<p>Bosna i Hercegovina u potpunosti ne ispunjava ni minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. To se navodi u detaljnom izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima za 2023. godinu.<br></p><h2>Zatvoreno sklonište</h2><p>Uprkos povećanim naporima, koji uključuju to da su oba entiteta (FBiH i RS) te Distrikt Brčko osudili više trgovaca ljudima te da su državne sudije, kao i sudije iz FBiH i Distrikta Brčko, dosljedno izricali adekvatne zatvorske kazne, BiH je ostala na nivou 2. Entitet RS nije osudio nijednog trgovca ljudima 2022. i 2023. godine.</p><p>Naglašene su dobre i loše stvari, a sam izvještaj podijeljen je u nekoliko kategorija.</p><p>- Policiji je i dalje nedostajao kapacitet, što je ometalo njihovu sposobnost da provode efikasne istrage, a Vladi su nedostajali proaktivni napori u identifikaciji, što je dovelo do toga da su žrtve ponekad kažnjene za nezakonita djela počinjena kao direktna posljedica trgovine ljudima. Najveće sklonište nevladinih organizacija koje finansira Vlada zatvoreno je u januaru 2024., dijelom zbog manjka sredstava. Kao rezultat toga, kapacitet Vlade za smještaj i pružanje pomoći smanjen je za više od pedeset posto - navodi se u izvještaju.</p><p>Među prioritetnim preporukama istaknuto je da je neophodno energično istraživati, krivično goniti i osuđivati trgovce ljudima i tražiti adekvatne kazne, povećati finansiranje skloništa koje vode nevladine organizacije i pružalaca usluga žrtvama, obučiti osobe koje se prve nađu na terenu o identifikaciji i upućivanju žrtava. </p><p>Također, potrebno je osigurati da žrtve ne budu neprimjereno kažnjene samo za nezakonite radnje počinjene kao direktna posljedica trgovine ljudima, posebno za žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualnog odnosa, prisilnog prosjačenja i prisilnog kriminala. Stejt department navodi da je potrebno povećati resurse, osoblje i obuku za policiju za istragu složenih slučajeva trgovine ljudima.</p><p>Zamjerka je i što sudski procesi traju veoma dugo, dok su u prethodnim godinama sudije često izricale kazne ispod minimalnih, navodeći nerazumne „olakšavajuće okolnosti“. </p><p>- Osim toga, Vlada je izvijestila da su neki trgovci ljudima izbjegli zatvorsku kaznu koristeći zakon koji je osuđenim počiniocima dozvoljavao da se izvuku iz zatvora do jedne godine za 100 maraka dnevno - piše u izvještaju.</p><h2>Dječiji nemar</h2><p>Naglašeno je da su vlasti u BiH povremeno nastavile da istražuju i krivično gone slučajeve trgovine ljudima u cilju seksualne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i trgovine ljudima u kojima su bili uključeni članovi porodice pod lakšim krivičnim djelima, kao što su navođenje na prostituciju, dječiji nemar i navođenje na dječiju prostituciju. </p><p>Između ostalog, navodi se kako nisu prijavljene nikakve istrage, krivična gonjenja ili osude vladinih službenika saučesnika u zločinima trgovine ljudima.</p><h2>Brojke</h2><p>0 - novih istraga u 2023. godini.</p><p>4 - optužena procesuirana.</p><p>6 - trgovaca ljudima osuđeno.</p><p>55 - godina zatvora ukupno su dobila petorica trgovaca ljudima na državnom nivou.</p><p>18 - trgovaca ljudima osuđeno na sudovima FBiH.</p><p>0 - osuđenih u RS u prethodnoj i ovoj godini.</p><p>2 - osuđena trgovca ljudima u Distriktu Brčko.</p><p>37 - žrtava identificirano u 2023. godini.</p><p>27 - su bile žrtve trgovine ljudima na radnom mjestu.</p><p>8 je bilo seksualnih žrtava trgovine ljudima.</p><p>2 su bile žrtve neodređene vrste trgovine.</p><p>33 - potencijalne žrtve identificirane.</p><p>Kantonalni sud u Tuzli je 2022. godine osudio jednog trgovca na 22 godine zatvora, što je do sada najviša izrečena kazna za trgovinu ljudima u BiH.<br></p>

Policiji je i dalje nedostajao kapacitet, što je ometalo njihovu sposobnost da provode efikasne istrage

Ljudi postanu žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualnog odnosa, prisilnog prosjačenja i prisilnog kriminala

Detaljan izvještaj State Departmenta: Šverceri ljudi otkupljuju kazne!

<p>Opsesija postavljanjem trobojki na svakom „praznom“ ćošku u Bosni i Hercegovini postala je sastavni dio svih u manjem bh. entitetu RS, i pozicije i opozicije.</p><p>Modni izričaj - ili šta već.</p><p>Ko god zna strukturu ove države, i putuje njome, bilo poslovno bilo privatno, zna i da se na svakom mjestu koje bosanski Srbi svojataju kao da je samo njihovo zastave vihore na kopljima, zgradama, kućama, uz ulice i pašnjake. Pa nekad nije dovoljno ni to, već plaćaju i panoe da se crvena, plava i bijela nekako istaknu, dodatno. A za to im ne treba nikakav povod, kao što je neka proslava ili slično, već, eto, onako. Da se zna.</p><p>Jer, da nema tih zastava, valjda ljudi ne bi ni znali da to „pripada njima“.</p><p>To je još jedan pokušaj da prisvoje nešto što nije i neće biti samo njihovo. Naglasak na riječ „samo“. Nekada su osvajači boli koplja sa zastavama kada zauzmu dio neke zemlje. Ovi danas „zabadaju“ da bi građanima pružili lažnu sliku i dodatno ispirali mozak nacionalizmom na kojem vladajuće strukture u RS decenijama opstaju. Jer ništa nije osvojeno, samo se bez ikakvog smisla četiri godine prolijevala krv nevinog naroda, vršili genocidi, protjerivanja, maltretiranja, psihička i fizička.</p><p>„Evo, vidiš, čim je tu ta zastava, to znači da je naše/moje/tvoje.“</p><p>A ništa nije njihovo, ni naše, ni tuđe. Nego zajedničko.</p><p>I te zastave su posljednji pokušaji da uvjere naivni narod da je ono što rade, izgovaraju, propovijedaju, ispravno. Da su oni ugrožen narod (nisu), da njih niko ne razumije (pa i ne razumije neprijateljstva), da su 90-ih napadnuti (a ne da su napadali). Eto, za to im i te zastave služe, ali i da se oni drugi što više osjećaju „k'o krme u Teheranu“ kad borave u RS, privremeno i zastalno.</p>

Time pružaju građanima lažnu sliku i dodatno ispiraju mozak nacionalizmom na kojem vladajuće strukture u RS decenijama opstaju

Trobojka duga 500 metara na skupu "Srpska te zove"

