Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma (NATO) jedna je od najmoćnijih sigurnosnih organizacija na svijetu koja broji 32 članice. A ući u sjedište NATO-a u Briselu, sve je osim jednostavno. Sigurnosne provjere koje osoba mora proći su nevjerovatne, čak i kada dolazite kao novinar koji treba izvještavati.<h2>Pregled pasoša</h2>Novinarka „Dnevnog avaza“ i potpisnica ovih redova bila je predstavnica jednog od rijetkih medija koji su dobili dozvolu da uđu u zgradu sjedišta NATO-a i prisustvuju pres-konferenciji predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koja je održana nakon njihovog sastanka 8. aprila.

Iako smo zahtjev poslali relativno na vrijeme, odnosno 5. aprila, kada su iz NATO-a saopćili da će sastanak biti održan, potvrdu smo dobili uoči samog događaja, otprilike sat i po ranije. Vjerovali i nadali smo se do posljednjeg.Prije nego što je javljeno za dozvolu, zbog brige da nećemo ispuniti ono zbog čega smo otputovali u Brisel, šta drugo učiniti nego se pješke uputiti prema NATO-ovoj zgradi pa na licu mjesta probati dobiti informacije o pres-propusnici.Jedva smo prošli prvu kontrolu, tačnije momke u uniformama koji kontroliraju ko ulazi i izlazi, bilo pješice ili u automobilu. Upućeni smo na odjel za posjetioce, gdje smo opet pokušali objasniti zašto smo tu. Skeniranje stvari je obavezno, a potom i ručni pregled torbe koju nosite sa sobom. I tek kada to prođete, za „suvenir“ dobivate plavi komad plastike koji stavljaju na vašu torbu, a koji, uz natpis „NATO sigurnost“ (eng. NATO Security), svima dalje daje do znanja da ste prošli taj dio kontrole.

I tu je počeo i završio naš pokušaj dobivanja bilo kakve informacije. Tokom pregleda pasoša samo je rečeno da na ime potpisnice ovih redova nema ništa. Tek nakon što smo kontaktirali kolege iz NATO-a u odjelu medija, saznali smo da je procedura još u toku.&nbsp;

Potrebno je i da neko garantira za vas, u našem slučaju to je bila Misija BiH pri NATO-u te smo s njima kasnije morali ući u sjedište, proći iznova sve sigurnosne kontrole i tek onda dobiti pres-propusnicu.<h2>Originalni namještaj</h2>Fotografiranje zgrade je zabranjeno, kao i unutrašnjosti. Smjestili su nas na prvi sprat, a kretanje bez nekoga iz NATO-ovog odjela za medije nije bilo dozvoljeno.&nbsp;

Više nego ljubazne kolege odvele su nas do prostorije koja služi kao svojevrsni muzej. Naime, u njoj je sav originalni namještaj koji su koristili generalni sekretari NATO-a, posebno oni prvi.Također, ispred je na velikim platnima poredano nekoliko fotografija koje su historijski vrlo značajne, poput prve posjete kraljice Elizabete II (Elizabeth) 25. novembra 1980. godine.&nbsp;

Također, tu je fotografija koja datira još iz 1954. godine, a koja je nastala u Parizu, dok je još sjedište NATO-a bilo u Francuskoj, a na kojoj je 14 NATO-ovih ministara koji su potpisivali Protokol o pristupu NATO-u pozivajući Njemačku da im se pridruži.<h2>Gdje će Finci i Šveđani</h2>Sjedište NATO-a zauzima 41 hektar zemljišta na periferiji Brisela. Stara zgrada nalazi se prekoputa sadašnje. No, čak i ova sada nema dovoljno mjesta za predstavnike Finske i Švedske, dvije zemlje koje su se posljednje pridružile Alijansi, nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Čini se da će se Finci i Šveđani smjestiti mimo glavnog sjedišta.

Dobiti dozvolu za ulazak, sve je osim jednostavno. Tek kada prođete skener, za „suvenir“ dobivate plavi komad plastike s natpisom „NATO sigurnost“

Boravak u sjedištu NATO-a u Briselu: Izuzetne sigurnosne provjere, zgrada odiše modernošću i historijom

