Poslodavci u BiH se godinama suočavaju s deficitom radne snage, posebno kada su u pitanju sektori ugostiteljstva, građevine i trgovine.&nbsp;Svake godine povećava se broj izdatih dozvola za strane radnike, pa tako i ove. Drugim riječima, BiH povećava uvoz radne snage. <h2>Dva obroka</h2>Osim državljana susjednih nam zemalja, u BiH najviše dolaze radnici iz Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala...Vlasnik jednog od uglednih ugostiteljskih objekata u Sarajevu pokrenuo je proceduru za dovođenje radnice iz Indije. Njihov dogovor je 500 eura plaća, poslodavac osigurava smještaj i dva besplatna obroka dnevno. No plaće znaju biti i znatno više.Ipak, kako ističe predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPFBiH) Mario Nenadić, to nije pravilo za poslodavce, već je sve stvar dogovora s potencijalnim radnikom iz inozemstva.

- Jedan od modela povećanja kapaciteta radne snage jeste kroz uvoz radnika iz inozemstva, uz napomenu da su poslodavci uvijek naglašavali da je uvoz radnika alternativno rješenje tamo gdje nije moguće osigurati domaću radnu snagu. U prethodnim godinama blago je porastao broj odobrenih dozvola za uvoz strane radne snage.&nbsp;U odnosu na 3.500 do 4.000, koliko ih je bilo prošle godine, ove godine je odobreno dvostruko veći broj kvota na nivou BiH - rekao nam je Nenadić.<h2>Ključno rješenje</h2>Dodao je da to nije ključno rješenje pitanja uvoza radne snage, a da je razlog jednostavan.- Važeće procedure pri uvozu stranih radnika u BiH su toliko komplicirane i dugotrajne da poslodavci, posebno u posljednje vrijeme, sve češće odustaju od uvoza radne snage. Procedure nerijetko traju i duže od šest, pa čak i devet mjeseci - kazao je Nenadić.<h2>Konfuzne evidencije nezaposlenih</h2>Nenadić je rekao da se u javnosti često postavlja pitanje zašto se uvozi radna snaga kada imamo veliki broj prijavljenih na našim evidencijama za nezaposlene.- A odgovor je vrlo jednostavan - naše evidencije su, ustvari, veoma konfuzne, tu je mnogo onih koji su prijavljeni isključivo zbog zdravstvene zaštite ili nekog oblika socijalnog osiguranja, i oni zapravo nisu aktivni tražioci posla - istakao je Nenadić.Uz domaću radnu snagu i uvoz strane, i dalje je nedovoljan broj radnika da se osiguraju potrebe na tržištu rada u FBiH.

U prethodnim godinama porastao broj odobrenih dozvola za uvoz strane radne snage, rekao je Nenadić

Prošle godine izdato između 3.500 i 4.000 radnih dozvola za strance

Sve više radnika iz Indije, Nepala, Pakistana: Strancima plaća 500 eura!

Diplomata Fransoa Delmas (Francois) imenovan je za ambasadora Republike Francuske u Bosni i Hercegovini u avgustu prošle godine. Od tada do danas, u svakoj prilici koju je imao, isticao je podršku svoje domovine našoj, u svakom smislu.Francuska je i jedna od zemalja koje su nedvosmisleno podržale Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i čiji je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) poručio kako se zna da je u Srebrenici bio genocid i da se historija ne može izmijeniti.Slično je u intervjuu za "Avaz“, prvom za bh. medije, nedavno rekao i ambasador Delmas, uz naglasak da je BiH mjesto za stolom s članicama Evropske unije. Istakao je i da stanovništvo teži za mirom, stabilnošću, pravdom i prosperitetom, ali da se u javnom prostoru često čuje sve suprotno od toga.Nedvosmisleno, vlastima u BiH poručio je da ostanu ujedinjeni u raznolikosti, što je, kako je naglasio, i deviza Evropske unije.Delmas je diplomatsku karijeru započeo 2007. godine u Direkciji za strateške poslove, sigurnost i razoružanje ministarstva za Evropu i vanjske poslove u Parizu, gdje je pratio vanjske operacije NATO-a i civilne misije „Defence Europe“. Od 2009. do 2010. godine bio je i savjetnik za politička i sigurnosna pitanja francuskog specijalnog predstavnika za Afganistan i Pakistan. Prije dolaska u BiH bio je zamjenik portparola ministarstva za Evropu i vanjske poslove i zamjenik direktora za komunikacije i štampu u okviru ovog ministarstva.

Vlastima u BiH poručio da ostanu ujedinjeni u raznolikosti, što je i deviza EU

Ambasador Delmas: BiH je mjesto za stolom s članicama EU 

Fransoa Delmas: Podrška Francuske

Nakon ekskluzivnog razgovora s megazvijezdama Vilom Smitom (Will Smith) i Martinom Lorensom (Lawrence), "Dnevni avaz" vam u sutrašnjem printanom izdanju donosi i ekskluziv sa glumicom Vanesom Hadžens (Vanessa Hudgens).Ona se ponovo našla rame uz rame sa Smitom i Lorensom u četvrtom nastavku franšize „Zločesti dečki: Sve ili ništa“ („Bad Boys: Ride or Die“), koji u sva bh. kina donosi „C2 film“, zvanični zastupnik studija „Sony“ za Bosnu i Hercegovinu. Hadžens reprizira svoju ulogu stručnjaka za oružje Keli (Kelly), a za "Dnevni avaz" je govorila o saradnji sa Smitom, čime je Lorens posebno oduševio, ali i kako se snalazi s oružjem.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

Govorila o saradnji sa Vilom Smitom, čime je Martin Lorens posebno oduševio, ali i kako se snalazi s oružjem

U sutrašnjem izdanju "Dnevnog avaza": Donosimo ekskluzivni razgovor s glumačkom zvijezdom Vanesom Hadžens

