavnom slušamo i gledamo kako se međusobno vrijeđaju i prepucavaju, psuju jedni drugima, pjevaju pod šatorima, skaču u bazen, puše nargilu, rade sklekove, reklamiraju kalašnjikove, a neki se ponekad i potuku.Ma koliko istupi Rame Isaka s kulturnog aspekta neke ljude možda i groze, ne može mu se negirati ona urođena, prirodna inteligencija. Zahvaljujući njoj je već stekao bogatstvo, a sada ide i prema gomilanju političke moći.Pritom Isak ne želi mijenjati svijet, nego samo uredno naplatiti svoj tiket. I savršeno je svjestan kakvom se narodu obraća - narodu odraslom na „Zadruzi“ i „Parovima“. A takav narod od političara želi baš ono što im familija Isak i nudi - red Srebrenice, red teretana, red nargilhana, red helikoptera, red prepucavanja s Dodikom, red automobila, berbernica, skupih svatova i satova, sve to začinjeno visokom produkcijom i redovnim objavama na društvenim mrežama.I sve za što mislite da će ih biti blam, poput vozikanja helikopterom plaćenog poreznim novcima, oni će vam ponosno odgovoriti da će to biti još bahatije, poput toga da će poreznim novcem kupiti još skuplji i veći helikopter.Radi se o savršenom proizvodu vremena u kojem živimo. I već sada nema nikakve sumnje da će najveći rezultat Vlade Nermina Nikšića biti - Ramo Isak.&nbsp;

Već sada nema nikakve sumnje da će najveći rezultat Vlade Nermina Nikšića biti - Ramo Isak

Ramina "Zadruga" i Isakovi "Parovi"

Do lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto više od tri mjeseca, a stranke punom parom predstavljaju i pripremaju svoje kandidate za izbore. Kada je riječ o Kantonu Sarajevu, koalicija okupljena oko SDA objavila je sve kandidate, uključujući i Faruka Kapidžića za gradonačelnika, dok od trojke još čekamo da izađu sa zvaničnim imenima.&nbsp;

U nastavku vam donosimo imena dosad poznatih imena za načelnike općina. <h2>Općina Centar</h2>U ovoj općini kandidati za načelnike izvjesno će biti Srđan Mandić (NS uz podršku SDP) te Dennis Gratz (kandidat DF-a kojeg podržavaju SDA i SBiH).&nbsp;

Izvjesno je da općinski NiP neće podržati Mandića kao zajedničkog kandidata, no još je nejasno da li će izaći sa svojim kandidatom (koji je trebao biti Goran Terzić) ili će u ime opstanka koalicije apstinirati od toga.

<h2>Stari Grad</h2>U Starom Gradu stvari su također jasne. Ovdje ćemo gledati reprizu duela s vanrednih izbora krajem prošle godine između aktuelnog gradonačelnika Irfana Čengića (SDP) te Dženana Selimbegovića (SDA).&nbsp;

<h2>Novo Sarajevo</h2>U Novom Sarajevu stvari su za sada manje poznate. Dok će kandidat trojke 2 biti Muamer Bandić (Stranka za BiH), za sada nije sigurno ko će biti kandidat trojke.&nbsp;Kao vjerovatni kandidat spominje se Benjamina Karić koja strahuje od rizika da od gradskih vijećnika čeka podršku za novi mandat na čelu grada.&nbsp;

No, pojavile su se špekulacije i da NiP, navodno, uslovljava odustajanje kandidata u Centru dobivanjem kandidature u Novom Sarajevu. Ipak, sve ove špekulacije najbolje će pobiti sama trojka konačnom objavom svojih kandidata.<h2>Novi Grad</h2>U Novom Gradu po svoj četvrti mandat ići aktuelni načelnik Semir Efendić (SBiH).&nbsp;

Protukandidat bi mu, kako sada stvari stoje, trebao biti Mirza Selimbegović (NiP), aktuelni predsjedavajući OV Novi Grad.<h2>Ilidža</h2>Na Ilidži Nermin Muzur ostaje zajednički kandidat za načelnika, dok će kandidat SDA biti Samir Lokvančić.<h2>Bez promjene</h2>U općini Ilijaš kandidat trojke 2 bit će Nermin Hodžić, u Vogošći Midhat Hasanović, u Trnovo Ibro Berilo, a u Hadžićima Eldar Čomor. Ispred trojke bi u Vogošći kandidat mogao biti Fuad Alispahić (SDP), dok bi Amar Dovadžija (NiP) ponovo trebao biti kandidat u Ilijašu.