Nije lako ni živjeti u Bosni i Hercegovini, a kamoli umrijeti. Smrt je skupa. Nije rijetkost da ljudi za života odvajaju nešto sa strane kako, kada preminu, porodica ne bi imala finansijskih problema prilikom ukopa.&nbsp;A česti su i slučajevi da se članovi porodice preminulog zadužuju, bilo kreditno ili kod poznanika, da bi najbližeg dostojno ukopali. <h2>Odabir sanduka</h2>Kako su nam rekli iz "Pokopa” d.o.o. u Sarajevu, troškovi samog ukopa iznose 351,80 KM, a u tu cijenu ulaze organizacija ukopa, upotreba kapele s dezinfekcijom, zemljištem, iskopom grobnog mjesta, nošenje naslona i prvo konačno formiranje groba. - Što se tiče sahrane, bez obzira na vjersku pripadnost, cijena je ista i ona iznosi 444,80 KM. U tu cijenu ulazi: prijevoz umrle osobe s mjesta gdje je nastupila smrt na području Kantona Sarajevo, s uključenim nosiocima, transportom, pogrebnom opremom i dezinfekcijom vozila do prosekture gradskog groblja Bare, korištenje rashladne komore, s uključenim administrativnim troškovima i iznošenjem umrle osobe, organizacija ukopa, upotreba kapele s dezinfekcijom, zemljište za ukop odraslih, iskop velikog grobnog mjesta, prvo i konačno formiranje grobnog mjesta, kao i godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta - pojašnjeno je iz "Pokopa“.Istaknuto je da vjerski dio sahrane odnosno dženaze porodica dogovara i plaća u vjerskim zajednicama u skladu s vjerskom pripadnošću umrle osobe.- Na cijenu od 444,80 KM dodajemo cijenu opreme, poput sanduka i cvijeća, tako da konačna cijena sahrane zavisi od želje srodnika. U našem salonu pogrebne opreme u Petrakijinoj 1 u ponudi je 15 vrsta mrtvačkih sanduka različitog materijala, obrade, oblika i cjenovnog raspona od 450 KM do 5.900 KM - naglašeno je.<h2>Postoje olakšice</h2>Dodali su da postoje olakšice za građane koji su članovi određenih pogrebnih društava, naprimjer, "Društvo Sv. Anto“, "Sv. Marko“, "Bakije“ ili "Jedileri“.Iz Komemorativnog centra Tuzla su nam rekli da postoje dva "dijela“ dženaze ili sahrane – svjetovni i vjerski dio.- Isto tako, postoje ateistički ukopi koji nemaju vjersku komponentu. Cijena grobnog mjesta zavisi od lokacije odnosno organa koji grobljem upravljaju. U cijenu kompletnog ukopa spadaju mjesto, kopanje, oprema i vjerski dio, osim ako se ne radi o ateističkom ukopu. Cijenu, osim samog mjesta, diktiraju i cijena sanduka i ostale pogrebne opreme - rečeno nam je.Istaknuto je da vjerske zajednice „gospodare grobljima i mezarlucima te na taj način samostalno određuju cijene grobnih mjesta i vjerskih obreda“.<h2>Brojke</h2>46,80 KM&nbsp;je cijena grobnog mjesta za redovan ukop.175,50 KM&nbsp;je cijena iskopa grobnog mjesta.225 KM&nbsp;košta postavljanje spomenika odnosno nišana na temelj.115 KM košta postavljanje nišana u stopu.Cijene naših usluga su iste bez obzira na kojem groblju se obavlja ukop, rekli su iz "Pokopa“.

Troškovi samog ukopa iznose 351,80 KM, a sahrane, bez obzira na vjersku pripadnost, koštaju 448,80 KM, rekli su nam iz "Pokopa“ 

Koliko koštaju sahrane i dženaze: U BiH nije lako živjeti, a kamoli umrijeti

Nakon različitih tvrdnji oko toga da li će NATO u BiH poslati bataljon rezervnih snaga, kontaktirali smo NATO te provjerili ove informacije.- NATO i Evropska unija imaju dugogodišnju saradnju u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana. NATO pozdravlja privremeno raspoređivanje strateških rezervnih snaga u Bosni i Hercegovini, kao podršku operaciji Althea koju vodi EU. EUFOR igra ključnu ulogu u održavanju sigurnog i zaštićenog okruženja, uz podršku NATO-a, prema Berlin plus aranžmanima - naveli su iz NATO-a za "Avaz". Podsjećamo, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić saopćio je jučer da NATO šalje bataljon rezervnih snaga kao podršku misiji EUFOR Althea.- Dugo očekivana i strateški izuzetno važna odluka za gašenje secesionističkih i iredentističkih ideja i očuvanje mira i stabilnosti - poručio je jučer Zvizdić.Nakon toga su uslijedili demantiji, no onda su informaciju o dolasku potvrdili i iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

NATO i Evropska unija imaju dugogodišnju saradnju u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana

Iz NATO-a za "Avaz" o dolasku bataljona u BiH

Danas će majke, supruge, kćerke, očevi, sinovi, djedovi i unuci obilaziti mezarja širom Bosne i Hercegovine i učiti za svoje najmilije, za najbolje sinove ove zemlje, koji su svoje živote dali da bi Bosna opstala.Jer, danas je Dan šehida, koji se obilježava drugi dan Ramazanskog bajrama u BiH, prema takvimu IZBiH.Opet će nečija djeca suze liti jer s babom nikad nisu bajram-namaz klanjala ili djedu prvu baklavu izjutra prinijela. Nisu mu ruku poljubila, kahvu pristavila. Njihova bol je samo njihova i nikada je niko ne može opisati.I danas se opet, i opet iznova, priča o nekim otcjepljenjima, razlazima, pripajanjima, oduzimanjima, dodavanjima. Nečega, nekome. I opet se u živu ranu porodica šehida dira. Jer oni najbolje znaju šta znači braniti svoju domovinu i znaju kako je živjeti poslije u državi koja to ne zna cijeniti.Busaju se u prsa svi, a najbolje sinove Bosne spominju samo kada im treba glas više. A šta očekivati od onih koji se ni za žive ne brinu, a kamoli za mrtve, i familije koje su ostale iza njih.„I ne recite za one koji su na Allahovom putu izginuli da su mrtvi. Ne, oni su živi i u obilju su kod Gospodara svojega“, glasi kur'anski ajet.Nemojte da se vraćamo 30 godina unazad. Nemojte da mjerimo ko je veći Srbin, Bošnjak, Hrvat, iliti pravoslavac, musliman, katolik. Jer, ako po vjeri gledate, nijedna od spomenutih ne odobrava ono što se desilo na ovim prostorima. I nijednom se čeljadetu bez oca ne može u oči pogledati. Oni znaju.

Danas će se učiti za šehide, za najbolje sinove ove zemlje, koji su svoje živote dali da bi Bosna opstala

Kome baklavu prinijeti

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se s generalnim sekretarkom NATO-a Jensom Stoltenbergom."Avaz" je bio na licu mjesta, u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje je sastanak i održan, kao i najavljena press konferencija.

Poslane su poruke podrške našoj državi na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u, a Bećirović je govorio za "Avaz" u zgradi NATO-a.

Stoltenberg odgovorio na pitanje novinarke "Avaza": Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u

- Dozvolite mi, prije svega, da iskažem poštovanje i zahvalnost generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu na pozivu da posjetim sjedište NATO-a. Želim reći da je bio vrlo sadržajan i ohrabrujući sastanak za sve dobronamjerne građane BiH - rekao nam je Bećirović.Dodao je da su na sastanku razgovarali o dosadašnjem NATO putu BiH, postignutim rezultatima, ali i, kako je naglasio, narednim koracima koje BiH mora napraviti.

Stoltenberg: Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu misiju Althea, zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja

- I na samom sastanku, ali, kao što ste mogli primijetiti, i na press konferenciji ovdje u Briselu, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao svoju spremnost, kao i spremnost NATO saveza da čvrsto podrži nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.&nbsp;U tom smislu, mislim da je veoma važno da stabiliziramo političke prilike u BiH i da se okrenemo zaista našem putu ka evropskim i euroatlanskim integracijama - poručio je Bećirović za "Avaz".

Želim reći da je bio vrlo sadržajan i ohrabrujući sastanak za sve dobronamjerne građane BiH

Bećirović za "Avaz" nakon sastanka sa Stoltenbergom: Moramo stabilizirati političke prilike, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao podršku BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Briselu rekao je da je poruka sastanka da NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.Bećirović je kazao da je NATO donio mir i stabilnost BiH, da građani to cijene i da nije čudno da većina stanovnika naše države podržava ulazak u ovu organizaciju.<h2>Velika posvećenost</h2>- Posebnu zahvalnost dugujem generalnom sekretaru Stoltenbegu na velikoj posvećenosti BiH. NATO potpuno podržava nezavisnost i suverenitet BiH i u tome je uloga NATO-a višestruka - dodao je Bećirović.Naglasio je da NATO prema Dejtonskom sporazumu ima mandat i ovlaštenja da djeluje u slučaju da procijeni da je narušena sigurnosna situacija u BiH, te dodao da postoje i mjere odvraćanja.- Članstvo u NATO-u je jedan od strateških ciljeva BiH, za što postoji jasan pravni okvir, jer su predstavnici iz oba entiteta i svih naroda za to glasali i usvojili sve potrebne zakonske, strateške i konceptualne dokumente u odbrani BiH - istakao je Bećirović.<h2>Zakonska obaveza</h2>Pojasnio je da i u Zakonu o odbrani piše da je cilj BiH ulazak u NATO, te rekao da je samim tim to i zakonska obaveza. - Za 20 godina smo prešli veliki dio puta i to moramo iskoristiti. Pokazali smo da smo pouzdan partner NATO-a. Ispunjeni su formalni uvjeti da se i BiH uputi poziv za članstvo u NATO-u - istakao je.Dodao je da je predložio Stoltenbergu periodično održavanje sastanaka i eventualno prisustvo NATO-a u vojnim bazama u BiH kako bi se preveniro narušavanje mira.