U Srebrenici je bio genocid koji su međunarodni sudovi nekoliko puta presuđivali, a stav Francuske je po ovom pitanju nedvosmislen. To je u intervjuu za "Dnevni avaz“ istakao ambasador Francuske u BiH Fransoa Delmas (Francois). <h2>Genocidni poduhvati</h2>Naglasio je da ne postoje kolektivna niti nasljedna odgovornost, već samo individualne odgovornosti. - Odluka Generalne skupštine UN-a da se proglasi Međunarodni dan promišljanja i komemoracije genocida u Srebrenici nije zamjena za pravdu. Ona će ustvari olakšati rad na pamćenju i prevenciji.&nbsp;Suočeni s mržnjom i neopisivom prirodom genocidnih poduhvata, potrebni su nam istina, pravda i pomirenje. I jedno je jasno: sve civilne žrtve iz prošlog stoljeća moraju imati svoje mjesto u našem zajedničkom sjećanju, bez obzira na njihovo porijeklo, a niko ne namjerava porediti bol porodica - rekao je ambasador.Na naše pitanje kako bi ocijenio situaciju u BiH, Delmas je istakao da vidi duboku težnju stanovništva za mirom, stabilnošću, pravdom i prosperitetom.- Evropska perspektiva BiH je najsigurniji put u takvu budućnost, i to upravo ovdje, u zemlji. Paradoksalno, čini mi se da javna rasprava često nije u skladu s ovom željom da se živi bolje i da se imaju zagarantirana prava i dostojanstvo. Ne vidim drugo objašnjenje za obeshrabrenje mnogih Bosanaca koji odluče da emigriraju u zemlje Evropske unije - odgovorio je Delmas.Poručio je da je Francuska preuzela svoju odgovornost kada je sigurnost u BiH u pitanju u okviru misije EUFOR-a „Althea“, koja je tu da osigura stabilno i sigurno okruženje.- Francuska, koja trenutno osigurava stratešku rezervu za ovu operaciju, posljednjih je sedmica za vježbe rasporedila bataljon od 250 ljudi i 70 vozila s Italijom i Rumunijom. Time je dokazano da EUFOR može vrlo brzo rasporediti svoje kapacitete za odvraćanje i vrlo iskusne trupe kako bi se dao odgovor na sve situacije i u svim okolnostima. Ovo raspoređivanje će omogućiti i jačanje interoperabilnosti s Oružanim snagama BiH. Sigurnost dijelom ovisi i o odgovornosti svakog pojedinca. Međutim, nažalost, svjedoci smo zabrinjavajućeg nasilja, koje smo osudili, kao što su napadi na povratnike. Slušamo i zastrašujuće govore, vidimo provokativne radnje i javne stavove osmišljene da izazovu strah i podjele. Također, svi imaju odgovornost da to ne prihvate i da rade na zajedničkoj budućnosti, a to je, uvjeren sam, evropska budućnost - poručio je Delmas.On, kako nam je rekao, vidi BiH za istim stolom s EU članicama, inače šefovi država i vlada EU ne bi dodijelili BiH status kandidata krajem 2022. niti odlučili da pregovore o pristupanju otvore u martu 2024. - BiH je historijski i geografski evropska zemlja. U BiH niko ne ulaže više od Evropljana. I ne postoji grupa na svijetu s kojom Bosna i Hercegovina ima više ljudskih i ekonomskih veza od EU, i to nadaleko. Stoga vjerujemo da je budućnost BiH, kao i cijelog zapadnog Balkana, u EU. Ali da bi se ovaj put prešao, bh. zvaničnici moraju primiti pruženu ruku zemalja članica EU. To zahtijeva značajan rad na reformama kako bi zemlja mogla ispuniti standarde Unije i integrirati se u njeno tržište. Što se ovaj posao bude brže odvijao, izgledi za članstvo će tim brže postati stvarnost - rekao je Delmas.<h2>Opipljiv napredak</h2>Podsjetio je i na riječi predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da je neophodan opipljiv napredak u očuvanju ambijenta povoljnog za civilno društvo, medije, slobodu izražavanja, te unapređenje rada pravosudnog sistema i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.- Otvaranje pristupnih pregovora i Plan rasta EU krupni su koraci naprijed, ali je ulazak u EU proces zasnovan na zaslugama zemalja kandidata. Upravo stepen ostvarenog napretka ovih zemalja, dakle BiH, taj je koji će, što se nas tiče, odlučiti o njenom ulasku u EU. Znači, političke snage ove zemlje moraju se ujediniti i raditi na tom putu - istakao je ambasador Delmas.Njegova poruka za bh. vlasti je:- Ostanite ujedinjeni u raznolikosti, što je, uostalom, i deviza Evropske unije.Ambasadoru se u BiH sviđa domaća gastronomska ponuda, koju je nazvao odličnom.- I njene karakteristike planinske kuhinje: bogata, obilna, u kojoj često zajedno uživate. Ne mogu odoljeti uštipcima, ni punjenim paprikama. Otkrio sam odlična vina i likere, koji, nažalost, nisu na tržištu Evropske unije, ali se nadam da će evropska integracija promijeniti stvari. Volim i da eksperimentiram s ćevapima širom zemlje. Ne bih ulazio u raspravu gdje su najbolji... Iako mi se neki posebno sviđaju. A pošto ste u pravu kada kažete da je gastronomija važna za Francuze, koristim priliku da naglasim da je poznavanje francuskog jezika adut za sve mlade i stručnjake zainteresirane za umijeće posluživanja, hotelijerstvo i turizam - istakao je Delmas.<h2>Vrijedno divljenja</h2>- Imate predivnu zemlju, nije se teško navići na topao prijem na koji posvuda nailazim. Vaše historijsko naslijeđe vrijedno je divljenja, a vaš način života, na koji možete biti ponosni, pokazuje da ste preuzeli najbolje iz kultura koje su se ovdje srele tokom historije, a pritom ste ostali svoji.&nbsp;Dodao bih da su očaravajuća ljepota prirode i obilni prirodni resursi blago koje treba sačuvati - rekao je ambasador Delmas o životu u BiH.