Koalicija okupljena oko SDA objavila je sve kandidate, uključujući i Kapidžića za gradonačelnika, dok od trojke još čekamo da izađu sa imenima

Dvije trojke kreću u veliku borbu za vladavinu: Ovo su poznati kandidati za načelnike sarajevskih općina

Kantonalna organizacija Stranke demokratske akcije (SDA) u Sarajevu čini se da i sama nije zadovoljna rezultatima koji su u Sarajevu ostvareni u prethodne dvije-tri decenije, pa su tako odgovorili na navode Naše stranke o rezultatima prethodnih 25 gosti u glavnom gradu tvrdnjom da oni najveći dio vremena nisu ni vladali. U saopćenju kojeg potpisuje Faruk Kapidžić, predsjednik KO SDA, iz ove stranke navode da je netačno da SDA vlada glavnim gradom BiH 25 godina, te su „izlistali“ sve premijere Kantona Sarajevo od kraja 1995. godine do danas.<h2>Ko su bili premijeri</h2>- Prvi premijer KS je bio rahmetli Mustafa Mujezinović, i to je period obnove Sarajeva na koji smo izuzetno ponosni. To je možda primjer najbrže obnove jednog grada porušenog opsadom i agresijom u svijetu.Nakon njega Premijeri KS su bili: Beriz Belkić (SBiH), 1998.–2001. godine; Nermin Pečanac (SDP), 2001. – 2003. godine; Denis Zvizdić (SDA-NIP), 2003.–2007. godine; Samir Silajdžić (SBiH), 2007.–2008. godine; Besim Mehmedić (SBiH), 2009.–2010. godine, mandat je kao v.d. premijera završio Zlatko Mesić (SBiH), 2011. godine; Fikret Musić (SDP), 2011.–2012. godine; Suad Zeljković (SDA), 2012.–2014. godine, mandat je kao v.d. premijera završio Muhamed Kozadra; Elmedin Dino Konaković (SDA-NIP), 2014.–2018. godine, funkciju premijera do kraja mandata, tojest nepunu godinu, obnašao je Adem Zolj; Edin Forto (Naša Stranka), 2018.–2023. godine s pauzom od nepune godine u 2020. godini kada je funkciju premijera obnašao Mario Nenadić (SBB); Nihad Uk (Naša Stranka), od 2023. do danas.<h2>Uvijek u vlasti</h2>Iako su iz SDA u pravu kada navode da su u KS često na vlasti bili premijeri iz drugih stranaka, činjenica koju zaboravljaju je da je njihova stranka participirala u većini tih Vlada.Vlast, osim premijera i ministara, čini cijeli jedan aparat – od direktora javnih preduzeća do imenovanih u upravljačke strukture preduzeća, ustanova, agencija. U Vladama rahmetli Beriza Belkića, Samira Silajdžića, Besima Mehmedića učestvovala je SDA sa svojim ministrima i kadrovima, iako su premijeri bili iz Stranke za BiH.Jedina Vlada u kojoj u tom periodu nije participirala SDA je ona Nermina Pećanca te Fikreta Musića, koja je trajalo vrlo kratko 2011.–2012. Dakle, od 1990. SDA je ravno 25 godina učestvovala u vlasti u Kantonu Sarajevo.S te strane, može se zaključiti da istinski proces vlasti bez SDA u Sarajevu počinje tek 2019. kada je ustanovljena vlast tada šestorke, koja će se, uz kraći prekid, nastaviti s vlašću trojke.<h2>Vladavina općinama</h2>Kako dalje navode iz SDA, pozicije načelnika sarajevskih općina i gradonačelnika Sarajeva „ne idu u prilog Naše stranke“, te su naveli primjer općine Centar gdje „uz izuzetak od četiri godine vladaju kadrovi Trojke posljednjih 25 godina“.