Modni izričaj trobojkom

<p>Da Bosna i Hercegovina nije ovako rasparčana, bilo bi puno jednostavnije nadomjestiti električnu energiju u slučajevima kakav se desio u petak.<br></p><h2>Puni pogon</h2><p>To je za „Avaz“ rekao Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju „Elektroprivrede BiH“. Podsjećamo da je u petak region bio u kolapsu i bez struje nekoliko sati, uključujući i našu državu.</p><p>Pitali smo ga može li se u takvim slučajevima struja nadomjestiti proizvodnjom iz hidroelektrana, no odgovorio je da „Elektroprivreda BiH“ ima najmanji udio u ukupnoj proizvodnji hidroelektrana, između 20 i 25 posto.</p><p>- „Elektroprivreda HZHB“ ima 100 posto hidroelektrana, „Elektroprivreda RS“ 50 posto, a mi imamo oko 25 posto u ukupnoj proizvodnji. Nemamo neke mogućnosti kao „Elektroprivreda BiH“, što se tiče hidroelektrana, da nadomjestimo proizvodnju. Naše hidroelektrane u punom pogonu mogu dati nekih 400 megavati za sat, a naš konzum je 800. Znači da imamo puno jezera, puno vode, mogu samo 50 posto konzuma pokriti. Pa mi na Neretvi imamo dvije elektroprivrede. Ramom upravlja „Elektroprivreda HZHB“, pa imaju tri naše hidroelektrane - Jablanica, Grabovica i Salakovac, onda ide hidroelektrana Mostar, kojom također upravlja „Elektroprivreda HZHB“. To nema nigdje u Evropi, možda ni u svijetu, da na jednoj rijeci imamo dvije elektroprivrede. Ali, nažalost, to je tako, politički... - istakao je Tanović.</p><h2>Zaštita sistema</h2><p>Dodao je da se događaj od petka ne bi trebao ponoviti jer je ipak bio u pitanju splet okolnosti.</p><p>- Što kažu, raspad sistema. Da se desilo samo u Crnoj Gori, ne bi se ovako odvijalo, ali je dan ranije u Albaniji, pa je izgleda kod dva voda istovremeno došlo do prekida. Moraju se bolje osigurati mreže, da se napravi zaštita, ako dođe do povratne energije iz drugih država da reagira sklopka, da zatvorimo sistem. Ako ništa, Evropa će nas natjerati da napravimo bolji sistem i zaštitu sistema na nivou države, ne na nivou entiteta. A mi u entitetima lako ćemo razmijeniti energiju koliko bude potrebno - poručio je Tanović.</p><h2>Svaka minuta koštala</h2><p>Tanović je rekao da je najbitnije bilo da kobnog petka osposobe termoelektrane. </p><p>- Kad termoelektrana ispadne iz pogona, vrlo je teško, vjerujte da smo u petak do 2-3  sata ujutro radili na podizanju termoelektrana. Cijene su bile 1.000 eura, svaka minuta kašnjenja je koštala. Odmah oni koji imaju energiju dižu cijene, termoelektrane su trome, njima treba nekoliko sati da se vrate, a kada ispadnu iz pogona neplanski, treba i više. Cijene su bile žestoke. I termoelektrane i hidroelektrane smo vratili u pogon u rekordnom roku, svi su radili maksimalno - istakao je Tanović.</p>

EPBiH ima najmanji udio u ukupnoj proizvodnji hidroelektrana, između 20 i 25 posto

Fahrudin Tanović, izvršni direktor EPBiH, za "Avaz": Hidroelektrane nam ne mogu pomoći!

<p>Bosanskohercegovački glumac Feđa Štukan danas bi trebao stići u Sarajevo nakon što je sinoć zadržan na aerodromu u Beogradu.</p><p>Štukan nam je otkrio da će za nekoliko sati krenuti prema Sarajevu i sletjeti na Sarajevski aerodrom.</p><p>Kratko je poručio da je dobro.</p><p>Njegov advokat Sead Spahović za "Avaz" je potvrdio da će uložiti žalbu na odluku o zabrani ulaska u Srbiju, koja mu je uručena tek jučer, kada je pokušao ući u Srbiju kako bi gostovao na Festivalu Krokodil.</p><p>- To je odluka koja nema ni obrazloženje. Ima samo zakonski tekst koji mu je predat u ruke. Oni su predali Zakon o strancima, jednu odredbu, u kojoj piše da ne može da uđe neko ko predstavlja rizik po bezbjednost Republike Srbije. To su mu dali u ruke, to je to, to je cijela priča. Oni njemu ne daju da uđe jer je on ovdje bio na nekim demonstracijama građanskim protiv vlasti i cijela priča je o tome - rekao nam je Spahović.</p><p>Dodao je da se čuo nekoliko puta od jutros sa Štukanom.</p><p>- On je odlično fizički, sve je uredu. Nego je ovo sramotna odluka - poručio je Spahović.</p><p><br></p>

Advokat Sead Spahović rekao je da će se žaliti na odluku o zabrani ulaska Štukanu u Srbiju te je nazvao sramotnom

Feđa Štukan za "Avaz": Dobro sam, uskoro ću sletjeti na Sarajevski aerodrom

<p>Hajmo, sine, u Foču, da obiđemo dedin mezar, nisi nikad bila, reče majka. I odosmo, drugog dana Kurban-bajrama.<br></p><p>Gradić na obali Drine je prelijep. Zelenila na sve strane, šetališta, kafići... Ljudi možda jesu ljubazni, ali tokom našeg boravka, osim konobara, niko nam se nije obratio.</p><p>Proučismo pored mezara dede i pradede, beg inače bio. Sreća, valjda, nisu dočekali devedesete i zvjerstvo koje je uslijedilo nad muslimanima, od prvih komšija u njihovoj Foči.</p>

<h2>Stari ljudi</h2><p>Vrata džamije Aladže bila su zatvorena. Valjda nema ko doći, mada je bajram-namaz dan ranije klanjan. Uprkos tome, ona blista, ponosna. Ušli smo u harem džamije, proučili za ubijene 1992. godine. Njihova imena ispisana na spomeniku. Sve su to bili stariji ljudi, koji nikome nisu ni mogli ništa nažao učiniti. A neki su bili tek u tridesetim godinama.</p><p>Prošlo je pet godina od njenog svečanog otvaranja, a više od četvrt stoljeća otkako je srušena, tačnije raznesena do temelja.</p><p>Srpske vlasti su 1992. godine minirale Aladžu, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima. Sagrađena je polovinom 16. stoljeća i važila je za jedan od najvrednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu. </p><p>Ali što bi to išta značilo onima koji su, barem u to vrijeme, razvili nezamislivu averziju (da ne kažem mržnju) prema svemu što je nesrpsko.</p><p>Da, Aladža danas stoji ponosno i čuva svoju tragičnu priču za generacije koje dolaze. Njeni dijelovi vađeni su iz Drine nakon miniranja, a danas stoje u haremu, kao podsjetnik.</p><p>Pustila je majka koju suzu pa odlučila sama prošetati parkom oko Aladže. Zbog visokih temperatura odluka je pala na vožnju kroz Foču, umjesto šetnje.</p><p>Pokazuje na zgrade, danas obične višespratnice, škole, Kaznenopopravni zavod Foča. Devedesetih to su bili logori, mjesta za silovanja, mučenja, iživljavanja. Obični stanovi pretvarani su mučilišta. A kažu, rijetko ko je izašao iz KPZ-a Foča tih godina. </p><p>Politika silovanja žena, djevojaka, djevojčica bila je smišljena.</p><p>- Zbog priča o Foči i zbivanja u toku 1992. godine, samo ime Foča postalo je sinonim za ratna silovanja - rekao je na suđenju tužilac Filip Alkok (Philip Alcock).</p>

