Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, na čijem čelu je Adnan Delić (NiP), uhvatilo se u koštac s nedostacima i neophodnim izmjenama Zakona o radu FBiH. Opsežnije izmjene su u pripremi, a to znači da će, ukoliko one budu usvojene, biti izmijenjeno gotovo 50 posto Zakona.<h2>Tržište rada</h2>Ministar Delić je za „Dnevni avaz“ rekao kako, iako je postojeći Zakon već godinama u primjeni, svijet i tržište su se promijenili, posebno u vrijeme pandemije koronavirusa i nakon nje.- To je više nego dovoljno da se ide u izmjene Zakona. Normativno gledano, izrada novog zakona o radu je planirana kako bi se unaprijedila oblast rada i radnih odnosa u FBiH. Poseban naglasak će biti na jačanju prava radnika, te liberalizaciji tržišta rada. Trenutni Zakon o radu obuhvata široku oblast, uključujući ugovore o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora, prava i obaveze iz radnog odnosa, kolektivne ugovore i rješavanje kolektivnih sporova. Zakon ima i određene nedostatke upravo zbog te širine i samim tim nedovoljno precizno definisanih odredbi, što često vodi u smjeru iskorištavanja radnika, uglavnom u privatnom sektoru, te je neophodno preciznije definisati i same postojeće odredbe u važećem Zakonu – kazao je Delić.Fokusirat će se, kako je rekao, i na interese žena, posebno u kontekstu usklađivanja radnog vremena s planiranjem porodice, što predstavlja jedan vid natalitetnih mjera.Naglasio je da je neophodno raditi na poreskim olakšicama kako bi se rasteretili poslodavci, što bi im omogućilo da više poštuju prava radnika i posluju pozitivno. Također, istakao je da je siva ekonomija veliki problem, koji pokušavaju dovesti na minimum.<h2>Naša realnost</h2>- Ako bismo navodili dobar primjer praćenja stanja na tržištu rada, onda bismo mogli pratiti Hrvatsku u našoj regiji, koja mijenja zakon čim se pojavi promjena na tržištu rada. Mi, nažalost, uglavnom kasnimo i stvari rješavamo retroaktivno - rekao je ministar Delić.Naglasio je kako freelanceri i radnici na digitalnim platformama zahtijevaju poseban pristup te da planiraju propisati drugačiji način i sadržaj ugovora o radu za njih, uključujući ugovore na izdvojenom mjestu rada, organizaciju rada, evidenciju radnog vremena i naknadu troškova.- Freelanceri su naša realnost već deceniju i duže i smatramo da je krajnje vrijeme da se njihov status zakonom uredi. Potrebno je propisati status ovih radnika, njihova prava i obaveze, uključujući rad na daljinu, što zahtijeva drugačiji pristup ugovorima o radu, evidenciji radnog vremena i zaštiti privatnog i poslovnog života. Freelanceri, uključujući influencere, koji su sada rasprostranjeni, posebno u oblasti marketinga i digitalnih komunikacija, često rade na privremenim poslovima ili projektima, a s obzirom na to da njihovo angažovanje nema formalni radni odnos, porezne obaveze padaju direktno na njih. Potrebno je uskladiti ovaj vid angažmana s legislativom u oblasti poreza i doprinosa, definišući ih kao samozaposlene osobe i na taj način riješiti njihov status u formalnom smislu - zaključio je Delić.<h2>Sistem omogućava rad nacrno</h2>- Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih nastojimo razdvojiti aktivne od pasivnih tražilaca zaposlenja, odnosno postići da evidencije nezaposlenih prikazuju realno stanje, što će, također, pomoći u smanjenju sivog tržišta rada, jer mnogi evidentirani na službama, ustvari, rade nacrno, odnosno bez regulisanog radnog statusa zato što sistem to trenutno omogućava. Donošenjem novog zakona vjerujemo da ćemo tu praksu smanjivati i iskorjenjivati u konačnici – kazao je Delić.<h2>Zloupotreba bolovanja</h2>Delić je poručio kako će se novim zakonom o radu nastojati regulisati zloupotreba bolovanja, koja predstavlja tešku povredu obaveza iz radnog odnosa.- Iako je teret dokazivanja zloupotrebe na poslodavcu, potrebno je propisati mjere kako bi se ove situacije rješavale efikasno, bez sudskih sporova. Kako će to ići, vidjet ćemo kad radna grupa spremi tekst zakona - kazao je.Istakao je da kada se izmijeni Zakon, morat će se raditi na jačanju nadzora nad njegovim provođenjem.

Radi se na izmjenama Zakona o radu FBiH

Federalni ministar Adnan Delić za "Avaz": Status freelancera mora se zakonom urediti

Za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 30. Sarajevo Film Festivala ukupno će se takmičiti 54 filma, a tri filma će biti prikazana izvan konkurencije. U četiri takmičarske selekcije - igranog, dokumentarnog, kratkog studentskog filma 19 će filmova zabilježiti svjetsku, 9 međunarodnu, 3 evropsku, 23 regionalnu i 3 bosanskohercegovačku premijeru. - Prikazivanje ovih 57 premijera, uz još 15-ak filmova u programima U Fokusu i Open Air koji će tek biti najavljeni, čini Sarajevo Film Festival i ove godine mjestom gdje najšira publika, kao filmska struka kritika, može dobiti najprecizniju sliku filmske umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi, Ukrajini Južnom Kavkazu danas. Ove regije su istovremeno u žiži i na margini svjetske pažnje, a Festival pruža jedinstvenu priliku za dublje razumijevanje svih nijansi iskustava sa geopolitičke umjetničke margine koje često nedostaju u sklapanju kompleksne slike današnjice. Srce Sarajeva je u proteklih 20 godina, otkako se dodjeljuje, postalo zaista vrijedna filmska nagrada koja amplificira glasove iz ove regije i približava ih svjetskoj javnosti, i vjerujemo da će tako biti ovaj put - izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.<h2>Posvećenost novim autorima i pričama</h2>Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 940 filmova: 190 dugometražnih igranih, 280 dokumentarnih i 470 kratkih i studentskih filmova.- Izbor takmičarskih programa ovogodišnjeg jubilarnog izdanja Festivala urađen je u skladu sa zadatkom koji smo sebi kao festival postavili u vrijeme kada je on pokrenut. Ove selekcije posvećene su novim autorima, originalnim pričama i konceptima. U našoj takmičarskoj areni, po ustaljenoj praksi uvijek spremni na kreativni rizik, uz filmove i autore čiju su vrijednost ove godine prepoznali najveći svjetski filmski festivali: Cannes, Berlin, Venecija, našli smo mjesta i za nekoliko novih naslova, nekoliko svjetskih premijera za koje vjerujemo da im je mjesto upravo u takvoj selekciji. Kao što je poznato, za naše takmičarske programe biramo filmove iz široke regije Jugoistočne Evrope, koju odlikuju šarolike filmske prakse i tradicije, raznolikost u izboru tema, filmskog jezika i kreativnih afiniteta. Zahvaljujući upravo bogatstvu raznovrsnosti, može se reći da naši takmičarski programi i ove godine predstavljaju veliki filmski svijet današnjice u malom - izjavila je kreativna direktorica Sarajevo Film Festivala Izeta Građević.<h2>Takmičarski program</h2>Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa - igrani film, u program je uvrstila 9 filmova, od kojih će u konkurenciji za nagrade 1 film imati svjetsku, 1 evropsku, a 6 filmova regionalnu premijeru. Izvan konkurencije, kao gala projekcija, jedan ce film zabilježiti svjetsku premijeru.- Ovogodišnja selekcija je istovremeno i pozivnica ali i uputstvo, mogućnost i restrikcija, obećanje i prijetnja, sigurno mjesto, ali i izazov. Autorice i autori osam filmova u konkurenciji i jednog filma izvan konkurencije na različite načine izražavaju zabrinutost za svijet danas, jučer i sutra. Selekcija je polifonija različitih i raznovrsnih perspektiva o ratu, historiji, jubavi, izdaji, o krhkoj budućnosti ali i vječnoj ljudskoj potrebi za pripadanjem. S ovom selekcijom pozivamo vas da razmislite o ambivalentnosti sadašnjeg svijeta koji izgleda da nikada nije bio fragilniji - izjavila je Tataragić.Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa - dokumentarni film, za program Je izabrala 21 film. U konkurenciji za nagrade 19 je filmova 3 ce filma u Sarajevu zabilježiti svjetsku 5 međunarodnu, 1 evropsku, 8 regionalnih i 2 filma bh. premijeru. Dva filma će biti prikazana izvan konkurencije: jedan će imati svjetsku, a jedan bh. premijeru. U Takmičarskom programu - kratki film, po izboru selektorice Elme Tataragić, ove je godine 12 filmova: 4 će imati svjetsku, 2 međunarodnu, 1 evropsku, a 5 filmova regionalnu premijeru. Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa - studentski film, u program je uvrstila 15 filmova, od kojih će 9 imati svjetsku, 2 međunarodnu, a 4 regionalnu premijeru.Takmičarski program obuhvata filmove i autore/ice iz Albanije, Armenije, Austrijie, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije, Turske i Ukrajine. Predsjednik žirija Takmičarskog programa - igrani film je Paul Schrader, reditelj i scenarist (SAD), Sebastian Cavazza, glumac (Slovenija), Una Gunjak, rediteljica, scenaristica i montažerka (BiH), Juho Kuosmanen, reditelj i scenarist (Finska), Noomi Rapace, glumica i producentica (Švedska).<h2>Nagrade Srce Sarajeva</h2>Za nagrade Srce Sarajeva za najbolji igrani film novčana nagrada iznosi 16.000 eura, a sufinansira Turistička zajednica Kantona Sarajevo.Srce Sarajeva za najbolju režiju - novčana nagrada u iznosu od 10.000 eura, obezbjeđuju Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa UNESCO-om.Srce Sarajeva za najbolju glumicu - novčana nagrada u iznosu od 2.500 eura.Srce Sarajeva za najboljeg glumca - novčwna nagrada u iznosu 2.500 eura.Filmovi u konkurenciji: Među bogovima - Vuk Ršumović, Obiteljska terapija - Sonja Prosenc, Arkadija - Yorgos Zois, Redakcija - Roman Bondarchuk, Selo pokraj raja - Mo Harawe, Sveti elektricitet - Tato Koteshivilli, Tri kilometra do kraja svijeta - Emanuel Parvu i Velika sedmica - Andrei Cohn.Izvan konkurencije je film Majka Mara glumice i rediteljice Mirjane Karanović.Za nagradu Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film novčana nagrada je 4.000 eura, a osigurava je Vlada Švicarske.&nbsp;Za najbolji kratki dokumentarnni film nagrada je 2.000 eura. Nagrada za najbolji film koji tematizira ljudska prava iznosi 3.000 eura, a osigurava je Kraljevina Nizozemska.Novčana nagrada za Specijalnu nagradu žirija iznosi 2.500 eura.Filmovi u konkurenciji: Biang Band Express - Nikola Stojanović, Tatina uspavanka - Lesia Diak, Tvoj život bez mene - Anna Rubi, Galeb - David Lušičić, Heterotopija - Nikola Nikolić, Loxy - Dimitris Zahos i Thanasis Kafetzis, Naša djeca - Silvestar Kolbas, Ono što zahtjevamo od kipa je da se ne pomjera - Daphné Hérétakis, Povratak u Jasenovac - Admir Rahmanović, Alice on &amp; off - Isabela Tent, Bol - Ivan Faktor, Cent'anni - Maja Prelog,&nbsp;Između delikatnosti i nasilja - Şirin Bahar Demirel, Komadići leda - Maria Stoianova, ... Ned, Tassot, Yossot ... -Brigitte Weich, Paviljon - Goran Dević, Slika za pamćenje - Olga Chernykh, Kao bolesno žuta - Norika Sefa, Ko će pokucati na vrata mog doma - Maja Novaković, Praslovan - Slobodan Maksimović i Bekim Fehmiu - Valmir Tertini.Tu su još nagrade Srce Sarajeva za kratki film i studentski film.Jubilarno 30. izdanje Sarajevo Film Festivala bit će održano od 16. do 23. augusta.