NATO potpuno podržava nezavisnost i suverenitet BiH i u tome je uloga NATO-a višestruka

Bećirović: Ispunjeni svi uslovi za članstvo BiH u NATO-u

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije nakon sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem u sjedištu NATO-a u Briselu.Na pitanje novinarke "Dnevnog avaza" Nerme Ajnadžić kada BiH može očekivati da postane članica NATO-a i šta vlasti u BiH mogu uraditi o tom pitanju, Stoltenberg je odgovorio:- BiH ima status zemlje koja ima akcioni plan, koji je aktiviran. Cilj tog plana je da načinimo BiH članicom NATO-a. BiH mora ispuniti neophodne reforme, mora nastaviti raditi na njima. Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u, one imaju vrijednosti same po sebi, ali mogu pomoći članstvo u NATO-u. Reforme pomažu da se krene ka putu u EU. Jačanje demokratskih institucija je jedno od glavnih uslova, a drugi element je da građani i institucije imaju želju za članstvom. Nije na meni da to odlučim, to je na građanima BiH. Članstvo BiH u NATO-u se ne može desiti sutra, ali može stabilizirati BiH i dovesti je do članstva u EU - kazao je Stoltenberg.

BiH mora ispuniti neophodne reforme, mora nastaviti raditi na njima

U sjedištu NATO-a u Briselu održan je sastanak generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, a nakon toga je održana konferencija za medije.Stoltenberg je poručio da je Bosna i Hercegovina partner NATO-a i podržao je teritorijalni integritet BiH.- Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu operaciju Althea. Pozdravljamo i napredak BiH na putu ka EU, ali smo zabrinuti zbog posljednjih dešavanja. Ovo je ključ mira i sigurnosti zemlje kao i stablinosti zapadnog Balkana.Pozdravljamo napore u jačanju saradnje OS BiH i NATO-a i jačanje vaših mogućnosti u okviru NATO standarda. Spremni smo jačati politički dijalog i saradnju u cilju naše zajedničke budućnosti i sigurnosti - naveo je.

Pozdravljamo i napredak BiH na putu ka EU

Počeo je sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.Sastanak se održava u sjedištu NATO-a u Briselu."Avazov" reporter se nalazi na licu mjesta, a izjave za medije&nbsp; planirane su nakon sastanka.Ovo je treći susret Bećirovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u nešto više od godinu.

Ovo je treći susret Bećirovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u nešto više od godinu 