Može se zaključiti da istinski proces vlasti bez SDA u Sarajevu počinje tek 2019. kada je ustanovljena vlast tada šestorke

Tvrde da uglavnom nisu vladali gradom prethodnih 25 godina: Da li se SDA stidi svojih rezultata u Sarajevu?

U četiri države regiona, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj u petak je došlo do kolapsa u snabdijevanju električnom energijom.Haos u saobraćaju, kolaps na aerodromima, restorani prestaju s radom, ljudi u panici, istopljeni sladoledi se rasprodaju, trenutno se gasi veći dio ekonomije, požari... scene su koje smo gledali u apokaliptičnim filmovima, a kojima smo u petak uživo mogli svjedočiti na ulicama bh., ali i regionalnih gradova.Bez obzira na to šta je bio uzrok ovog događaja, koji dosad nismo vidjeli u svojim životima, barem ne na ovaj način i u ovom obimu, važnije je da iz njega izvučemo duboke pouke i razmislimo o svom ponašanju, svojim politikama i svojim odnosima.Prva pouka je svakako ona o našoj slabosti. Olako, zdravo za gotovo, uzimamo lagodan život i snagu naše tehnologije. Ispostavlja se da je naše društvo krajnje krhko. Dovoljno je da nam se oduzme samo jedan od energenata kojima se naša civilizacija napaja i kolektivno doživljavamo kolaps.Većina naših aktivnosti biva obustavljena, a tada stupa gola borba za preživljavanje i snalaženje u haosu u kojem ne znamo kako da se ponašamo, jer nikada nismo razmišljali, a kamoli se pripremili za scenarij u kojem ostajemo bez nekog od važnih resursa moderne civilizacije.Druga je lekcija da nesreća nikad nije usamljena, ma koliko nam se to moglo činiti. Svijet je jedno globalno selo. Problem iz Velingtona osjeti se i u Viktoriji. Pripadamo jednom te istom narodu, ljudskom rodu koji dijeli istu planetu, iste energente, istu sudbinu, isti način života i problemi jednih neće mimoići druge.Toga trebamo biti svjesni i shvatiti da su saradnja, tolerancija, mir i međusobno uvažavanje ne samo način da živimo u prosperitetnom i mirnom svijetu nego da je to i nužnost našeg opstanka. U petak smo tu lekciju mogli spoznati na mikroprimjeru zapadnog Balkana. Stoga je žalosno da se sve veći broj nas odlučuje za politike koje nas dijele i dovode u sukobe.

Pripadamo jednom te istom narodu, ljudskom rodu koji dijeli istu planetu i njenu sudbinu