U četiri takmičarske selekcije 19 će filmova zabilježiti svjetsku, 9 međunarodnu, 3 evropsku, 23 regionalnu i 3 bh. premijeru

Jubilarno 30. izdanje Sarajevo Film Festival: U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 54 filma

Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju mnogima je cilj i podsticaj. Ali, kako je već općepoznato, mnoge stvari moraju se dovesti u red, da bi naša država pristupila evropskoj porodici. No, nije poenta samo donijeti ili usavršiti zakone, već i primjenjivati ih, a sve u svrhu uređenije države od čega će najviše benefita imati isključivo njeni građani.<h2>Jednak tretman</h2>Za „Dnevni avaz“ o temi ključnih zakona iz oblasti vladavine prava koje od BiH traži EU, poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i zakona o sudovima, govorili su državni ministar pravde Davor Bunoza, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) BiH Ivana Korajlić i pravni stručnjak, ugledni bh. advokat i nekadašnji član VSTV-a BiH Asim Crnalić.Lagumdžija je na početku istakao da je VSTV BiH aktivno sudjelovao u Strukturiranom dijalogu o pravosuđu još 2011. godine tokom kojeg su razmatrane izmjene i dopune Zakona o VSTV-u i Nacrta zakona o sudovima na nivou BiH.

- Također, podsjećam da je VSTV BiH 2018. godine uputio Inicijativu za reviziju Zakona o VSTV-u BiH, koja je odražavala realne potrebe za izmjenama Zakona definisane kroz njegovu dugogodišnju primjenu, imajući u vidu da je Zakon usvojen 2004. godine. Ujedno bih podsjetio da zakone donosi zakonodavna na prijedlog izvršne vlasti, pa vjerujem da su ove grane vlasti adresa na kojoj trebate potražiti odgovor na pitanje zašto nisu usvojeni, ali ono što mogu reći jeste da je VSTV BiH sudjelovao u svim inicijativama kojima je trebalo unaprijediti i ojačati pravosudni sistem – poručio je Lagumdžija.Naglasio je da ništa nije važnije za funkcioniranje jednog društva od nezavisnog, odgovornog i efikasnog pravosuđa.- Jedino pravosuđe koje počiva na navedenim principima može osigurati jednak pristup i jednak tretman svih građana pred zakonom, što je suština „pravne države“ kao osnovnog standarda demokratskog društva. Vjerujem da svi građani žele živjeti u državi gdje mogu na jednostavan način, bez ikakvih prepreka, ostvariti prava koja im država garantuje i zato trebamo kontinuirano raditi na ojačavanju vladavine prava – rekao je Lagumdžija.Dodao je da bi spomenuti zakoni, nakon što je kroz dosadašnju praksu utvrđeno koji su konkretni nedostaci trenutnih zakonskih rješenja, dodatno trebalo da učvrste vladavinu pravu.Naglasio je da bi, u skladu s mišljenjem međunarodnih pravnih stručnjaka, sastav VSTV-a trebalo da se bazira na objektivnim kriterijima utemeljenim na profesionalnim zaslugama.- Uz poštovanje bh. različitosti u smislu etničkih, rodnih, jezičkih, vjerskih ili drugih kriterija, čime bi se povećao legitimitet i povjerenje javnosti u instituciju, kao i cjelokupni pravosudni sistem. Kada je riječ o zakonu o sudovima na nivou BiH, osnivanjem Apelacionog suda bi se dodatno učvrstila pravna sigurnost građana BiH. Veoma je teško pobrojati konkretne prednosti koje bi usvajanjem ovih zakona dobili građani naše zemlje, ali sama činjenica da njihovo usvajanje predstavlja ključni korak ka pridruživanju Evropskoj uniji, govori o njihovom velikom značaju – poručio je predsjednik VSTV-a Lagumdžija.<h2>Imamo otpor</h2>Izvršna direktorica TI BiH Korajlić, s druge strane, smatra da od samog početka imamo otpor prema ispunjavanju uvjeta za EU te da, iako se to ne čini, ovi zakoni direktno utječu na to kakva će prava svaki građanin u ovoj državi imati.- To je svakako potreba i nešto što bi BiH trebala da uradi bez obzira na sve, u vezi s unapređenjem ključnih zakona i iz oblasti pravosuđa, rada pravosuđa, ali i drugih zakona koji su bitni za borbu protiv korupcije i generalno vladavinom prava. Bez obzira na deklarativnu posvećenost evropskom putu i obećanja lidera u BiH, imamo konstantne otpore i pokušaje da se, i ono što se usvaja, s jedne strane obesmisli, razvodni, a s druge, da se blokira usvajanje ključnih zakona, posebno kada govorimo o radu pravosuđa – kazala je Korajlić.