<p>Fotografiranje kompleksa Zavoda od nekoliko zgrada kasarnog tipa je zabranjeno. No, nije nas spriječilo makar iz daljine da fotografiramo.</p><p>U centru Foče je i Muzej Stare Hercegovine, nekadašnji Zavičajni muzej. Vremena za obilazak nismo imali, ali još se dobro sjećam priče brata, rođenog u Foči, kako je prije nekoliko godina ušao u njega.</p><p>Jedna velika prostorija posvećena je "palim borcima i civilnim žrtvama Odbrambeno-otadžbinskog rata". Vjerujem da je i danas tu. Vodič kroz Muzej toj sobi posvećuje posebnu pažnju. Izložene su fotografije "masakriranih Srba", dok vodič, tada barem, vješto krivicu svaljuje na muslimane, i to potkrepljuje spomenutim slikama. U toj verziji događaja nije bilo četnika, samo ustaše.</p><h2>Prijetili bajonetima</h2><p>Nijedne jedine riječi o zločincima, među kojima je i Dragoljub Kunarac, niti o djevojkama iz, naprimjer, ulice Osmana Kikića 16 kojima su prijetili bajonetima da će im odsjeći grudi ako nage ne budu plesale na stolu, a potom legle pod njih.</p><p>Nema priča o silovanima, masakriranima, ubijenima, bačenima u Drinu, protjeranima... To kao da se i nije desilo. Ako u nekoj verziji njihove historije i ima, pretežno su to krivci, pa "dobili su šta su tražili".</p><p>Majčina još jedna želja bila je otići na Brione, mjesto gdje je mladost provela. I, kao i Foča, prelijepo mjesto, puno zelenila, izgrađenih staza, žubora Ćehotine.</p>

<h2>Protjerano 20.000 stanovnika</h2><p>Dalje nas je put odveo prema Ustikolini, gdje se (iz pravca Foče prema Goraždu) nalazi spomen-obilježje Fočanska hair česma. Napravljeno je od sredstava Fočaka i Fočanki, kao i prijatelja Foče, u znak sjećanja na nevine žrtve agresije na Bosnu i Hercegovinu. U periodu od 1992. do 1996. godine s teritorije općine Foča protjerano je 20.000 stanovnika. U logorima je bilo zatočeno 1.000 osoba. Ubijeno je 3.500 sugrađana, a posmrtni ostaci 625 žrtava nikada nisu pronađeni.</p><p>Spomen-obilježje izgrađeno je za žene žrtve rata, kao i zatočenike u logorima.</p>

Srpske vlasti su 1992. godine minirale džamiju Aladžu, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima

Obični stanovi pretvarani su u mučilišta

Gradić na obali Drine, prelijep, ali krije mračnu stranu: Mjesto užasnih zločina

<p>Naša država je pregovore o potpisivanju sporazuma s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) počela 12. februara ove godine. Prva runda pregovora o tekstu sporazuma održana je tek krajem prošlog mjeseca, odnosno 22. maja.<br></p><h2>Planiranje aktivnosti</h2><p>S druge strane, hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović je izjavio kako je Hrvatska, članica Evropske unije, zabilježila ove godine 41 posto manje ulazaka ilegalnih migranata u Hrvatsku, "dok susjedna BiH ima povećanje od 20 posto".</p><p>Svjedoci smo i napornih borbi pripadnika Granične policije na zaustavljanju krijumčara migranata, a kojima bi prisustvo i saradnja s Frontexom sigurno olakšali i pomogli.</p><p>U odgovoru na naš upit, iz Frontexa su podsjetili da je Evropska komisija odgovorna za pregovore o statusnom sporazumu s BiH.</p><p>- Kada sporazum o statusu bude uspostavljen, Frontex će blisko sarađivati s državnim vlastima na planiranju zajedničkih operativnih aktivnosti - poručili su iz Frontexa.</p><p>Portparol Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig istakao je da je humano i uredno upravljanje migracijama zajednički prioritet za EU i BiH.</p>

<h2>Stalni korpus</h2><p>- Sporazum o statusu Frontexa osigurao bi pravnu osnovu za raspoređivanje oficira stalnog korpusa Evropske granične i obalske straže u BiH. Kada bude uspostavljen sporazum o statusu, BiH će moći zatražiti od Frontexa da pokrene zajedničke operacije na teritoriji zemlje kao podršku aktivnostima upravljanja granicom. Osoblje koje raspoređuje Frontex ostaje pod komandom i kontrolom svojih kolega u BiH sve vrijeme - rekao nam je Koenig.</p><h2>Korist od pune saradnje</h2><p>Koenig je dodao da zajedničke operacije mogu uključivati raspoređivanje sredstava za ove aktivnosti, kao što su vozila, čitači dokumenata ili druga relevantna oprema.</p><p>- Brzo postizanje sporazuma omogućit će BiH i EU da imaju koristi od pune saradnje između Frontexa i njegovih kolega u BiH. Stupanjem na snagu sporazuma o statusu BiH će se približiti EU i unaprijediti sigurnost BiH i njenih građana, kao i kolektivna sigurnost u Evropi - rekao nam je Koenig.</p><h2>Brojke</h2><p>2023. godine, u decembru, Vijeće ministara je usvojilo pregovarački mandat i tim za sporazum o statusu Frontexa.</p><p>2024. u februaru Predsjedništvo BiH ga je odobrilo.</p><p>2024. u februaru počeli su pregovori o sporazumu.</p>

Prva runda pregovora o tekstu sporazuma održana tek 22. maja. Božinović kazao kako je ulazak ilegalnih migranata u BiH povećan za 20 posto

Granična policija BiH bori se protiv krijumčara migranata 

Neophodno potpisivanje sporazuma: Sve više migranata, Frontex na čekanju

<p>Prve bajramske noći centralne ulice u Sarajevu su krcate gostima, građanima i građankama koji su odlučili prazničnu atmosferu osjetiti na Baščaršiji, u Ferhadiji i Titovoj ulici.</p><p>Danas je bilo sunčano vrijeme, a, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, maksimalna temperatura bila je 28 stepeni. Nešto ugodniju večer posjetioci glavnog grada Bosne i Hercegovine, kao i građani ovog grada, iskoristili su za ugodnu šetnju.&nbsp;</p>

<p>Kako se vidi na fotografijama koje smo zabilježili, ulice su krcate, kao i bašte kafića u kojima se traži mjesto više. Mnogi odluče stajati pored u nadi da će neko uskoro osloboditi sto kako bi oni mogli sjesti.</p><p>Posebna atmosfera se osjeti u zraku.</p><p>Gužva je i na saobraćajnicama.</p><p>Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Kurban-bajram, a u Sarajevu ovaj blagdan donosi posebnu atmosferu koja se osjeti tokom trajanja samog Bajrama.</p>

U baštama kafića se traži mjesto više

Blagdanska atmosfera u Sarajevu: Prošetali smo glavnim ulicama prve bajramske noći

