EU je zabrinuta zbog efekata polarizacije i podjela izazvanih svesrpskom deklaracijom i njenim prikazom lažnih tvrdnji o napadima na Srbe, RS ili Dejtonski mirovni sporazum. To su za "Avaz" rekli iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini nakon sjednice Narodne skupštine RS.- EU želi napredak Bosne i Hercegovine, uključujući RS i njeno stanovništvo. Usvajanje ove deklaracije ne donosi veću zaštitu ili prosperitet, a njeni koncepti ne doprinose napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu - istaknuto je u odgovoru.Iz Delegacije EU dodali su da nastavljaju pružati direktnu pomoć. - Upravo je EU najavila planiranu sanaciju vodovodne mreže u RS za 147.000 korisnika, pristup vodi za piće za 34.150 korisnika i priključak na kanalizacionu mrežu za 4.000 korisnika. Fokus bi trebao biti na unapređenju života, blagostanja i prosperiteta vaših građana - zaključili su iz Delegacije EU u BiH.

Upravo je EU najavila planiranu sanaciju vodovodne mreže u RS za 147.000 korisnika, pristup vodi za piće za 34.150 korisnika

Iz Delegacije EU u BiH za "Avaz": Zabrinuti smo zbog lažnih tvrdnji o napadima na Srbe i RS

Ambasador Johan Satler (Johann Sattler) pet godina bio je na poziciji šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, od septembra 2019. godine. Njegov posljednji dan mandata u BiH bit će 31. augusta ove godine, saznaje "Avaz“.Za Satlerovog nasljednika imenovan je italijanski diplomata Luiđi Soreka (Luigi Soreca), koji u Sarajevo stiže 1. septembra ove godine.&nbsp;

Dolazi iz Albanije, gdje je obnašao mandat ambasadora. Satler, s druge strane, odlazi u Crnu Goru.

Njegov nasljednik je italijanski diplomata Luiđi Soreka, koji mandat preuzima 1. septembra

Stiže novi šef Delegacije EU u BiH: Satler odlazi 31. augusta

Frenkie, pravog imena Adnan Hamidović (42), s posljednjim, desetim albumom "Manifest“ vratio se u sam vrh hip-hop scene.&nbsp;Jedanaest pjesama oslikavaju Frenkija u onom hard repu, kakvim je osvojio publiku na samom početku karijere. <h2>Nova vrata</h2>U startu se izdvojilo nekoliko pjesama kao favoriti kod publike, ali ako se pažljivo sasluša kompletan album, skoro svaka numera naslanja se na drugu uz poruke za širu masu. Mada, Frenkie se ne opterećuje kako će ko shvatiti koju pjesmu ili vers, jer ono u što je siguran jeste da je album patriotski.U intervjuu za "Dnevni avaz“ Frenkie je otvoreno govorio o "Manifestu“, porukama, svojoj zrelosti i godinama, ali i vjeri, koju je, kako je rekao, ponovo pronašao."Manifest“ je odlično prošao kod publike. Šta Vam predstavlja ovaj album i šta njime ustvari manifestirate?- Smatram da je "Manifest“ uz "Troyanca“ moj najbolji solo album. Stvarno sam ponosan na te pjesme jer označavaju novo poglavlje mog života i zrače novu zrelost. Mi reperi bismo rekli da je to "grown man rap“. Dakle, album za malo stariju publiku, odnosno moju generaciju.&nbsp;I mlađi ga, naravno, slušaju, ali u poređenju s mlađim izvođačima na "Manifestu“ preovladavaju ozbiljnije teme i razmišljanja. I kad to kažem ne želim da omalovažavam one koji ne rade takvu muziku nego prosto ističem razlike. U petak imamo nastup u Sarajevu (na otvorenoj sceni u Metalcu, op.a.) pa ćemo vidjeti kakve će reakcije na nove pjesme biti uživo. Što se tiče komentara, prezadovoljan sam!Plaše li Vas godine u smislu da ćete možda nekada biti "matori“ za rep?- Nije da me plaše, ali čovjek se nekad zapita. Jasno mi je da će doći vrijeme kada ne budem više mogao raditi muziku, ali siguran sam da će se tada otvoriti nova vrata i zato se ne bojim.&nbsp;A, s druge strane, reper u meni zna da sam ja s 40 godina u mnogim poljima i dalje bolji od većine mojih kolega, tako da opušteno.<h2>Iskustvo s Edom</h2>Kako gledate na generalno stanje u državi u kojoj opet zapinje, opet se dižu tenzije?- Kod nas su te tenzije redovne i non-stop se nešto prijeti, pa čovjek nakon brojnih lažnih alarma shvati da je većina toga samo politika i šuplja. S druge strane sam svjestan u kakvom okruženju živimo i da je naša država često pod diplomatskim napadima, ali i to je normalno. Mi radimo svoje, oni svoje pa ćemo vidjeti ko je istrajni i uporniji. Istina će laž prije ili kasnije uništiti i na kraju pobijediti.Pjesmu "Lekcija“ mnogi su protumačili kao posvetu Edi Maajki. Je li se njemu izvinjavate u numeri i na njega mislite u dijelu teksta "I zbog glupih svađa izgubiš i druga, teško reći 'Izvini', i da se pruži ruka“?- Jasno mi je što je ljudi tako tumače i sigurno je iskustvo s Edom djelimično pronašlo svoj put u taj tekst, ali isto tako i neka druga prijateljstva. Ono što bih ja istakao je dio poslije toga "Treba vladati egom, a ne biti mu sluga...“ Tu se nekako vodi glavna bitka i ne samo kad su pitanju međuljudski odnosi. Razlika između nas i životinja je ta što možemo kontrolirati naše nagone, emocije i ego, ali često bude obrnuto. <h2>Fabričke postavke</h2>Nakon izleta u rege muziku, kao i prethodnih brojnih uspješnih numera i albuma, i jednog koji je bio dokaz da hip-hop može i bez psovanja, vratili ste se na prvobitni put, "Frenkie got his mojo back“. Šta se desilo u međuvremenu kada je Vaše razmišljanje u pitanju?- "Mojo“ je vjera koju sam ponovo pronašao, a kada povratiš vjeru onda dobiješ i novo samopouzdanje, vratiš se, takoreći, na fabričke postavke i onda sve u životu ide bolje, pa i repanje. Čovjek se u životu dosta traži i luta, ali kada nađe istinu onda dođe mir, a kada imaš mir onda si u najboljoj poziciji da stvaraš jer se možeš potpuno skoncentrirati i posvetiti onome šta radiš. To se osjeti na „Manifestu“ jer sam najpreciznije formulirao svoje misli i slušalac to osjeti.Na naše pitanje šta Frenkie vidi kada se pogleda u ogledalo, odgovorio je: "Jednu jako zgodnu osobu. Rekao bih da je moja supruga sretna žena“.&nbsp;