Dodala je da, s druge strane, imamo novi zakon o VSTV-u koji se radi već nekoliko godina, gdje smo sada vidjeli i prema mišljenju Venecijanske komisije da i dalje ne zadovoljava niti ispunjava ni one preporuke otprije koje se, prije svega, odnose na nezavisnost pravosuđa, odredbe u vezi s integritetom i slično.- Najviše se polemika vodi o etničkom predstavljanju, što svakako ne bi trebalo da bude u odnosu na kvalifikacije i sposobnosti osoba koje trebaju biti imenovane u Vijeće ili na poziciju sudija i tužilaca. Tu su i drugi zakoni poput zakona o sudovima, gdje se glavna polemika, u javnosti barem, vodi o sjedištu nove institucije, gdje je ključna namjera da se ospore nadležnosti pravosudnih institucija na državnom nivou. Dakle, konstantno imamo situaciju da su zakoni u pripremi, da radne grupe nešto rade, ali da, zapravo, prijedlozi koji dolaze idu više u smjeru ko će imati veću kontrolu nad pravosudnim institucijama, a ne na koji način unaprijediti nezavisnost i integritet – kazala nam je Korajlić.Nažalost, dodala je, niko ne razmišlja o dobrobiti građana ili budućnosti države.- Većinom se razmišlja o tome na koji način očuvati ili uspostaviti još veću kontrolu nad institucijama, koje bi trebalo da budu nezavisne. Tu je glavna tačka sporenja u svim reformama, uključujući i dogovore u vezi s programom reformi, koje su neophodne za Plan rasta, odnosno dobivanje sredstava iz EU, gdje imate insistiranje na vetoima, entitetskom odlučivanju i slično, upravo zbog tog procesa kontrole čak i na štetu države i njenih građana – naglasila je Korajlić.Naglasila je i da donošenje zakona kao i njihova adekvatna primjena govori da li će to pravosuđe moći da drži odgovornim sve one koji obavljaju funkcije u državi, koji raspolažu javnim sredstvima.- Da ih procesuiraju ako ta ista sredstva zloupotrebljavaju ili svoje pozicije, a što opet utječe na kvalitet života građana. Svako vidi koliki je nivo korupcije i koliko su građanima uskraćene osnovne usluge koje bi trebalo da dobivaju od institucija, počevši od zdravstva, obrazovanja, upravo zbog korupcije koja ostaje neprocesuirana i samo se širi. Tada postaje još bitnije da pravosuđe bude nezavisno – rekla je Korajlić.<h2>Interes javnosti</h2>Ministar pravde BiH Bunoza istakao je da se od BiH, u svakom slučaju, očekuje usvajanje spomenutih zakona.- Nažalost, još ne postoji politički konsenzus o sjedištu drugostupanjskog suda BiH, iz kojih razloga još nije usvojen ni zakon o Sudu BiH – rekao nam je Bunoza.Podsjetio je da je, kada se govori o cjelokupnom Zakonu o VSTV-u, Ministarstvu pravde BiH, prije više od mjesec, dostavio mišljenje Venecijanske komisije na Prijedlog zakona o VSTV-u.

- Trenutno smo u fazi usuglašavanja i ugrađivanja sugestija iz mišljenja Venecijanske komisije u Prijedlog zakona o VSTV-u. Oba ova zakona su bitna za naše pravosuđe u BiH, a sve s ciljem stvaranja neovisnijeg i efikasnijeg pravosuđa – kazao je Bunoza.Advokat Crnalić iz ugla struke nam je kazao da je daleko važnije ko je biran u VSTV od formalnih izmjena Zakona o VSTV-u koje poboljšavaju transparentnost u radu Vijeća, ali smatra da one bitno ne mijenjaju ništa.

- Za rad VSTV-a iznad svega je bitna odgovarajuća kadrovska popunjenost članstva Vijeća i suporta koji prati Vijeće. To su stručnjaci koji pripremaju tačke dnevnog reda, izuzetno obrazovani ljudi, i u moje vrijeme i danas. Gledajući interes javnosti i države, važno je za Vijeće da ima sistemski zakon koji mu omogućuje rad. Ali ne možemo očekivati da će izmjene i dopune tog zakona biti toliko značajne da će bitno pridonijeti kvaliteti rada pravosuđa. To je nedovoljno. Poznato je, inače, u organizaciji nekog sustava, bilo to neka dobrotvorna ili državna organizacija, važno je ko su ljudi koji obavljaju tako značajne poslove. Imaju li moralni integritet, jesu li odgovorni prema svome poslu, jesu li do krajnje mjere pošteni, jesu li imuni na svaki vid korupcije i jesu li ljudi slobodnog mišljenja, koji uvažavaju argumente kada raspravljaju o radu VSTV-a. Ako nisu takvi ljudi, onda, bez obzira na Zakon, Vijeće neće kvalitetno raditi – poručio je Crnalić.<h2>Predmeti na sudovima</h2>Korajlić je naglasila da se o pravosuđu vode velika trvenja te je prečesto i kamen spoticanja u funkcioniranju samog državnog aparata.- Jako je važno da se usvoje zakoni koji će omogućiti da i sudovi i tužilaštva budu nezavisni, da mogu djelovati bez političkih uplitanja, da u njima budu imenovane osobe koje zaista znaju da rade svoj posao, koje su sposobne, kvalifikovane i koje imaju interes građana kao prvobitni, a ne bilo čiji drugi interes. Od toga zavisi koliko će biti efikasno, koliko dugo će građani čekati da im se riješe određena pitanja pred sudovima. A znamo da neki najjednostavniji predmeti na sudovima stoje godinama, da građani godinama čekaju da im se riješi pitanje imovine... – rekla je Korajlić.<h2>Jačati odgovornost</h2>- Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, one bi trebalo dalje da jačaju odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, posebno kada govorimo o sukobu interesa. Ta odgovornost bi se jačala, ne samo kroz proces imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, već i odgovornosti samog VSTV-a, odnosno njegovih članova - kazao je Lagumdžija.<h2>Poboljšanja nisu potrebna</h2>Advokat Crnalić smatra da nema demokratskijeg rješenja ni u jednoj državi EU od onoga koji je u BiH.- Govorim o zakonskom rješenju koje je ustanovilo pravosudnog regulatora, izuzetno kvalitetnom konceptu koji je reguliran Zakonom o VSTV-u, i tu suštinska poboljšanja nisu potrebna, moguća jesu neka glancanja koja nemaju posebno značenje – rekao je Crnalić.To je samo jedan aspekt ovih reformi, a imamo cijeli set drugih stvari koje bi, prije svega, trebalo da učinimo zbog nas, da država postane prava demokratska, pa tek zarad pridruživanja EU, kazala je Korajlić.

Ništa nije važnije za funkcioniranje jednog društva od nezavisnog, odgovornog i efikasnog pravosuđa, rekao je Lagumdžija

Zakoni o kojima se mnogo govori i od kojih se još više očekuje: Šta građani BiH dobivaju reformom pravosuđa

Zbog sve viših cijena ljetovanja, kako u susjedstvu, tako i na drugim destinacijama, mnogi se odlučuju isprobati ili se vratiti čarima kampovanja. Osim u potpunosti drugačijeg iskustva koje nudi, mnogo je jeftinije.U poređenju s cijenama iz Hrvatske, gdje na stranici „Booking.com“ ljetovanje u Dubrovniku za četveročlanu porodicu košta od 2.545 KM, preko 6.685 do nevjerovatnih 16.805 maraka za deset dana u julu, cijene za kampovanje značajno su niže.<h2>Gratis za djecu</h2>Iako iznos zavisi od datuma boravka u određenom mjestu, za period od početka jula do kraja augusta u kampu u Orebiću dnevna cijena po osobi iznad 12 godina iznosi 8,60 eura, odnosno otprilike 17 KM, za djecu od 5 do 12 godina 7,70 eura (blizu 15 KM), dok je za mališane do pet godina besplatno.Kada je riječ o iznajmljivanju prostora, to je podijeljeno na nekoliko kategorija. Tako parcela deluxe košta 37 eura po danu (otprilike 72 KM), superior 31 eura (približno 60 KM), premium 29 eura (blizu 57 KM), komfort 23 eura (45 KM) dok standard košta 19 eura (otprilike 37 KM).Za opciju šatora u tom periodu parcela košta 23 eura (45 KM). Držanje kućnih ljubimaca je dozvoljeno, ali u jeku sezone dnevno ćete platiti 6,5 eura (nešto manje od 13 KM). Parkiranje kampera preko noći plus boravak osoba u kampu košta 40 eura (približno 78 KM).U cijenu parcele je uključeno automobil plus šator ili automobil plus kamp-prikolica ili motocikl plus šator ili kamper. Podrazumijeva se priključak na struju, odvod otpadnih voda i voda.U cijenu kamp-mjesta je uključeno automobil plus šator ili motocikl plus šator. Cijena mjesta uključuje priključak na struju.<h2>Šator i struja</h2>Nedaleko od Orebića, u kampu u Zaostrogu dnevni boravak za odraslu osobu od 20. jula do 24. augusta košta 12,5 eura (blizu 24,5 KM). Za djecu do tri godine je boravak gratis, a do 12 godina košta 6,2 eura (otprilike 12 KM). Za parcelu u prvom redu do mora platit ćete 38 eura (približno 74 KM), a običnu 33,5 eura (65,5 KM).Za kamp-mjesto koje podrazumijeva mali šator plus struju platit ćete 12 eura (približno 23,5 KM).Dakle, ako za primjer uzmemo četveročlanu porodicu s jednim djetetom mlađim od tri godine, drugim do 12 godina, to bi značilo da bi kampovanje na parceli uz more za 10 dana koštalo 662 eura (približno 1.295 KM). Uz to se mora platiti boravišna taksa kao i jednokratni trošak prijave. U Orebiću biste platili malo više.<h2>Brojke</h2>8 eura (otprilike 15,5 KM) dnevna je cijena za automobil u kampu u Zaostrogu,4,5 eura (blizu 9 KM) za motocikl,0 eura za bicikl,6,50 eura (približno 13 KM) dnevno za kućnog ljubimca.Šator dimenzija većih od 200x145x100 centimetara naći ćete od 50 KM do 80 KM. Bolje šatore, koji imaju i odvojene sobe, platit ćete mnogo više.