<p>Svečani bajramski prijem čiji je domaćin bio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, održan je u Rijasetu Islamske zajednice u BiH.</p><p>Prijem je organizovan povodom Kurban-bajrama, koji traje četiri dana, a danas je prvi dan. </p><p>Prijemu su prisustvovali predstavnici nekoliko nivoa vlasti, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora, kao i brojni predstavnici javnog i kulturnog života u BiH. </p><p>Na prijem, koji je održan u Sarajevu, prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), Bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, šef misije OSCE-a Brajan Ageler (Brian Ageller), potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, federalni ministri Adnan Delić i Ramo Isak, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, načelnik općine Stari Grad Irfan Čengić, ambasador Italije u BiH Marko di Ruca (Marco di Ruzza), ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov, ambasador Palestine Rezek Namora (Rezeq Namoora), kao i ambasadori brojnih drugih zemalja. </p><p>Prisutnim se obratio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.</p><p>- Drage braćo i sestre, dragi prisutni, selamim vas i pozdravljam. Prije svega iz vjerskih zajednica ovdje prisutne, predstavnike vlasti na svim nivoima, ljude iz političkog i društvenog života Bosne i Hercegovine, gospodu ambasadore iz nama prijateljskih zemalja, univerzitetske profesore i sve prijatelje Islamske zajednice u BiH. Dobro nam došli - kazao je Husein ef. Kavazović, pa nastavio:</p><p></p>

<p>- Vjerski blagdani su uvijek dobra prilika da se ostvari prijateljski susret jedne vjere, ali jednako tako i pripadnika različitih vjera u našem društvu. Ta dimenzija podaruje dodatnu kvalitetu našim blagdanima i čini ih dražesnijim, toplijim i radosnijim. Od muslimana se to posebno odnosi na Kurban-bajram. Kurban znači žrtvovanje s ciljem približavanja Bogu, a svaka žrtva na tom putu čovjeka približava njegovoj izvornoj naravi i njegovom ishodištu. U islamskoj tradiciji, ovaj praznik je povezan s obredom hadža i izgradnjom Kabe, monoteističkog hrama na zemlji. Oboje se, pak, vezuju za Ibrahima a.s., odnosno Abrahama ili Avrama, praoca poslanika monoteizma, koji je onomad u prošlosti pokazao odlučnost da žrtvuje ono što mu je najdraže, a što je zajednička tradicija sve tri monoteističke vjere. Zato je ovaj blagdan po naravi inkluzivan, povezuje jevreje, kršćane i muslimane s njihovim komšijama i prijateljima iz reda drugih vjerskih tradicija. To na našem području ima dugu i bogatu tradiciju, koja će, nadam se, biti njegovana i trajati dovijeka. Podjela kurbana rodbini, komšijama i prijateljima muslimanima i nemuslimanima najvjerodostojnije odražava duh ovog blagdana. No, to nije jedini izraz ovog duha. Muslimani su, stoga, a posredno i svi vjernici drugih monoteističkih tradicija da budu ozarenih lica i otvorenih srca, ali ispružene druge prema drugome, da se srdačno, s radošću susreću s drugima i s njima razmjenjuju emocije ljubavi i topline. Zato su nam potrebni vjerski blagdani i zato je njihova vrijednost nezamjenjiva. Danas je to nasušna potreba u svijetu, a kod nas ponajviše jer nas povezuje i zajedničko tlo i prostor življenja. Upućeni smo jedni na druge i potrebni smo jedni drugima, te bismo im trebali biti radost i utjeha, a ne žalost i prijetnja. Pa sretni nam bili i uvijek s radošću nam otvarali vrata. Ovdje ste uvijek svi dobro došli. Bajram šerif mubarek olsun.&nbsp;</p>

Prijemu su prisustvovali predstavnici nekoliko nivoa vlasti, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora

Foto / Održan svečani bajramski prijem kod reisa Kavazovića, prisustvovao veliki broj zvanica

<p>Neko ko nije tradicionalan u pravom smislu te riječi, ne može ni zamisliti kako će prosječni penzioner ili radnik s minimalcem kupiti namirnice za skromni bajramski ručak svojoj porodici.</p><p>Još ako uzmemo u obzir da Kurban-bajram traje četiri dana i da je vrlo moguće da uži članovi porodice kod „glave kuće“ mogu doći bilo koji od ta četiri dana, to automatski znači da nisu potrebne namirnice za samo jedan ručak. A gdje je bajramluk? Kako će dedo, kojem unuci dođu s osmijehom od uha do uha, poljube mu u ruku, odvojiti od crkavice?</p><p>Hoće, sigurno da hoće, čak i ako to bude značilo da se mora nečega odreći prije ili kasnije, makar to i hljeb bio! Dat će dedo, a i nana, sve da vide osmijehe mališana.</p><p>S druge strane, to tradicija nalaže. Sramota je, kažu, ako ne daš bajramluk. Što je moja majka nekada govorila: „Sve što ti dobiješ, ja nazad podijelim.“ Ne, ne dijeli „moj novac“, već svoj, teško zarađeni, drugoj djeci iz porodice. Jer - tako treba.</p><p>I jer, ne vodeći se tradicionalnim, vjerskim, porodičnim vrijednostima, vlast apsolutno ništa nije učinila da se, u ovom slučaju, u Bajramima uživa, a ne da nam budu opterećenje. Evo, nikako da shvatim zašto se niko dosad nije sjetio da za vrijeme makar najvećih vjerskih blagdana, Bajrama, Božića ili Pesaha, „zaključa“ cijene onih proizvoda za koje znaju da je praznik bez njih takoreći nemoguć?</p><p>Kao što su to učinili kada su cijene skočile u nebo, pa su, očigledno u nemogućnosti da ograniče podizanje cijena, izabrali desetke njih.</p><p>Mislim, hvala i na tome, ali niko ovdje ne išće milostinju da biste se busali u prsa kako ste nešto pomogli. Ne trebate vi pomoći onom dedi i onoj nani, već samo da im omogućite dostojanstven život. Da majke i očevi ne moraju birati koji će, odnosno neće, račun platiti ovaj mjesec ne bi li im ostala ta koja marka za Bajram, za svoju i tuđu djecu.</p><p>Kako je genijalni Balašević još davno otpjevao: „Ne volem hipohondre što se plaše da dobiju rak od razmišljanja.“ I danas će, uoči blagdana, svi slati čestitke priželjkujući sreću, mir i suživot u našoj BiH. Ali neće nikom od njih pasti na pamet da odnesu djelić svog bogatog bajramskog ručka komšiji koji nema. Opet, ne da bi dijelio milostinju, nego da se vidi da misli na njega, jer „pravi musliman ne smije zaspati ako zna da mu je komšija gladan“.</p><p>Ali ovi naši muslimani, veliki Bošnjaci, zabarikadirali su se u vilama u naseljima poput Poljina.</p><p>Pa, Bajram šerif mubarek olsun vam! Da nam do narednog olakšate malo.</p>

Kako će dedo, kojem unuci dođu s osmijehom od uha do uha, poljube ga u ruku, odvojiti od crkavice i dati bajramluk