U petak nastupa u Sarajevu, publika će moći uživo slušati "Manifest". Ne plaše me godine, ali čovjek se nekad zapita

Frenkie otvoreno za "Avaz": Treba vladati egom, a ne biti mu sluga

Rudari i ostali uposlenici Rudnika mrkog uglja (RMU) „Zenica“ već mjesecima žive u neizvjesnosti hoće li i kada će RMU biti zatvoren, odnosno kada će ostati na ulici. Riječ je o gotovo 600 radnika. Od marta proizvodnje nema, radi se samo na održavanju jama. <h2>Neredovna isplata</h2>Ministar za energetiku, rudarstvo i industriju FBiH Vedran Lakić i generalni direktor „Elektroprivrede BiH“ Sanel Buljubašić najavili su donošenje rješenja o „stavljanju ključa u bravu“ u RMU „Zenica“.- Očekivali smo, jer su pokazatelji poslovanja posljednjih godina bili katastrofalni i jednostavno se nije pronašao način da proizvodni rezultati budu bolji. Da smo saglasni s načinom kako se odlučilo da se RMU „Zenica“ zatvori - nismo, ali u ovom trenutku iz ove kože, kako se narodski kaže, ne možemo - rekao je to za „Avaz“ šef pogona „Raspotočja“ i zamjenik predsjednika Sindikata RMU „Zenica“ Nedžad Duraković.

Istakao je da pokušavaju pronaći najadekvatniji socijalni način zbrinjavanja i zaposlenja radnika koji su višak.- Imamo 200 ljudi koji bi po zakonu trebali da primaju plaću prema odredbama kolektivnog ugovora, dok oko 400 radnika, u slučaju prekida rada, prima plaću po odluci društva, to je minimalna plaća po zakonu - 619 KM. Međutim, i tu nailazimo na određene probleme, jer nije redovna isplata. Nije pronađen modus finansiranja ni tih ljudi. Znate šta znači danas sa 600 KM preživjeti, često invalidi rade, a oni ne mogu privatno raditi da bi stekli dodatna sredstva za preživljavanje - istakao je Duraković.<h2>Traže posao</h2>Predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić za „Avaz“ je rekao da su u posljednjih nekoliko godina, uz ogromne napore, jedva održavali proizvodni proces aktivnim.- Međutim, ono na šta smo mi u potpunosti orijentirani jeste da se izvrši uplata doprinosa, otpremnina, plaća... - istakao je Husić.

Dodao je da, prema njihovim informacijama, ako bi došlo do usvajanja zakonskog rješenja, 340 radnika rudnika ispunilo bi uvjete za povoljnije penzionisanje.- Jedan dio ljudi će svakako završiti na birou. Dio njih je već morao tražiti angažman na tržištu rada. Ali očekuje se da se ispune sve obaveze koje poslodavac mora ispuniti prema radnicima - zaključio je Husić.<h2>Borba za dostojanstvo</h2>- Treba tražiti uplatu doprinosa i staža za prethodnih 10 ili 12 godina koji se ne uplaćuju RMU „Zenica“, a čini mi se da ni drugima ne uplaćuju. Jedino nam preostaje borba da ti ljudi ne završe na ulici i da barem minimum dostojanstva za čovjeka koji ostaje bez posla bude osigurano - rekao je Duraković.Ovo nije pravilan vid tranzicije prelaska na obnovljivu energiju, morat ćemo izaći s jačim presijama prema vlastima, rekao je Duraković.

Njih 400 prima minimalnu plaću od 619 KM, kako preživjeti, rekao je Duraković

Zatvara se Rudnik mrkog uglja "Zenica": 600 rudara ostaje na ulici!

Nakon što je glumac, komičar i voditelj Dragan Marinković Maca jučer objavio fotografiju rode koju je usmrtio grad i tako ukazao na jednu od užasnih posljedica nevremena koje je zahvatilo region, za portal "Avaza" je poručio:- Ne mogu da vjerujem da ovakve elementarne nepogode nisu glavna vijest. To se pretrči samo, pao grad. A ljudi ostaju bez kuća, njive budu opustošene i niko ništa. Bave se banalnim stvarima.Istakao je da su ljudi kao i rode, na margini svega.- Niko da ti spomene, a ne da se neko sjeti da nadoknadi. Niko ništa, to je sada normalno. To je užas koji živimo. Katastrofa, ne može mi niko reći da je ovo od Boga.

Podsjećamo, uz fotografiju rode, Maca je jučer napisao:- Bojim se da je veliki broj roda pobio led dok su štitile mlade u gnijezdu… Duša me boli… Molim sve koji imaju gnijezdo u blizini da provjere stanje i pomognu preživjelim.

Pogodile ga vijesti o usmrćenim rodama tokom nevremena i grada

Maca za "Avaz": Živimo užas, ne može mi niko reći da je ovo od Boga

Završeno je snimanje filma Rajka Grlića „Svemu dođe kraj“ u Hrvatskoj. Jednu od glavnih uloga igra Emir Hadžihafizbegović, koji ponovo sarađuje s Grlićem nakon 18 godina i sjajnog ostvarenja „Karaula“. Premijera će biti na Pula Film Festivalu.<h2>Psihološka drama</h2>Uz Grlića, scenarij potpisuje i Ante Tomić.- To je tandem koji funkcionira godinama, još od „Karaule“, pa filma „Ustav Republike Hrvatske“, u kojem je glavnu ulogu igrao Nebojša Glogovac. To je jedan psihološki triler koji govori o našim tranzicijskim društvima i obezglavljivanju malog, običnog čovjeka, kupovini firmi tajkuna, dok ljudi ostaju bez posla. Potresna psihološka drama koja se dešava u mesnoj industriji u Hrvatskoj i koja je otišla pod stečaj - rekao je za „Avaz“ Emir Hadžihafizbegović.Osim njega, uloge ostvaruju i Boris Isaković, Jelena Đokić, Živko Anočić, Janko Popović Volarić, Srđan Grahovac, Ksenija Marinković...- Igram čovjeka koji je bio radnik te firme i koji je smješten u zatvor potpuno nevin. Nakon izlaska uzimam pravdu u svoje ruke. Dalje nećemo otkrivati. Mislim da je fenomenalan, pogledao sam ga na zatvorenoj projekciji u Zagrebu. Rajko Grlić je napravio veliki film, kao što je to uvijek i radio, veliki je to reditelj. Bilo je divno sarađivati sa svim kolegama. Divna atmosfera bila je na setu, film smo radili 40 dana u Zagrebu - istakao je Hadžihafizbegović.