Četveročlana porodica s djetetom mlađim od tri godine, drugim do 12 godina, za 10 dana na parceli uz more platila bi približno 1.295 KM

Ljetovanje koje treba iskusiti barem jednom u životu: Kampovanje sve primamljivije za građane i njihove novčanike

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović laureat je regionalne nagrade “Aleksandar Lifka” na 31. Festivalu evropskog filma Palić u Srbiji. Po slijetanju na Sarajevski aerodrom, Kenović je za „Dnevni avaz“ rekao da je lijep osjećaj kada vam odaju priznanje, „poslije toliko nagrađenih kolegica i kolega“. <h2>Bolja situacija</h2>- A to su mi i poznanici i prijatelji i vrhunci evropske kinematografije. Bude vam drago. Pozitivno je to. Priznanja koriste globalno u kinematografiji, i filmu i novim kolegama. To je dobro da se na neki način osjeti da neki ljudi poklanjaju pažnju onome što mi radimo i da tako potaknu ozbiljno učestvovanje u tim našim skupocjenim poslovima, nažalost – poručio je Kenović.Naglasio je da se stanje u kinematografiji kod nas popravlja. Polako, ali sigurno.- To uvijek ide s ambijentom u kojem živimo. Imam osjećaj da bez obzira na razna mišljenja i emocije, da se lagano popravlja situacija u odnosu na neku raniju i da se ide pravim putem u mnogo stvari i da će i dalje napredovati. Svi pojedinačno trebamo doprinijeti da se kreće prema pozitivnom, produktivnijem, a ne samo nalaziti mane, greške i ostale stvari koje su problematične. Treba, naravno, ukazivati na sve, ali istovremeno imati realni osjećaj kakva je situacija ranije bila, a kakva je sada – rekao je bh. reditelj.U Srbiji su ga pitali za njegova ostvarenja „Kuduz“ i „Ovo malo duše“, a Kenović je priznao da ne voli gledati svoja ostvarenja.<h2>Raduje me</h2>- Preda mnom je nekoliko novih projekata, jedan koji je najveći, i to je ono što me uzbuđuje, što me potiče i čime sam opsjednut. I tako je kod svih nas koji se bavimo filmom. Slabo se bavimo bivšim poslovima, koliko god da su oni bili prihvaćeni i sada traju. To mene raduje, ali kada me pitaju, iskreno kažem da rijetko kada to pogledam – istakao je Kenović.Prisjetio se riječi rahmetli Abdulaha Sidrana.- Dragi naš Sidran... Jednom mi je rekao, 15 ili 20 godina poslije „Kuduza“: „Pa, znaš Ademire, ono je odličan film. Ono je remek-djelo.“ „Koje“, ja pitam. Kaže: „Pa, 'Kuduz', ja sam tek sada prvi put to na miru pogledao“. I to mi je bilo genijalno. Isti taj osjećaj ja imam, ja sam ga pogledao prvi put u Londonu kada sam radio postprodukciju s Vilkom Filačem. Naravno, mi ostvarenje mnogo puta gledamo u obradi, postprodukciji, ali kada se završi, nije na nama da mi gledamo i ocjenjujemo nego da radimo nove projekte – iskren je Kenović.<h2>SFF je prevazišao naše granice</h2>S obzirom na to da nam je 30. izdanje Sarajevo Film Festivala sve bliže, Kenović nam je rekao da je to sjajna manifestacija.- Sada sam u Paliću čuo ljude iz Evrope koji samo govore o SFF-u, o tom čudu koji je postao temeljan za cijeli naš prostor, prevazišao ga i postao evropski, a vjerovatno i u svijetu značajan festival. To je jedna vrlo pozitivna stvar, korisna. Svima onima koji su stvarali i radili na tom festivalu, počevši od Mire Purivatre i ljudi oko njega, treba odati ozbiljno priznanje, uspjeli su snažno povezati naš cijeli produkcioni i distribucioni potencijal s nečim što je evropsko, što je mnogo šire od ovog prostora i zaslužuje svaku pohvalu – rekao je bh. reditelj Kenović.Sretan je Kenović jer su stvoreni preduslovi da napravi film i seriju na osnovu romana „Kad sam bio hodža“ Damira Ovčine. Istakao je da sav treperi od zadovoljstva što su završili verziju koju smatraju finalnom

Kinematografija uvijek ide s ambijentom u kojem živimo

Kenović: Slabo se bavimo bivšim poslovima

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Sidran mi je za "Kuduza" 15 godina poslije rekao da je remek-djelo

Mandat ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Majkla Marfija (Michael Murphy) bliži se kraju. Njegovog potencijalnog nasljednika predložio je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden). Riječ je o Daglasu Džonsu (Douglas D. Jones), čije imenovanje treba potvrditi američki Senat.S druge strane, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Johan Satler (Johann Sattler) odlazi 31. augusta, nakon pet godina, a na njegovo mjesto 1. septembra dolazi italijanski diplomata Luiđi Soreka (Luigi Soreca).<h2>Jasne linije</h2>Iako se čini da je to još jedna smjena u diplomatskom koru, Marfi i Satler u proteklih nekoliko godina uradili su ogromne stvari, prvenstveno za građane ove države i njihov bolji život.Amerika je uveliko pomogla izgradnji naše domovine poslije agresije koju je preživjela, kako u građevinskom smislu tako i političkom, ali i društvenom, a Marfi je nastavio u skladu s tim.- Sretan sam što ću voditi poslove moje vlade fokusirane na podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH. SAD će nastaviti raditi s vašom zemljom na tome da ona bude čvrsto usidrena u euroatlantsku zajednicu država - rekao je Marfi po dolasku u BiH krajem februara 2022. godine.

I ispunio je očekivanja. Pokrenuo je pozitivne procese i podržao promjene koje su rezultirale novom vladom na nivou Federacije BiH. Jasno i glasno je potcrtavao da namjere vladajućih iz manjeg bh. entiteta RS ne mogu i ne smiju biti usmjere ka otcjepljenju tog dijela i eventualnom pripajanju susjednoj zemlji, istaknuvši kako kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prestaje postojanje RS kao entiteta unutar BiH.<h2>Podrška građanima</h2>Podržavao je, zajedno sa svojim timom iz Ambasade, brojne projekte koji podrazumijevaju zajednički cilj pomirenja i suživota u BiH.Satler je u BiH proveo pet godina. Vijeće EU odlučilo je prošle godine da mu produži mandat za još godinu, s obzirom na to da se BiH nalazila u osjetljivoj političkoj situaciji te da se počelo aktivno raditi na reformama koje su obavezne na našem putu ka EU. I dok je imao javne istupe, govorio na konferencijama, obilazio BiH uzduž i poprijeko i divio se ljepotama BiH, Satler je iz sjene lobirao za našu državu među članicama EU.To je, uz napore državnih vlasti, rezultiralo dobivanjem zelenog svjetla u martu za početak pregovora za članstvo BiH u EU. Svjesni ili ne, Satler je dao ogroman doprinos tome.

Obojica diplomata su i prije dolaska u BiH bila upoznata sa situacijom u državi i regionu te ovdašnjim prilikama.Nasljednici Marfija i Satlera sigurno će nastaviti gdje su oni stali i pružiti podršku BiH i njenim građanima, posebno ka euroatlantskim integracijama.<h2>Daglas Džons</h2>Najvjerovatniji Marfijev nasljednik na funkciji ambasadora u BiH je Daglas Džons, karijerni član Više službe za vanjske poslove s činom ministra savjetnika. Prema navodima Bijele kuće, trenutno obnaša funkciju zamjenika pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska i euroazijska pitanja pri Stejt departmentu. Nadgleda evropsku sigurnost, uključujući Organizaciju Sjevernoatlantskog pakta (NATO), Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju i Sjevernu Evropu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku i nordijske i baltičke zemlje, kao i sigurnost Arktika.

Nedavno je Džons služio kao privremeni otpravnik poslova i zamjenik šefa američke misije pri NATO-u. Obavljao je još dva zadatka, i to kao zamjenik šefa misije u američkim ambasadama u Zagrebu i Podgorici. Također je bio direktor Ureda za očuvanje mira, sankcija i borbe protiv terorizma u Birou za poslove međunarodnih organizacija, direktora za NATO i zapadnu Evropu u Vijeću za nacionalnu sigurnost i kao član američke delegacije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.U inozemstvu je također služio kao viši civilni predstavnik u Pokrajinskom timu za rekonstrukciju u Džalalabadu, Afganistanu, i u američkim ambasadama u Sarajevu, Dablinu i Tel Avivu. Diplomirao je na Bovdoin koledžu, a magistrirao međunarodne odnose na Univerzitetu Princeton. Dobitnik je predsjedničke nagrade za zasluge te govori bosanski jezik.<h2>Luiđi Soreka</h2>Satlerov nasljednik Luiđi Soreka je stručnjak za sigurnost i migracije te dosadašnji ambasador EU u Albaniji. Visoki predstavnik EU Žozep Borelj (Josep Borrell) ga je imenovao u maju 2022. za specijalnog izaslanika EU za vanjske aspekte migracija.