Jedna nacija - ljudska

Bakir Izetbegović u srijedu je obavio telefonski razgovor s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan), u kojem mu je predsjednik Turske, kako su objavili, rekao da će se odlučno suprotstaviti bilo kakvom obliku separatizma. Izetbegović je zahvalio Erdoanu na kontinuiranoj podršci koju prijateljska Republika Turska i turski narod pružaju Bosni i Hercegovini.Prvo i osnovno pitanje koje se ovdje nameće je - šta Erdoan uopće ima da razgovara s Izetbegovićem o političkoj situaciji u BiH?<h2>Ignoriranje Predsjedništva</h2>Nakon što je SDA izgubila vlast, a Izetbegović demoliran od Denisa Bećirovića u utrci za Predsjedništvo BiH, s izuzetkom jednog susreta na diplomatskom forumu u Antaliji u martu ove godine i jednog susreta u martu prošle u Istanbulu, Erdoan članove Predsjedništva BiH uglavnom ignorira.Nešto češće od posljednjih izbora, Erdoan se sastao i razgovarao s Dodikom, dok sada u javnost ponovo izlazi sa svojim sastancima s Izetbegovićem.Podsjetimo da je Erdoan pred izbore u BiH dolazio u Sarajevo da direktno podrži Izetbegovića, vezujući njegov ostanak na vlasti uz sam opstanak Bošnjaka. Tada je poručivao kako Zapad radi na podjeli i uništenju muslimana, dok upućeni tvrde da je i poslije izbora molio Dodika da državnu vlast ne pravi bez SDA, što lider SNSD-a nikad nije negirao.Da apsurd bude veći, Izetbegović je sada tek predsjednik stranke, bez ikakve formalne funkcije, pa s te strane, s izuzetkom eventualno privatnih sijela, Erdoan nema šta s njim da razgovara o budućnosti BiH i stanju u svijetu.<h2>Kolonijalni odnos</h2>I to zapravo savršeno govori o odnosu Erdoana prema našoj zemlji. Ignoriranje zvaničnih predstavnika ove zemlje, uz otvoreno favoriziranje i razgovore s izbornim gubitnikom, pokazuje manjak poštovanja prema Bosni i Hercegovini, njenim institucijama i izabranim predstavnicima. Umjesto države BiH, Erdoanu su u našoj zemlji na prvom mjestu vlastiti ideološki-sektaški interesi, odnosno podrška i saradnja s onim snagama preko kojih može širiti vlastiti utjecaj i ideološku agendu. Pokazuju to njegovi svi dosadašnji potezi. Dok su, primjerice, investicije iz Turske stizale u Srbiju, u širokom ruku zaobilazeći BiH, u našu zemlju stizali su turski mediji, univerziteti i organizacije - drugim riječima, kanali za širenje vlastite agende i utjecaja, a ne za poboljšanje života građana BiH.Ignoriranje institucija i izabranih zvaničnika te razgovori o našoj državi s izbornim gubitnicima bez pozicija, ali s istom ideologijom, nastavak je identične bahate politike u kojoj se BiH ne tretira kao ravnopravna država i partner, nego neosmanistička ideološka kolonija. <h2>Diplomatska pravila</h2>U diplomatiji postoje vrlo jasni kodeksi i pravila ponašanja koja, između ostalog, podrazumijevaju da nositelj određene državne funkcije uvijek razgovara sa sebi ravnima, pa tako pravila nalažu da predsjednik komunicira s predsjednikom, ministar s ministrom, gradonačelnik s gradonačelnikom, itd...&nbsp;S te strane, Erdoan bi, kao predsjednik države, trebao prije svega razgovarati s predstavnicima vlasti u BiH koji nose ekvivalentnu funkciju, što u ovom slučaju podrazumijeva članove Predsjedništva.

Umjesto države BiH, Erdoanu su u našoj zemlji na prvom mjestu one snage preko kojih može širiti vlastiti utjecaj i agendu

Dok ignorira zvanične predstavnike ove države: Zašto Erdoan o BiH razgovara s Bakirom

Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo objavilo je preliminarne liste po Javnom pozivu za sufinansiranje naučnoistraživačkih / umjetničkoistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata i programa iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu.Na čelu ovog ministarstva je Adna Mesihović, postavljena na tu poziciju kao kadar Damira Marjanovića.<h2>Rekordna sredstva</h2>Za ovu svrhu osigurano je čak 4.300.000 KM iz budžeta. Iako je svakako pozitivno i pohvalno što je Vlada KS osigurala ovolika sredstva za naučne projekte, neki od izabranih kandidata su, u najmanju ruku, „zanimljivi“, posebno uzimajući u obzir njihov politički aktivizam.

Tako se, između ostalih, za objavu naučnoistraživačkog rada odlukom komisije, koja je odlučivala i zaključila da su ispunjeni kriteriji, našao Amel Mekić, zastupnik Naroda i pravde u Parlamentu FBiH, koji od 2014. radi i na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja.Tema za koju je Mekić dobio novac glasi: „Modulacijski uticaj kofeina na brzi gubitak težine, status hidracije, kognitivnu izvedbu i kontaktilna svojstva mišića kod vrhunskih sportista u borilačkim sportovima“.Na koji je ovo način od javnog interesa za Kanton Sarajevo nije nam poznato. Teško da može proći i kao dio strategije Vlade za borbu protiv pretilosti građana, s obzirom da se odnosi isključivo na sportiste, i to u borilačkim sportovima kojima se i Mekić bavio.