S obzirom na to da će „Svemu dođe kraj“ premijerno biti prikazan na Pulskom festivalu, Hadžihafizbegović se prisjetio da je tri puta dobio „Zlatnu arenu“.- Ne razmišljam nikad ni o kakvim nagradama, nego sam vrlo senzibilan kada je riječ o tom festivalu. Volim ga, on iz godine u godinu raste. To je najljepša pozornica na svijetu. Radujem se i Sarajevo Film Festivalu, jubilarnom 30. izdanju. A nije nemoguće da i film „Svemu dođe kraj“ bude prikazan u propratnom programu, ne takmičarskom - istakao je Hadžihafizbegović.<h2>Moj život</h2>Uskoro ćemo Hadžihafizbegovića gledati i u filmu „Stranci u noći“ u režiji Ivone Juke. Otkrio nam je da je još u montaži, ali da od tog ostvarenja svi očekuju veliki uspjeh.Podijelio je s nama i vijest da intenzivno radi na izradi autobiografije.- Za otprilike 14 mjeseci ugledat će svjetlo dana. Tu su moj život, djetinjstvo, odrastanje, Akademija scenskih umjetnosti, agresija na BiH, filmovi, sve moje nagrade... Ne želim da moja karijera prođe ispod radara. Ja stojim na četiri stuba - vjera u Boga, moja porodica, posao i moja domovina Bosna i Hercegovina. Bit će otkrivene stvari o kojima nikad nisam govorio, intimna ispovijest, koja će, nadam se, biti interesantna svima - otkrio je Hadžihafizbegović.<h2>Namučio sam se</h2>„Stranac u noći“ je, prema riječima Hadžihafizbegovića, vrlo neobičan.- Bavi se jednom ratnom elipsom, od 1941. do 1955. godine. Film je crno-bijeli i govori o ljudima koji su bili u ratu i koji su nakon Rezolucije informbiroa završili na Golom otoku. Igram glavnu ulogu, direktora kompanije u Zagrebu gdje su ti momci bili zaposleni, a kasnije ih UDBA hapsi i šalje na Goli otok. Dalje neka ostane tajna kako će teći naše sudbine. Regionalna je podjela, ima glumaca i iz BiH. Naporan film, radili smo ga skoro godinu. Namučio sam se, ali ljudi kad ga gledaju ne znaju šta je bilo iza platna. Traje oko 2 i po sata - otkrio je Hadžihafizbegović.<h2>Vrlo uspješne godine</h2>- Trenutno sam u BiH. U Kamernom teatru je zatišje, nastavljamo s igranjem „Sjećaš li se Dolly Bell?“ u septembru. Dobio sam ponudu iz Turske za jedan igrani film, nekad najesen, imam ponudu i za Sloveniju, kao i za teatar u regiji, uglavnom vrlo uspješne dvije godine su iza mene. Radio sam veliku seriju na RTL-u, snimao sam film u Hrvatskoj... - rekao je Hadžihafizbegović.

Završio sa snimanjem filma Rajka Grlića, s kojim ponovo sarađuje nakon 18 godina i ostvarenja „Karaula“. Priprema autobiografiju

 Hadžihafizbegović: Ne želim da moja karijera prođe ispod radara 

Emir Hadžihafizbegović za "Avaz": Završio sam snimanje filma u Hrvatskoj, imam ponudu iz Turske

Vrhunski glumac i muzičar, umjetnik Rade Šerbedžija dolazi u Sarajevo sredinom mjeseca.On će sa svojim "Zlatnim kolodvorom" nastupiti u okviru projekta "Kultura na ulice 2024".Publika će moći uživati u njihovim izvedbama&nbsp; na Trgu Susan Sontag od 21 sat 15. jula.Ulaz je besplatan za sve. Prema informacijama "Avaza", bit će postavljeno nekoliko stotina stolica.

Nastupit će u okviru projekta "Kultura na ulice 2024"

Rade Šerbedžija stiže u Sarajevo: Publika će opet moći uživati u vrhunskoj muzici sjajnog glumca

Rikardo Druškić, bh. umjetnik, ovu godinu sigurno će pamtiti po uspjesima koje je ostvario.Boravit će u Mančesteru u okviru rezidencijalnog prorgrama, potom je objelodanio da će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na interkontinentalnom Bijenalu u Argentini, a sada je saopćio da je njegova animacija prihvaćena u sklopu On screen 2024, Festivala digitalne umjetnosti koji će se održati u Austriji, tačnije Beču.Otkrio je kakoje tema ove godine bila post-digitalna realnost.- Na početku ove godine uzeo sam pauzu kako bih se odmorio, napunio baterije i bio spreman za sve što dolazi u novoj godini. Mjesec januar sam odlučio da ne slikam, ali ubrzo sam shvatio da ne mogu da ne radim ništa, pa sam odmah našao zanimaciju. Ušao sam u jedan eksperimentalni projekat, gdje sam spojio svoje dvije ljubavi - umjetnost i tehnologiju. Tako je nastao projekat XANTEA FUSION. U suštini, svoje 2D statične slike prebacio sam u digitalni oblik, a zatim, uz pomoć tehnologije (umjetne inteligencije), dobio pokretne, animirane slike. Tom projektu sam se ozbiljno posvetio, istražujući svakodnevno mogućnosti koje program nudi. Na kraju mjeseca imao sam 15 animiranih radova s kojima sam bio veoma zadovoljan - naveo je Druškić.Dodao je da je bio nesiguran kako će ih svijet prihvatiti.- Ali siguran u sebe, odlučio sam ih pokazati. Kao rezultat toga, dobio sam dva internacionalna priznanja i jedno lokalno (Garden of Dreams). Prvo je rezidencijalni program u Manchesteru. Tamo idem u septembru, a drugu vijest danas dijelim s vama. Na moje veliko iznenađenje, moja animacija je prihvaćena u sklopu prejakog ON SCREEN 2024 Festivala digitalne umjetnosti koji će se održati u Austriji, tačnije Beču. Tema ove godine bila je post-digitalna realnost. Peta brzina do kraja godine - poručio je Druškić.