Između ostalog, Soreka je bio na dužnosti direktora za sigurnost u DG HOME Evropske komisije. Njegova misija doprinosi cilju EU da osigura visok nivo sigurnosti za evropske građane. On i njegov tim zaduženi su za implementaciju Evropske agende za sigurnost, za definiranje i razvoj aktivnosti od najbolje prakse do zakonodavstva, u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, korupcije, trgovine drogom, cyber kriminala i drugih teških zločina, promovira saradnju u provođenju zakona u evropskom nivou, putem Europola i CEPOL-a.Od 2006. do 2013. koordinira pokretanje i implementaciju Dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa zemljama zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Istočno partnerstvo i Rusku Federaciju. Koordinirao je pokretanje mehanizma postvizne liberalizacije radi praćenja potencijalne zloupotrebe slobode kretanja i prava na azil građana tih zemalja u šengenski prostor.

Na čelo Delegacije EU dolazi italijanski diplomata Luiđi Soreka, a u Ambasadu SAD Daglas Džons

Soreka i Džons mijenjaju Satlera i Marfija

Odlazak Majkla Marfija i Johana Satlera iz BiH: Diplomati koji su BiH "gurnuli" naprijed

Delegacija Evropske unije u BiH potvrdila je za "Avaz" da vlasti Bosne i Hercegovine nisu uspjele postići unutrašnji dogovor o reformama koje su neophodne kako bi pristupila fondovima iz programa Plana rasta Evropske unije.<h2>Nedostatak političkog konsenzusa</h2>To znači da naša država ostaje bez približno milijardu eura.- Vlasti Bosne i Hercegovine dostavile su Evropskoj komisiji nacrt cjelovite Reformske agende, koja je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan. Evropska komisija je pripremila svoju ocjenu nacrta Reformske agende BiH i svoje komentare prenijela vlastima u BiH, tražeći da se provedu određene revizije. Međutim, 16. jula, vlasti BiH su obavijestile Komisiju da u nedostatku političkog konsenzusa nisu u poziciji da podijele finalizirani tekst - potvrđeno je iz Delegacije EU za "Avaz". Podsjetili su da prva rata Plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Evropska komisija i Bosna i Hercegovina formalno usaglase Reformsku agendu.- Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će posljedice. Za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu predfinansiranja predviđenu za isplatu nakon ljeta, u vrijednosti od sedam posto, čime će propustiti značajnu priliku za rano finansiranje. Ovo je propuštena prilika i nadamo se da će se vlasti BiH uskoro uspjeti dogovoriti - istaknuto je iz Delegacije EU.<h2>Bez odgađanja</h2>Poručeno je da Evropska komisija nastavlja rad s vlastima, podržavajući završetak posla po potrebi i raduje se dobijanju Reformske agende nakon što bude politički prihvaćena.- Komisija će je zatim, bez odgađanja, ocijeniti, kao što je to bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem njegovog konačnog usvajanja što je prije moguće - naglasili su iz Delegacije EU.Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom - Fondom za reformu i rast za zapadni Balkan - u vrijednosti do šest milijardi eura u grantovima i zajmovima za cijeli region.Ukoliko neka od država ne dostavi Plan reformi ili ga ne provodi kako je zapisala… planirani novac će biti usmjeren državama koje provode reforme.

Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će posljedice, poručili su iz Delegacije EU za "Avaz"

Propuštena još jedna prilika: BiH ostaje bez milijardu eura od EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti!

Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, zajedno sa diplomatama zemalja članica EU, jučer je odala počast nevinim civilnim žrtvama ubijenim na području Birača u okolini Bratunca u periodu od 1992. do 1995. godine. Počast smo odali isključivo nevinim civilnim žrtvama, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH. - Nedvosmisleno osuđujemo počinioce svih zločina. Međunarodni i domaći sudovi su iscrpno razmatrali dešavanja tokom rata od 1992. do 1995. godine, te nesporno utvrdili prirodu počinjenih zločina u sudskim presudama, uključujući genocid u Srebrenici. Tokom rata od 1992. do 1995. godine širom Bosne i Hercegovine ubijen je veliki broj nevinih civilnih žrtava. Važno je sjećati se svih tih žrtava. Svaka od tih žrtava ima svoje najmilije koji čuvaju sjećanje na njih i oplakuju ih. Vijenac je položen njima u spomen. Groblje u Bratuncu na kojem je položen vijenac je mjesno gradsko groblje, gdje su ukopane i nevine civilne žrtve iz rata od 1992. do 1995. godine. Neistinite su tvrdnje da se radi o vojničkom groblju ili da su tu ukopani isključivo poginuli vojnici. Jedina namjera sa polaganjem vijenca u Bratuncu nam je bila da iskažemo empatiju, poštovanje i razumijevanje za stradanja svih nevinih civilnih žrtava - naveli su iz Delegacije EU.

<blockquote class="twitter-tweet">Povodom odavanja počasti nevinim civilnim žrtvama u Bratuncu: <a href="https://t.co/iNeDyzJmXr">pic.twitter.com/iNeDyzJmXr</a>&mdash; EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) <a href="https://twitter.com/eubih/status/1813500550991781975?ref_src=twsrc%5Etfw">July 17, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Jedina namjera sa polaganjem vijenca u Bratuncu nam je bila da iskažemo empatiju, poštovanje i razumijevanje za stradanja svih nevinih civilnih žrtava

Delegacija EU: U Bratuncu smo odali počast isključivo nevinim civilnim žrtvama

Možda zbog atentata na Donalda Trampa (Trump), možda zbog poziva demokrata da se Džo Bajden (Joe Biden) povuče iz utrke za američkog predsjednika, možda zbog požara u BiH i (ne)traženja pomoći i osiguravanja helikoptera za gašenje vatre, ali ispod radara je prošla izjava Milorada Dodika da dva entiteta unutar BiH, RS i FBiH, moraju sarađivati.Prenijeli su nju mnogi mediji iz naše države, kao i regiona, ali nije bilo reakcija.Kako to da odjednom moraju sarađivati? Prije samo manje od dva mjeseca, isti čovjek je tvrdio da ista dva entiteta ne mogu zajedno, da Srbi ne mogu s Bošnjacima, da hoće razdruživanje, osamostaljenje, razlaz... Kako?Ili su možda ljudi navikli na njegove i izjave bliskih njemu koje se konfrontiraju s onima ranije izgovorenima, pa niko više ni habera.Kako to da Bošnjake ne naziva muslimanima i da sada opet, odjednom, tvrdi da Srbi, Hrvati i Bošnjaci moraju voditi dijalog? Odakle dolaze ta promjena, spuštanje lopte, mijenjanje ploče?Toliko pitanja, a odgovora nigdje.Dok Dodik i dodikovci vode u propast RS i njene stanovnike, priče mijenjaju konstantno, a pretežno one idu iz krajnosti u krajnost. "Danas smo dobri, sutra smo loši. Danas ćemo reći da efendija zavija dok uči, sutra ćemo slati poruke mira s otvaranja džamije. Danas možemo i moramo zajedno, do jučer, eto, nismo mogli.“ Raspametiše ljude.S druge strane, može li mu neko reći da počne raditi ono što katkad pripovijeda. Dijalog s Hrvatima i Bošnjacima sigurno ne predstavlja zahtjeve za razlaz, usvajanje himne i zastave druge države kao svoje, trčanje na noge Vladimiru Putinu i ugrožavanje prijeko potrebnog mira i puta ka EU, koji građani, ako niste znali, žele.Dajte, gradite, ulažite, dopunjujte i ispravljajte zastarjele zakone, osigurajte ljudima poslove, normalne plaće, penzije, dobro obrazovanje.&nbsp;

Prije samo manje od dva mjeseca tvrdio je da RS i FBiH ne mogu zajedno, da Srbi ne mogu s Bošnjacima, da hoće razdruživanje, razlaz...