Sredstva za projekt trebala bi dobiti i bivša ministrica istog obrazovanja koje dodjeljuje sredstva Melika Husić-Mehmedović. Naziv njenog rada glasi „Mitovi i (ne)znanje u oblasti neuromarketinga“.<h2>Manje zanimljivo</h2>Među aplikantima koji ne zadovoljavaju formalno-pravne uvjete propisane javnim pozivom, kako je ocijenila komisija, nalazi se i ime prof. dr. Semira Bešlije, predsjednika Udruženja onkologa u BiH, vjerovatno najboljeg stručnjaka u toj oblasti kojeg imamo u BiH. Njegov projekt pod nazivom „Primjena metode vještačke inteligencije u analizi i ispitivanju prediktivnog značaja mikrobioma u neoadjuvantnom tretmanu pacijentica sa karcinomom dojke“, koji se bavi tretmanom karcinom, nije značajan poput Mekićeve upotrebe kofeina za mršanje.Ni projekt doc. dr. Jasmina Šehovića kojim bi se istražila emisija PM čestica na saobraćajnicama u Kantonu Sarajevo, iako je grad zimi godinama među najzagađenijim u Evropi, također nije bio dovoljno primamljiv Komisiji.Čudni neki kriteriji.<h2>Dugoročni rezultati</h2>Nakon objavljivanja konkursa u martu ove godine, ministrica Mesihović kazala je da je ulaganje nauku i obrazovanje investicija koja donosi dugoročne rezultate Kantonu Sarajevo.- Posebno me raduje da ćemo i ove godine finansirati projekte najboljih mladih naučnika i istraživača, kao i izradu i odbranu doktorskih disertacija za naše najvrednije članove zajednice – kazala je između ostalog ministrica.

Novac iz budžeta za naučnoistraživačke projekte dobili su, između ostalih, i zastupnici i bivši ministri

Pretilost u BiH: Hoće li nas kofein spasiti?

Za koje naučne radove je KS izdvojio sredstva iz budžeta: Ministarstvo priprema veliko mršavljenje građana uz kofein?

Bosanci su ponovo dokazali da imaju talenta, ali i da ga nemaju gdje realizirati. Naime, priličnu buru u javnosti podigla je lažna vijest da će mentorica Šejle Zonić, pobjednice ovogodišnjeg muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“, doći u BiH da pjeva zajedno s njom.I dok vajni patrioti „razapinju“ Šejlu Zonić jer joj je mentorica u paradi kiča bila udovica ratnog zločinca, a uličarski militanti prijete da oni neće dozvoliti da Ceca nastupi u Bosni, valjalo bi priupitati i ovo.A zašto se naši mladi i talentirani pjevači moraju „smucati“ po Beogradu da bi ih neko primijetio i da bi mogli išta napraviti u karijeri?Zašto u BiH danas nemamo ozbiljniju izdavačku kuću ili razvijen muzički biznis?Zašto naša zemlja već deceniju ne ide na Evroviziju? Muzičku produkciju, i to vrlo kvalitetnu, a čak i kvantitativnu, imali smo usred rata, pod granatama, pod kojima smo kroz tunel iz Sarajeva slali svoje predstavnike na Evroviziju.Zašto Sarajevo u maloj državi kakva je Bosna i Hercegovina nema niti jednog prvaka u bitnijim sportovima?Kada mladi talentirani pjevač, muzičar, glumac, umjetnik, pisac, sportista..., u današnjoj BiH želi nešto da objavi, izda, uradi, promovira se, uspije, kome on treba da se obrati i dokle može stići?Pod vodstvom „patriota“ kojima su puna usta države, u 20-30 godina je devastirano, uništeno, uniženo, obesmišljeno sve ono što neko društvo čini prepoznatljivim - od kulture do sporta.I niko neće postaviti pitanje kako to da smo u konačnici ostali bez svega i postali provincija Beograda, i to sve dok smo patriotizirali, mahali zastavama, slikali se s puškama, lupali po prstima i nosu, prebrojavali se i prijetili nepostojećom silom.

Zašto se naši mladi i talentirani pjevači moraju „smucati“ po Beogradu da bi ih neko primijetio

