Povodom ostvarenja “Povedi me na mjesec” (Fly me to the Moon) svjetske zvijezde Skarlet Johanson (Scarlett Johansson) i Čening Tejtum (Channing Tatum) ekskluzivno su govorile za “Dnevni avaz” zahvaljujući “C2 filmu”, zvaničnom zastupniku studija "Sony" za Bosnu i Hercegovinu. Igraju glavne uloge u filmu koji se bavi historijskim podvigom NASA-e iz 1969. godine i puta na Mjesec ekipe Apolo 11. Nil Armstron (Neil) i Baz Oldrin (Buzz Aldrin) 20. jula 1969. postali su prva ljudska bića koja su hodala po Mjesecu. No, čak i tada mnogi su to iskoristili o pretvorili u teoriju zavjere da je NASA lažirala spuštanje na Mjesec na osnovu zvučnog zapisa.Ovaj put, lijepa glumica nije samo ispred kamera već i iza njih, s obzirom na to da produkciju radi kompanija čiji je koosnivač Skarlet Johanson.Kako je došla na ideju da radi film o velikom uspjehu NASA-a s fiktivnim zapletom o lažiranju historijskog podviga te kako su se ona i Tejtum slagali na setu, kao i šta im je najzanimljivije bilo tokom snimanja, čitajte u dvobroju najtiražnijeg dnevnog lista u Bosni i Hercegovini - "Dnevnom avazu".Otkrili su nam da su im savjetnici bili stvarni saradnici NASA-e te 1969. godine.

Otkrili su nam da su im savjetnici bili stvarni saradnici NASA-e te 1969. godine

U dvobroju "Dnevnog avaza" donosimo svjetski ekskluziv sa glumačkim zvijezdama Skarlet Johanson i Čeningom Tejtumom

Sadik Selimović jedan je od onih koji se svim bićem zalažu za istinu i pravdu za žrtve genocida u Srebrenici. I sam je bio žrtva, ali je, na svu sreću, preživio.<h2>Prave informacije</h2>Mnogi članovi njegove porodice nisu. Zato je Selimović kasnije postao istražitelj Instituta za nestale osobe BiH.Neumorno traga za posmrtnim ostacima Srebreničana, ali to ne ističe. Skromno nam je rekao da uvijek voli reći da zajedničkim radom Tužilaštva i njegovih kolega pronalaze ostatke Srebreničana.- Sada se mogu pozvati na najmlađeg Beriza Mujića koji je ukopan, njega smo našli u rejonu Sućeske, zatim Ajdina Mustafića i braću Efendić, Hasiba i Ćamila. To smo zajednički uradili, pronašli ih, uz pomoć svjedoka - kaže Selimović.Na naše pitanje šta je za njega najteže prilikom pronalaska posmrtnih ostataka žrtava genocida, kaže da je to što je vrijeme učinilo svoje te da je sve teže doći do prave informacije, grobnice i tijela.- Pronalazak i najmanje kosti većinu porodica čini sretnima. Jer ja znam da ću tim pronalaskom nečiju porodicu obradovati. Poslije nastaje tuga što to nije kompletno tijelo. Pomiješaju se emocije - rekao je Selimović.I on sam zna kako je izgubiti nekoga, a onda pronaći dijelove voljenih.- Ja sam, što se tiče Srebrenice, osakaćen. Trojica braće, otac, najstariji bratić, daidža i njegova trojica sinova, punac i dvojica njegovih sinova... Ne mogu da brojim svu bližu i dalju familiju. Ima ih više od 300. Zato sam i počeo ovo raditi, da nađem neku satisfakciju ako ikoga pronađem. U posljednje vrijeme tu je i nedostatak informacija - emotivno nam je kazao Selimović.<h2>Sve razumije</h2>Priznaje da ima i neugodnih trenutaka u kontaktima s porodicama žrtava, ali kaže da ih razumije.- Naiđete na osudu porodica i ostalih. Neki dan sam imao nezgodan slučaj, napala me porodica: "Sve ste zvali, mene niste, niste još ništa pronašli." Ja to razumijem. To je tako i tako mora biti. Nažalost, svake godine je sve manje ljudi i sve manje podrške Institutu koji je ostao sam u traženju nestalih, ali se i dalje bore - istakao je Selimović.<h2>Radimo pošteno i čestito</h2>Dodao je da se ipak nada da će uz, Božiju pomoć, privesti ovo sve kraju, jer smatra da rade pošten i čestit posao.- Ma, mi danas, 30 godina poslije rata, gledamo prema Evropi, savremenom svijetu, ali imam osjećaj da kao ljudi nikad lošiji nismo bili. Ovo što se sad radi u 21. vijeku, i negiranje genocida i sve, nevjerovatno je. Kao ljudi, bez obzira na vjeru i naciju, nismo položili ispit - zaključio je Selimović.