Nesiguran kako će svijet djela prihvatiti, ali siguran u
sebe, odlučio sam ih pokazati

Bh. umjetnik Rikardo Druškić postigao još jedan uspjeh: Bit će dio Festivala digitalne umjetnosti u Beču

Mađarska je zvanično preuzela šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom. S nacionalističkim premijerom Viktorom Orbanom na čelu, koji već 14 godina vodi centralnoevropsku državu s ciljem da je transformira u „neliberalnu demokratiju“, u mnogima se javlja zabrinutost šta će učiniti s evropskom porodicom s čijim politika se najčešće ne slaže i to otvoreno govori.Slogan Mađarske je: „Učinite Evropu ponovo velikom.“ Zvuči poznato? Možda bi ih tim bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) trebao tužiti za autorska prava, s obzirom na to da je to bila parola njegove kampanje - „Učinite Ameriku ponovo velikom“ (Make America Great Again). A možda mu je Tramp „dozvolio“ ili čak sugerirao da je koristi, jer su inače u dobrim odnosima.Pa Mađarska je jedina članica EU koja nije uvela sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu i jedina koja na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda nije glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, bolnu tačku ne samo Bosne i Hercegovine nego i Evrope.Dobar je prijatelj i s Laktašaninom Miloradom Dodikom, predsjednikom RS.Ovaj ga je i okitio nekakvim ordenom nedavno. Možda nam to pomogne da otvorimo pregovore s EU u narednih šest mjeseci.Mađarska je najavila da je jedan od prioriteta zemlje tokom predsjedavanja Unijom približavanje zemalja zapadnog Balkana „jedan korak“ članstvu u EU. Mislim, hvala Orbanu i njegovim saradnicima. Ali ako njegov pajdaš Dodik, zajedno s Draganom Čovićem i trojkom, ponovo ne sjedne za pregovaračke stolove i ne nađu kompromis, usvoje reforme, ni Orban ni Mađarska ne mogu nam pomoći. Sve što mogu jeste odrediti dnevni red, ali ništa bez podrške Komisije. A realno, ne zaslužujemo je.On je tokom posljednjeg predsjedavanja Mađarske EU „zabio prst u oko“ demokratskim zemljama, inače i prijateljima naše BiH, te se hvalio kako im je dijelio „prijateljske šamare“. A samo godinu prije preuzeo je mandat premijera. Zamislite šta bi se moglo desiti sada, nakon 14 godina.Ipak, Unija je savez, pa tako sva ta Orbanova siledžijska moć ne znači mnogo bez podrške drugih. Pošto je njegova desničarska Fidesz stranka izolirana, Orban se posvetio osnivanju vlastite grupe u Evropskom parlamentu, zajedno s austrijskom krajnje desničarskom Slobodarskom strankom (FPOe) i centrističkom strankom ANO bivšeg češkog premijera Andreja Babiša.Vidimo kuda to vodi.

Mađarska je jedina članica EU koja nije glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, bolnu tačku ne samo BiH nego i Evrope

Pajdaš s Dodikom

Prva runda pregovora o tekstu sporazuma između BiH i Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) održana je 22. maja. <h2>Vremenski okvir</h2>S obzirom na to da se radi o evropskoj agenciji, nije realno očekivati „preko noći“ dogovor, posebno uzimajući u obzir sve tzv. rupe koje Bosna i Hercegovina ima u svojim redovima. Kako je portparol Evropske komisije rekao za „Avaz“, prva runda pregovora između BiH i Evropske unije održana je ranije ove godine, nakon što je Vijeće Evrope dalo ovlaštenje Komisiji da otvori pregovore s BiH 18. novembra 2022.- Mi smo u početnim fazama ovog procesa, stoga ne možemo špekulirati o rokovima ili drugim aspektima potencijalnog raspoređivanja Frontexovih pripadnika prema ovom sporazumu. U skladu s evropskom Uredbom o graničnoj i obalnoj straži, pregovara se o sporazumu o statusu na osnovu modela koji je u tu svrhu izradila Komisija 2021. godine. Sa strane EU, pregovara se o sporazumu o statusu koji odobravaju Komisija i Vijeće, a potom oni potpisuju i dobivaju saglasnost Evropskog parlamenta prije ratificiranja - pojasnio je portparol.Istakao je da, kada se sporazum ratificira, treća zemlja domaćin može zatražiti od Frontexa raspoređivanje stalnog korpusa Evropske granične i obalne straže.<h2>Operativni plan</h2>- Raspoređivanje također zahtijeva pregovore o operativnom planu između Frontexa i relevantnih organa treće zemlje. Do stvarnog raspoređivanja može doći kada se postigne dogovor o tom operativnom planu - naglašeno je u odgovoru.Na pitanje o kojem broju pripadnika Frontexa je riječ, portparol Evropske komisije je odgovorio:- Broj pripadnika stalnog korpusa Evropske granične i obalne straže koji su raspoređeni u okviru operativne aktivnosti zavisi prvenstveno od potreba države domaćina, koja mora zatražiti takvo raspoređivanje.<h2>Sarađivati s vlastima</h2>Kada je riječ o samom Frontexu, nedavno su odgovorili na naš upit.- Kada sporazum o statusu bude uspostavljen, Frontex će blisko sarađivati s državnim vlastima na planiranju zajedničkih operativnih aktivnosti - poručili su iz Frontexa.

U početnim fazama pregovora smo s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu

Iz Evropske komisije pojasnili za "Avaz": Kada pripadnici Frontexa stižu u BiH

Sarajevo je u četvrtak bilo domaćin ministarske konferencije posvećene pregovorima o pristupanju država zapadnog Balkana Evropskoj uniji, čija je tema bilo pregovaračko poglavlje 23. - pravosuđe, borba protiv korupcije i temeljna prava. Jedan od govornika bio je i ministar pravde Crne Gore Andrej Milović. Crna Gora je dobila pozitivan odgovor na Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) samo dan ranije. <h2>Generacijski zadatak</h2>O iskustvima svoje domovine na putu ka EU, odnosima u regionu, ali i podršci Crne Gore Rezoluciji o Srebrenici u UN-u, Milović je vrlo otvoreno govorio za “Dnevni avaz”.Čestitke na usvojenom IBAR-u. Šta to znači za Crnu Goru i njen daljnji putu ka EU?- Hvala na čestitkama. Usvajanje IBAR-a predstavlja ključni korak za Crnu Goru u njenom procesu pristupanja EU. To pokazuje konkretne rezultate koje smo postigli za prethodnih osam mjeseci, tokom kojih je Ministarstvo pravde, na čijem sam čelu, produkovalo devet od dvanaest potrebnih zakona, što je dokazalo našu posvećenost reformama i evropskim vrijednostima. Sada kada se Crna Gora na evropskom putu konačno pomjerila s “mrtve tačke”, kada smo okončali višegodišnji zastoj, očekuje nas presudna dionica na evropskom putu: ispunjavanje završnih mjerila, nakon čega bismo, kada to uspješno završimo, trebali postati članica EU.Naravno, iako je dobivanje IBAR-a ogroman korak, ništa još nije gotovo, i tek sada Crna Gora mora potpuno fokusirano da krene u završetak pristupne priče i prevaziđe mnoge izazove koji joj stoje na putu. Za poglavlja 23 i 24 dato nam je šest završnih mjerila, a koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal, i tu ćemo zaista morati da upregnemo sve kapacitete kako bismo ovu priču uspješno zatvorili i konačno postali članica EU. A to je strateški, generacijski zadatak, i mi ga jednostavno kao država i društvo ne smijemo propustiti.Koliko je vladavina prava važna za jednu državu, i mimo pregovaračkog procesa za članstvo u EU?- Vladavina prava je temelj svake demokratske države. To je prvi i posljednji uslov da bi se jedna država uopšte mogla zvati demokratskom. Ona osigurava da se zakoni primjenjuju jednako na sve građane i da institucije rade u interesu javnosti. Bez vladavine prava nema ni stabilnog društva, ni ekonomskog prosperiteta. To je princip koji nadilazi proces pregovora za članstvo u EU i koji je neophodan za dugoročnu stabilnost i razvoj svake države.<h2>Snažna volja</h2>S obzirom na to da Crna Gora prednjači u svom putu ka EU, šta biste poručili bh. vlastima i građanima, kako da vas stignemo?- Naša iskustva pokazuju da je ključ u dosljednoj primjeni reformi i snažnoj političkoj volji. Ali to nije samo volja političara, iako je ta volja veoma važna. Ono što je presudno jeste volja društva, svih njegovih relevantnih činilaca da se tim putem krene. U tom kontekstu, važno je raditi na jačanju nezavisnih institucija, osiguravanju transparentnosti i odgovornosti na svim nivoima vlasti. Također, civilno društvo i mediji igraju izrazito važnu ulogu u nadzoru i osiguranju odgovornosti. Na koncu, snažna regionalna saradnja i razmjena iskustava također će značajno doprinijeti napretku. U slučaju Crne Gore, imate primjer Hrvatske. Od momenta kada smo mi dobili status kandidata, Hrvatska nam je u maniru istinskog prijatelja zaista nemjerljivo mnogo pomogla na evropskom putu. Od ustupanja dokumentacije, preko ekspertske pomoći, pa do zalaganja i lobiranja za Crnu Goru svugdje i na svakom mjestu u EU institucijama. Od samog početka naših pregovora, Hrvatska je otvoreno kazala da će nam biti pomoć i prijateljska ruka. I to Crna Gora ne smije zaboraviti.

