UVJET I POTREBA

Zakoni o kojima se mnogo govori i od kojih se još više očekuje: Šta građani BiH dobivaju reformom pravosuđa

Ništa nije važnije za funkcioniranje jednog društva od nezavisnog, odgovornog i efikasnog pravosuđa, rekao je Lagumdžija

Reforma pravosuđa: Važan faktor. Facebook

Nerma Ajnadžić

25.7.2024

Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju mnogima je cilj i podsticaj. Ali, kako je već općepoznato, mnoge stvari moraju se dovesti u red, da bi naša država pristupila evropskoj porodici. No, nije poenta samo donijeti ili usavršiti zakone, već i primjenjivati ih, a sve u svrhu uređenije države od čega će najviše benefita imati isključivo njeni građani.

Jednak tretman

Za „Dnevni avaz“ o temi ključnih zakona iz oblasti vladavine prava koje od BiH traži EU, poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i zakona o sudovima, govorili su državni ministar pravde Davor Bunoza, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) BiH Ivana Korajlić i pravni stručnjak, ugledni bh. advokat i nekadašnji član VSTV-a BiH Asim Crnalić.

Lagumdžija je na početku istakao da je VSTV BiH aktivno sudjelovao u Strukturiranom dijalogu o pravosuđu još 2011. godine tokom kojeg su razmatrane izmjene i dopune Zakona o VSTV-u i Nacrta zakona o sudovima na nivou BiH.

Lagumdžija: Ojačati pravosudni sistem. Avaz

- Također, podsjećam da je VSTV BiH 2018. godine uputio Inicijativu za reviziju Zakona o VSTV-u BiH, koja je odražavala realne potrebe za izmjenama Zakona definisane kroz njegovu dugogodišnju primjenu, imajući u vidu da je Zakon usvojen 2004. godine. Ujedno bih podsjetio da zakone donosi zakonodavna na prijedlog izvršne vlasti, pa vjerujem da su ove grane vlasti adresa na kojoj trebate potražiti odgovor na pitanje zašto nisu usvojeni, ali ono što mogu reći jeste da je VSTV BiH sudjelovao u svim inicijativama kojima je trebalo unaprijediti i ojačati pravosudni sistem – poručio je Lagumdžija.

Naglasio je da ništa nije važnije za funkcioniranje jednog društva od nezavisnog, odgovornog i efikasnog pravosuđa.

- Jedino pravosuđe koje počiva na navedenim principima može osigurati jednak pristup i jednak tretman svih građana pred zakonom, što je suština „pravne države“ kao osnovnog standarda demokratskog društva. Vjerujem da svi građani žele živjeti u državi gdje mogu na jednostavan način, bez ikakvih prepreka, ostvariti prava koja im država garantuje i zato trebamo kontinuirano raditi na ojačavanju vladavine prava – rekao je Lagumdžija.

Dodao je da bi spomenuti zakoni, nakon što je kroz dosadašnju praksu utvrđeno koji su konkretni nedostaci trenutnih zakonskih rješenja, dodatno trebalo da učvrste vladavinu pravu.

Naglasio je da bi, u skladu s mišljenjem međunarodnih pravnih stručnjaka, sastav VSTV-a trebalo da se bazira na objektivnim kriterijima utemeljenim na profesionalnim zaslugama.

- Uz poštovanje bh. različitosti u smislu etničkih, rodnih, jezičkih, vjerskih ili drugih kriterija, čime bi se povećao legitimitet i povjerenje javnosti u instituciju, kao i cjelokupni pravosudni sistem. Kada je riječ o zakonu o sudovima na nivou BiH, osnivanjem Apelacionog suda bi se dodatno učvrstila pravna sigurnost građana BiH. Veoma je teško pobrojati konkretne prednosti koje bi usvajanjem ovih zakona dobili građani naše zemlje, ali sama činjenica da njihovo usvajanje predstavlja ključni korak ka pridruživanju Evropskoj uniji, govori o njihovom velikom značaju – poručio je predsjednik VSTV-a Lagumdžija.