Tradicionalne (ne)vrijednosti

<p>Od januara do kraja aprila ove godine zabilježen je izvoz mesa, peradi i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi (svježe, rashlađeno i smrznuto) iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 10.794.946 KM. Ovo su zvanični podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.</p><h2>Dodan Vijetnam</h2><p>U odnosu na isti period prošle godine zabilježen je pad izvoza ovih mesnih proizvoda. Naime, za prva četiri mjeseca 2023. godine vrijednost izvoza bila je 16.339.819 KM.</p><p>Prošle godine u prvih pet država po vrijednosti izvezene količine bile su Turska, Hrvatska, Srbija, Nizozemska i Sjeverna Makedonija. Do kraja aprila 2024. Turske nije bilo među prvih pet, kao ni Sjeverne Makedonije, već su na spisku Crna Gora i Slovenija (uz Srbiju, Hrvatsku i Nizozemsku), a dodan je i Vijetnam, kao šesta država. </p><p>- Posmatrano prema vrsti mesa, najveći izvoz goveđeg mesa zabilježen je u Tursku, mesa peradi u Hrvatsku, a svinjskog u Sjevernu Makedoniju - podaci su Vanjskotrgovinske komore.</p><h2>Količinski pad</h2><p>Brojke pokazuju da je za kompletnu 2023. vrijednost izvoza mesa i mesnih prerađevina iznosila čak 132.404.528 KM, što je za četiri posto više u odnosu na godinu prije, kada je izvezeno mesa u vrijednosti od 127.439.784 KM.</p><p>- Zabilježen je rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa od oko 400 tona (izvoz u Tursku), kobasica i sličnih proizvoda od 29,6 posto te mesa peradi od 9,5 posto. Također, bilježi se količinski pad izvoza svinjskog mesa od 93 posto - pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore za 2023. godinu.</p><h2>Brojka</h2><p>50 posto i više zabilježeno je povećanje izvoza mesa i mesnih prerađevina u Tursku.</p><p>Kada je u pitanju uvoz mesa i mesnih prerađevina u 2023. godini, iznosio je 662,9 miliona KM, što je za 20,28 posto više u odnosu na 2022. godinu.</p>

Vrijednost izvoza je 10.794.946 KM, objavila je Vanjskotrgovinska komora BiH

Za prva četiri mjeseca ove godine: Za šest miliona KM manji izvoz mesa

<p>Perspektivni umjetnik modernog doba Rikardo Druškić predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na interkontinentalnom Bijenalu u Argentini.</p><p>Izabrana su dva njegova rada koja će biti izložena u Buenos Ajresu.</p><p>Prijavljeno je više od 21.000 umjetnika, a 365 je odabrano.</p><p>Jedno o Druškićevih djela nosi naziv "Parts Of The (un)KNOWN: Xantea 2502".</p>

<p>Osim njega, BiH predstavlja i Bojana Stojaković.</p><p><a href="https://intercontinentalbienal.org/2024-latam/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR1mr-LJpMSikCzMehQ4lnqLLApzF0AJXodiHbAbCd4v9jAa2B5zd9Z41cQ_aem_AaT_9hW2D_r1UpeUq1UtCw_7T8ayTGNZButZO2xPnf1YkH5pAj0iH0IRMlQlvdX9K9RqBqRo5M2QWquGGNJDLqYf">Ovdje</a> možete pogledati kompletan spisak umjetnika koji su izabrani da izlažu na Bijenalu u Argentini.</p>

Izabrana su dva njegova rada koja će biti izložena u Buenos Ajresu

Rikardo Druškić predstavlja BiH na Bijenalu u Argentini

<p>Deset dana ostalo je do kalendarskog početka ljeta, mada su temperature posljednjih dana u Bosni i Hercegovini nagovijestile da je ovo godišnje doba stiglo znatno ranije.<br></p><p>Mnogi ljetne odmore planiraju unaprijed, samim tim i odvajaju novac kako bi sebi i svojoj porodici mogli priuštiti nekoliko dana na morskim obalama.&nbsp;</p><p>Ipak, za neke će ljetovanje i ove godine ostati nedostižno, jer su cijene, kao i svega ostalog, znatno skočile.</p><h2>Boravak djece</h2><p>Top-destinacije posljednjih nekoliko godina za građane BiH su svakako Turska i Egipat. Prema ponudama pojedinih turističkih agencija, za jednu osobu boravak u Hurgadi košta oko 1.950 KM.&nbsp;</p><p>No, kada smo probali online izabrati više datuma za polazak i koliko bi koštalo za četveročlanu porodicu, ništa nije bilo na raspolaganju. Drugim riječima, aranžmani su već rasprodati.</p><p>Na internet-stranici druge agencije nude septembarsko putovanje u Egipat, Hurgadu, s nešto jeftinijom ponudom ako se uplati do 15. juna. Aranžman se odnosi na „all inclusive“ uslugu, kao i direktan let, a košta 1.119 KM po osobi. U zavisnosti od izabranog hotela, boravak za djecu do 14 godina je besplatan (u nekima je dobna granica 12, u drugima 13 godina) te je za njih potrebno uplatiti aviokartu koja, prema ponudi, košta 890 KM.</p>

<p>Putovanje na daleke Maldive, otok Mafuši, par bi u oktobru koštalo 5.598 KM za deset dana.<br></p><p>U tu cijenu spada i avioprijevoz, ali istovremeno ne nude mogućnost da se povedu djeca, iz razloga što pojedini hoteli s kojima turistička agencija iz BiH sarađuje nude samo, zasad barem, dvokrevetne sobe. Ponuda za drugi hotel odnosi se na „all inclusive“ ugođaj, odnosno neograničenu konzumaciju hrane i pića, a za dvije osobe košta nevjerovatnih 8.760 KM, odnosno 4.380 KM po osobi.</p><h2>Turska rasprodata</h2><p>U istoj agenciji rasprodati su aranžmani za ljetovanje u Turskoj.</p><p>S druge strane, ako se pogledaju cijene ljetovanja u susjedstvu, odnosno Hrvatskoj, mnogi zaključe da je isplativije otići u, naprimjer, Egipat ili Tursku, pa čak i na egzotične Maldive.</p><p>Prema stranici „Booking.com“, ljetovanje u Dubrovniku četveročlana porodica platit će od 2.545 KM, preko 6.685 do nevjerovatnih 16.805 maraka za deset dana u julu! Bez uračunatih taksi.</p><h2>"All inclusive" 13.765 KM</h2><p>Slične cijene su i u Crnoj Gori. U julu cijena smještaja za četveročlanu porodicu varira od 1.900 KM s uključenim doručkom do oko 6.000 KM.&nbsp;</p><p>U jednom od kompleksa u Ulcinju za devet noći i deset dana s „all inclusive“ uslugom porodica će morati izdvojiti 13.765 KM, bez taksi. Slična cijena, 13.048 KM, košta smještaj uz plažu, ali samo s doručkom.</p><p>U jednom mjestu u Splitsko-dalmatinskoj županiji nudi se smještaj u montažnoj kućici uz plažu, a 10 dana u julu porodica s malim djetetom i starijim tinejdžerom platit će 6.791 KM, plus takse od 196 KM.</p>

Za neke će ljetovanje ostati nedostižno. Top-destinacije posljednjih nekoliko godina za građane BiH su svakako Turska i Egipat

Na Maldivima nude „all inclusive“ uslugu

Deset dana godišnjeg odmora luksuz: Na Maldive za 5.500, kod komšija za 16.000 KM