Izgubio sam trojicu braće, oca, najstarijeg bratića, daidžu i njegovu trojicu sinova, punca i dvojicu njegovih sinova

Selimović: Neumorno traga za posmrtnim ostacima

Sadik Selimović, istražitelj Instituta za nestale osobe BiH: Ja sam, što se tiče Srebrenice, osakaćen

Motaz Azaiza, poznati palestinski novinar i fotoreporter, stigao u Potočare. On je tom prilikom kazao kako mu je jako žao zbog svega što se desilo ovdje. - Slušao sam kao mali šta se dešavalo u Srebrenici, gledao na vijestima, ali jako je važno što sam danas ovdje i želim da se zahvalim na podršci koju vaš narod pruža Palestincima – rekao je Azaiza.

Želim da se zahvalim na podršci koju vaš narod pruža Palestincima, rekao je Azaiza

Azaiza u Potočarima: Žao mi je zbog svega što se desilo ovdje

U Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, gdje će danas biti klanjana dženaza i obavljen ukop za 14 nevinih žrtava genocida u Srebrenici, stigao je i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović.- Dolazim da u ime vjernika Crnogorske pravoslavne crkve i mnogih građana Crne Gore izrazimo žalost zbog svega onoga što se desilo Srebrenici, zbog genocida koji se desio i upravo da se nikada više ne bi desio.&nbsp;Neke sile, koje nisu izgleda poražene 1945. i 1995., i danas prijete da na našim balkanskim prostorima naprave žarište ratno. Mi, kao i čitav svijet, dužni smo da odamo počast svim žrtvama genocida ma gdje se on desio i ma ko ga uradio – kazao je Bojović.

Dolazim da u ime vjernika Crnogorske pravoslavne crkve i mnogih građana Crne Gore izrazimo žalost zbog svega onoga što se desilo Srebrenici, rekao je 

Mitropolit Bojović: Mi, kao i čitav svijet, dužni smo da odamo počast svim žrtvama genocida

Ambasador Palestine u BiH Rezek Namura stigao je u Potočare na obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, kada će biti ukopano i 14 žrtava.&nbsp;On se tom prilikom obratio novinarima ispred bivše tvornice akumulatora u Potočarima.&nbsp;- Želimo da pokažemo solidarnost sa žrtvama i njihovim porodicama. Ja sam tu u ime naroda Palestine, iz Gaze, Jerusalema - kazao je, između ostalog, ambasador Namura.&nbsp;

 Ja sam tu u ime naroda Palestine, iz Gaze, Jerusalema 

Video / Ambasador Palestine u BiH: Ovdje smo da pokažemo solidarnost sa žrtvama

Ajla Efendić danas ukopava svoju dvojicu amidža Hasiba i Ćamila. Ustvari, to su amidže njenog oca, ali ih i ona zove tako.- Oni su bili stariji ljudi, invalidi. Jedan amidža je bio u potpunosti nepokretan, drugi se slabije kretao - rekla nam je Efendić suznih očiju i drhtavog glasa.Oni nisu bježali, sve i da su htjeli - nisu mogli.- Ubijeni su na kućnom pragu. Tu smo ih i našli, odnosno njihove lobanje. Ništa više nismo mogli naći od posmrtnih ostataka - kazala je Efendić.Ukopala je već dedu i još jednog amidžu.- Moj babo je preživio. Prešao je taj put smrti. Ali na tom putu je izgubio svog brata. Bio je isto stariji, nije nosio oružje, nije se branio - istaknula je Efendić.Odlučili su se na ukop kako bi Hasib i Ćamil pronašli svoj smiraj.- Nadamo se da ćemo pronaći još neke posmrtne ostatke - rekla je.

Oni su bili stariji ljudi, invalidi, rekla je Ajla

Ajla Efendić danas ukopava amidže: Ubijeni su na kućnom pragu, jedan je bio potpuno nepokretan

Suad Arifović je ispunio svoju želju i krenuo na "Marš mira". Sa žuljevima i grčevima u nogama, sreli smo ga na Jagliću, jednom od posljednjih odmarališta prije dolaska u Potočare.Iz Beča je, a rodom iz Brčkog.- Imao sam odavno nijet da prođem taj put i vidim kako je to. Dani su vrući, treba biti pripremljen, žuljevi su tu, ali polako, s Božijom pomoći do cilja - rekao nam je Arifović.Na naše pitanje kakve emocije osjeća kada prolazi stazama kojima su nekada pokušavali proći Srebreničani, a mnogi nisu uspjeli, Arifović je odgovorio:- Neku poteškoću. Kada prolaziš gore kontaš kako je neko možda nosio majku na ramenima ili djecu. Ja sam babo dvoje djece pa se zapitam. Bude teško.

Ja sam babo dvoje djece pa se zapitam, dodao je

Suad Arifović učestvovao u "Maršu mira": Teško mi je kad razmišljam o tome kako je neko ovim putem nosio majku ili djecu 

Memorijalni muzej Srebrenica čuva uspomene i sjećanja na ubijene u genocodu u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Fotografije, video zapisi, stvari pronađene uz posmrtne ostatke žrtava...Cipele koje prilazuju bolne korake onih koji su željeli pobjeći, izbjeći zlo. Posljednje korake koje su napravili i nestali. Konstantno se vrti i potresni video oca Rame kako doziva sina Nermina i govori da je "kod Srba sigurno".Pogledajte video.