Isti takav odnos i pomoć na ovom putu Crna Gora mora, siguran sam, dati Bosni i Hercegovini, jer naš zajednički interes, i u pogledu prošlosti i u pogledu budućnosti, jeste da budemo dio EU, zapadne civilizacije, dio razvijenog demokratskog svijeta.Vidite li i Vašu i našu državu za stolom s članicama EU?- Apsolutno. BiH u EU je ne samo vaš interes već i naš, i mi vam želimo svu sreću na tom putu, da što prije prevaziđete sve prepreke i kao društvo se u potpunosti fokusirate na ove teme. Evropska i prosperitetna BiH su od suštinskog značaja i za region i za Evropu. Zato, svaka Vlada Crne Gore se prema vašem evropskom putu mora odnositi iskreno i prijateljski, jer smo mi bratski narodi. Iako je put izazovan, uvjeren sam da ćemo uspjeti ostvariti ovaj zajednički cilj. Crna Gora je na tom putu odmakla dalje, ali naša vizija je stabilan, prosperitetan i integrisan region unutar Evropske unije.<h2>Pogoršanje odnosa</h2>Kako biste komentirali stanje u regionu i rast tenzija?- Situacija u regionu je kompleksna, a takva je već duže vrijeme, uz, nažalost, trend pogoršanja odnosa. Ponovo se u regionu čuju neke politike koje nisu u saglasnosti s proklamovanim ciljevima o kojima smo govorili u prethodnim odgovorima, niti doprinose miru i stabilnosti regiona. Pazite, mi smo vrlo bliski, svi mi na postjugoslavenskom prostoru, mi smo spojene posude, i zato se po svim pitanjima - a dosta ih je zajedničkih - mora biti veoma pažljiv, osjetljiv i tolerantan, što sada, nažalost, nije slučaj.Region je mnogo propatio. Previše. I nije čudno što je svako od naših društava danas u demografskom smislu u mnogo goroj situaciji nego što je to bilo prije trideset godina. Ljudi žele stabilnost, mir, bolju atmosferu u društvu, bolje šanse, pravednije društvo, a to im se, nažalost, ne pruža, ili se pruža rijetko i u kratkim intervalima. Ako ovakvu situaciju želimo da preokrenemo, mi jednostavno moramo drugačije.

<blockquote class="twitter-tweet">📢 Sjutra ekskluzivni intervju za <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz?ref_src=twsrc%5Etfw">@DnevniAvaz</a>! 🗣️Razgovarali smo o EU integracijama Crne Gore i Bosne i Hercegovine, rezultatima Ministarstva pravde koji su najvećim dijelom doveli do pozitivnog <a href="https://twitter.com/hashtag/IBAR?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#IBAR</a>, perspektivi regiona, ali i aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori. 📰✨ <a href="https://t.co/ZXIEP8WVys">pic.twitter.com/ZXIEP8WVys</a>&mdash; Andrej Milovic (@AndrejMilovicMP) <a href="https://twitter.com/AndrejMilovicMP/status/1806689100621119738?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Važno je da se fokusiramo na dijalog i saradnju kao jedine efikasne metode za rješavanje problema. Moramo raditi na jačanju međusobnog povjerenja, promovisanju stvarne saradnje i istinskog pomirenja, i kroz navedeno raditi na stvaranju uslova za bolji život građana, pravnu sigurnost i bezbjednost, kao i održivi razvoj. Ali to moramo raditi svi zajedno, bez izuzetka, i s ravnopravnih pozicija. Drastični koraci unazad ne bi smjeli biti opcija ako želimo stabilnu budućnost.<h2>Preskupi kompromisi</h2>Crna Gora, čini se, kao da je podijeljena između predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića. Vi ste čak tražili da budete smijenjeni. Šta se, ustvari, dešava i kako je došlo do toga?- Nažalost, to je samo jedan - i nikako najvažniji - aspekt političkih podjela u Crnoj Gori. Trenutna politička situacija kod nas je rezultat dubokih političkih nesuglasica, različitih shvatanja, kao i prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti Crne Gore, iako nominalno ne postoji politička snaga koja je protiv integracije u EU, dakle evropske budućnosti Crne Gore. Različita viđenja su prisutna, ali nisu prepreka koja se ne može prevazići. Međutim, da bi se to uspjelo, građanima se jasno mora reći o čemu se radi, i to bez straha da će se izgubiti politička pozicija, vlast, fotelja ili bilo šta u tom smislu. Odgovornost političara mora biti interes društva, države, a ne puki skup ličnih privilegija. Stvari moramo nazivati pravim imenom, a u sadašnjoj situaciji to znači da je Crna Gora izložena negativnim uticajima sa strane, koji ne dolaze iz EU i NATO sistema bezbjednosti, štaviše, koji su protivnik tom sistemu, i koji Crnoj Gori ne žele dobro, koji je ne vide kao nezavisnu državu, suverenu u svojim odlukama.Moj zahtjev za smjenom je izraz nezadovoljstva načinom na koji se vodi politika u zemlji i nedostatkom konstruktivnog pristupa rješavanju problema u Vladi. Mislim da je previše politikantskog kalkulisanja, a premalo državništva koje je kadro da se na pravi način bori s problemima, a u interesu države Crne Gore i njenih građana. Koje se ne usuđuje da vodi, već zbog opstanka na vlasti je spremno da slijedi i da pravi kompromise tamo gdje se oni ne bi smjeli praviti.Presudno je važno da se fokusiramo na interese građana i radimo na izgradnji stabilne i prosperitetne države Crne Gore. A ovo sada nije taj put. Ovo sada niti je u interesu države, niti je u interesu građana. A ja ne želim biti ministar koji pravi preskupe kompromise samo da bi ostao na funkciji.<h2>Rezolucija o Jasenovcu</h2>Posljednja u nizu polarizujućih političkih situacija je i najavljeno glasanje u Skupštini Crne Gore o rezoluciji o genocidu u Jasenovcu. Kako to komentirate?- Jasenovac, kao simbol stradanja i trauma iz Drugog svjetskog rata, predstavlja bolnu temu za sve narode bivše Jugoslavije. I za Srbe, i za Hrvate, i za Jevreje, Rome i sve ostale. Ono što je najvažnije jeste da se Republika Hrvatska pravilno odnosi prema tom pitanju, a to znači osuda politike tadašnje NDH i cijelog tog naslijeđa. To je ključno.