Bh. pjevači primorani ići u okolne države jer nemaju priliku u svojoj zemlji

Kod Cece po sadaku

Više od milion mladih u Njemačkoj moglo je glasati na nedavno održanim izborima za Evropski parlament.&nbsp;Osim Nijemaca,&nbsp;na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina.&nbsp;U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.<h2>Evropska praksa</h2>Već godinama širom demokratskog svijeta postoje kampanje u kojima se zagovara da se mladim ljudima omogući pravo glasa već od 16. godine. Ipak, u vrlo malom broju zemalja je ovakva mjera na sceni. U Evropi su samo Austrija i Njemačka (ali samo za pokrajinske i izbore za EU parlament) omogućile svojim građanima da glasaju sa 16 godina (dok je to moguće i u Škotskoj i Velsu za njihove parlamente te lokalne izbore).Stoga, otvara se pitanje da li bi ovakvu mjeru trebalo primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Da stvar bude bolja, da bi se to kod nas omogućilo, nisu potrebne neke obimne zakonske ili ustavne reforme. Neophodna je izmjena propisa.Ipak, nije poznato da je u BiH za sada iko javno pokrenuo ovo pitanje ili se zalagao da se prag za glasanje spusti na 16 godina.<h2>Slaba izlaznost</h2>U BiH tradicionalno bilježimo slabu izlaznost mladih ljudi na izbore.Razočarenje mladih glasačkom kutijom važno je jer je glasanje navika: oni koji to ne prihvate, mladi možda nikad neće ni početi glasati. To bi moglo dovesti do sve nižih stopa učestvovanja u nadolazećim desetljećima, smanjujući legitimitet vlada u začaranoj spirali u kojoj slab odziv hrani skepticizam prema demokratiji, i obrnuto.Razočarenje ima mnogo uzroka. Mladi gledaju na glasanje kao na izbor, a ne kao dužnost (ili, zapravo, privilegiju). Politički aktivni imaju tendenciju voditi kampanju o pojedinačnim temama, a ne za određenu stranku. Političari se sve više dodvoravaju starijim biračima - ne samo zato što je vjerovatnije da će glasati već i zato što čine sve veći udio biračkog tijela. Mnogi mladi ljudi vide izbore kao igru koju ne mogu dobiti. Ne čudi stoga što mnogi od njih odustaju od glasanja.<h2>Snose teret</h2>Niža dob za glasanje ojačala bi glas mladih i signalizirala da su njihova mišljenja važna. Na kraju krajeva, oni će snositi najveći teret klimatskih promjena i servisirati dug kojim su plaćene beneficije u kojima danas uživaju starije osobe, poput penzija i zdravstvene zaštite.&nbsp;Iznad svega, pomoglo bi garantirati ponudu mladih glasača potrebnih za očuvanje vitalnosti demokratije. Uvedite ih u sistem rano i oni će izrasti u bolje građane.Glasanje sa 16 godina olakšalo bi iniciranje novih građana u građanski život.&nbsp;

Političari se sve više dodvoravaju starijim biračima, ne samo zato što je vjerovatnije da će glasati već i zato što čine sve veći udio biračkog tijela

Mladi u BiH: Grupa čiji se glas ne čuje

Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Prije nešto više od godinu mnogi građani Sarajeva žalili su se na činjenicu da se iz glavnog grada BiH moglo putovati na svega nekoliko svjetskih destinacija, a mnoge Sarajlije bile su primorane putovati u obližnje gradove poput Tuzle ili Banje Luke da bi mogli doći do željene evropske destinacije. Ipak, stvari su se posljednjih nekoliko mjeseci promijenile iz korijena. Nakon odluke Vlade KS da subvencionira letove, brojne kompanije počele su otvarati svoje linije prema Sarajevu, a Aerodrom Sarajevo naglo je povećao svoj promet.<h2>Najbolji rezultati</h2>Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi svoje najbolje rezultate. Iako su ciljevi što više putnika i što više direktnih linija, ova godina obećava rekorde.Naime, Sarajevski aerodrom u maju je imao 151.252 putnika, što je za više od 30 posto povećanje u odnosu na maj 2023. godine. Tada je kroz ovaj aerodrom prošlo 115.976 putnika. Tokom ljetnih mjeseci očekuje se da novi rekordi budu postavljeni s obzirom na turističku sezonu.