<p>Biljana Brejtvejt (Braithwaite), izvršna direktorica i osnivačica kompanije Sustineri Partners, jedna je od učesnica samita Otpornost i inovacije u sektoru turizma i putovanja, koji se održava u Sarajevu, a koji organiziraju vlada SAD putem USAID-ovog Projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, Svjetskog vijeća za otpornost putovanja i turizma i Travolutiona.<br></p><h2>Pitanje regeneracije</h2><p>U razgovoru za "Dnevni avaz" Brejtvejt je istaknula kako svaka prilika da se okupe domaći i međunarodni stručnjaci, predstavnici vlada, međunarodnih organizacija, civilnog društva i drugi donosioci odluka oko ključne teme razvoja turizma neizbježno će dovesti do novih inovacija, investicija i saradnji.</p><p>- Ne samo u zemlji već i šire. Trenutak održavanja ovog događaja je time važniji kada se sagleda u njegovom širem kontekstu - kontinuirani uspon turizma prekinula je pandemija COVID-19, što je otvorilo važna pitanja o budućnosti ove značajne grane privrede, globalno i u regionu. Time je obilježena i prekretnica za daljnji razvoj turizma, u kontekstu čega je tema održivog turizma pobudila značajan interes kao odgovor na pitanja regeneracije i jačanja ove grane nakon pandemije - kazala je Brejtvejt.</p><p>Naglasila je da je BiH ostvarila značajan napredak na putu oporavka te da se upravo na ovom samitu, na najvišem nivou, razgovara o daljnjim koracima i mogućnostima uvođenja najinovativnijih praksi koje će predstaviti globalni stručnjaci.</p><p>Na naše pitanje koliko je važan ovakav samit s uglednim učesnicima za pozicioniranje Sarajeva kao turističkog centra u regionu, Brejtvejt je istaknula da BiH, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama, bogatoj kulturi i historiji, već uživa globalnu popularnost i izuzetno je poželjna destinacija za turiste širom svijeta.</p><p>- Ovim događajem otvorit ćemo diskusiju o budućim planovima razvoja turizma, koji, prije svega, moraju biti strateški i dobro odmjereni. Pred donosiocima odluka stoje ključna pitanja: kako pomiriti težnju za rastom i razvojem turizma i transporta, prije svega u kontekstu prometne infrastrukture, a istovremeno sačuvati prirodu i kvalitet života građana, smanjiti emisije, kontrolirati zagađenje i unaprijediti upravljanje otpadom. Prije samo nekoliko godina ove dvije težnje činile su se kao nespojive. Danas, zahvaljujući razvoju tehnologije i inovativnim rješenjima, znamo da ova dva cilja nisu međusobno isključiva, već su zapravo komplementarna. Upravo u tome leži najveći doprinos ovog događaja - međunarodni stručnjaci pružit će uvid u najnovija rješenja i alate koji će otvoriti nove mogućnosti za investicije i suradnju u BiH - rekla je Brejtvejt.</p><p>Naglasila je kako brojne statistike pokazuju da je 2024. godina započela snažnim rastom u turističkoj industriji, u smislu potrošnje, ali i broja ljudi koji putuju.</p><p>- Turizam u Evropi je jedan od najotpornijih sektora u evropskoj ekonomiji. Ključni fokus mog izlaganja je na prilikama i putu unapređenja održivosti turizma regiona, kako ESG standardi i njihova primjena mogu doprinijeti daljnjoj valorizaciji turizma, razvoju održivog turizma. Ovo je posebno važno, dodatno ako uzmemo u obzir da u gotovo svim zemljama zapadnog Balkana i Adria regiona, turizam ima između 10 i 25 posto udjela u BDP-u kada su ekonomije u pitanju. Naravno, u nekim zemljama regiona, posebno u Crnoj Gori i Hrvatskoj, taj udio dostiže i do 25 posto, dok su zemlje kao što su BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija na nivou do 10 posto - istaknula je Brejtvejt.</p><h2>Ekonomska dinamika</h2><p>Dodala je da su na ESG Adria samitu od predstavnika vlada i globalnih kompanija koje rade u sektorima transporta i turizma imali priliku čuti da održivost više nije samo poželjna, već ključna karakteristika uspješnog poslovanja.</p><p>- Sve veći broj turista brine se o svom ugljičnom otisku, otpadu ili drugim negativnim utjecajima koje ostavljaju na zemlje koje posjećuju - naglasila je Brejtvejt.</p><p>Kazala je da je rastući trend, posebno među novim generacijama, da kao turisti teže da pozitivno doprinesu svojim dolaskom.</p><p>- Takvi zahtjevi turista odražavaju se i na samu ekonomsku dinamiku ovog sektora, gdje sve više investitora ulaže u niskokarbonske, odgovorne i održive oblike turizma i transporta, što potvrđuju i istraživanja koja predviđaju rast ovakvog vida turizma. Zahvaljujući suradnji Sustineri Partnersa s brojnim akterima iz BiH i regiona, znam da pred nama stoji mnogo prilika na ovom putu, korisnih za dva ključna segmenta: zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine s jedne strane, te ekonomski razvoj i napredak turizma i transporta s druge strane. Prateći globalne trendove, poruka je jasna - pred BiH, i regionom je važna prilika da se pozicioniraju kao lideri održivog turizma i shodno tome privuku turiste, ali i nove investicije - zaključila je Brejtvejt.</p><h2>Najbrže rastuća grana privrede</h2><p>- Ponosna sam što sam dio ovog samita, posebno zato što se njegovi napori blisko vežu za regionalni ESG Adria samit (godišnji regionalni događaj posvećen održivom razvoju i dijalogu o unapređenju primjene ESG standarda, op.a.), koji smo održali u Tivtu ovog aprila, a gdje je tema održivog turizma bilo jedno od ključnih razmatranja u kontekstu održivog razvoja i napretka regiona.&nbsp;</p><p>Turizam je jedna od najbrže rastućih grana privrede i kao takva zaslužuje prostor i prilike za razvoj i unapređenje. On u konačnici otvara značajne mogućnosti ne samo za ekonomski rast već, uz dobro odmjerene i održive prakse, i za razvoj i zaštitu domaće kulturne i prirodne baštine - kazala je Brejtvejt.</p>

Zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama, bogatoj kulturi i historiji, BiH već uživa globalnu popularnost

Brejtvejt: Planovi razvoja turizma moraju biti strateški i dobro odmjereni

Biljana Brejtvejt, izvršna direktorica Sustineri Partnersa, za "Avaz": Pred BiH je prilika da se pozicionira kao lider održivog turizma

<p>Dvodnevni Samit “Otpornost i inovacije u sektoru turizma i putovanja”, koji organizira Vlada Sjedinjenih Američkih Država putem USAID-ovog Projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, Svjetskog vijeća za otpornost putovanja i turizma (Global Travel &amp; Tourism Resilience Council) i Travolution, počeo je danas u Sarajevu.<br></p><p>Predstavlja glavni ovogodišnji, međunarodni događaj u sektoru putovanja u jugoistočnoj Evropi, a okupio je globalne lidere u turizmu kako bi razmijenili najbolje prakse i inovativna digitalna rješenja u sektoru putovanja i turizma u Bosni i Hercegovini i regiji.</p><p>Kortni Čab (Courtney Chubb), direktorica misije USAID-a u BiH kazala je da je USAID s velikim ponosom organizirao ovaj Samit kao i Projekt održivi turizam.</p>