Drugi, ali ne manje bitan aspekt: Hrvatska je izrazito važan saveznik Crne Gore i ključan partner na njenom putu ka Evropskoj uniji. To je zemlja koja je iskreni prijatelj Crne Gore, zemlja koja nam je do sada zaista mnogo pomogla na evropskom putu, o čemu smo ranije govorili. Usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore može narušiti dobre bilateralne odnose i izazvati diplomatske tenzije. Da li je to interes Crne Gore? Ja sam siguran da nije.Zbog svega navedenog, moje mišljenje jeste da ova rezolucija ne bi trebalo da se razmatra u Skupštini Crne Gore, iz razloga što Skupština Crne Gore nije adekvatan forum za donošenje odluka o tako osjetljivim i kompleksnim istorijskim pitanjima. Ovakve teme bi trebalo da budu predmeti regionalnih i međunarodnih foruma koji se bave pitanjima istorijske pravde i pomirenja.Ukoliko to ipak bude slučaj (ovaj razgovor je vođen 27. juna, prije sjednice Skupštine Crne Gore, op.a.), to će biti isključivo na štetu Crne Gore, a bez ikakve koristi za region, porodice žrtava, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Dakle, bit će to primjer štetnog kompromisa čiji je karakter isključivo politikantski, utemeljen na banalnim dnevnopolitičkim interesima.Crna Gora je u Generalnoj skupštini UN-a glasala za Rezoluciju o Srebrenici, iako je bilo oprečnih stavova po tom pitanju.- Crna Gora se po pitanju veoma bolne teme genocida u Srebrenici jasno odredila 2009. i 2021. godine usvajajući skupštinske rezolucije, a to su prije toga uradili i Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Zbog toga se niti jednog trenutka nije postavljalo pitanje da li će Crna Gora podržati Rezoluciju u UN-u.Međutim, zbog dodatnog razjašnjenja i u cilju podizanja međusobnog povjerenja, Vlada je odlučila da amandmanski djeluje u cilju da se i u tekstu Rezolucije jasno kaže da nijedan narod nije i ne može biti nazvan genocidnim. Genocidni narodi ne postoje, postoje konkretni zločinci koji imaju ime i prezime i koji nose veoma konkretnu odgovornost za počinjena zlodjela.Međutim, i ta tema je po ko zna koji put zloupotrijebljena u dnevnopolitičke svrhe. A to nije ni dobar ni mudar, a ni iskren put. Nama na Balkanu, na postjugoslavenskom prostoru, treba mnogo više mudrih, dobronamjernih i pomiriteljskih politika. Treba nam mnogo više razumijevanja, tolerancije i međusobnog povjerenja. Treba nam da živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih, ili kako je nerijetko bilo - jedni uprkos drugima.

Nije bilo upitno hoćemo li podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, treba nam da živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih

Ministar pravde Crne Gore Andrej Milović za "Dnevni avaz": Budućnost je u EU, mi smo bratski narodi

Još jedna krvava noć, s četvrtka na petak, u Sarajevu. Brat ranio brata i njegovu ženu, prijetio policiji, bacio bombu, pa čitava kuća eksplodirala. I njih troje u njoj.Nađena ugljenisana tijela. Komšije šokirane, isprepadane, u nevjerici gledali i pokušavali ugasiti vatrenu stihiju koja je zahvatila cijelu kuću. U ovom slučaju nisu pred medijskim radnicima svjedočili o ubici i žrtvama kao o mirnoj porodici, kako to inače biva. Ne, imali su i ranije s njima problema, a oni s policijom.I eto. Šta ćemo, tako nam je, kako nam je. Leći navečer i Boga moliti da se ne puca. Čuj mene, da samo ne puca.Već sutradan, odnosno u petak, čovjek mačetom razbijao sve oko sebe.To su samo dva u nizu incidenta ovog mjeseca, samo u Sarajevu, a kada se cijela država uzme u obzir, stvarno se čovjek zapita gdje živi. I da, moderna su vremena, oružja na sve strane, lako dostupnog. Čemu onda služi policija?Kada kažemo policija, ne mislimo na časne ljude koji pošteno zarađuju svoje crkavice (zavisi od kantona do kantona, od entiteta, a najgore je onima na državnom nivou) dok riskiraju živote čak i u „običnoj, rutinskoj“ kontroli. Mislimo na njihove šefove, koji su se dočepali fotelja i doslovno shvatili onu „zagrij stolicu zadnjicom“.Pa nije to značilo da samo sjedite, poštovani. Već da se prihvatite posla.Dok se ljudi međusobno ubijaju, tuku, prijete, naši političari, počevši od vrlog ministra unutrašnjih poslova KS Admira Katice, takva dešavanja prate zamišljenih lica.Kao, uradili bi oni nešto, ali ne znaju šta. Kao, pravit će se sposobni pred kamerama, izaći na mjesto zločina jer - „đe ćeš bolje reklame“, a ni u jednom momentu neće najaviti nikakve promjene. Sistem je valjda uredu, mi ne valjamo. Bit će da je to, da je do nas.I da su nam pištolji, bombe i meci, koji zuje oko glave, normalna i neizbježna pojava koja niti se može spriječiti niti preduprijediti."Hellcome to Rajvosa!“

Sistem je valjda uredu, mi ne valjamo, bit će da je to, da je do nas

Hellcome to Rajvosa!