Konstantno se vrti i potresni video oca Rame kako doziva sina Nermina i govori da je "kod Srba sigurno"

Memorijalni muzej Srebrenica: Čuvar uspomena na bolne korake onih koji su željeli pobjeći, izbjeći zlo

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari vrše se posljednje pripreme za ukop posmrtnih ostataka 14 žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Sutra, 11. jula, kada se obilježava 29. godišnjica najstravičnijeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari bit će ukopani: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

Među 14 žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi ove godine nalaze se i dva brata i maloljetnik.Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci nađeni su 28 godina nakon njegove smrti.Ubijen je u julu 1995. godine na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na području općine Srebrenica. Beriz će biti ukopan uz svoga brata Hazima, a u genocidu je ubijen i njihov otac Omer.Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe.Zajedno će biti ukopana braća Efendić - Hasib i Ćamil. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, Kula i Potočara i to 2011. i 2006. godine. Oni će konačan smiraj ove godine naći uz svog trećeg brata Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Među 14 žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi ove godine nalaze se i dva brata i maloljetnik

Sutra će se klanjati kolektivna dženaza u Memorijalnom centru Potočari

Ovdje će 14 žrtava genocida u Srebrenici pronaći konačni smiraj

Kakav je bio taj juli 1995. godine? Kažu, bio je vreo, manje ili čak možda više od ovih dana iza i ispred nas - ne znam. Imala sam tek nešto više od tri godine i dva mjeseca. Ne sjećaju se ni majka ni otac tačno tog 11. jula. Gdje su bili, šta su radili, jesmo li u Sarajevu tada imali šta jesti? Ne znaju.Znali bi tačno u sekundu gdje su tada bili da su mogli znati šta se dešava kilometrima od njih. Da su znali da će 11. juli biti velikim, krvavim slovima upisan u historiju svijeta kao dan kada je počinjen genocid na tlu Evrope. U srcu njenom!Dan kada su hiljade muškaraca, dječaka, staraca odvojene od svojih najmilijih i pogubljene. Kada su u bebe ispaljivani meci. Kada su žene ubijane, silovane. Dan kada je za one koji su pukim čudom preživjeli taj masakr, taj zločin, taj genocid, svijet stao. I do danas nije se pokrenuo.Dvadeset i devet godina prođe. I gdje smo, gdje je Srebrenica?Hoće da je mijenjaju. Misle, promijenit će ime i izbrisat će historiju, krvavu. To se neće desiti. Danas se borimo s politikom negiranja, poricanja, zaborava. Do prije nekoliko mjeseci i života sa zaboravom. Zaboravljenim životom.Reflektori su opet upereni u istočnu Bosnu, u gradić zvani Srebrenica, dokaz iživljavanja i nemoći međunarodne zajednice. Juli 11. zvanično je Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. I mjesecima se protivilo tome. Otvarane su rane preživjelih, dodavana so na njih, izgovarale su se laži. Ali svi oni stoje ponosno i dočekat će 11. juli i obilježiti 29. godišnjicu genocida. Jer preživjeli nisu šutjeli. Jer preživjeli nisu dali ono što im je ostalo dostojanstva i zatvorili se u četiri zida. Jer su toliko jasno i glasno govorili o ubijanjima, maltretiranjima, mučenjima, gubicima, da se svijet nije mogao praviti ni gluh ni slijep.Komšije, s druge stane, jesu. Još su živi oni koji znaju gdje su ostaci ubijenih, ali odlučuju da šute. Ali dokle god ima onih koji se sjećaju svega, koji uče pravu historiju, neće dati zaboravu da prevladava, borit će se da pronađu sve, i posljednju kost Srebreničana. Njima će uvijek imati ko dženazu klanjati, dovu proučiti, u mezar spustiti.8.372...

Preživjeli su toliko glasno i jasno govorili o ubijanjima da se svijet nije mogao praviti ni gluh ni slijep