Evropska perspektiva BiH je najsigurniji put u bolju budućnost, i to upravo ovdje, u zemlji

Delmas: Ostanite ujedinjeni u raznolikosti 

Ambasador Francuske u BiH Fransoa Delmas za "Avaz": Rezolucija nije zamjena za pravdu

Mnogima omiljena dvojica akcionih komičara, posebno kad su zajedno, vraćaju se u velikom stilu na male i velike ekrane. Martin Lorens (Lawrence) i Vil Smit (Will Smith) ponovo utjelovljuju zločeste momke u četvrtom nastavku istoimene franšize, uz njihovu poznatu krilaticu “Ride or Die”, izraz koji u bukvalnom prijevodu znači „voziti ili umrijeti“, a u suštini označava igru na sve ili ništa. <h2>Sestrina preporuka</h2>Na repertoar svih bosanskohercegovačkih kina stiže 5. juna, u terminu svjetskih premijera, zahvaljujući “C2 filmu”, zvaničnom zastupniku studija “Sony”, koji je omogućio i ekskluzivne izjave dvojice glavnih protagonista, holivudskih zvijezda Vila Smita i Martina Lorensa.Policajci iz Majamija Markus Majls Burnet Prvi (Marcus Miles Burnett I) i Majkl Eudžin Lovri (Michael Eugene Lowrey) s nadimkom Majk (Mike) početkom juna ponovo će publici donijeti svoju kultnu mješavinu akcije koja će gledaoce držati na rubu sa svojom komedijom u “Zločestim dečkima: Sve ili ništa” (Bad Boys: Ride or Die), samo četiri godine nakon pretposljednjeg, trećeg dijela.Nastavak nosi i preokret u priči o najboljima iz Majamija. Markus i Majk su sada u bijegu. Za njihovo hvatanje - mrtvih ili živih - kartel daje nagradu. Gonjeni od policije, na meti kartela, progonjeni od svake bande u gradu... šta će kada svi dođu po njih.Smit je istakao kako njegova hemija s Lorensom proizlazi iz tridesetogodišnjeg poštovanja međusobnog zanata (prvi dio franšize objavljen je prije skoro 30 godina, snimljen je 1995., op. a.).- Obojica smo odrasli i iskusili smo mnogo života. Dakle, kada se okupimo, ta količina poštovanja i pažnje, te brige jednog za drugog, to je jedini način da radimo - kazala nam je holivudska zvijezda.Otkrili su kako su ustvari počeli sarađivati. Naime, sredinom 1990-ih, Martin Lorens i Vil Smit nisu se poznavali. Lorens je bio taj koji je hladno pozvao Smita da vidi hoće li zvijezda filma "Princ iz Bel Aira" biti zainteresirana da se udruži sa zvijezdom “Martina” na filmu o prijatelju policajcu. Lorens je imao scenarij, a njegova sestra, koja je bila fan “Princa iz Bel Aira", predložila je da njen brat pozove Smita. Rezultat nije bio samo jedan od sjajnih parova u historiji filma koji im je promijenio živote, već i prijateljstvo iz stvarnog života.

<h2>Opravdana očekivanja</h2>- To je najbolji telefonski poziv koji sam ikada obavio. Znali smo za rad jedan drugog, ali se nikada nismo sreli. Kada smo se sreli, postojalo je međusobno poštovanje i bilo je jasno da imamo konekciju. Čak i sada, 30 godina kasnije, mi smo bliski prijatelji. Čak i kada je prošla samo minuta od posljednjeg viđenja, znali smo da uvijek možemo računati jedan na drugog. Sve ili ništa, stvarno - rekao je Lorens.Smit se nadovezao i upitao - zar to nije ono što svi želimo?- Neko na koga možemo računati bez obzira na sve? To je dio radosti ovih filmova - loši momci za cijeli život su zaista za cijeli život - istakao je vrhunski glumac i komičar.Fanovi franšize, ali i sami Smit i Lorens, zahvalni su što je čekanje na “Zločeste dečke: Sve ili ništa” najkraće u historiji franšize.- Imali smo priliku da snimimo treći film “Zločestih dečki” mnogo puta tokom godina, ali tek kada se sve poklopilo s “Bad Boys for Life”, imali smo film koji je opravdao naša očekivanja. Snimanje tog filma otključalo je nešto u nama. Vidjeli smo likove svježe - dijelove njih i njihov odnos koji se nikada neće promijeniti, i nova mjesta na koja bismo ih mogli odvesti. Mogli bismo snimiti film o kokicama, ali to bi bile gurmanske kokice - u svom šaljivom maniru je rekao Smit.Zaista, iako se svađaju, Majk i Markus očigledno se vole i uvijek će ići na sve ili ništa, podižući jedan drugog.- Oni su doživotni partneri. Spremni su ići do bilo koje mjere da spase jedan drugog, da se predstave u najboljem svjetlu, da poštuju jedan drugog, da rastu zajedno, dok ne dobiju sve ili izgube sve (Ride or Die) - naglasio je komičar Lorens.

<h2>Najbolja igra</h2>Dodao je da je s Vilom Smitom lako raditi.- On izvlači ono najbolje u svima oko sebe. On je poput sportske zvijezde koja podiže igru svojih saigrača. Svi znaju da, kada rade s Vilom, moraju isporučiti svoju A-igru - istakao je Lorens.Smit nije ostao dužan na ovaj Lorensov kompliment.- Martinova komedija je jedinstvena jer vas tjera da se zaljubite u njega dok se smijete s njim. On je ranjiv i pronalazi način da to učini urnebesnim. Mislim da je Martinova ranjivost jedan od tajnih sastojaka - Majk Lovri i publika su uvijek uz Markusa. I zato što se Markusu sviđa Majk, iako je labav top, svima se sviđa Majk - zaključio je Smit.<h2>Dva sjajna reditelja Adil i Bilal</h2>Reditelji trećeg, ali i iščekivanog četvrtog dijela su Adil el-Arbi i Bilal Falah (Bilall Fallah), o kojima Vil Smit ima samo riječi hvale.- Adil i Bilal su jedan od načina na koji ove filmove činimo drugačijima. Oni su odrasli u Maroku i Belgiji i zbog toga unose drugačiji senzibilitet u sve - likove, akciju, čak i paletu boja. Snimio sam filmove s toliko sjajnih reditelja, a svi oni sjajni unose svoju estetiku u film. A to rade Adil i Bilal. Uzimaju prva dva filma koja smo snimili i nadograđuju ih, okreću u njihovom, novom smjeru. I zato su oni odlični reditelji - rekao je Smit.Uprkos 17-godišnjem čekanju između drugog i trećeg dijela “Zločestih dečki”, treći film u franšizi je zaradio više od 424 miliona dolara širom svijeta i postao najuspješnije izdanje godine, a očekuje se da će i ovaj četvrti oboriti sve rekorde.