<p>- Cilj nam je da u partnerstvu s BiH iskoristimo potencijale koje ova zemlja ima kao i da na jednom mjestu okupimo međunarodne stručnjake iz turističke industrije, poduzetnike i investitore zajedno s domaćim partnerima kako bi onda razmatrali inivativne načine rasta i razvoja turizma. Cilj je poboljšati ponudu i pružiti nezaboravno iskustvo svim posjetiocima BiH - istaknula je Čab.</p><p>Dodala je da se istinski raduje kreativnim idejama za koje je, kako je rekla, sigurna da ce izaći iz ovog Samita.</p><p>- Radi se o idejama koje mogu voditi samo napretku, otvaranju novih radnih mjesta i novim prilikama. Sve to moramo raditi na način da čuvamo i poštujemo lokalne zajednice - rekla je Čab.</p><h2>90 govornika</h2><p>Ministrica okoliša i turizma FBiH Nasiha Pozder rekla je da je više od 500 registriranih posjetilaca Samita.</p><p>- Imat ćemo 90 govornika iz 25 zemalja, a govorit ćemo o temama kao sto su inovacije u turizmu - kazala je Pozder.</p><p>Dodala je da će se ragovarati i o tome kako od nekih od najboljih šapiona u stvaranju primamljivih deatinacija uzeti dobre prakse i modele i odlučiti kako ih primijeniti u BiH.</p><p>- Zaista mi je veliko zadovoljstvo biti na jednom takvom događaju i imati priliku sa svim ovim ljudima razmijeniti informacije i ideje da se vidi šta da uradimo u narednom periodu - istaknula je Pozder.</p><p>Podsjetila je da je na Svjetski dan turizma u septembru Vlada FBiH usvojila Strategiju razvoja turizma koja je omogućila da nam se, kako je naglasila, turizam više ne dešava nego da ga puno bolje i kvalitetnije planiramo te da su udvostručena sredstva za projekte turizma.</p><p>- Prošla godina je oborila sve rekorde, sada smo podigli ljestvicu, a uvijek se očekuje više i bolje. Nadam se da ćemo očekivanja i ostvariti - istaknula je Pozder.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Kazala je i kako postoje prepreke na koje nailaze svi ovoj oblasti kao što su klimatske promjene.</p><p>- Sarajevski aerdorom je višestruko povećao broj dolazaka turista u BiH. Ne treba zaboraviti ni domaće turiste na koje treba obratiti veliku pažnju i promovisati BiH - zaključila je Pozder.</p><p>Medijima se obratila i Danijela Vagner (Daniela Wagner), generalna direktorica za razvoj poslovanja "Jacobs Media".</p><p>- Jedan od naših brendova je i Svjetski savjet za opornost u turizmu koji smo pokrenuli 2016. godine s ciljem podrške, saradnje privatnog i javnog sektora na stvaranju rješenja za izazove u turizmu - kazala je Vagner.</p><p>Dodala je da su uvidjeli da postoje mnoge prilike za saradnju u mnogim oblastima kao što su razvoj radne snage, očuvanje naslijeđa, rukivođenje krizana i pitanje održivosti.</p><p>- Sarađivali smo s USAID-om širom svijeta i ponosni smo što smo doveli ovaj Samit danas ovdje u BiH. Smatram da je vrlo važan događaj za zapadni Balkan i to nam dokazuje činjenica da smo dobili snažnu podršku i interes iz cjelokupnog regiona - naglasila je Vagner.</p><p>Poručila je kako je BiH nevjerovatno lijepa zemlja.</p><h2>Pitanje inovacija</h2><p>- Vjerujemo da BiH ima ogroman potencijal za razvoj turizma. USAID-ov Projekt razvoja održivog turizma u BiH radi veoma uspješno. Drago mi je što ćemo i mi biti dio te inicijative. Hvala USAID-u kao i drugim sponzorima koji su podržali ovaj događaj, a najvažnije da se zahvalim BiH - poručila je Vagner.</p><p>Jedan od gostiju Samita je i ministar turizma Jamajke Edmund Bartlet (Bartlett).</p><p>- Uzbuđen sam što sam ovdje u BiH, posebno u Sarajevu. Dva dana ćemo razgovarati o pitanju inovacije kao ključnom vezivnom tkivu napretka turizma. Jamajka je regija Kariba koja se može uporediti s Balkanom jer se radi o zemljama u razvoju koje koriste turizam kao ključni faktor napretka - rekao je Bartlet.</p><p>Dodao je da nam ne zajednička generalna kritička osjetljivost koja je dio turizma i rizik od faktora kao što su klimatske promjene.</p><p>- Cjelokupna regija se jako dobro oporavila od krize Covida, prije svega Jamajka i doživjela je eksponencijalni rast što pokazuje otpornost sektora turizma. Moje prisustvo ovdje je dio širih napora za uspostavljanje saradnje kako bismo svi mogli da uživamo u prednostima koje turizam pruža. Mi ne želimo da se takmičimo, već da sarađujemo - istakao je Bartlet.</p><p>Otkrio je i da se radi na tome da se između BiH i Jamajke potpiše sporazum o razumijevanju.</p><p>- Želio bih se zahvaliti USAID-u na sjajnim stvarima koje radi za zapadni Balkan i BiH. Jamaika sada dobija 4,3 miliona posjetilaca godišnje što se sastoji od oko 3 miliona turista koji dođu da borave tu, a ostalo se radi o kruzerima koji su tu privremeno. Naša godišnja zarada je 4,3 biliona američkih dolara, a najviše nam dolaze iz SAD - zaključio je Bartlet.</p>

Čab je istakla da se istinski raduje kreativnim idejama za koje je, kako je rekla, sigurna da ce izaći iz ovog Samita

Počeo dvodnevni Samit "Otpornost i inovacije u sektoru turizma i putovanja", više od 500 posjetilaca

<p>Bune se domaći što se u Bosnu i Hercegovinu dovode stranci da rade. Bune se oni koji su prijavljeni na zavodima za nezaposlene, a mole Boga da ne nađu posao. Ili oni koji rade nacrno.</p><p>Situacija je daleko od idealne, i za jedne i za druge, ali i za poslodavce, radnike, pa i strance.</p><p>Situacija je sljedeća - Bosni i Hercegovini nedostaje radnika u gotovo svim branšama. Deficit je ogroman. Poslodavcima su ruke skoro vezane.</p><p>Bosanci i Hercegovci, posebno u ljetnom periodu, hrle vani, trbuhom za kruhom. Jer, šta su tri mjeseca, najmanje, odvojena od porodice, ako će zaraditi dovoljno, ili malkice više, za dostojan život. Dakle, već u startu manjkamo s radnom snagom. Postoje i indicije da su čak domaći radnici manje plaćeni od stranaca.</p><p>Tu su i oni, kako u uvodu piše, koji su prijavljeni u zavodima za nezaposlene zbog zdravstvenog ili socijalnog osiguranja, bez stvarne želje da nađu neki posao.</p><p>I šta od svega toga ostaje poslodavcima? Okreću se inozemnom tržištu, traže dozvole za radnike iz daleke Indije, Nepala, Bangladeša... Mnogo skuplje ih košta, ali izbora nemaju. Ako potencijalni radnik koji će doći u BiH od poslodavca traži smještaj, znači da će pristati na manju plaću, ali je tako siguran da će imati krov nad glavnom. A poslodavac će na skoro sve pristati kako bi dobio radnike.</p><p>Suština je da je to sve povezano, pa imamo domino-efekt. Ako poslodavci daju, svojom voljom ili jer ne mogu više, niske plaće, domaći radnici odoše. Ako bh. građani, ukoliko imaju solidne uvjete za rad, ipak odlaze, poslodavci ostaju na cjedilu.</p><p>Primorani su tražiti radnike van države i plaćati velike sume samo da ih dovedu, legalno. U takvim situacijama, ni jedni ni drugi ne mogu se žaliti jer su jednako krivi za takve situacije.</p><p>Potrebno je, u svakom slučaju, poboljšavanje uvjeta za sve radnike, počevši od plaća.</p>