Imamo otpor

Izvršna direktorica TI BiH Korajlić, s druge strane, smatra da od samog početka imamo otpor prema ispunjavanju uvjeta za EU te da, iako se to ne čini, ovi zakoni direktno utječu na to kakva će prava svaki građanin u ovoj državi imati.

- To je svakako potreba i nešto što bi BiH trebala da uradi bez obzira na sve, u vezi s unapređenjem ključnih zakona i iz oblasti pravosuđa, rada pravosuđa, ali i drugih zakona koji su bitni za borbu protiv korupcije i generalno vladavinom prava. Bez obzira na deklarativnu posvećenost evropskom putu i obećanja lidera u BiH, imamo konstantne otpore i pokušaje da se, i ono što se usvaja, s jedne strane obesmisli, razvodni, a s druge, da se blokira usvajanje ključnih zakona, posebno kada govorimo o radu pravosuđa – kazala je Korajlić.

Korajlić: Hoće kontrolu nad institucijama. Facebook

Dodala je da, s druge strane, imamo novi zakon o VSTV-u koji se radi već nekoliko godina, gdje smo sada vidjeli i prema mišljenju Venecijanske komisije da i dalje ne zadovoljava niti ispunjava ni one preporuke otprije koje se, prije svega, odnose na nezavisnost pravosuđa, odredbe u vezi s integritetom i slično.

- Najviše se polemika vodi o etničkom predstavljanju, što svakako ne bi trebalo da bude u odnosu na kvalifikacije i sposobnosti osoba koje trebaju biti imenovane u Vijeće ili na poziciju sudija i tužilaca. Tu su i drugi zakoni poput zakona o sudovima, gdje se glavna polemika, u javnosti barem, vodi o sjedištu nove institucije, gdje je ključna namjera da se ospore nadležnosti pravosudnih institucija na državnom nivou. Dakle, konstantno imamo situaciju da su zakoni u pripremi, da radne grupe nešto rade, ali da, zapravo, prijedlozi koji dolaze idu više u smjeru ko će imati veću kontrolu nad pravosudnim institucijama, a ne na koji način unaprijediti nezavisnost i integritet – kazala nam je Korajlić.

Nažalost, dodala je, niko ne razmišlja o dobrobiti građana ili budućnosti države.

- Većinom se razmišlja o tome na koji način očuvati ili uspostaviti još veću kontrolu nad institucijama, koje bi trebalo da budu nezavisne. Tu je glavna tačka sporenja u svim reformama, uključujući i dogovore u vezi s programom reformi, koje su neophodne za Plan rasta, odnosno dobivanje sredstava iz EU, gdje imate insistiranje na vetoima, entitetskom odlučivanju i slično, upravo zbog tog procesa kontrole čak i na štetu države i njenih građana – naglasila je Korajlić.

Naglasila je i da donošenje zakona kao i njihova adekvatna primjena govori da li će to pravosuđe moći da drži odgovornim sve one koji obavljaju funkcije u državi, koji raspolažu javnim sredstvima.

- Da ih procesuiraju ako ta ista sredstva zloupotrebljavaju ili svoje pozicije, a što opet utječe na kvalitet života građana. Svako vidi koliki je nivo korupcije i koliko su građanima uskraćene osnovne usluge koje bi trebalo da dobivaju od institucija, počevši od zdravstva, obrazovanja, upravo zbog korupcije koja ostaje neprocesuirana i samo se širi. Tada postaje još bitnije da pravosuđe bude nezavisno – rekla je Korajlić.

Interes javnosti

Ministar pravde BiH Bunoza istakao je da se od BiH, u svakom slučaju, očekuje usvajanje spomenutih zakona.

- Nažalost, još ne postoji politički konsenzus o sjedištu drugostupanjskog suda BiH, iz kojih razloga još nije usvojen ni zakon o Sudu BiH – rekao nam je Bunoza.