Martinova komedija je jedinstvena jer vas tjera da se zaljubite u njega dok se smijete s njim, rekao je Smit

Lorens: Nazvao Smita sredinom 90-ih i tako je prijateljstvo počelo

Vil Smit i Martin Lorens, uoči premijere četvrtog dijela franšize, za “Dnevni avaz”: Uvijek možemo računati jedan na drugog

Ulazimo u sedmicu u kojoj će se održati izbori za Evropski parlament, od 6. do 9. juna. Možda će se neko pitati zašto je to važno da bismo sada davali vrijedan prostor u mediju, a nismo ni dio Evropske unije.Odgovor je vrlo jednostavan - ljudi koje građani evropske zajednice budu izabrali da ih vode odlučivat će i o sudbini naše države Bosne i Hercegovine.Napravljen je ogroman zamah na putu ka EU, koji je rezultirao zelenim svjetlom Evropske komisije za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU. Ako još ima neko ko ne shvata značaj toga, u suštini, to znači bolju, posebno sigurniju, budućnost za sve građane BiH. Više plaće, jače institucije, veći fondovi na raspolaganju, poboljšanje kvaliteta života, privrede, ekonomije, investicija...Ovo će biti prvi izbori za Evropski parlament nakon Brexita, pandemije koronavirusa i ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku koji su polarizirali Evropu.Zbog toga je značaj izbora još veći. Političke odluke koje se donose u Evropskom parlamentu značajno utječu na smjer kojim će se Evropa kretati. A to se odnosi i na proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, odnosno može li i hoće li BiH postati ravnopravna članica.Svjesni smo i potencijalnih sigurnosnih prijetnji u našoj domovini s kojekakvim najavama o „mirnom razdruživanju BiH“, koje dolaze od čelnika entiteta RS. Zbog toga je uloga EU još važnija. Još ako se uzme u obzir sve veći utjecaj Rusije i Kine, moramo napokon postati svjesni da Evropa treba nama koliko i mi njoj.Spomenuli smo onaj zamah, ali nakon njega je uslijedio povratak na prijašnju retoriku i sve je opet postalo moguće osim politike dogovora i kompromisa. Zato je potrebno što prije vratiti se na ispravan put i težnjama ka EU i NATO-u i zapeti još jače kako bismo ostvarili te ciljeve. Jer sastav Evropske unije, odnosno zastupnika u Evropskom parlamentu, umnogome će utjecati na budućnost naše države i svih njenih građana.

Političke odluke koje se donose u Evropskom parlamentu značajno utječu na smjer kojim će se Evropa kretati, kao i hoće li BiH postati članica

Važnost izbora EU

Protekli četvrtak, 23. maj, upisan je u historiju - kako naše Bosne i Hercegovine tako i regiona te cijelog svijeta. Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom će se 11. juli obilježavati kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. <h2>Negiranje genocida</h2>Stalna predstavnica Njemačke u UN-u Antje Lendertse (Antje Leendertse) predstavila je Rezoluciju u ime zemalja kosponzora. U svom izlaganju podsjetila je da su prije gotovo 30 godina 8.372 bosanska muslimana sistemski likvidirana u Srebrenici. Stala je na pravu stranu historije.- Ubijanja su počela 11. jula i trajala su nekoliko dana. Srebrenica je proglašena UN-ovom sigurnom zonom rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN-a, ali to nije spriječilo počinjenje genocida u ovom gradu. Naša inicijativa je da se oda počast žrtvama i preživjelima koji još imaju posljedice zbog ovog zločina. Osim genocida u Ruandi, genocid u Srebrenici je također presuđen međunarodnim sudovima - rekla je Lendertse.Navela je i da ova rezolucija sadrži formulacije protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca koji su počinili genocid u Srebrenici te je istaknula da su se lažne optužbe protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici često spominjale.- Želim da razjasnim - ova rezolucija nije usmjerena ni prema kome. Ne prema Srbiji, koja je cijenjena članica UN-a, već samo prema počiniocima genocida u Srebrenici - rekla je Lendertse.<h2>Lice pravde</h2>Pred predstavnicima drugih zemalja istaknula je da Njemačka žali za žrtvama jednako te da je postignuće što počinioci genocida mogu biti izvedeni pred lice pravde. - Koju ćemo poruku poslati narednim generacijama ako ne čuvamo sjećanje na žrtve i ne razmišljamo o pravnim činjenicama - upitala je Lendertse.Zajedno s predstavnicima drugih zemalja kosponzora Rezolucije, Lendertse se do posljednjeg trenutka borila za njeno usvajanje. <h2>Diplomatska služba</h2>Ambasadorica Antje Lendertse na poziciji stalne predstavnice Njemačke u UN-u je od septembra 2021. godine. Prije imenovanja u Ženevi Lendertse je od februara 2015. bila šefica Radne grupe za predsjedavanje Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju. U 2014. i do januara 2015. bila je povjerenica Savezne vlade za razoružanje i kontrolu naoružanja u federalnom ministarstvu vanjskih poslova Njemačke. Od 2012. do 2014. bila je specijalni izaslanik za istočnu Evropu, Kavkaz i centralnu Aziju u Federalnom ministarstvu vanjskih poslova. Od 2009. do 2012. godine bila je šefica Odjela za zapadni Balkan u Federalnom ministarstvu vanjskih poslova.U diplomatsku službu stupila je 1990. godine. Radila je u Njemačkoj ambasadi u Helsinkiju od 2007. do 2009. godine, u Londonu 2005. i 2006. godine, u Moskvi od 1993. do 1997. Obavljala je niz drugih funkcija u Federalnom ministarstvu vanjskih poslova, uključujući i funkciju zamjenika portparola od 2002. do 2005., radila je u Odjelu za štampu od 1999. do 2005., te u Odjelu za politiku UN-a od 1997. do 1999. godine.Magistrirala je srednjovjekovnu i modernu historiju, romanske jezike, ekonomiju i filozofiju na Univerzitetu u Kelnu (1989.). Rođena je 7. marta 1963. godine u njemačkom gradu Mors.