Krvava slova historije

Projiciramo da će ove godine ekonomski rast ojačati na oko 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko 3 posto, što je nedovoljno za bržu konvergenciju ka EU u pogledu dohotka. Inflacija brzo pada i očekujemo da će u prosjeku u 2024. godini dalje opasti na oko 3 posto. To je u intervjuu za „Dnevni avaz“ rekao rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudik (Tudyk).<h2>Finansijska sredstva</h2>- Međutim, također primjećujemo da se fiskalna pozicija u oba entiteta pogoršava u posljednjih nekoliko godina. U 2023. godini fiskalni deficit u BiH je iznosio 1,7 posto BDP-a, i naša očekivanja su da će se on u 2024. godini povećati na oko 2,4 posto BDP-a. Povećanje deficita znači da će vlasti morati iznaći više finansijskih sredstava što se vremenom može pokazati teškim – rekao je Tudik.Je li BiH prezadužena ili se kreće u tom smjeru?- Učešće duga u BDP-u BiH je krajem 2023. godine iznosilo nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Evropi. Ali, ovaj broj pokazuje samo jedan dio slike. Mi nismo toliko zabrinuti nivoom duga već mogućnošću osiguranja finansijskih sredstava. S obzirom da fiskalni deficit raste, iznos finansijskih sredstava koji je potreban svake godine također raste. Samo za 2024. godinu, oba entiteta zajedno treba da obezbjede finansijska sredstva od oko 7 posto BDP što svakako nije mali iznos. Znači, to je više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti.Bh. vlasti nisu kontaktirale MMF i počele pregovore o potencijalnom aranžmanu.- MMF ostaje potpuno angažovan u BiH. Mi kontinuirano pružamo savjete vlastima u pogledu politika i veoma smo aktivni u pružanju tehničke pomoći institucijama iz raznih oblasti. Kao što ste i Vi rekli, nismo dobili zahtjev za aranžman i trenutno se ne vode pregovori o aranžmanu. Bilo kakav finansijski aranžman s MMF-om prati set reformi koje je potrebno provesti da bi se doznačila sredstva jer je, na kraju krajeva, program MMF-a usmjeren na rješavanje temeljnih problema i poboljšanje ekonomske stabilnosti i rasta. Trenutno, izgledi za sprovođenje potrebnih reformi su niski zbog napete političke situacije. Međutim, spremni smo ponovo započeti razgovore o programu ukoliko primimo zahtjev i ukoliko su vlasti voljne pripremiti i sprovesti snažan program reformi.<h2>Održiv konsenzus</h2>S jedne strane imamo zeleno svjetlo Evropskog vijeća za početak pregovora o članstvu u EU kao pozitivan primjer i šansu za bolje, s druge strane lošu političku situaciju i koračanje unazad.- U periodu koji je prethodio ovoj najavi, sprovedeno je nekoliko reformi, što je pozitivan znak da bi pristupni pregovori mogli poduprijeti reformski zamah. Međutim, za to će biti potrebni održiv konsenzus i posvećenost provođenju zakona i standarda EU. To je posebno izazovno u trenutno napetoj političkoj atmosferi, koja nije baš pogodna za sprovođenje reformi.Šta biste poručili vlastima u BiH, a posebno građanima?- Sprovođenje potrebnih reformi moglo bi značajno ubrzati ekonomski rast i pomoći BiH i njenim građanima da puno brže dostignu nivo prihoda u EU. Neophodne reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje, uz očuvanje investicija koje podstiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plaća i socijalnih davanja, kao i uspostavu fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH, te intenziviranje politika u pogledu energije, digitalizacije, upravljanja i reformi u borbi protiv korupcije.<h2>Poboljšati fiskalnu situaciju</h2>MMF je objavio detaljan izvještaj s brojnim preporukama. Koje su možda tri prioritetne koje bi pomogle da se popravi stanje?- Potrebno je poboljšati fiskalnu situaciju u kratkom roku kako bi se ublažili pritisci u pogledu finansiranja. Konkretno, preporučujemo da se dalje ne povećava fiskalni deficit kroz ograničavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicionih izdvajanja. Vlasti također trebaju identificirati dodatna smanjenja tekuće potrošnje u slučaju da se finansiranje ne može osigurati. Srednjoročno gledano, potrebne su reforme kako bi se obnovile fiskalne rezerve uz poboljšanje kvaliteta potrošnje, što će dodatno umanjiti deficit. Mreža finansijske sigurnosti bi se mogla značajno poboljšati uspostavom jedinstvenog fonda za finansijsku stabilnost koji bi mogao pružati sredstva za restrukturiranje banaka i likvidnosnu podršku u iznimnim situacijama. Na kraju, pozivamo na ubrzanu tranziciju ka zelenoj energiji i pripremu za uvođenje mehanizma EU za granično prilagođavanje emisija ugljika, kao i poboljšanje upravljanja i pojačanu digitalizaciju.<h2>Smanjiti neprioritetnu tekuću potrošnju</h2>Šta ako vlasti entiteta dođu do da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva, šta to znači za građane ove države?- Kao što sam ranije spomenuo, preporučujemo vlastima da pripreme planove koji će identifikovati rezove u tekućoj potrošnji u slučaju da se planirani iznos finansiranja ne realiziraju u potpunosti. Na ovaj način, ukoliko to bude potrebno, vlade bi mogle brzo djelovati smanjenjem neprioritetne tekuće potrošnje, čime bi se i smanjile potrebe za finansiranjem. Druga opcija bila bi povećanje prihoda, ali to obično nije lako postići u kratkom vremenskom roku. Ukoliko ovi napori za prilagođavanje i dalje budu nedovoljni, vlasti bi mogle zatražiti finansijsku pomoć od MMF-a, odnosno zatražiti aranžman. Kao što sam već rekao, ovo finansiranje bi bilo uvjetovano sprovođenjem reformi, koje bi se morale identifikovati i razmatrati nakon podnošenja zahtjeva za aranžman.<h2>Porez na ugljik</h2><h2>Šta znači uvođenje poreza na ugljik?</h2>- Od 2005. godine, EU određuje cijenu za emisije ugljika. Da bi izjednačila uslove između proizvođača iz EU i izvan nje, EU će uvesti mehanizam za granično prilagođavanje emisija ugljika, skraćeno CBAM, počevši od 2026. CBAM će nametnuti porez na sadržaj ugljika uvoznih proizvoda određenih kategorija u EU, u visini razlike između cijene ugljika plaćene u EU i cijene ugljika plaćene u zemlji proizvođaču. Jedna od naših ključnih strukturnih preporuka je uvođenje cjena za ugljik u BiH kako bi se ovi prihodi zadržali u zemlji umjesto da se plaćaju EU. Dio ovih prihoda mogao bi se koristiti za ciljano podržavanje ugroženih domaćinstava i povećanje javnih investicija.