Kada Dodik aterira

U vrijeme ratova koje obični čovjek teško shvata, prijetnji, političkih promjena u svijetu, jedan čovjek iz susjedne Srbije vratio je mnogima vjeru u ljude. Željko Mijailović pokazao je i dokazao da mjesto rođenja ni Bog kojem se molimo ne trebaju biti ispred nečijeg života.Potpunom neznancu ponudio je da mu da dio svoje jetre, tačnije 40 posto ovog organa. Taj neznanac postao je heroj Bosne i Hercegovine - Adnan Šemić. Mladić koji je bolovao od Vilsonove bolesti, koji je ujedinio vlast i opoziciju u FBiH da promijene zakon kako bi mu bilo dozvoljeno da primi organ koji mu je život značio od čovjeka s kojim nije u krvnom srodstvu. Adnan je prekjučer preminuo u 23. godini. Transplantaciju nije dočekao, ali je građanima BiH u amanet ostavio "Adnanov zakon“.Željko je plakao kada je čuo vijest da je mlado i slabašno Adnanovo srce prestalo kucati. I iznova pokazao svoju veličinu, odlučivši ipak donirati dio svoje jetre, i to Adnanovom starijem bratu Anelu, koji boluje od iste rijetke bolesti.Važno je biti čovjek, a Željko je ljudska gromada. Iako nije stigao Adnanov život spasiti, to će učiniti drugom mladom biću.Hvala, gospodine Mijailoviću, na bezuvjetnoj dobroti i vraćanju nade u bolje dane i još bolje ljude.

Iako nije stigao spasiti Adnanov život, to će učiniti drugom mladom biću, i to Adnanovom bratu Anelu

Željko Mijailović: Ljudska gromada

"Plakao sam kao malo dijete kada sam čuo da je Adnan Šemić umro", drhtavim glasom je Željko Mijailović iz Srbije započeo razgovor s potpisnicom ovih redova.Adnan Šemić je mladić iz Mostara koji je preminuo jučer u 23. godini. Bolovao je od Vilsonove bolesti, zbog čega mu je bila neophodna nova jetra. Spas je pronašao u Mijailoviću, čovjeku iz susjedne nam zemlje koji se sam prijavio da mu da svoj organ, odnosno 40 posto jetre.<h2>Platio životom</h2>Zbog Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH, koji nije dozvoljavao donora s kojim pacijent nije u krvnom srodstvu, transplantacija nije obavljena. Kao ni u Istanbulu zbog sličnog zakona.A onda se javnost digla te je ovaj zakon u BiH izmijenjen i jednoglasno usvojen na vanrednim sjednicama oba Doma parlamenta. Simbolično ga zovu „Adnanov zakon“. Prije nekoliko dana stupio je na snagu. Ali kasno.- Danas (jučer, op.a.) su trebali da mu daju terapiju kako bi suzbili visok bilirubin i amonijak, da bi mogli da ga osposobe za transport do Tuzle. Trebao sam doći do Tuzle, a ljekar iz Istanbula, te da se obavi transplantacija. Ali Adnan je već pao... Mali nije izdržao - rekao nam je Mijailović.Adnanovo srce, nažalost, nije izdržalo.Uprkos ovoj tužnoj vijesti, postoji i ona lijepa. Naime, Adnan ima starijeg brata Anela, koji boluje od iste bolesti. A Željko će biti njegov spasilac.- Mnogo je slučajeva poput Adnana Šemića u Bosni i Hercegovini. Dečko je platio životom, ali barem će se ostali moći spasiti zbog izmjene ovog zakona. Tako da će priča ipak, na neki način, imati sretan kraj, Anela ću spasiti, dat ću mu jetru. Sva muka koju je Adnan prošao sada čeka Anela - otkrio nam je Mijailović.<h2>Prošli peripetije</h2>Adnan je bio u gorem zdravstvenom stanju nego stariji brat Anel.- Kako me, bre, neće pogoditi. Niste svjesni kakve peripetije smo mi prošli. Borili smo se 15 dana u Istanbulu, odbijali nas. Drugi put se vraćamo, mjesec i po smo se borili s etičkom komisijom, oni ne daju. Vraćamo se u Bosnu, ne može ni tu. Ne mogu dati, kažu nisam srodnik. Sumnjaju na trgovinu organima. Promijeniše zakon, a dijete umre. Zbog čega, zbog gluposti. Zbog slova na papiru. Uništili su život djeteta od 23 godine - kroz suze nam je rekao Mijailović.<h2>Danas dženaza</h2>Dženaza Adnanu Šemiću bit će klanjana danas u 19 sati u haremu Blagaj, gdje će biti i ukopan.Željko nam je jučer rekao da će prisustvovati dženazi.- Treba doći u svu tu tugu i sahraniti dijete. Adnanov rođendan proslavili smo u Istanbulu - rekao nam je Mijailović.<h2>Zbog smrti majke i oca</h2>Mijailović ima donorsku karticu u svojoj domovini Srbiji. - Na to sam se odlučio jer sam imao nesretne slučajeve na 100 metara od kuće. Majka mi je poginula 11. septembra 2007., imala je 53 godine, kao ja što sad imam. S njom je bio i otac, on je preživio tada. Otac mi je poginuo 11. septembra 2019. godine prekoputa mjesta gdje je majka poginula, 20 metara. To me potaklo da budem donor. I za njihove organe sam rekao da doniraju, sve koji su zdravi, da spašavaju živote - istakao je Mijailović.

 Šemić imao Vilsonovu bolest, od koje boluje i njegov brat. Odbijali transplantaciju jer s donorom Željkom nije u krvnom srodstvu

Srce mladog Mostarca nije izdržalo: Željko plakao kao malo dijete, dio jetre donirat će Adnanovom bratu Anelu

Brojni građani kontaktirali su redakciju "Avaza" zbog velikih gužvi i čekanja na Odjelu za lična dokumenta i putne isprave u Policijskoj stanici Novo Sarajevo MUP-a KS, a razlog je, kako saznajemo, tehničke prirode.&nbsp;Naime, došlo je do samog kvara na odašiljaču na Humu, koje su uzrokovale vremenske nepogode, potvrđeno je za "Avaz".&nbsp;Kako nam je rečeno iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), ekipe su već izašle na teren, te da je sve popravljeno i pušteno.&nbsp;

Ekipe su već na terenu i radi se na što bržem otklanjanju problema, te da bi do kraja dana sve trebalo biti riješeno

Ogromni redovi za lična dokumenta: Nevrijeme uzrokovalo kvar u sistemu

Sjajni Vudi Harelson (Woddy Harrelson) igra u novom filmu "Povedi me na Mjesec“ (Fly me to the Moon), koji je na repertoare bh. kina donio "C2 Film“, zvanični zastupnik studija "Sony“ za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;Glumi uz mlađe zvijezde Čeninga Tejtuma (Chening Tatum) i Skarlet Johanson (Scarlett Johansson), čija kompanija „These Pictures“ producira film.<h2>Potpuna fikcija</h2>Ukratko, oni su oživjeli historijski uspjeh NASA-e i slijetanja prvog čovjeka na Mjesec 1969. godine. Već tada, Rusi su pokrenuli špekulacije da su snimci lažirani te da su ukombinirani s audiozapisom astronauta misije "Apolo 11“ Nila Armstronga (Neil) i Baza Oldrina (Buzz Aldrin). Johanson se ta ideja svidjela te ju je pretvorila u film, s naglaskom da je lažiranje slijetanja na Mjesec potpuna fikcija.Harelson, koji je dao ekskluzivne izjave za „Dnevni avaz“ o filmu, tumači lik Moa Burkusa (Moe Burkus), mračnu vladinu ličnost koja vjeruje da je svemirskom programu potrebno da ima ponovnu podršku javnosti, nakon nekoliko neuspjelih testiranja. On namami Keli Džons (Kelly Jones), koju igra Johanson, da „proda“ misiju ka Mjesecu američkom narodu. Inače, Harelson je zbog svojih sjajnih izvedbi nekoliko puta bio nominiran za prestižnog Oskara.

Nije prvi put da igra sumnjivu administrativnu figuru. Ranije je utjelovio E. Hauarda Hanta (Howard Hunt) u HBO-ovom filmu „White House Plumbers“.- Mo je mračni, misteriozni lik koji je u sjeni, ali ima veliku moć. Sa sobom nosi moć izvršne vlasti - eto ko odlučuje. Također radi na nečemu u vezi s Vijetnamom, možda nešto što će prikazati kao da smo pobijedili. Ali uvijek se vraća u sjenu, pokušava stvarati događaje - rekao je Harelson.Njegova ideja je da lažira slijetanje na Mjesec, tako pokušavajući osigurati da ništa ne krene po zlu i potvrđujući nadmoć SAD u svemiru, čak i po cijenu istine. A Keli se plaši jer je svjesna da se to neće svidjeti Kolu Dejvisu (Cole Davis), kojeg utjelovljuje Tejtum, direktoru lansiranja i bivšem pilotu Ratnog zrakoplovstva SAD.- Iz Moove perspektive, on odluči da zaposli Keli, shvata da će biti savršena osoba koja će utuviti javnosti u glavu entuzijazam zbog lansiranja na Mjesec. A SAD to treba, jer je entuzijazam vrlo nizak po tom pitanju. Ispadne da je ona sjajna u onome što radi. Ima konekcije s medijima i ljudima iz svijeta marketinga, a ima vrlo izražen pogled na stvari u smislu da probudi uzbuđenje kod ljudi. Tačno to se i desi - rekao je Harelson.<h2>Svima poznato</h2>No, tada on, odnosno Mo, priđe Keli i kaže joj: „Sve ide vrlo dobro, ali moramo biti spremni da prikažemo alternativnu verziju slijetanja na Mjesec.“- Tu se pravi raskrsnica između naših likova, ali i s likom Čeninga. On je naZemlji nadležan za cjelokupnu misiju slijetanja na Mjesec. Možete pretpostaviti da on ne bi odobrio ideju za lažirano slijetanje na Mjesec - osvrnuo se Harelson.