Prošle godine Sarajevski aerodrom najviše putnika imao je u avgustu, kada ih je zabilježeno 208.570.Kada je u pitanju 2024. godina, kroz ovaj aerodrom u januaru je prošlo 77.454 putnika, u februaru 75.112, u martu 82.926, u aprilu 133.822 te u maju 151.152 putnika. Ukupno je do sada kroz Aerodrom Sarajevo prošlo 520.466 putnika. U tom periodu na Aerodromu je obavljeno 5.379 aviooperacija.<h2>Dvadesetak letova dnevno</h2>U razgovoru za "Avaz" direktor Aerodroma Alen Bajić kaže da su tome doprinijeli napori uposlenih uloženi u unapređenje poslovanja, ali i brojne inicijative prepoznate od vlasti.- Vlada KS je prvi put 2023. godine izdvojila sredstva za subvencioniranje aviokompanija, u cilju širenja mreže destinacija iz Sarajeva i za Sarajevo. Rezultat ove uspješne saradnje Vlade, Turističke zajednice KS i Međunarodnog aerodroma Sarajevo je uvođenje brojnih novih linija iz Sarajeva – kaže Bajić.Podsjetimo, prošle godine kroz sarajevski aerodrom je prošlo 1,36 miliona putnika, a ove godine očekuje se znatno premašivanje te cifre.S ovog aerodroma dnevno polijeće dvadesetak aviona za brojne destinacije. Pored redovnih linija, tu su nove sezonske linije od Milana, Brisela, Londona, Varšave te gradova u Grčkoj i tako dalje.<h2>Od Madrida do Abu Dabija</h2>Međunarodni aerodrom Sarajevo dobio je brojne nove linije na proljeće 2024. dolaskom niskotarifne aviokompanije „RyanAir“, a uskoro se očekuju nove linije kojim će se glavni grad Bosne i Hercegovine dodatno povezati s Evropom.&nbsp;Od marta ove godine iz Sarajeva su otvorene linije za šest evropskih destinacija, i to za Milano, Brisel, London, Memingen, Geteborg i Solun.&nbsp;Pored ovih destinacija, već su ustaljeni letovi za London, Abu Dabi, Beč, Zagreb i brojne druge gradove. U Sarajevo je nedavno sletio avion aviokompanije „Iberia“ iz Madrida, što je obradovalo brojne građane.&nbsp;

U prvih pet mjeseci ukupno je kroz Aerodrom prošlo 520.466 putnika

Aerodrom Sarajevo: Otvorene brojne linije

Aerodrom Sarajevo bilježi svoju rekordnu godinu u historiji: Put od "crne rupe" do povezanosti sa svijetom

Tokom protekle sedmice je definitivno potvrđeno: SDA, DF i SBiH formalizirali su i svoju koaliciju koja je već duže vremena neformalno na sceni te će u Kantonu Sarajevo (što će vjerovatno pratiti i druge kantone) imati zajedničke kandidate na lokalnim izborima.Ove tri stranke borbi za vlast pristupaju krajnje ozbiljno, pa su tako u petak objavili i kompletnu listu svojih kandidata za načelnike. SDA će imati kandidate za načelnike u Starom Gradu (Dženan Selimbegović), Vogošći (Migdad Hasanović), Ilijašu (Nermin Hodžić), Hadžićima (Eldar Čomor), Trnovu (Ibro Berilo) i Ilidži (Samir Lokvančić). SBiH će ponuditi kandidate za načelnike u Novom Sarajevu (Muamer Bandić) i Novom Gradu (Semir Efendić), dok će DF imati načelničkog kandidata u općini Centar (Denis Gratz).<h2>Naučili lekciju</h2>Nakon što su od 2016. do 2020. godine imali načelnike u većini općina, uključujući i tri gradske (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad), SDA je na lokalnim izborima 2020., na kojima je nasuprot sebe imala stranke tadašnje četvorke (koja je u međuvremenu postala trojka), izgubila načelnička mjesta u sve tri gradske općine (+ Ilidža), dok su prelaskom Semira Efendića u Stranku za BiH ostali i bez Novog Grada. Ono što je najavljeno na lokalnim, potvrđeno je na općim izborima 2022., kada je, podržan od koalicije čak 11 stranaka, Denis Bećirović pobijedio u utrci za Predsjedništvo BiH, dok je trojka nakon Sarajeva uspjela i na federalnom i na državnom nivou doći na vlast.<h2>Bolja situacija</h2>U tom trenutku, uz izuzetak DF-a, sa SDA nije htio koalirati doslovno niko. Za SDA sada stvari mnogo bolje stoje. SBiH je u međuvremenu napustila trojku i definitivno se vratila pod skute SDA. Istovremeno, svaki potez trojke propagandna mašinerija SDA dočekuje teškim optužbama za izdaju i prodaju interesa, a sama vladajuća koalicija, posebno na federalnom i državnom nivou, ruku na srce, još nije polučila neke veće projekte i značajnije rezultate, što im sigurno ne ide u korist.Za razliku od SDA, koja je već sad konsolidirala svoj tim i izabrala kandidate, trojka još nije ni blizu toga. S izuzetkom Nermina Muzura (NiP) i Irfana Čengića (SDP), oko kojih ne bi trebalo biti nesuglasica na Ilidži i u Starom Gradu, o kandidatima trojke se još samo nagađa, mada je izvjesno da će u Centru Naša stranka i NiP imati odvojene kandidate.Sve ovo garantira da će SDA i partneri, u najgorem slučaju, moći računati na bolji rezultat nego na prošlim izborima. <h2>&nbsp;Kapidžić gradonačelnik</h2>Osim kandidata za načelnike općina, poznato je i da će uime tzv. trojke 2 kandidat za gradonačelnika Sarajeva biti Faruk Kapidžić, aktuelni predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Kapidžić je kazao kako je podršku kandidatima DF-a i SBiH za načelnike SDA uvjetovala naknadnom podrškom njemu u Gradskom vijeću pri izboru gradonačelnika.