Naša inicijativa je da se oda počast žrtvama i preživjelima koji još imaju posljedice zbog ovog zločina

Njemačka ambasadorica u UN-u Antje Lendertse: Na pravoj strani historije

Hrvatski film "Čovjek koji nije mogao šutjeti", reditelja i scenariste Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka (Antitalent), osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u Kanu. Radnja filma nastala je po istinitom događaju 27. februara 1993. godine, na maloj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini. Putnički voz na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. To je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti. Na kraju i njega ubijaju.

"Čovjek koji nije mogao šutjeti": Hrvatski film koji govori o zločinu tokom rata u BiH dobio Zlatnu palmu u Kanu

Jednu od uloga igra i sjajni Goran Bogdan koji se javio za "Avaz". Nije s ekipom filma u Kanu zbog ranije preuzetih obaveza i novog projekta kojeg snima.- Sretan sam. Ne znam šta drugo reći - rekao nam je Bogdan.Ovo je priča o bivšem časniku JNA, Tomu Buzovu, koji nije mogao šutjeti, a Bogdan glumi putnika Milana iz njegovog kupea koji je šutio.Osim Bogdana, u filmu igraju i Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.

Nije s ekipom filma u Kanu zbog ranije preuzetih obaveza i novog projekta kojeg snima

Goran Bogdan za "Avaz", nakon što je film o ratnom zločinu u BiH osvojio Zlatnu palmu u Kanu: Sretan sam!

Ove nedjelje navršava se tačno godina od stravične nesreće koja je odnijela živote Azre Spahić i Alme Suljić, dvije doktorice, dvije drugarice.&nbsp;Tog 26. maja 2023. godine životi kakvim su do tada živjeli stali su za obje porodice. Majke i očevi ostali su bez kćerki, braća bez sestara, sestra bez sestre, muž bez supruge, momak bez djevojke. <h2>Previše boli</h2>Automobilom ih je udario Armin Berberović. Azra Spahić preminula je na licu mjesta. Njena porodica, prijatelji, poznanici će s u nedjelju, 26. maja, okupiti ispred male Harmanske džamije u Bihaću, gdje će se proučiti Jasin i tevhid, nakon čega će posjetiti njen mezar na Humcima.Istog dana u Sarajevu organizirana je memorijalna šetnja za Azru i Almu od Medicinskog fakulteta do mjesta njihovog stradanja na Marindvoru, odnosno do mjesta na kojem se nalazi spomen-ploča.Alma je preminula skoro mjesec nakon nesreće, 23. juna 2023. godine.Aida Spahić, Azrina mama, i Adela Suljić, Almina majka, željele su govoriti za "Dnevni avaz“, ali za to nisu smogle snage. Rekle su nam da ih previše boli.- Ponekad zafale riječi, a kad zafale riječi, možeš misliti koliko ti fali taj neko - citirala je Đorđa Balaševića kratko Aida Spahić.

Adela Suljić ustupila nam je poruku koju joj je kćerka tog kobnog 26. maja 2023. poslala. To su ujedno bile i posljednje poruke koje su majka i kćerka razmijenile.Alma je s Azrom i društvom tu večer bila u jednom od sarajevskih ugostiteljskih objekata. Majci je poslala video na kojem trubači sviraju.<h2>Ni zagrljaja</h2>- Sad sam ja izašla bez vas. S porukom: "Lijepo je doć' u svoju čaršiju“ - glasila je posljednja Almina poruka.Adela Suljić na to je odgovorila: "Neka si, i treba.“I više nikad nije dobila poruku od svog djeteta, nikad više joj glas nije čula, niti je osjetila njen poljubac, zagrljaj. Nije ni Aida Spahić od svoje Azre.<h2>Berberović bio pod utjecajem droge</h2>Kobna nesreća desila se 26. maja 2023. godine u 23.30 sati na raskrsnici ulica Maršala Tita i Dolina u Sarajevu.&nbsp;Armin Berberović Almu Suljić i Azru Spahić udario je automobilom. Vozio je bez vozačke dozvole, pod utjecajem droge i alkohola te velikom brzinom. U toku je suđenje u Kantonalnom sudu u Sarajevu.&nbsp;

Godina od stravične nesreće u kojoj su živote izgubile mlade doktorice

Azra Spahić i Alma Suljić: Dvije doktorice, dvije drugarice

Majka Alme Suljić ustupila nam je posljednju poruku svoje kćerke: "Lijepo je doć' u svoju
čaršiju...", i nikad nisu došle!

Genocid, kada su ga počinili Srbi u Bosni, vođen je najgorom od svih mogućih ljudskih namjera - onom kojom se zanemaruje koliko je čovječanstvo jedinstveno. <h2>Očigledno zlo</h2>To je za „Dnevni avaz“ rekao bivši haški tužilac Džefri Najs (Geoffrey Nice) uoči Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će biti održana danas u Njujorku, a na kojoj će se glasati o rezoluciji o Srebrenici, čiji je zvanični naziv Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.Džefri je istakao da se namjera, započeta genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine, i danas nastavlja.- Ponekad je to masovnim ubijanjem, ponekad na druge načine - da se traži uništenje dijela našeg jedinstvenog čovječanstva jednostavno zbog onoga što predstavlja onaj drugi dio. Njegovo zlo je očigledno - može se posmatrati kao oblik samokanibalizma: čovječanstvo uništava dio sebe. Zato, kada se to dogodi, mora biti obilježeno, ne samo da ga se svi sjete već da služi da podsjeti sve da upadanje u zamku genocida, ne zamku za žrtve, već zamku za počinioce, treba zauvijek postati poznato po tome što je imalo najgore ljudske namjere - istakao je Najs.<h2>Dokazana činjenica</h2>Podsjetio je na dokazanu činjenicu, a to je da su međunarodni sudovi utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid.- Srebrenica je mjesto gdje je dokazano da je genocidna namjera postojala kod mnogih ljudi i da je nastupila masovnim ubijanjem! Mora se pamtiti kao mjesto genocida, kao i što bi trebala sva druga mjesta u kojima je dokazano da se genocid desio - zaključio je Najs.