Istakao je da je, kada je prvi put pročitao scenarij, pomislio da je vrlo smiješan, ali pametno napisan, interesantan.- O nečemu je što je svima, barem donekle, poznato i interesantno, barem tako mislim. Lijepa je priča - kazala nam je svjetska glumačka zvijezda.Nada se da će publika uživati gledajući film u kinima, ali i da će se smijati.- Ovo je svijet zabave, a film je interesantan, smiješan, historijski. Požurite u svoja lokalna kina, ne želite propustiti ovo - rekao je Harelson.<h2>Kamera voli Johansona i Tejtuma</h2>O Skarlet Johanson i Čeningu Tejtumu, svojim kolegama, Harelson ima samo riječi hvale.- Ona je nevjerovatna. Zabavno je biti u društvu s njom. Nasmijava te čitav dan. Naravno, sjajna je glumica, ali i producentica na ovom filmu. Čening je kul, ali je i jedna od onih osoba, a i Skarlet to posjeduje - kamera ih jednostavno voli. To je nevjerovatno. Gledate neke glumce i svjesni ste da niste mogli boljeg pronaći, ali ih kamera ne voli. Ali ovo dvoje to imaju riješeno, kamera obožava oboje. Čening je harizmatičan, interesantan i pametan. Bilo je zabavno družiti se s njim - rekao je Harelson.

Igra u ostvarenju "Povedi me na Mjesec", koje govori o historijskom uspjehu NASA-e

Harleson s glumcima Johanson i Tejtumom te rediteljem Berlantijem 

Holivudski glumac Vudi Harelson za "Avaz": Uvijek djelujem iz sjene

Plakao sam kao malo dijete. To je u ispovijesti za "Dnevni avaz" rekao Željko Mijailović, čovjek velikog srca iz susjedne nam Srbije, na vijest o smrti mladića iz Mostara Adnana Šemića, koju možete čitati sutra u printanom izdanju "Dnevnog avaza“.Mijailović je bio donor jetre za Adnana koji je bolovao od Vilsonove bolesti.Šemić transplantaciju koja mu je život značila nije dočekao. Zbog slova na papiru. Zbog zakona koji nije dozvoljavao transplantaciju jer mu Mijailović nije u krvnom srodstvu. Naposljetku, zakon u FBiH je promijenjen, nazvali su ga čak i "Adnanov zakon“. Ali on nije dočekao svoju operaciju.Ipak, Mijailovićeva jetra, odnosno 40 posto nje, kako nam je otkrio, bit će donirana nekome drugom. Adnanovom starijem bratu Anelu koji boluje od iste rijetke bolesti.Sve o borbi Adnana i Željka, kao i Mijailovićevoj namjeri da spasi život Anelu čitajte u sutrašnjem printanom izdanju "Dnevnog avaza“.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine

Sutra u "Dnevnom avazu" ispovijest donora jetre za danas preminulog Adnana Šemića: Željko Mijailović spasit će Adnanovog brata!

Kada je cijela Bosna i Hercegovina prije manje od mjesec ostala bez struje na nekoliko sati, kao i dobar dio regiona, građani su se uplašili.&nbsp;Poučeni tim iskustvom, kada je krajem prošle sedmice Federalni hidrometeorološki zavod najavio moguće kvarove u infrastrukturi zbog izrazito visokih temperatura u našoj državi, mnogi su se zapitali je li moguće da se ponovi isti scenarij.<h2>Dizali sisteme</h2>- Ne može se to predvidjeti, nema te osobe ni tog stručnog lica koje može predvidjeti - rekao je za "Avaz" generalni direktor "Elektroprivrede BiH“ Sanel Buljubašić.Naglasio je da "Elektroprivreda BiH“ kapacitetom odgovara potrebama snabdijevanja konzuma. - Bilo bi veoma nezahvalno reći bilo šta drugo, kao i prognozirati šta se može desiti... Naši kapaciteti su u pogonu, svi funkcioniraju i rade, i to je ono što mi možemo u ovom trenutku uraditi. Hidroelektrane su u nekim dijelovima spuštenih nivoa. Kada nedostaje električne energije, prinuđeni smo da je kupimo na tržištu - istakao je Buljubašić.

Menadžment ove kompanije odgovorio je na pitanje zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića koliko je koštao uvoz struje 21. juna, kada se kolaps desio. Ta brojka, prema preliminarnim procjenama, dosegla je iznos od gotovo 650.000 KM.- Mi nismo kupovali tu energiju po 500 ili 1.000 eura, koliko je traženo tada. Nismo htjeli. Dizali smo sa svojim sistemom i opet smo uspjeli prvi ući u sistem, podigli smo to za nekih sat i po.&nbsp;Polako smo ulazili u sistem, onako kako to nalaže Nezavisni operator sistema (NOS), koji su koordinatori ulaska u sistem. Mi prvo podižemo više od 400 kilovatne mreže, pa 220, pa 110, pa ovaj naš distributivni dio koji je vezan - rekao je Buljubašić.<h2>Brzo reagirali</h2>Dodao je da se prvo podižu dalekovodi koji održavaju velike potrošače.- Dakle, tamo gdje se uistinu može desiti neka havarija. Onda se ide prema krajnjim potrošačima. Ima neki raspored, pravila koja moramo poštivati. Mislim da smo brzo reagirali i dobro se završilo. Nadam se da neće do toga ponovo doći, ali da neko sada može tvrditi da se neće dešavati, nezahvalno je to prognozirati, uistinu - istakao je Buljubašić.Naglasio je da će stanje s električnom energijom biti problematično zato što je teško prognozirati potrošnju u odnosu na ove temperature.<h2>Istraga Evropske zajednice</h2>Buljubašić je podsjetio da prošli pad nije bio povezan s BiH.- Interkonektivni vodovi su krenuli odozdo, da ne prejudiciramo ko je kriv dok se ne završi istraga koja je u vezi s komisijom koja je formirana na nivou Evropske zajednice. Vidjet ćemo. Mi se trudimo da kupce snabdijemo kako smo to i ugovorili, da ne bude poremećaja - istakao je Buljubašić.

Stanje s električnom energijom bit će problematično zato što je teško prognozirati potrošnju u odnosu na ove temperature

Generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić za "Avaz": Niko ne može predvidjeti hoće li opet doći do kolapsa

Povodom ostvarenja „Povedi me na mjesec“ („Fly me to the Moon“), svjetske zvijezde Skarlet Johanson (Scarlett Johansson) i Čening Tejtum (Channing Tatum) ekskluzivno su govorile za „Dnevni avaz“ zahvaljujući „C2 filmu“, zvaničnom zastupniku studija „Sony“ za Bosnu i Hercegovinu. Ostvarenje je već na repertoarima bh. kina, istovremeno kada je s prikazivanjem počelo i u Americi.

<h2>Savjetnici na filmu</h2>Film se bavi historijskim podvigom NASA-e iz 1969. godine i puta na Mjesec ekipe Apolo 11. Nil Armstrong (Neil) i Baz Oldrin (Buzz Aldrin) 20. jula 1969. postali su prva ljudska bića koja su hodala po Mjesecu. No, čak i tada mnogi su to iskoristili i pretvorili u teoriju zavjere da je NASA lažirala spuštanje na Mjesec na osnovu zvučnog zapisa.Režiju potpisuje Greg Berlanti, dok produkciju radi kompanija čiji je koosnivač Skarlet Johanson, te ovaj put nije bila samo ispred kamera, već i iza. Kao savjetnici na filmu radili su stvarni zaposlenici NASA-e koji su bili dio misije Apolo 11.

Riječ je o oštroj, modernoj, romantičnoj komedija-drami smještenoj u pozadini ovog historijskog spuštanja na Mjesec. Skarlet utjelovljuje Keli Džons (Kelly Jones), marketinškog maga, koja je dovedena da popravi NASA-in javni imidž. S druge strane je Kol Dejvis (Cole Davis), kojeg igra Tejtum, direktor lansiranja i bivši pilot Ratnog zrakoplovstva SAD, koji se baš i ne slaže s Džons i njenim načinima. Ali na kraju shvata da je ona tajno oružje koje NASA-i treba ako žele pobijediti Ruse u utrci za Mjesec.- Svi ti ljudi su se toliko trudili da učine nemoguće. Za Kola, koji je zaista optimista, to bi trebalo biti dovoljno. Keli, koja je pesimista, shvata da su ljudi ciničniji od toga. Svijet je veoma komplikovano mjesto. Dakle, Koleova nespremnost nailazi na njenu odlučnost da učini sve što je potrebno. Keli se uglavnom bavi ciljevima koji opravdavaju sredstva, dok su za Kola sredstva bitna. I tu se krije sukob – objašnjava Johanson odnos između dva glavna lika.

