Poslodavci u BiH se godinama suočavaju s deficitom radne snage, posebno kada su u pitanju sektori ugostiteljstva, građevine i trgovine.
Svake godine povećava se broj izdatih dozvola za strane radnike, pa tako i ove. Drugim riječima, BiH povećava uvoz radne snage.
Dva obroka
Osim državljana susjednih nam zemalja, u BiH najviše dolaze radnici iz Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala...
Vlasnik jednog od uglednih ugostiteljskih objekata u Sarajevu pokrenuo je proceduru za dovođenje radnice iz Indije. Njihov dogovor je 500 eura plaća, poslodavac osigurava smještaj i dva besplatna obroka dnevno. No plaće znaju biti i znatno više.
Ipak, kako ističe predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPFBiH) Mario Nenadić, to nije pravilo za poslodavce, već je sve stvar dogovora s potencijalnim radnikom iz inozemstva.
- Jedan od modela povećanja kapaciteta radne snage jeste kroz uvoz radnika iz inozemstva, uz napomenu da su poslodavci uvijek naglašavali da je uvoz radnika alternativno rješenje tamo gdje nije moguće osigurati domaću radnu snagu. U prethodnim godinama blago je porastao broj odobrenih dozvola za uvoz strane radne snage.
U odnosu na 3.500 do 4.000, koliko ih je bilo prošle godine, ove godine je odobreno dvostruko veći broj kvota na nivou BiH - rekao nam je Nenadić.
Ključno rješenje
Dodao je da to nije ključno rješenje pitanja uvoza radne snage, a da je razlog jednostavan.
- Važeće procedure pri uvozu stranih radnika u BiH su toliko komplicirane i dugotrajne da poslodavci, posebno u posljednje vrijeme, sve češće odustaju od uvoza radne snage. Procedure nerijetko traju i duže od šest, pa čak i devet mjeseci - kazao je Nenadić.
Konfuzne evidencije nezaposlenih
Nenadić je rekao da se u javnosti često postavlja pitanje zašto se uvozi radna snaga kada imamo veliki broj prijavljenih na našim evidencijama za nezaposlene.
- A odgovor je vrlo jednostavan - naše evidencije su, ustvari, veoma konfuzne, tu je mnogo onih koji su prijavljeni isključivo zbog zdravstvene zaštite ili nekog oblika socijalnog osiguranja, i oni zapravo nisu aktivni tražioci posla - istakao je Nenadić.
Uz domaću radnu snagu i uvoz strane, i dalje je nedovoljan broj radnika da se osiguraju potrebe na tržištu rada u FBiH.