"Avaz" u sjedištu NATO-a: U toku sastanak Bećirovića i Stoltenberga

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler) odigrao je vrlo bitnu ulogu kada je put naše države prema EU u pitanju, što je rezultiralo dobivanjem zelenog svjetla od Vijeća Evrope za otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Ambasador Satler je u intervjuu za "Dnevni avaz" vrlo otvoreno govorio o tome šta to očekuje BiH u narednom periodu, ulaganjima Unije u našu državu, ali i o odluci visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) da iskoristi bonske ovlasti i uvede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.Šta znači zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH?- Zeleno svjetlo Evropskog vijeća za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH bilo je velika prekretnica za ovu državu. Jednako važno je da je to bio trenutak jedinstva. Pridruživanje EU je zajednički cilj građana i građanki širom BiH. Zeleno svjetlo za pregovore o pridruživanju dato je nakon jednog perioda tokom kojeg su državne institucije kroz dijalog i pregovore uspjele usvojiti ključne reforme. Kao što sam rekao u svojoj videoporuci nakon odluke Evropskog vijeća: „Mi vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bit ćemo zajedno u Evropskoj uniji!” Međutim, da bi taj cilj postao stvarnost, donosioci odluka u BiH treba da nastave raditi na ostvarivanju rezultata. Pokazali su da su moguća kompromisna rješenja koja donose koristi svima. Zapravo, činjenica da 27 država članica EU uspijeva naći zajednička rješenja uprkos svojim različitostima i ujediniti se oko ključnih odluka trebala bi ovoj državi dati inspiraciju.<h2>Šmitova odluka</h2>Napravimo korak naprijed, pa, čini mi se, korak nazad…- Prijetnje, eskalacije, retorika i postupci koji vode u podjele ne služe ničijim interesima. Svaki put kad se prijeti blokadama ili do njih dođe, onemogućavaju se poticaji za ulaganja, a među običnim građanima jača frustracija koja motivira odljev mozgova. Sada, kada BiH ima istinsku priliku napredovati na svom evropskom putu i poboljšati kvalitet života u zemlji, bilo bi neodgovorno od donosilaca odluka da se ponovo okrenu politici sukobljavanja.Kako komentirate odluku Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u ovom trenutku?- Naš stav o korištenju izvršnih ovlaštenja visokog predstavnika je dobro poznat. Smatramo to krajnjom mjerom koju treba koristiti isključivo kod nepopravljivih nezakonitih radnji. Bilo je još vremena da domaće vlasti usaglase izmjene i dopune Izbornog zakona. Lideri koalicije na državnom nivou su se obavezali da će pravovremeno usaglasiti lokalno rješenje koje će se implementirati prije oktobarskih općinskih izbora. Po tom pitanju je postignut napredak i vjerujemo da je postojala šansa za usaglašavanje domaćih aktera prije raspisivanja izbora. Svakako, koalicija na državnom nivou je pokazala sposobnost za kompromis, pa i u vezi sa složenim pitanjima kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa.Ipak, nakon odluke visokog predstavnika Šmita također smo bili jasni da očekujemo od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu. Neprihvatljive su prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, uključujući izbore u ovom entitetu u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH.Zeleno svjetlo za pristupne pregovore je pokazalo da kroz dijalog, a ne kroz eskalacije, dolaze i rezultati.EU je otvorila vrata članstvu, a mi ostajemo u potpunosti opredijeljeni pružanju podrške BiH na njenom evropskom putu, uključujući postojeću finansijsku pomoć kao što su IPA fondovi, ali i nove instrumente poput Plana rasta. Domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku.<h2>Milijarde eura</h2>EU mnogo ulaže u našu državu, možemo li dobiti okvirnu cifru koliko je to dosad uloženo?