Podsjetio je da je, kada se govori o cjelokupnom Zakonu o VSTV-u, Ministarstvu pravde BiH, prije više od mjesec, dostavio mišljenje Venecijanske komisije na Prijedlog zakona o VSTV-u.

Bunoza: Ne postoji politički konsenzus. Facebook

- Trenutno smo u fazi usuglašavanja i ugrađivanja sugestija iz mišljenja Venecijanske komisije u Prijedlog zakona o VSTV-u. Oba ova zakona su bitna za naše pravosuđe u BiH, a sve s ciljem stvaranja neovisnijeg i efikasnijeg pravosuđa – kazao je Bunoza.

Advokat Crnalić iz ugla struke nam je kazao da je daleko važnije ko je biran u VSTV od formalnih izmjena Zakona o VSTV-u koje poboljšavaju transparentnost u radu Vijeća, ali smatra da one bitno ne mijenjaju ništa.

Crnalić: Kadrovska popunjenost članstva Vijeća. Fena

- Za rad VSTV-a iznad svega je bitna odgovarajuća kadrovska popunjenost članstva Vijeća i suporta koji prati Vijeće. To su stručnjaci koji pripremaju tačke dnevnog reda, izuzetno obrazovani ljudi, i u moje vrijeme i danas. Gledajući interes javnosti i države, važno je za Vijeće da ima sistemski zakon koji mu omogućuje rad. Ali ne možemo očekivati da će izmjene i dopune tog zakona biti toliko značajne da će bitno pridonijeti kvaliteti rada pravosuđa. To je nedovoljno. Poznato je, inače, u organizaciji nekog sustava, bilo to neka dobrotvorna ili državna organizacija, važno je ko su ljudi koji obavljaju tako značajne poslove. Imaju li moralni integritet, jesu li odgovorni prema svome poslu, jesu li do krajnje mjere pošteni, jesu li imuni na svaki vid korupcije i jesu li ljudi slobodnog mišljenja, koji uvažavaju argumente kada raspravljaju o radu VSTV-a. Ako nisu takvi ljudi, onda, bez obzira na Zakon, Vijeće neće kvalitetno raditi – poručio je Crnalić.

Predmeti na sudovima

Korajlić je naglasila da se o pravosuđu vode velika trvenja te je prečesto i kamen spoticanja u funkcioniranju samog državnog aparata.

- Jako je važno da se usvoje zakoni koji će omogućiti da i sudovi i tužilaštva budu nezavisni, da mogu djelovati bez političkih uplitanja, da u njima budu imenovane osobe koje zaista znaju da rade svoj posao, koje su sposobne, kvalifikovane i koje imaju interes građana kao prvobitni, a ne bilo čiji drugi interes. Od toga zavisi koliko će biti efikasno, koliko dugo će građani čekati da im se riješe određena pitanja pred sudovima. A znamo da neki najjednostavniji predmeti na sudovima stoje godinama, da građani godinama čekaju da im se riješi pitanje imovine... – rekla je Korajlić.

Jačati odgovornost

- Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, one bi trebalo dalje da jačaju odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, posebno kada govorimo o sukobu interesa. Ta odgovornost bi se jačala, ne samo kroz proces imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, već i odgovornosti samog VSTV-a, odnosno njegovih članova - kazao je Lagumdžija.

Poboljšanja nisu potrebna

Advokat Crnalić smatra da nema demokratskijeg rješenja ni u jednoj državi EU od onoga koji je u BiH.

- Govorim o zakonskom rješenju koje je ustanovilo pravosudnog regulatora, izuzetno kvalitetnom konceptu koji je reguliran Zakonom o VSTV-u, i tu suštinska poboljšanja nisu potrebna, moguća jesu neka glancanja koja nemaju posebno značenje – rekao je Crnalić.

To je samo jedan aspekt ovih reformi, a imamo cijeli set drugih stvari koje bi, prije svega, trebalo da učinimo zbog nas, da država postane prava demokratska, pa tek zarad pridruživanja EU, kazala je Korajlić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.