Učešće duga u BDP-u BiH je krajem 2023. godine iznosilo nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Evropi

Tudjk: Kontinuirano pružamo savjete vlastima u pogledu politika

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudik za "Avaz": BiH neće moći vraćati dug?!

Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi (Michael Murphy), na prijemu povodom 248. godišnjice nezavisnosti SAD, poslao je snažne poruke koje se tiču partnerstva i prijateljstva s BiH.Podsjetio je na potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglašavajući da je to bila važna prekretnica u odnosima BiH i SAD te da je taj sporazum zaustavio krvoproliće u BiH.Mnogi su svjesni značaja pomoći ove svjetske sile jednoj maloj državi kakva je Bosna, zahvaljujući kojoj je dobar dio zemlje obnovljen, čime je vraćen djelić dostojanstva napaćenom stanovništvu.Poručio je Marfi da SAD nikome neće dozvoliti da ponovo ruši ili razara BiH.- Naše partnerstvo s BiH je i u dobru i u zlu. Već 30 godina se zajednički zalažemo kako bismo osigurali mir, održali ekonomski razvoj, ojačali demokratske institucije i izgradili mostove između dvije nacije. I dalje stojimo uz vas, dok se građani ove zemlje suočavaju s novim izazovima za budućnost kakvu zaslužuju za sebe, svoju djecu i unučad - rekao je Marfi.I zaista, BiH nema većeg prijatelja i predanijeg partnera od SAD.Majk Marfi rođen je u Ročesteru. Na poziciju ambasadora u BiH nominirao ga je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden), a mandat je preuzeo u februaru 2022. godine.