To je mjesto gdje je dokazano da je genocidna namjera postojala kod mnogih ljudi i da je nastupila masovnim ubijanjem

Bivši haški tužilac Džefri Najs za "Avaz": Genocid u Srebrenici vođen je najgorom ljudskom namjerom

Ovaj 23. maj bit će upisan u historiju Bosne i Hercegovine. Možda će se nekad o njemu učiti i u školama. Barem onima u kojima se i danas uči istina - da je u Srebrenici bio genocid. Historijska odluka bit će danas donesena u Njujorku, gdje će zemlje članice Ujedinjenih naroda glasati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Danas ćemo saznati hoće li svijet 11. juli obilježavati kao dan sjećanja na stravične zločine počinjene u ovom bosanskohercegovačkom gradu i oko njega.Danas na taj grad polažu prava vlasti entiteta RS jer se nalazi u tom dijelu države. Ali to mjesto nije samo srpsko i nikada neće biti. Genocid u Srebrenici je, da ponovimo po milioniti put, jasno utvrđena historijska činjenica. I tu nema nikakvog mijenjanja!Umjesto da se poklone žrtvama, upute molitvu - kojem god Bogu da se klanjaju - negatori genocida u Srebrenici, a ovdje ne govorim o vrlim političarima, nego o običnim ljudima, građanima, na društvenim mrežama upućuju pogane, uvredljive, okrutne komentare majkama Srebrenice, preživjelim žrtvama i porodicama smaknutih u julu 1995.Nož u živoj rani okreću! Njima i nama, sebi i svima. Jer bol jednog je bol svakoga.Kao i prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Srbi i sada žele sebe prikazati kao narod žrtvu, ugrožene, omražene... A nisu. Posebno nisu žrtve. Ali nisu više ni Bošnjaci i te devedesete se nikada neće ponoviti. Niti ćete rasparčati državu. Ne može, ne damo!Ako vam se ne sviđa, imate gdje, hvala Bogu. Jedna je Bosna, jedna je Hercegovina. I naša je, zajednička. Svih ljudi dobre volje i namjera. Hrvat, Srbin, katolik, Jevrej, Bošnjak, pravoslavac, musliman, Rom... Ko god da ste i čiju god krv da imate u sebi, čije god prezime da nosite, u Bosnu ste dobrodošli.Svi oni koji žele dijeliti jedinu nam domovinu, ubijati opet, protjerivati, maltretirati, granatirati, silovati, razdvajati... mjesto vam nije ovdje. Zemlja je krvlju natopljena zbog takvih poput vas i ni kap više ne može upiti.Zastanite, udahnite, zatvorite oči i samo brojite do 8.372...

Zastanite, udahnite, zatvorite oči i samo brojite do 8.372...

Zemlja natopljena krvlju

Slovenija se u decembru 2023. godine pridružila inicijativi BiH za novu rezoluciju Generalne skupštine UN-a o Međunarodnom danu razmišljanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. <h2>Retorika poricanja</h2>To je za "Avaz“ rekao ambasador Republike Slovenije u BiH Damijan Sedar, koji je podsjetio da rezolucija predlaže obilježavanje 11. jula kao dana za promišljanje i sjećanje na genocid. - Cilj je da se prije okrugle, 30. godišnjice genocida, 2025. godine, već ove godine obilježi 29. godišnjica genocida u Srebrenici. Pretpostavlja se da će rezolucija biti usvojena, ali je, za sada, još mnogo uzdržanih glasova – kazao je ambasador Sedar.Dodao je da je prilikom pridruživanja središnjoj grupi, glavni vodič Slovenije bilo međunarodno priznanje, sjećanje i odavanje počasti žrtvama i preživjelim u genocidu. - Tekst predložene rezolucije se temelji na činjenicama. Ne zalazi u tumačenja historije niti se odnosi na određenu državu ili naciju. Rezolucija, također, želi olakšati proces pomirenja, podignuti nivo empatije i unaprijediti izgradnju povjerenja u Bosni i Hercegovini i regionu. Retorika poricanja historijskih činjenica i nepoštivanja međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i pravo ljudskih prava, ozbiljno ugrožava ovaj proces – naglasio je Sedar.<h2>Mračni događaj</h2>Ponovio je ono što je davno utvrđeno, a to je da je genocid u Srebrenici historijska činjenica i da je kao takav priznat od međunarodnih sudova, odnosno ICTY-a i ICJ-a. - Na nivou EU se već od 2009. godine održava godišnje obilježavanje ovog mračnog događaja – Dan sjećanja (komemoracije) na žrtve genocida u Srebrenici, koji je posebnom rezolucijom proglasio Evropski parlament. Čak 95 posto evropskih poslanika je glasalo za. Obilježavanje ovog mračnog događaja nas podsjeća da se Srebrenica ne smije zaboraviti – zaključio je.Sjednica Generalne skupštine UN-a na kojoj će se države članice izjasniti o rezoluciji o genocidu u Srebrenici zakazana je za 23. maj.

Pretpostavlja se da će rezolucija biti usvojena, ali je, za sada, još mnogo uzdržanih glasova

Ambasador Slovenije u BiH Damijan Sedar za "Avaz": Rezolucija nudi proces pomirenja

Godina je prošla od katastrofalih poplava koje su pogodile Krajinu. Među područjima koja su najgore prošla je i Bosanska Krupa koja je gotovo cijela bila pod vodom.&nbsp;Kako je u razgovoru za "Avaz" istakao načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović, gotovo sve su uspjeli sanirati. <h2>Procijenjena šteta</h2>- Ovih dana se izvode posljednji radovi na nekim lokacijama koje su bile zahvaćene poplavama i gdje je bilo oštećenja, kao što su mostovi i neke dionice cesta. To je već 90 posto sanirano. Naučili smo jednu dobru lekciju.&nbsp;Vjerovatno ćemo, ne daj Bože da bude potrebe, biti spremniji u budućnosti. Imali smo procijenjenu štetu blizu 700.000 KM na području grada. Građanima i pravnim licima isplatili smo po 50 posto od njihove procijenjene vrijednosti štete. Imali smo nešto naših sredstava, ali i sredstava Civilne zaštite i USK, kao i donacija drugih općina, gradova i nivoa vlasti – rekao je Halitović.