- EU je u značajnoj mjeri najveći ulagač, partner i pružalac pomoći BiH. Kad se uključe i bilateralna ulaganja država članica EU, ta cifra se još više povećava. Samo u bespovratnim sredstvima, EU je u posljednjoj deceniji uložila više od dvije milijarde eura. Kada se uzme u obzir da je BDP BiH malo veći od 20 milijardi eura, postaju jasne razmjere podrške EU. Bespovratna sredstva EU su, također, omogućila stotine miliona eura povoljnih kredita; samo za izgradnju Koridora 5C oni iznose oko 1,5 milijardi eura. No, ove brojke su samo dio priče. Na EU se ne bi trebalo gledati samo kao na donatora. Podrška EU je zapravo ulaganje u budućnost u kojoj na cijelom kontinentu vladaju mir i stabilnost. Na kraju krajeva, EU je osnovana kao mirovni projekt, a veliki iznosi koje države širom Evrope primaju iz budžeta EU su sredstvo koje to podupire.S ovim značajnim korakom naprijed ima li BiH pristup nekim novim fondovima, odnosno može li povlačiti nova finansijska sredstva?- Već dugo godina sredstva koja se dodjeljuju partnerima EU na zapadnom Balkanu, putem IPA fondova naprimjer, ne ovise o pregovaračkom statusu s EU. Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana potvrđena je dosta puta i sve se one tretiraju kao moguće buduće države članice, sa svim što se time podrazumijeva u smislu finansijske pomoći. Osim toga, prošlost je pokazala da otvaranje pregovora privlači dodatna strana direktna ulaganja u zemlju te jača povjerenje u njene institucije. Ono predstavlja atraktivnu „poslovnu kartu“ za zemlju. Sve zemlje u regiji su povećale stope svog ekonomskog rasta nakon otvaranja pregovora o pridruživanju. Štaviše, EU traži načine kako integrirati zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im mnoge prednosti članstva u EU, čak i prije nego što se pridruže EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za zapadni Balkan - koji je za BiH predvidio dodjelu više od milijardu eura. Voljeli bismo, naprimjer, da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Također, planiramo proširiti takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prijelaz granica. Osim toga, EU planira proširiti pokrivenost signalom Wi-Fi-ja na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi digitalizaciju i tehnologije budućnosti.- Kao što je izjavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Šuman (Schuman) u svom poznatom govoru 9. maja 1950. godine, koji će na kraju dovesti do stvaranja EU, „Evropa neće biti stvorena odjednom ili prema jednom planu. Bit će izgrađena kroz konkretna postignuća koja prvo stvaraju de facto solidarnost”. <h2>Konkretni naredni koraci</h2>- Što se tiče konkretnih narednih koraka, sljedeća faza je usvajanje pregovaračkog okvira. Evropsko vijeće je jasno navelo korake koji su potrebni za to – ispunjavanje osam koraka koje je Komisija istakla u oktobru 2022., koji obuhvataju reforme kao što su usvajanje zakona o sudovima i sveobuhvatnog Zakona o VSTV-u. Prije međuvladine konferencije koja označava početak pregovora o pridruživanju BiH će, također, morati imenovati glavnog pregovarača. To je neko ko mora biti izabran konsenzusom i ko vodi tim nestranačkih stručnjaka. Pregovori o pridruživanju će zahtijevati od države da se dogovori o zajedničkim internim stavovima i da se izjašnjava jedinstveno. BiH će, također, morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, pregovarački mandat i okvir. Naime, država mora usvojiti odluke o: koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnom društvu i poslovnoj zajednici, kao i svojoj strategiji transparentnosti i komunikacije. Naredni koraci zahtijevat će angažman i predan rad, ali ih je, uz političku volju, moguće ostvariti - otvoreno je rekao ambasador EU.<h2>Nastavak podrške</h2>Satler je istakao da Koridor 5C nije samo cesta već način za povezivanje ljudi i poslovnih aktivnosti širom BiH i regije i izgradnju čvrstih veza.- Ulaganja u obrazovanje, naročito u popularne programe kao što je Erasmus+, omogućuje mladima da prelaze granice i šire svoje vidike. Podrška EU poslovanju i poduzetništvu pomaže izgradnji veza s jedinstvenim tržištem EU koje donose prosperitet i mogućnosti. Kultura i umjetnost su značajni faktori ujedinjavanja, a sredstva za pomoć umjetnicima i sektoru kulture potiču nove načine razmišljanja i toleranciju. I tako dalje. Kako BiH nastavlja napredovati na svom evropskom putu, ova podrška će se nastaviti - poručio je Satler.