BiH nedostaje radnika u gotovo svim branšama, deficit je ogroman

Domino-efekt

<p class="">Samo jedan dan je ostao do premijere četvrtog nastavka holivudskog blokbastera "Zločesti dečki: Sve ili ništa“ („Bad Boys: Ride or Die“), koji u sva bh. kina donosi „C2 film“, zvanični zastupnik studija "Sony“ za Bosnu i Hercegovinu.<br></p><p>Glavni protagonisti su holivudski glumci Vil Smit (Will Smith) i Martin Lorens (Lawrence), čije je ekskluzivne izjave „Dnevni avaz“ dobio krajem prošle sedmice. Uz njih igra i zvijezda Vanesa Hadžens (Vanessa Hudgens) koja reprizira svoju ulogu stručnjaka za oružje Keli (Kelly).</p><h2>Omiljeni trenutak</h2><p>"C2 film“ omogućio je i nekoliko izjava lijepe glumice za „Dnevni avaz“, koja u filmu sa svojim kolegom Dornom, kojeg igra Aleksander Ludvig (Alexander Ludwig), postaje tajni par.</p><p>- Ne dešava se svaki dan da muškarac prođe kroz betonski stub za ženu – istaknula je Hadžens otkrivajući jednu od scena iz filma.</p>

Lorens: Nazvao Smita sredinom 90-ih i tako je prijateljstvo počelo

Vil Smit i Martin Lorens, uoči premijere četvrtog dijela franšize, za “Dnevni avaz”: Uvijek možemo računati jedan na drugog

<p>Ona je, kako je istaknula, posebno uživala u gledanju Smita i Lorensa kako rade.</p><p>- Jedan od mojih omiljenih trenutaka u ovom filmu bila je scena u kojoj Markus (Marcus) drži veliki govor. Osjećala sam se kao da imam karte u prvom redu za Martinovu humorističku predstavu – rekla je Hadžins.</p><p>Za nju je nevjerovatno gledati Lorensa kako izvodi ono što radi tako dobro, "iznova i iznova“.</p><h2>Poželim plakati</h2><p>- Uvijek je činio da se osjeća drugačije i novo i sve nas je zasmijavao. Bilo je jednostavno fenomenalno. A onda, na kraju, dobio je veliki aplauz. A gledati da je sposoban primiti i tu ljubav bilo je samo nešto zbog čega poželim da plačem. Jednostavno je predivno – posebno je istaknula glumica.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/C7CmK78vz0c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/C7CmK78vz0c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/C7CmK78vz0c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Martin Lawrence (@martinlawrence)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Nije krila ni oduševljenje što se njena rola Keli bavi akcionim radom.</p><p>- Tako je zabavno. Volim raditi stvari vlastitim rukama. Učenje o oružju, mehanici koja ide uz njih, uvijek mi je fascinantno, i osjećam se tako opako kada uzmem u ruke komad mašinerije dok zapravo znam šta radim s njim. To je stvarno osnažujuće i uvijek je tako zabavno da razbijem nekoga – prokomentirala je Hadžens.</p><h2>Trudnički stomak</h2><p>Snimanje četvrtog dijela "Zločestih dečki“ počelo je još u martu 2023., ali je odgođeno zbog velikog štrajka holivudskih glumaca. Kada su se vratili na set, Hadžens je iznenadila sve kolege – bila je trudna. To je oduševilo sve koji su radili s njom, ali i stvorili problem.</p><p>Naime, tokom već snimljenih kadrova, prije štrajka, Hadžens nije imala stomačić, dok kasnije jeste. Ekipa filma, na čelu s rediteljima Adilom el-Arbijem i Bilalom Falahom (Bilall Fallah), morala je smisliti način kako snimati Vanesu, a da joj se ne vidi trudnički stomak.</p>

Igra stručnjaka za oružje Keli u četvrtom nastavku "Zločestih dečki“

Hadžens na setu s Vilom Smitom, Martinom Lorensom i Aleksanderom Ludvigom

Detaljan izvještaj State Departmenta: Šverceri ljudi otkupljuju kazne!

Modni izričaj trobojkom

Fahrudin Tanović, izvršni direktor EPBiH, za "Avaz": Hidroelektrane nam ne mogu pomoći!

Feđa Štukan za "Avaz": Dobro sam, uskoro ću sletjeti na Sarajevski aerodrom

Gradić na obali Drine, prelijep, ali krije mračnu stranu: Mjesto užasnih zločina

Neophodno potpisivanje sporazuma: Sve više migranata, Frontex na čekanju

Blagdanska atmosfera u Sarajevu: Prošetali smo glavnim ulicama prve bajramske noći

Foto / Održan svečani bajramski prijem kod reisa Kavazovića, prisustvovao veliki broj zvanica

Tradicionalne (ne)vrijednosti

Za prva četiri mjeseca ove godine: Za šest miliona KM manji izvoz mesa

Rikardo Druškić predstavlja BiH na Bijenalu u Argentini

Deset dana godišnjeg odmora luksuz: Na Maldive za 5.500, kod komšija za 16.000 KM

Biljana Brejtvejt, izvršna direktorica Sustineri Partnersa, za "Avaz": Pred BiH je prilika da se pozicionira kao lider održivog turizma

Počeo dvodnevni Samit "Otpornost i inovacije u sektoru turizma i putovanja", više od 500 posjetilaca

Domino-efekt

Glumačka zvijezda Vanesa Hadžens otvoreno: Opako se osjećam s oružjem

Detaljan izvještaj State Departmenta: Šverceri ljudi otkupljuju kazne!

Modni izričaj trobojkom

Fahrudin Tanović, izvršni direktor EPBiH, za "Avaz": Hidroelektrane nam ne mogu pomoći!

Feđa Štukan za "Avaz": Dobro sam, uskoro ću sletjeti na Sarajevski aerodrom

Gradić na obali Drine, prelijep, ali krije mračnu stranu: Mjesto užasnih zločina

Neophodno potpisivanje sporazuma: Sve više migranata, Frontex na čekanju

Blagdanska atmosfera u Sarajevu: Prošetali smo glavnim ulicama prve bajramske noći

Foto / Održan svečani bajramski prijem kod reisa Kavazovića, prisustvovao veliki broj zvanica

Tradicionalne (ne)vrijednosti

Za prva četiri mjeseca ove godine: Za šest miliona KM manji izvoz mesa

Rikardo Druškić predstavlja BiH na Bijenalu u Argentini

Deset dana godišnjeg odmora luksuz: Na Maldive za 5.500, kod komšija za 16.000 KM

Biljana Brejtvejt, izvršna direktorica Sustineri Partnersa, za "Avaz": Pred BiH je prilika da se pozicionira kao lider održivog turizma

Počeo dvodnevni Samit "Otpornost i inovacije u sektoru turizma i putovanja", više od 500 posjetilaca

Domino-efekt

Glumačka zvijezda Vanesa Hadžens otvoreno: Opako se osjećam s oružjem