S obzirom na to da je pred nama ljetna sezona, načelnik Halitović je istakao da je najvažnije da se u Krupu vrate oni koji su bili, pa da možda i nekoga sa sobom dovedu. Ovaj dio BiH je zapostavljen, što je potvrdio i Halitović.- Nema dovoljno ulaganja. Najveći problem je komunikacija s ostatkom BiH. Do nas se malo teže stiže i to nam je najveći ograničavajući faktor da bismo mogli ugostiti veći broj ljudi. I aerodrom u Bihaću bi sigurno umnogome promijenio percepciju USK, da budemo pristupačniji ljudima – poručio je.<h2>Bolji život</h2>Ovaj grad je tokom agresije na BiH prošao kroz stravične napade, a načelnik Halitović je naglasio da je bio sudionik tog vremena.- Iako sam imao mnoge ponude da idem negdje drugdje, odlučio sam se da živim ovdje. Želim za svoj grad, svoje sugrađane i prijatelje da uradim što više mogu, svjesni smo resursa koje imamo, a najveći je posao da te resurse pretvorimo u kapacitete i na taj način omogućimo bolji i lagodniji život građanima Bosanske Krupe – zaključio je Halitović.<h2>Povećati konkurentnost</h2>- Planiramo mnogo manifestacija koje će okupljati ljude koji nisu iz Bosanske Krupe, ni iz USK. U junu imamo festival „Zlatna nit“, imat ćemo eminentne izvođače kao i naše dvije regate, jedna je bosanskokrupska, druga je krupskootočka, pa Međunarodnu Una regatu...&nbsp;Bit će mnogo događaja koje pripremamo kako bismo doveli ljude u Bosansku Krupu, ali i zadržali naše građane da ostanu i tu provode svoje slobodne dane – istakao je Halitović.

Naučili smo jednu dobru lekciju, rekao je načelnik Armin Halitović

Bosanska Krupa oporavila se od poplava: Nepravedno zapostavljeni biser Krajine

Na mjestu bitke kod Ljetne pozornice Ilidža danas su cvijeće položili i proučili Fatihu u znak poštovanja i sjećanja na ubijene pripadnike Armije RBiH članovi porodica šehida i poginulih boraca, delegacije Općine Ilidža, Četvrte viteške brigade, Koordinacija boračkih udruženja...Održan je tradicionalni memorijalno-historijski susret "Odbrana Ilidže 2“. Tu se 1992. godine vodila najznačajnija bitka za odbranu ilidžanskih teritorija. Prije 32 godine, na ovom mjestu, dogodio se nezapamćen zločin. Agresorski vojnici su zaustavili transporter UNPROFOR-a, koji je u Bolnicu "Koševo" prevozio teško ranjene Anesa Bučana, Seada Hodžića, Ramu Husrefa, Ismeta Osmanovića i medicinsku sestru Jagodu Galešić, preko dijela okupiranog ilidžanskog teritorija. Nakon što su agresori zaustavili vozilo, ranjenike su izvukli i zvjerski ih ubili.Tog četvrtka slabo naoružani borci, heroji odbrane stupili su u ratni okršaj s mnogo jačim neprijateljem, odlučni u toj borbi da daju i svoje živote.

U okviru obilježavanja ovog značajnog datuma, održan je j historijski čas i evociranje uspomena na ratna dešavanja uz prigodan kulturno - historijski program te je upriličen obilazak Ratne spomen - sobe Četvrta viteške brigade i 102. moorizovane brigade.Podsjećamo, 14. i 15. maja 1992. godine herojski su položili svoje živote:Agović Sado, Berilo Edin, Brkić Ivan, Bučan Anes, Čehić Jasmin, Dedić Salko, Džaferović Elmir, Feratović Avdulj, Galešić Jagoda, Granulo Nedžad, Hasanbegović Samir, Hodžić Sead, Holjan Asim, Hrnjičić Smail, Husić Eniz, Husref Ramo, Kahvić Elzedin, Kurudija Husein, Lindov Mujo, Lokvančić Hilmo, Memija Sead, Mulaosmanović Nihad, Mušanović Murat, Muzur Ibrahim, Opanković Haris, Osmanović Ismet, Suljević Rasim i Zorlak Esad.

Agresorski vojnici su zaustavili transporter UNPROFOR-a, koji je u Bolnicu "Koševo" prevozio teško ranjene

Članovi porodica šehida proučili Fatihu i položili cvijeće na spomen-obilježje

Sjećanje na šehide i poginule borce: U maju 1992. na Ilidži zvjerski su ubijeni ranjenici 

Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) kod Parlamentarne skupštine BiH danas je izložila dio onoga što njihovi demineri pronalaze na terenu kao i opremu koju koriste.Enver Grahić iz FUCZ-a za "Avaz" je istakao da FUCZ, između ostalog, ima nadležnosti u deminiranju&nbsp; i uklanjanju eksplozivnih sredstava na prostoru FBiH.- Imamo deset timova za deminiranje. Imamo dva projekt tima s pregama, odnosno cuke koje traže eksplozivna sredstva, i osam koja uklanjaju eksplozivna sredstva na prostoru FBiH. Ti timovi isključivo, od osnivanja FUCZ-a od 1999. godine rade na procesu deminiranja,&nbsp; uklanjanja i&nbsp;uništavanja eksplozivnih sredstava. U tom smislu smo prošle godine na korištenje građanima vratili površinu veću od milion metara kvadratnih, uništili i uklonili oko 3,5 hiljade komada mina, ručnih bombi i drugih eksplozivnih sredstava. Prošle godine nismo imali povrijeđenih deminera - rekao nam je Grahić.

Istakao je da nadležnosti FUCZ-a je i izvlačenje stradalih lica iz minskih polja.- U odnosu na ranije godine gdje je ukupno stradalo 1.700 ljudi, od čega je 607 smrtno, prošle godine je taj broj, hvala Bogu, smanjen na minimum. Nismo imali nijedan slučaj da su treća fizička lica ušla na minska polja da bismo reagovali. Današnja izložba služi da bi povećali svjesnost o riziku, da ljudi su svjesni da u BiH još postoji mina, da ima oko 8.000 mikrolokacija, s više od 100.000 mina koja su postavljene u zemlji i da u rubnim područjima FBiH, koja su u trećem prioritetu, postoji mogućnost da se pronađe eksplozivno sredstvo - istakao je Grahić.