Zeleno svjetlo za pristupne pregovore je pokazalo da kroz dijalog, a ne kroz eskalacije, dolaze i rezultati

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler za "Dnevni avaz": Voljeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima

Na ljeto prošle godine dva filma bila su u centru pažnje skoro cijelog svijeta – “Barbie” i “Oppenheimer”. Rajan Gosling (Ryan) bio je kandidat za Oskara u kategoriji najboljeg glumca, i to za rolu u “Barbie”. Za najbolju sporednu ulogu u opticaju je bila Emili Blant (Emily Blunt), zbog uloge u “Oppenheimeru”. Ni jedno nije osvojilo. Ali su osvojili srca fanova oba filma kada su izveli skeč na dodjeli Oskara i ujedno pokazali kako dobro izgledaju jedno pored drugog. <h2>Riskiranje života</h2>Sada ćemo ih gledati na velikim platnima u ostvarenju “Kaskader” (The Fall Guy), kojeg u bh. kina donosi “Una film”, distributer studija “Universal” od 25. aprila. Blant i Rejnolds igraju rame uz rame, on kaskadera, koji stalno rizikuje svoj život, ona rediteljicu i njegovu bivšu ljubav Džodi Moreno (Jody).“Dnevni avaz” dobio je ekskluzivni intervju sa slavnom Emili Blant, zahvaljujući “Una Filmu”.Pažljivo birate svoje projekte. Šta vas je privuklo kod “Kaskadera”?- Kada mi je ovaj projekt došao, došao je s imenima Dejvida Liča (David Leitch, reditelj, op.a.) i Rajana Goslinga, tako da sam znala da ću potpisati obećanje nečeg potpuno rijetkog, uzbudljivog i stilskog, a ipak utemeljenog. Jednostavno volim Dejvidove filmove, volim njihov sjaj i ludilo. A ja sam veliki fan Goslinga! Također, ideja da to bude ljubavno pismo filmovima i tim kaskaderima koji rizikuju svoje živote i udove za nas glumce, bukvalno preuzimaju naše padove, bila je tako privlačna. Osim toga, kada sam se prijavila, dio za Džodi Moreno još se pisao i razvijao, tako da su me u potpunosti doveli u kreativno krilo i morala sam s njima izgraditi svoj lik, što je bilo zaista nevjerovatno.Kako biste ukratko objasnili ovu priču?- Priča ukratko je da imate ovog kaskadera po imenu Kolt Sivers (Colt Seavers), kojeg glumi Rajan Gosling. On upravo prebolijeva nesreću zbog koje je skoro završio karijeru na filmskom setu. Dakle, posljednja stvar koju želi je da bude povučen u drugi set kako bi osnažio svoju karijeru kaskadera, ali privlačnost toga je što je njegova bivša ljubav, Džodi, rediteljica ovog filma. Dakle, on ulazi sa željom da je ponovo osvoji, ali na kraju postaje nevoljni lovac na glave jer je uvučen u zavjeru koja bi na kraju mogla napalmirati Džodin cijeli film. I tako, on ulazi u zamršenu mrežu pokušavajući da je osvoji.Kakav je Vaš lik?- Džodi je zaista topla i primamljiva, ali i ekscentrična i pomalo nered, kao i svi mi. Film na kojem radi je njen rediteljski debi, a to je smiješni ekstravagantni naučnofantastični vestern pod nazivom “Metal Storm”, i ona se, na neki način, uvalila preko glave. Džodi ima ogroman talent, ali je pod ogromnim pritiskom da izvede ovaj film i nekako visi o koncu. Dakle, posljednje što joj treba je da se pojavi bivši dečko da razotkrije sve što je izgradila i preokrene cijeli njen svijet naglavačke. Ali na kraju njihovi osjećaji jedno prema drugom i hemija koju imaju nadjačat će svaku želju da pokušaju zadržati stvari profesionalnim.<h2>Iznad crte</h2>Šta Vam se najviše sviđa kod nje?- Pa, mislim da ono što volim kod nje je to što nije tako stroga rediteljka. Ona je super kreativna osoba koja je radila ispod crte kao kamerman i strastvena je u snimanju filmova. Sada radi iznad crte i očajnički želi da uspije. Pretpostavljam da volim glumiti ljude koji se bore da se izdignu iznad vode.Kako poredite njen rediteljski stil sa stilom Dejvida Liča?- Kao reditelj, Džodi je hrabra, odvažna i vizuelna. Ona voli živost onoga što radi i ne plaši se velikih zamaha, vrlo slično Dejvidu, ali osjećam da je Dejv više priseban nego Džodi.Možete li govoriti o orkestraciji zajedničkog puta Džodi i Kolta?- Kolt misli da je Džodi ta koja ga je pozvala da se vrati na set i da joj je potreban da završi ovaj film, ali to nije istina. Sve je završila producentica, Gejl (Gail), koja zaista želi da zatraži njegovu pomoć da pronađe njihovu nestalu filmsku zvijezdu i zna da ga ona nekako drži “na prstima” jer on očajnički želi da vrati njenu ljubav. Dakle, kada stigne, Kolt misli da će ga dočekati raširenih ruku, ali ustvari on je posljednja osoba koju želi vidjeti.