Poručio je da SAD nikome neće dozvoliti da ponovo ruši ili razara BiH

Majkl Marfi: Istinski prijatelj

Projiciramo da će ove godine ekonomski rast ojačati na oko 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko 3 posto, što je nedovoljno za bržu konvergenciju ka EU u pogledu dohotka. Inflacija brzo pada i očekujemo da će u prosjeku u 2024. godini dalje opasti na oko 3 posto. To je u intervjuu za „Dnevni avaz“ rekao rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudjk (Tudyk). <h2>Finansijska sredstva</h2>- Međutim, također primjećujemo da se fiskalna pozicija u oba entiteta pogoršava u posljednjih nekoliko godina. U 2023. godini fiskalni deficit u BiH je iznosio 1,7 posto BDP-a, i naša očekivanja su da će se on u 2024. godini povećati na oko 2,4 posto BDP-a. Povećanje deficita znači da će vlasti morati iznaći više finansijskih sredstava što se vremenom može pokazati teškim – rekao je Tudjk.Je li BiH prezadužena ili se kreće u tom smjeru?- Učešće duga u BDP-u BiH je krajem 2023. godine iznosilo nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Evropi. Ali, ovaj broj pokazuje samo jedan dio slike. Mi nismo toliko zabrinuti nivoom duga već mogućnošću osiguranja finansijskih sredstava. S obzirom da fiskalni deficit raste, iznos finansijskih sredstava koji je potreban svake godine također raste. Samo za 2024. godinu, oba entiteta zajedno treba da obezbjede finansijska sredstva od oko 7 posto BDP što svakako nije mali iznos. Znači, to je više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti.Bh. vlasti nisu kontaktirale MMF i počele pregovore o potencijalnom aranžmanu.- MMF ostaje potpuno angažovan u BiH. Mi kontinuirano pružamo savjete vlastima u pogledu politika i veoma smo aktivni u pružanju tehničke pomoći institucijama iz raznih oblasti. Kao što ste i Vi rekli, nismo dobili zahtjev za aranžman i trenutno se ne vode pregovori o aranžmanu. Bilo kakav finansijski aranžman s MMF-om prati set reformi koje je potrebno provesti da bi se doznačila sredstva jer je, na kraju krajeva, program MMF-a usmjeren na rješavanje temeljnih problema i poboljšanje ekonomske stabilnosti i rasta. Trenutno, izgledi za sprovođenje potrebnih reformi su niski zbog napete političke situacije. Međutim, spremni smo ponovo započeti razgovore o programu ukoliko primimo zahtjev i ukoliko su vlasti voljne pripremiti i sprovesti snažan program reformi.<h2>Održiv konsenzus</h2>S jedne strane imamo zeleno svjetlo Evropskog vijeća za početak pregovora o članstvu u EU kao pozitivan primjer i šansu za bolje, s druge strane lošu političku situaciju i koračanje unazad.- U periodu koji je prethodio ovoj najavi, sprovedeno je nekoliko reformi, što je pozitivan znak da bi pristupni pregovori mogli poduprijeti reformski zamah. Međutim, za to će biti potrebni održiv konsenzus i posvećenost provođenju zakona i standarda EU. To je posebno izazovno u trenutno napetoj političkoj atmosferi, koja nije baš pogodna za sprovođenje reformi.Šta biste poručili vlastima u BiH, a posebno građanima?- Sprovođenje potrebnih reformi moglo bi značajno ubrzati ekonomski rast i pomoći BiH i njenim građanima da puno brže dostignu nivo prihoda u EU. Neophodne reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje, uz očuvanje investicija koje podstiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plaća i socijalnih davanja, kao i uspostavu fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH, te intenziviranje politika u pogledu energije, digitalizacije, upravljanja i reformi u borbi protiv korupcije.<h2>Poboljšati fiskalnu situaciju</h2>MMF je objavio detaljan izvještaj s brojnim preporukama. Koje su možda tri prioritetne koje bi pomogle da se popravi stanje?- Potrebno je poboljšati fiskalnu situaciju u kratkom roku kako bi se ublažili pritisci u pogledu finansiranja. Konkretno, preporučujemo da se dalje ne povećava fiskalni deficit kroz ograničavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicionih izdvajanja. Vlasti također trebaju identificirati dodatna smanjenja tekuće potrošnje u slučaju da se finansiranje ne može osigurati. Srednjoročno gledano, potrebne su reforme kako bi se obnovile fiskalne rezerve uz poboljšanje kvaliteta potrošnje, što će dodatno umanjiti deficit. Mreža finansijske sigurnosti bi se mogla značajno poboljšati uspostavom jedinstvenog fonda za finansijsku stabilnost koji bi mogao pružati sredstva za restrukturiranje banaka i likvidnosnu podršku u iznimnim situacijama. Na kraju, pozivamo na ubrzanu tranziciju ka zelenoj energiji i pripremu za uvođenje mehanizma EU za granično prilagođavanje emisija ugljika, kao i poboljšanje upravljanja i pojačanu digitalizaciju.<h2>Smanjiti neprioritetnu tekuću potrošnju</h2>Šta ako vlasti entiteta dođu do da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva, šta to znači za građane ove države?- Kao što sam ranije spomenuo, preporučujemo vlastima da pripreme planove koji će identifikovati rezove u tekućoj potrošnji u slučaju da se planirani iznos finansiranja ne realiziraju u potpunosti. Na ovaj način, ukoliko to bude potrebno, vlade bi mogle brzo djelovati smanjenjem neprioritetne tekuće potrošnje, čime bi se i smanjile potrebe za finansiranjem. Druga opcija bila bi povećanje prihoda, ali to obično nije lako postići u kratkom vremenskom roku. Ukoliko ovi napori za prilagođavanje i dalje budu nedovoljni, vlasti bi mogle zatražiti finansijsku pomoć od MMF-a, odnosno zatražiti aranžman. Kao što sam već rekao, ovo finansiranje bi bilo uvjetovano sprovođenjem reformi, koje bi se morale identifikovati i razmatrati nakon podnošenja zahtjeva za aranžman.<h2>Porez na ugljik</h2>Šta znači uvođenje poreza na ugljik?- Od 2005. godine, EU određuje cijenu za emisije ugljika. Da bi izjednačila uslove između proizvođača iz EU i izvan nje, EU će uvesti mehanizam za granično prilagođavanje emisija ugljika, skraćeno CBAM, počevši od 2026. CBAM će nametnuti porez na sadržaj ugljika uvoznih proizvoda određenih kategorija u EU, u visini razlike između cijene ugljika plaćene u EU i cijene ugljika plaćene u zemlji proizvođaču. Jedna od naših ključnih strukturnih preporuka je uvođenje cjena za ugljik u BiH kako bi se ovi prihodi zadržali u zemlji umjesto da se plaćaju EU. Dio ovih prihoda mogao bi se koristiti za ciljano podržavanje ugroženih domaćinstava i povećanje javnih investicija.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudjk za "Avaz": Napeta politička atmosfera nije pogodna za sprovođenje reformi