U dvobroju "Dnevnog avaza" donosimo ekskluzivni intervju s ministrom pravde Crne Gore Andrejem Milovićem. On je boravio u Sarajevu povodom Ministarske konferencije.Tom prilikom dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz", u kojem je otvoreno govorio o evropskim integracijama, putu obje zemlje, i Crne Gore i BiH, ka EU, situaciji u regionu, ali i podršci njegove države Rezoluciji o genocidu u Srebrenici usvojenoj u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.- Region je mnogo propatio. Previše. I nije čudno što je svako od naših društava danas u demografskom smislu u mnogo goroj situaciji nego što je to bilo prije trideset godina. Ljudi žele stabilnost, mir, bolju atmosferu u društvu, bolje šanse, pravednije društvo, a to im se, nažalost, ne pruža, ili se pruža rijetko i u kratkim intervalima. Ako ovakvu situaciju želimo da preokrenemo, mi jednostavno moramo drugačije - poručio je, između ostalog, ministar Milović.Milović je na svom profilu na mreži X također najavio intervju za najtiražniji printani medij.

Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

Otvoreno je govorio o evropskim integracijama, putu obje zemlje, i Crne Gore i BiH, ka EU, situaciji u regionu, ali i podršci Rezoluciji o Srebrenici

U dvobroju "Avaza" čitajte ekskluzivni intervju s Andrejem Milovićem, ministrom pravde Crne Gore

Članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO) izabrale su odlazećeg premijera Nizozemske Marka Rutea (Rutte) za novog generalnog sekretara NATO-a. Od 1. oktobra preuzet će mandat od Jensa Stoltenberga.S obzirom na tektonske promjene zbog ruske agresije na Ukrajinu, kao i zbog izraelske invazije na Palestinu, neki se pitaju je li Rute prava osoba za ovu poziciju.No, ključna je činjenica da je Rute na vodećoj poziciji vlade Nizozemske bio 14 godina i da je uspijevao povezivati ljevičarske i desničarske političare jer mu je politika dogovora, kompromisa i dijaloga vrlo bitna.To će mu sigurno koristiti na poziciji prvog čovjeka NATO-a.S druge strane, Mark Rute nije političar koji mišljenja i stavove pakira u šareni papir, već direktno govori kako jeste. Zbog toga nije bio među omiljenim međunarodnim zvaničnicima u našoj zemlji, jer je otvoreno govorio da BiH mora ispuniti reforme kako bi postala članica EU. U suštini, Rute je govorio isto što i drugi političari. Isticao je podršku Nizozemske našoj zemlji i nudio pomoć, što je izjavio i tokom posjete BiH u januaru ove godine. Tada je obišao i Memorijalni centar Potočari i poklonio se žrtvama genocida u Srebrenici i oko nje.To je jedan od razloga zbog kojih se smatra da će naša država dobiti prijatelja na čelu NATO-a, što je itekako važno za euroatlantski put kojem stremimo.Mark Rute rođen je 14. februara 1967. godine u Hagu, gdje i danas živi. Nije oženjen i u potpunosti je posvećen poslu.

Politika dogovora, kompromisa i dijaloga mu je bitna, što će mu sigurno koristiti na poziciji prvog čovjeka NATO-a

Mark Rute: Prijatelj BiH

Dolaskom Marka Rutea (Rutte) na čelo Sjevernoatlantskog saveza (NATO), Bosna i Hercegovina dobila je prijatelja na ovoj vrlo važnoj poziciji. To je za „Dnevni avaz“ rekao Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO savezu i šef kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. <h2>Preuzima mandat</h2>Zvanična potvrda da će odlazeći premijer Nizozemske Mark Rute postati novi generalni sekretar NATO-a stigla je jučer iz NATO-a. Rute će naslijediti Jensa Stoltenberga, koji je tu funkciju obnašao deset godina, a mandat će preuzeti 1. oktobra.- Nakon dužeg vremena NATO saveznici su se usaglasili da izaberu novog generalnog sekretara. Stoltenbergu je mandat istekao još u oktobru prošle godine pa mu je produžen. Razlog za to je bio što u tako kritičnom, kriznom, kompleksnom vremenu nisu željeli da se pokazuje nejedinstvo, jer u tom periodu nisu uspjeli da postignu visoku saglasnost u vezi s jednim kandidatom. Mark Rute tada nije ni bio posebno eksponiran kandidat, kao što je bio u ovom ranijem periodu. U vrijeme tih sigurnosnih izazova i nepredviđenog razvoja situacije i usred rata u Ukrajini, to je bila i dobra odluka za NATO - istakao je Kožljak.Dodao je da je odluka o izboru Rutea usaglašena u NATO-u te da će zvanično biti potvrđena tokom predstojećeg samita u Vašingtonu koji će biti održan od 8. do 11. jula.- Dobra stvar je da se radi o zvaničniku s velikim političkim iskustvom i čovjeku koji je veoma cijenjen u NATO krugovima. Kontinuirano radi na snaženju Alijanse. Potpuno razumije i zagovara važnost NATO-ove politike otvorenih vrata. To je važno za BiH - rekao nam je Kožljak.<h2>Direktan kontakt</h2>Podsjetio je da se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović već nekoliko puta u kratkom periodu sastao s Ruteom.- Nadam se da će ovaj izbor i, da kažem, prijateljstvo, biti od koristi za BiH i u smislu sigurnosnih garancija, a kroz inkorporiranje sigurnosti BiH u NATO sigurnost. U svakom slučaju, mislim da je NATO kao organizacija dobio vrlo kvalitetnog čovjeka na čelu, da je Zapad dobio nekoga ko je sposoban da komunicira, da je dinamičan, otvoren i kreativan, a da je BiH dobila prijatelja - zaključio je Kožljak.<h2>Posjeta Srebrenici</h2>Prema analizama stranih medija, Rute je čovjek od navike. Mrzi iznenađenja, jer ga mogu natjerati da izgubi kontrolu. Često ostavlja na ljude utisak da je spontan, da olako shvata stvari kako dođu. U januaru ove godine bio je u posjeti BiH i više puta naglasio podršku Nizozemske. Tada je obišao i Memorijalni centar Potočari i poklonio se žrtvama genocida u Srebrenici i oko nje.Sve 32 članice NATO-a usaglasile su se da Rute bude novi šef Alijanse.