Naglasio je da je važno da građani koji šetaju po planinama ili kupalištima i slično, ako uoče bilo šta što može ličiti na minu ili neko drugo eksplozivno sredstvo, da obavezno prijave nadležnima.- Da ga ne diraju, ne pomjeraju. Ako su u mogućnosti, da uslikaju i pošalju fotografiju da bismo mogli prepoznati radili se o eksplozivnom sredstvu ili neki drugi dio vojne opreme. Bavim se ovim jako dugo i ne možemo reći da nešto neće da pukne. Ako se radi o eksplozivnom sredstvu, ono itekako može da odgovori eksplozijom, ako ga prenosite, dirate, sklanjate ili prenosite. Upućujem poziv da se to uopšte ne dira - rekao je Grahić.U videu pogledajte šta je sve danas izloženo, koje eksplozivne naprave, kao i šta je sve Grahić rekao.

Prošle godine nismo imali nijedan slučaj da su treća fizička lica ušla na minska polja da bismo reagovali

Grahić iz FUCZ-a za "Avaz": Ne dirajte mine i neeksplozivna sredstva koja pronađete, BiH je još u opasnosti

Tri decenije se borimo s problemom mina od kojeg se ne možemo spasiti bez pomoći međunarodne zajednice. To je za "Avaz" danaa rekla Marina Arčon-Amidžić, predstavnica nevladine organizacije MAG (The Mines Advisory Group). - Radimo na deminerskim aktivnostima i aktivnostima upozoravanja na mine. MAG u BiH je prisutan već nekoliko godina. Imam osam timova - rekla je Marina Arčon-Amidžić.

Za "Avaz" je govorio i deminer Zuhret Uzun.- Ovdje smo da bismo upozorili stanovništvo na opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ovaj posao je veoma težak i zahtjevan. Zahtjeva radno sposobne i zdrave ljude. Sav deminerski posao se obavlja u nepristupačnim terenima zato demineri moraju biti i psihički i fizički sposobni. Aktivno se radi na uklanjanju mina u BiH, ali postoji još dosta terena zagađenog minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. I danas se dešavaju nesreće kada ljudi dođu u minirana područja. Velika je opasnost - rekao nam je Uzun.Dodao je da je u deminerskom poslu još od 1995. godine i istakao je da strah još postoji.- Strah uvijek postoji, uvijek je prisutan, ljudi smo - zaključio je Uzun.

Sve više radnika iz Indije, Nepala, Pakistana: Strancima plaća 500 eura!

Fransoa Delmas: Podrška Francuske

U sutrašnjem izdanju "Dnevnog avaza": Donosimo ekskluzivni razgovor s glumačkom zvijezdom Vanesom Hadžens

Ambasador Francuske u BiH Fransoa Delmas za "Avaz": Rezolucija nije zamjena za pravdu

Vil Smit i Martin Lorens, uoči premijere četvrtog dijela franšize, za “Dnevni avaz”: Uvijek možemo računati jedan na drugog

Važnost izbora EU

Njemačka ambasadorica u UN-u Antje Lendertse: Na pravoj strani historije

Goran Bogdan za "Avaz", nakon što je film o ratnom zločinu u BiH osvojio Zlatnu palmu u Kanu: Sretan sam!

Majka Alme Suljić ustupila nam je posljednju poruku svoje kćerke: "Lijepo je doć' u svoju čaršiju...", i nikad nisu došle!

Bivši haški tužilac Džefri Najs za "Avaz": Genocid u Srebrenici vođen je najgorom ljudskom namjerom

Zemlja natopljena krvlju

Ambasador Slovenije u BiH Damijan Sedar za "Avaz": Rezolucija nudi proces pomirenja

Bosanska Krupa oporavila se od poplava: Nepravedno zapostavljeni biser Krajine

Sjećanje na šehide i poginule borce: U maju 1992. na Ilidži zvjerski su ubijeni ranjenici

Grahić iz FUCZ-a za "Avaz": Ne dirajte mine i neeksplozivna sredstva koja pronađete, BiH je još u opasnosti

Mina se ne možemo riješiti bez pomoći međunarodne zajednice, deminer Uzun poručio: Strah uvijek postoji

Sve više radnika iz Indije, Nepala, Pakistana: Strancima plaća 500 eura!

Fransoa Delmas: Podrška Francuske

U sutrašnjem izdanju "Dnevnog avaza": Donosimo ekskluzivni razgovor s glumačkom zvijezdom Vanesom Hadžens

Ambasador Francuske u BiH Fransoa Delmas za "Avaz": Rezolucija nije zamjena za pravdu

Vil Smit i Martin Lorens, uoči premijere četvrtog dijela franšize, za “Dnevni avaz”: Uvijek možemo računati jedan na drugog

Važnost izbora EU

Njemačka ambasadorica u UN-u Antje Lendertse: Na pravoj strani historije

Goran Bogdan za "Avaz", nakon što je film o ratnom zločinu u BiH osvojio Zlatnu palmu u Kanu: Sretan sam!

Majka Alme Suljić ustupila nam je posljednju poruku svoje kćerke: "Lijepo je doć' u svoju čaršiju...", i nikad nisu došle!

Bivši haški tužilac Džefri Najs za "Avaz": Genocid u Srebrenici vođen je najgorom ljudskom namjerom

Zemlja natopljena krvlju

Ambasador Slovenije u BiH Damijan Sedar za "Avaz": Rezolucija nudi proces pomirenja

Bosanska Krupa oporavila se od poplava: Nepravedno zapostavljeni biser Krajine

Sjećanje na šehide i poginule borce: U maju 1992. na Ilidži zvjerski su ubijeni ranjenici

Grahić iz FUCZ-a za "Avaz": Ne dirajte mine i neeksplozivna sredstva koja pronađete, BiH je još u opasnosti

Mina se ne možemo riješiti bez pomoći međunarodne zajednice, deminer Uzun poručio: Strah uvijek postoji