<h2>Brending genije</h2>Tejtum je istaknuo da za njegovog lika Apolo 11 nije samo bilo kakva misija.- NASA za njega predstavlja postizanje nemogućeg. To svakako nije bilo kakva televizijska reklama, potrošački proizvod koji treba prodati. To je, možda, najveće dostignuće u ljudskoj historiji – smatra glumac koji je osvojio publiku širom svijeta, posebno pripadnice nježnijeg spola.Glumica je oduševljena ulogom Keli Džons koju predstavlja kao kreativnog čarobnjaka, brending genija, koja „igra s velikim momcima“. Prema njenim riječima, Keli je tu gdje jeste jer je jednostavno najbolja u onome što radi. I ako usput prekrši koje pravilo ili kaže pokoju laž u službi svojih klijenata, koja šteta može biti...U biti, Keli je tu kako bi, u slučaju da misija propadne, javnosti predstavila najbolju verziju priče i iscenirala slijetanje na Mjesec.Zbog teorija zavjere koje su prisutne od 1969., glumci posebno naglašavaju da je riječ isključivo o fikciji.- Mislim da Kole zaista ne razumije šta Keli može ponuditi projektu. On je vrlo pragmatična osoba i vidi je kao prepreku. Proces o tome kako se ovaj projekat finansira, kakva mu je podrška potrebna, kako on mora da sarađuje – to uopće nije u njegovom rječniku. On jednostavno uopće ne razumije njenu svrhu. Ona je tajno oružje za koje ne zna da mu treba da pobijedi – istaknula je Johanson.

Naravno, opamete se.- Sukobljavaju se na početku filma, ali možda imaju više zajedničkog nego što misle – kazala je Johanson.Keline nekonvencionalne metode inspiriraju i tjeraju Kolea uz zid – kada on zabrani NASA-inim inžinjerima da se oglašavaju, ona unajmljuje glumce da ispune uloge. Polako, Kol uviđa da su ove metode u službi njihovog zajedničkog cilja.- Oboje su vrlo strastveni, a kada stanu iza nečega, to je pobjeda. Tamo pronalaze zajednički jezik i posežu za zvijezdama – ili mjesecom, pretpostavljam, u ovom slučaju – istakao je Tejtum.<h2>Razigrana ideja</h2>I, kao što Tejtum kaže, pronalaze jedno drugo.- Konačno, Keli pomaže Kolu da vidi drugačiji način upravljanja stvarima, i da ga otvori, i obrnuto. On njoj pokazuje drugačiji način prodaje stvari – iskreno i pošteno – dodao je Tejtum.Na kraju krajeva, između njih može postojati čak i više od nezadovoljnog međusobnog poštovanja.- Oni vide jedno u drugom drugu osobu koja je tajanstvena, intrigantna i strastvena, a u osnovi je dobra sa sličnim vrijednostima. Oni razumiju da mogu postići nešto zaista spektakularno ako rade zajedno. Dakle, iako ponekad može biti malo prezira, i dalje vidite da imaju konekciju, a varnice lete – dodala je Johanson.Oboje su oduševljeni još jednom stvari ili bolje reći članom glumačke ekipe – nestašnom mačkom.- Mačka daje filmu gotovo magično-realističan kvalitet koji se čini vrlo autentičnim za klasične romantične komedije. To je veoma razigrana ideja – rekla je Johanson.Tri mačke ustvari igraju onu iz filma – Hikori (Hickory), Eklips (Eclipse) i Vilbur (Wilbur), ali Tejtum posebno ukazuje na jednu.- Hikori je vjerovatno jedan od najboljih glumaca u filmu. Mačke uopće ne mare za ono što želite da urade. Nije ih briga za tvoj film. „Ne znam, možda ću dotrčati tamo, lizati se.“ Ali Hikori je radio svaki put – oduševljeno je rekao Tejtum.

<h2>Poput uragana</h2>Tejtum je rekao da se njegov lik mnogo više bavi onim što je stvarno, a to su ogromni izazovi da se uradi najteža stvar koja je ikada urađena i da u životu nema vremena za ono što smatra besmislicama odnosa s javnošću.- Ona je samo posljednja stvar s kojom je mislio da će morati da se nosi. Keli dolazi kao uragan i, u njegovom umu, ona sve ruši i stvara više problema nego rješenja. A ustvari je oslonac u cijeloj stvari – rekao nam je Tejtum.<h2>Eksplozija i jastučići</h2>Tejtum je otkrio da je sam izvodio scenu u kojoj ga eksplozija odbacuje daleko. Za nju su koristili dugi objektiv, dok su jastučići bili postavljeni duž poda.Tejtum je bio raspoložen za tu scenu, pa su je snimali više puta, svaki put bila je malo teža.<h2>Holivudski lažirano</h2>Prvobitna ideja za film počela je s direktorom filma „These Picturesa“ Kinanom Flinom (Keenan Flynn) koja se bazirala na tome šta ako je sve što su milioni ljudi čuli 20. jula 1969. bio pravi zvuk ljudi koji hodaju po Mjesecu – ali slike koje su vidjeli bile su lažirane, holivudski. Johanson se ideja dopala dovoljno da je razvije, a Flin i pisac Bil Kirštajn (Bill Kirstein) radili su na priči prije nego što su je predali scenaristici Rouz Gilroj (Rose Gilroy).U to vrijeme, Johanson je striktno namjeravala producirati film, ali nije planirala igrati u njemu.- Nikada nisam namjeravala da igram Keli, ali kada je stigao scenarij, bio je tako sjajan. Bilo je tako divno čitanje i dijalog je bio tako snažan. I kao žena producent, radeći sa ženom piscem, koja je stvorila snažan ženski lik – pa, bilo je ispravno – kazala je Johanson.

Federalni ministar Adnan Delić za "Avaz": Status freelancera mora se zakonom urediti

Jubilarno 30. izdanje Sarajevo Film Festival: U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 54 filma

Zakoni o kojima se mnogo govori i od kojih se još više očekuje: Šta građani BiH dobivaju reformom pravosuđa

Ljetovanje koje treba iskusiti barem jednom u životu: Kampovanje sve primamljivije za građane i njihove novčanike

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Sidran mi je za "Kuduza" 15 godina poslije rekao da je remek-djelo

Odlazak Majkla Marfija i Johana Satlera iz BiH: Diplomati koji su BiH "gurnuli" naprijed

Propuštena još jedna prilika: BiH ostaje bez milijardu eura od EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti!

Delegacija EU: U Bratuncu smo odali počast isključivo nevinim civilnim žrtvama

Kada Dodik aterira

Željko Mijailović: Ljudska gromada

Srce mladog Mostarca nije izdržalo: Željko plakao kao malo dijete, dio jetre donirat će Adnanovom bratu Anelu

Ogromni redovi za lična dokumenta: Nevrijeme uzrokovalo kvar u sistemu

Holivudski glumac Vudi Harelson za "Avaz": Uvijek djelujem iz sjene

Sutra u "Dnevnom avazu" ispovijest donora jetre za danas preminulog Adnana Šemića: Željko Mijailović spasit će Adnanovog brata!

Generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić za "Avaz": Niko ne može predvidjeti hoće li opet doći do kolapsa

Zvijezde Skarlet Johanson i Čening Tejtum za "Avaz": Pronalazak zajedničkog jezika

Federalni ministar Adnan Delić za "Avaz": Status freelancera mora se zakonom urediti

Jubilarno 30. izdanje Sarajevo Film Festival: U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 54 filma

Zakoni o kojima se mnogo govori i od kojih se još više očekuje: Šta građani BiH dobivaju reformom pravosuđa

Ljetovanje koje treba iskusiti barem jednom u životu: Kampovanje sve primamljivije za građane i njihove novčanike

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Sidran mi je za "Kuduza" 15 godina poslije rekao da je remek-djelo

Odlazak Majkla Marfija i Johana Satlera iz BiH: Diplomati koji su BiH "gurnuli" naprijed

Propuštena još jedna prilika: BiH ostaje bez milijardu eura od EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti!

Delegacija EU: U Bratuncu smo odali počast isključivo nevinim civilnim žrtvama

Kada Dodik aterira

Željko Mijailović: Ljudska gromada

Srce mladog Mostarca nije izdržalo: Željko plakao kao malo dijete, dio jetre donirat će Adnanovom bratu Anelu

Ogromni redovi za lična dokumenta: Nevrijeme uzrokovalo kvar u sistemu

Holivudski glumac Vudi Harelson za "Avaz": Uvijek djelujem iz sjene

Sutra u "Dnevnom avazu" ispovijest donora jetre za danas preminulog Adnana Šemića: Željko Mijailović spasit će Adnanovog brata!

Generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić za "Avaz": Niko ne može predvidjeti hoće li opet doći do kolapsa

Zvijezde Skarlet Johanson i Čening Tejtum za "Avaz": Pronalazak zajedničkog jezika