Zvaničnik s velikim političkim iskustvom i čovjek koji je veoma cijenjen 

Alija Kožljak za "Avaz" o izboru Marka Rutea: BiH je dobila prijatelja

Godišnja press konferencija "BH Telecoma" održana je danas, a v.d. generalnog direktora Amel Kovačević predstavio je finansijske rezultate kompanije za 2023. godinu, kao i prvi kvartal 2024.Naglašeno je da je 2023. bila godina tranzicije za "BH Telecom" jer je u oktobru imenovana nova uprava kompanije. U 2023. godini "BH Telecom" je uspio da ostvari ukupan prihod od 530,5 miliona KM odnosno 20,5 miliona KM više u odnosu na godinu ranije (4 posto više). Kovačević je istakao da su time ispunili poslovni plan.Bruto dobit iznosila je 57,7 miliona KM što je manje za 14 posto, tačnije 8,4 miliona KM.Ebitda je iznosila 147,8 miliona KM, odnosni 1 posto više.- Pripremili smo podjelu dividende, odnosno naš prijedlog kao Uprave, koji očekuje podršku sutra na Skupštini, jeste da idemo na podjelu dividende našim vlasnicima u iznosu od 70 miliona KM što je dio dobiti iz 2023., a dio je akumulirana dobit neraspoređena iz prethodnih godina - rekao je Kovačević.Osvrnuo se na razloge ovakvog poslovanja "BH Telecoma".- Odgovornost za 2023. je podijeljena između dvije uprave. U februaru 2023. imali smo usklađivanje primanja naših radnika sa inflancionim stopama. Povećali smo rashode za 12,8 miliona KM, a to nije praćeno produktivnošću koja je trebala da se reflektira dodatnim prihodima koji su mogli da nadomjeste taj rashod. Druga stvar jeste da smo mi po ulasku u "BH Telecom" u oktobru 2023. godine, poduzeli određene aktivnosti da identificiramo sve moguće elemente koji eventualno nisu u skladu s međunarodnim standardima. Jedan od takvih rezultata jeste i dodatna amortizacija koja se desila za sredstva koja su bila aktivna u investicijama u toku. Značaj iznos sredstava je bio tu zarobljen, preko 100 miliona KM. Značajan dio smo aktivirali i time povećali amortizaciju - rekao je Kovačević.Ukupan prihod u prvom kvartalu 2024. iznosio je 132 miliona KM što je za 9,3 miliona KM više u odnosu na 2023.Prihod za prvih pet mjeseci tekuće godine je 223,4 miliona KM odnosno 14,4 miliona KM više u odnosu na 2023.Kovačević je istakao da je sada još svjesniji problema s kojima se "BH Telecom" susreće kada je u pitanju korisnička podrška i korisničko iskustvo.- U ime Uprave i svoje lično ime, želim da se izvinim svim korisnicima za sve propuste koje je "BH Telecom" do sada uradio kada je u pitanju korisničko iskustvo. Obećavam da će ova Uprava posvetiti se da taj posao približavanja nas ka našem korisniku i svijest da je klijent u pravu i da je jedini meritoran da kaže jesmo li ili nismo uspješni u našem poslu, bude zadovoljan i bude dugoročno opredijeljen da bude naš klijent - rekao je, između ostalog, Kovačević.Na konfereniji se obratio i premijer FBiH Nermin Nikšić koji je istakao da "BH Telecom" ne treba posebno podvlačiti.- To je naša državna, nacionalna kompanija kompanija svih građana FBiH zato prema njoj osjećamo poseban i emotivan odnos. Kroz poslovanje posljednjih 10 godina "BH Telecom" uplatio je više od milijardu i po KM u razne budžete i fondove - rekao je Nikšić.Dodao je da Vlada FBiH vidi "BH Telecom" kao lidera za razvoj digitalizacije BiH.Istakao je da "BH Telecom" treba biti motor koji razvija BiH.- Vlada FBiH niti je imala niti ima namjeru privatizirati "BH Telecom" - zaključio je Nikšić.U sutrašnjem printanom izdanju "Dnevnog avaza" čitajte ekskluzivni intervju s v. d. generalnog direktora Amelom Kovačevićem.&nbsp;

Iz Delegacije EU u BiH za "Avaz": Zabrinuti smo zbog lažnih tvrdnji o napadima na Srbe i RS

Stiže novi šef Delegacije EU u BiH: Satler odlazi 31. augusta

Frenkie otvoreno za "Avaz": Treba vladati egom, a ne biti mu sluga

Zatvara se Rudnik mrkog uglja "Zenica": 600 rudara ostaje na ulici!

Maca za "Avaz": Živimo užas, ne može mi niko reći da je ovo od Boga

Emir Hadžihafizbegović za "Avaz": Završio sam snimanje filma u Hrvatskoj, imam ponudu iz Turske

Rade Šerbedžija stiže u Sarajevo: Publika će opet moći uživati u vrhunskoj muzici sjajnog glumca

Bh. umjetnik Rikardo Druškić postigao još jedan uspjeh: Bit će dio Festivala digitalne umjetnosti u Beču

Pajdaš s Dodikom

Iz Evropske komisije pojasnili za "Avaz": Kada pripadnici Frontexa stižu u BiH

Ministar pravde Crne Gore Andrej Milović za "Dnevni avaz": Budućnost je u EU, mi smo bratski narodi

Hellcome to Rajvosa!

U dvobroju "Avaza" čitajte ekskluzivni intervju s Andrejem Milovićem, ministrom pravde Crne Gore

Mark Rute: Prijatelj BiH

Alija Kožljak za "Avaz" o izboru Marka Rutea: BiH je dobila prijatelja

Održana godišnja press konferencija "BH Telecoma": Aktivirali smo značajan dio sredstava koji je bio zarobljen

Iz Delegacije EU u BiH za "Avaz": Zabrinuti smo zbog lažnih tvrdnji o napadima na Srbe i RS

Stiže novi šef Delegacije EU u BiH: Satler odlazi 31. augusta

Frenkie otvoreno za "Avaz": Treba vladati egom, a ne biti mu sluga

Zatvara se Rudnik mrkog uglja "Zenica": 600 rudara ostaje na ulici!

Maca za "Avaz": Živimo užas, ne može mi niko reći da je ovo od Boga

Emir Hadžihafizbegović za "Avaz": Završio sam snimanje filma u Hrvatskoj, imam ponudu iz Turske

Rade Šerbedžija stiže u Sarajevo: Publika će opet moći uživati u vrhunskoj muzici sjajnog glumca

Bh. umjetnik Rikardo Druškić postigao još jedan uspjeh: Bit će dio Festivala digitalne umjetnosti u Beču

Pajdaš s Dodikom

Iz Evropske komisije pojasnili za "Avaz": Kada pripadnici Frontexa stižu u BiH

Ministar pravde Crne Gore Andrej Milović za "Dnevni avaz": Budućnost je u EU, mi smo bratski narodi

Hellcome to Rajvosa!

U dvobroju "Avaza" čitajte ekskluzivni intervju s Andrejem Milovićem, ministrom pravde Crne Gore

Mark Rute: Prijatelj BiH

Alija Kožljak za "Avaz" o izboru Marka Rutea: BiH je dobila prijatelja

Održana godišnja press konferencija "BH Telecoma": Aktivirali smo značajan dio sredstava koji je bio zarobljen