Stiven Levicki, ugledni profesor s Harvarda, za "Dnevni avaz": Tramp će hapsiti kritičare

Ko Bošnjacima podmeće terorizam

Emina Hodžić, bosansko čudo od djeteta: Izumila uređaj za sprečavanje nesreća, a ide joj i ekonomija

Sutra u "Dnevnom avazu" čitajte intervju sa Stivenom Levickim: "Tramp ima autokratski plan"

BiH na začelju u pogledu pristupa EU: Zašto se građani varaju

Sindikat ukazao na brojne probleme: Policajci možda rade u poderanim uniformama, ali Katica nabavlja helikopter od 30 miliona!

Ramina "Zadruga" i Isakovi "Parovi"

Dvije trojke kreću u veliku borbu za vladavinu: Ovo su poznati kandidati za načelnike sarajevskih općina

Tvrde da uglavnom nisu vladali gradom prethodnih 25 godina: Da li se SDA stidi svojih rezultata u Sarajevu?

Jedna nacija - ljudska

Dok ignorira zvanične predstavnike ove države: Zašto Erdoan o BiH razgovara s Bakirom

Za koje naučne radove je KS izdvojio sredstva iz budžeta: Ministarstvo priprema veliko mršavljenje građana uz kofein?

Kod Cece po sadaku

Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Aerodrom Sarajevo bilježi svoju rekordnu godinu u historiji: Put od "crne rupe" do povezanosti sa svijetom

Zelena protiv crvene trojke

Stiven Levicki, ugledni profesor s Harvarda, za "Dnevni avaz": Tramp će hapsiti kritičare

Ko Bošnjacima podmeće terorizam

Emina Hodžić, bosansko čudo od djeteta: Izumila uređaj za sprečavanje nesreća, a ide joj i ekonomija

Sutra u "Dnevnom avazu" čitajte intervju sa Stivenom Levickim: "Tramp ima autokratski plan"

BiH na začelju u pogledu pristupa EU: Zašto se građani varaju

Sindikat ukazao na brojne probleme: Policajci možda rade u poderanim uniformama, ali Katica nabavlja helikopter od 30 miliona!

Ramina "Zadruga" i Isakovi "Parovi"

Dvije trojke kreću u veliku borbu za vladavinu: Ovo su poznati kandidati za načelnike sarajevskih općina

Tvrde da uglavnom nisu vladali gradom prethodnih 25 godina: Da li se SDA stidi svojih rezultata u Sarajevu?

Jedna nacija - ljudska

Dok ignorira zvanične predstavnike ove države: Zašto Erdoan o BiH razgovara s Bakirom

Za koje naučne radove je KS izdvojio sredstva iz budžeta: Ministarstvo priprema veliko mršavljenje građana uz kofein?

Kod Cece po sadaku

Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Aerodrom Sarajevo bilježi svoju rekordnu godinu u historiji: Put od "crne rupe" do povezanosti sa svijetom

Zelena protiv crvene trojke