EU je zabrinuta zbog efekata polarizacije i podjela izazvanih svesrpskom deklaracijom i njenim prikazom lažnih tvrdnji o napadima na Srbe, RS ili Dejtonski mirovni sporazum. To su za "Avaz" rekli iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini nakon sjednice Narodne skupštine RS.- EU želi napredak Bosne i Hercegovine, uključujući RS i njeno stanovništvo. Usvajanje ove deklaracije ne donosi veću zaštitu ili prosperitet, a njeni koncepti ne doprinose napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu - istaknuto je u odgovoru.Iz Delegacije EU dodali su da nastavljaju pružati direktnu pomoć. - Upravo je EU najavila planiranu sanaciju vodovodne mreže u RS za 147.000 korisnika, pristup vodi za piće za 34.150 korisnika i priključak na kanalizacionu mrežu za 4.000 korisnika. Fokus bi trebao biti na unapređenju života, blagostanja i prosperiteta vaših građana - zaključili su iz Delegacije EU u BiH.

Upravo je EU najavila planiranu sanaciju vodovodne mreže u RS za 147.000 korisnika, pristup vodi za piće za 34.150 korisnika

Iz Delegacije EU u BiH za "Avaz": Zabrinuti smo zbog lažnih tvrdnji o napadima na Srbe i RS

Ambasador Johan Satler (Johann Sattler) pet godina bio je na poziciji šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, od septembra 2019. godine. Njegov posljednji dan mandata u BiH bit će 31. augusta ove godine, saznaje "Avaz“.Za Satlerovog nasljednika imenovan je italijanski diplomata Luiđi Soreka (Luigi Soreca), koji u Sarajevo stiže 1. septembra ove godine.&nbsp;

Dolazi iz Albanije, gdje je obnašao mandat ambasadora. Satler, s druge strane, odlazi u Crnu Goru.

Njegov nasljednik je italijanski diplomata Luiđi Soreka, koji mandat preuzima 1. septembra

Stiže novi šef Delegacije EU u BiH: Satler odlazi 31. augusta

Frenkie, pravog imena Adnan Hamidović (42), s posljednjim, desetim albumom "Manifest“ vratio se u sam vrh hip-hop scene.&nbsp;Jedanaest pjesama oslikavaju Frenkija u onom hard repu, kakvim je osvojio publiku na samom početku karijere. <h2>Nova vrata</h2>U startu se izdvojilo nekoliko pjesama kao favoriti kod publike, ali ako se pažljivo sasluša kompletan album, skoro svaka numera naslanja se na drugu uz poruke za širu masu. Mada, Frenkie se ne opterećuje kako će ko shvatiti koju pjesmu ili vers, jer ono u što je siguran jeste da je album patriotski.U intervjuu za "Dnevni avaz“ Frenkie je otvoreno govorio o "Manifestu“, porukama, svojoj zrelosti i godinama, ali i vjeri, koju je, kako je rekao, ponovo pronašao."Manifest“ je odlično prošao kod publike. Šta Vam predstavlja ovaj album i šta njime ustvari manifestirate?- Smatram da je "Manifest“ uz "Troyanca“ moj najbolji solo album. Stvarno sam ponosan na te pjesme jer označavaju novo poglavlje mog života i zrače novu zrelost. Mi reperi bismo rekli da je to "grown man rap“. Dakle, album za malo stariju publiku, odnosno moju generaciju.&nbsp;I mlađi ga, naravno, slušaju, ali u poređenju s mlađim izvođačima na "Manifestu“ preovladavaju ozbiljnije teme i razmišljanja. I kad to kažem ne želim da omalovažavam one koji ne rade takvu muziku nego prosto ističem razlike. U petak imamo nastup u Sarajevu (na otvorenoj sceni u Metalcu, op.a.) pa ćemo vidjeti kakve će reakcije na nove pjesme biti uživo. Što se tiče komentara, prezadovoljan sam!Plaše li Vas godine u smislu da ćete možda nekada biti "matori“ za rep?- Nije da me plaše, ali čovjek se nekad zapita. Jasno mi je da će doći vrijeme kada ne budem više mogao raditi muziku, ali siguran sam da će se tada otvoriti nova vrata i zato se ne bojim.&nbsp;A, s druge strane, reper u meni zna da sam ja s 40 godina u mnogim poljima i dalje bolji od većine mojih kolega, tako da opušteno.<h2>Iskustvo s Edom</h2>Kako gledate na generalno stanje u državi u kojoj opet zapinje, opet se dižu tenzije?- Kod nas su te tenzije redovne i non-stop se nešto prijeti, pa čovjek nakon brojnih lažnih alarma shvati da je većina toga samo politika i šuplja. S druge strane sam svjestan u kakvom okruženju živimo i da je naša država često pod diplomatskim napadima, ali i to je normalno. Mi radimo svoje, oni svoje pa ćemo vidjeti ko je istrajni i uporniji. Istina će laž prije ili kasnije uništiti i na kraju pobijediti.Pjesmu "Lekcija“ mnogi su protumačili kao posvetu Edi Maajki. Je li se njemu izvinjavate u numeri i na njega mislite u dijelu teksta "I zbog glupih svađa izgubiš i druga, teško reći 'Izvini', i da se pruži ruka“?- Jasno mi je što je ljudi tako tumače i sigurno je iskustvo s Edom djelimično pronašlo svoj put u taj tekst, ali isto tako i neka druga prijateljstva. Ono što bih ja istakao je dio poslije toga "Treba vladati egom, a ne biti mu sluga...“ Tu se nekako vodi glavna bitka i ne samo kad su pitanju međuljudski odnosi. Razlika između nas i životinja je ta što možemo kontrolirati naše nagone, emocije i ego, ali često bude obrnuto. <h2>Fabričke postavke</h2>Nakon izleta u rege muziku, kao i prethodnih brojnih uspješnih numera i albuma, i jednog koji je bio dokaz da hip-hop može i bez psovanja, vratili ste se na prvobitni put, "Frenkie got his mojo back“. Šta se desilo u međuvremenu kada je Vaše razmišljanje u pitanju?- "Mojo“ je vjera koju sam ponovo pronašao, a kada povratiš vjeru onda dobiješ i novo samopouzdanje, vratiš se, takoreći, na fabričke postavke i onda sve u životu ide bolje, pa i repanje. Čovjek se u životu dosta traži i luta, ali kada nađe istinu onda dođe mir, a kada imaš mir onda si u najboljoj poziciji da stvaraš jer se možeš potpuno skoncentrirati i posvetiti onome šta radiš. To se osjeti na „Manifestu“ jer sam najpreciznije formulirao svoje misli i slušalac to osjeti.Na naše pitanje šta Frenkie vidi kada se pogleda u ogledalo, odgovorio je: "Jednu jako zgodnu osobu. Rekao bih da je moja supruga sretna žena“.&nbsp;

U dvobroju "Dnevnog avaza" donosimo svjetski ekskluziv sa glumačkim zvijezdama Skarlet Johanson i Čeningom Tejtumom

Sadik Selimović, istražitelj Instituta za nestale osobe BiH: Ja sam, što se tiče Srebrenice, osakaćen

Azaiza u Potočarima: Žao mi je zbog svega što se desilo ovdje

Mitropolit Bojović: Mi, kao i čitav svijet, dužni smo da odamo počast svim žrtvama genocida

Video / Ambasador Palestine u BiH: Ovdje smo da pokažemo solidarnost sa žrtvama

Ajla Efendić danas ukopava amidže: Ubijeni su na kućnom pragu, jedan je bio potpuno nepokretan

Suad Arifović učestvovao u "Maršu mira": Teško mi je kad razmišljam o tome kako je neko ovim putem nosio majku ili djecu

Memorijalni muzej Srebrenica: Čuvar uspomena na bolne korake onih koji su željeli pobjeći, izbjeći zlo

Ovdje će 14 žrtava genocida u Srebrenici pronaći konačni smiraj

Krvava slova historije

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudik za "Avaz": BiH neće moći vraćati dug?!

Majkl Marfi: Istinski prijatelj

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudjk za "Avaz": Napeta politička atmosfera nije pogodna za sprovođenje reformi

Iz Delegacije EU u BiH za "Avaz": Zabrinuti smo zbog lažnih tvrdnji o napadima na Srbe i RS

Stiže novi šef Delegacije EU u BiH: Satler odlazi 31. augusta

Frenkie otvoreno za "Avaz": Treba vladati egom, a ne biti mu sluga

U dvobroju "Dnevnog avaza" donosimo svjetski ekskluziv sa glumačkim zvijezdama Skarlet Johanson i Čeningom Tejtumom

Sadik Selimović, istražitelj Instituta za nestale osobe BiH: Ja sam, što se tiče Srebrenice, osakaćen

Azaiza u Potočarima: Žao mi je zbog svega što se desilo ovdje

Mitropolit Bojović: Mi, kao i čitav svijet, dužni smo da odamo počast svim žrtvama genocida

Video / Ambasador Palestine u BiH: Ovdje smo da pokažemo solidarnost sa žrtvama

Ajla Efendić danas ukopava amidže: Ubijeni su na kućnom pragu, jedan je bio potpuno nepokretan

Suad Arifović učestvovao u "Maršu mira": Teško mi je kad razmišljam o tome kako je neko ovim putem nosio majku ili djecu

Memorijalni muzej Srebrenica: Čuvar uspomena na bolne korake onih koji su željeli pobjeći, izbjeći zlo

Ovdje će 14 žrtava genocida u Srebrenici pronaći konačni smiraj

Krvava slova historije

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudik za "Avaz": BiH neće moći vraćati dug?!

Majkl Marfi: Istinski prijatelj

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudjk za "Avaz": Napeta politička atmosfera nije pogodna za sprovođenje reformi

Iz Delegacije EU u BiH za "Avaz": Zabrinuti smo zbog lažnih tvrdnji o napadima na Srbe i RS

Stiže novi šef Delegacije EU u BiH: Satler odlazi 31. augusta

Frenkie otvoreno za "Avaz": Treba vladati egom, a ne biti mu sluga