Je li bilo zabavno istraživati svijet snimanja akcionih filmova iznutra?- Da, bilo je toliko toga za istražiti iz svih naših iskustava u ovoj industriji. Imate ta vrlo ubrzana prijateljstva s ljudima na filmskom setu, i vi ste kao u tajnom klubu s ovim šalama i dosjetkama koje moramo ubaciti u projekt - u svemu tome postoji realnost i utemeljen osjećaj. Ovdje prikazujemo suprotstavljanje spektakla i stvarnosti snimanja filmova, što je prekrasno. To je apsurdno i divno u isto vrijeme. A postoji još jedan sloj napetosti koji dolazi s akcionim filmovima, kao što je postavljanje vratolomija satima samo da bi potom nekoga bacili sa zgrade.Kako se reditelj poput Dejvida Liča nosi s tim sekvencama?- Gledala bih Dejvida, koji bi bio na ivici radeći ove vratolomije koje prkose smrti. Neki od njih su bili potpuno nesvakidašnji i želio je da ih sve odradi praktično, jer je “Kaskader” njegovo ljubavno pismo kaskaderima koji riskiraju sve i strastveno se bave ovim poslom u kojem publika osjeća ono što rade. Mislim da se kompjuterski generirane slike danas previše koriste, a to što je Dejvida napisao ljubavno pismo staroškolskom načinu snimanja filmova i vratolomije bilo je predivno.Šta možete reći o Rajanu Goslingu?- Ne znam ko bi još mogao igrati ulogu Kolta Siversa. I osjećam da se taj izraz često koristi kod određenih glumaca, ali zaista ne poznajem nikoga ko može biti tako zadivljujući, zabavan, pametan i dovitljiv kao Rajan, a da pritom uhvati i fizički aspekt te uloge. Tako je živ, prizemljen i opušten. I on postaje heroj, ali najnevoljniji heroj. To je ono što ga čini još dražesnijim jer je tako ranjiv i takav je nered, ali ipak stručnjak, briljantan kaskader. Mislim da su se svi Rajanovi izuzetni kvaliteti morali uklopiti u ovu savršenu ulogu za njega.<h2>Noćna mora</h2>Kažu da odavno nije bilo ovakvog filma...- Mislim da je romansa u filmovima ostavljena u prašini, i tužno je jer sam odrastala gledajući nevjerovatne akcione romantične komedije. Dakle, “Kaskader” je 100 posto ljubavno pismo i vraćanje na one filmove koji su za mene tako nostalgični. Vjerujem da je romansa još živa i da je u svačijim željama i srcima, pa ako možete da je snimite na velikom ekranu i nasmijete ljude, onda sam za!Kako je bilo gledati Rajana kako izvodi vratolomije?- Definitivno sam bila nervozna dok sam gledala Rajana kako izvodi mnoge vratolomije jer je bio tako igriv, potpuno spreman za to i sposoban. Mislim da se glumci osjećaju zaista sigurno radeći vratolomije za Dejvida Liča jer znaju da ima najbesprijekorniji tim. On ima prednosti svih profesionalaca, tako da znate da ste sigurni i nema ništa umirujuće od toga da Dejv kaže: "Obećavam da ćeš biti dobro." Vjeruješ mu, ali na drugim akcionim filmovima koje sam snimila u prošlosti ne vjeruješ uvijek da ćeš biti dobro.Aron Tejlor-Džonson (Aaron Taylor-Johnson) igra još jedan zabavan lik.- Da, on igra filmsku zvijezdu koja je apsolutna noćna mora. On je jedan od onih glumaca iz noćne more koje smo svi imali. Osjećam se tako loše za reditelje kada moraju da imaju posla s njima, i bila sam svjedok tome ponekad u svojoj karijeri. Dakle, Aron glumi ovog užasnog glumca za rad s kojim je sve površno, sebično i egoistično, a također je očigledno neukroćen. Definitivno sam uživala u scenama s njim u kojima pokušavam da vladam i vidim koliko je nemoguć. S Aronom je tako divno raditi jer bi sve bacio na tebe, a ti zapravo ne znaš šta će uraditi kao taj lik, što me je svakako držalo na nogama sve u režiji. Bilo je jako zabavno i ludo raditi s njim.Šta je Hana Vadingam (Hannah Waddingham) donijela ulozi Gejl,producentice ovog naučnofantastičnog vesterna koji režira vaš lik?- Gejl je producentica koja je bacila oko na nagradu i neće stati ni pred čim da bi snimila film. Ona je nemilosrdna, ponekad bez kajanja, super pametna, makijavelistička i lutkarka čitave ove smicalice. Ne znamo trebamo li joj vjerovati, ili stvarno ko je ona, a Hana je tu ulogu odigrala s takvim radosnim užitkom. Bilo je divno gledati kako razvaljuje na mjestu prilično grozne producentice.<h2>O Vinstonu Djuku</h2>Koga igra Vinston Djuk- Vinston glumi Dena Takera (Dan Tucker), koordinatora kaskaderstva. Vinston je tako nevjerovatan glumac, i ima takvu prisutnost i gravitaciju. Osjećate se sigurno sa Denom, volite ga i možete se osloniti na njega. Ali od Dena se traži da izvede najneobičnije kaskaderske sekvence, a kako je Džodi pomalo vrtlog kreativnih ideja, on se protivi tome, a u isto vrijeme ga vuče Kolt, koji je njegov prijatelj i mora obaviti posao također. Svi samo pokušavaju da rade svoj svakodnevni posao usred ovog haosa!<h2>Otkriti osjećanja</h2>- Bilo je mnogo zafrkancije, i sviđa mi se što Dejv nije želio da kaže „rez“, jer smo se rijetko držali scenarija. Osjećam kao da bismo svaki dan poboljšali i razvukli. Rajan je, posebno, stalno bio u potrazi za nečim zabavnijim i uzbudljivijim. To je ono zašto je divno raditi s njim, jer je tako živ i spontan. Volim da radim tako, a posebno kada pokušavaš da stvoriš ljubavnu priču i nešto u čemu ljudi mogu da vide sebe. Naši likovi su pomalo u haosu, pokušavaju da otkriju svoja osjećanja jedno prema drugom na nevjerovatno stvaran, a ipak, nadamo se, harizmatičan način – rekla je Blant.<h2>Bilo bi kriminalno</h2>- Mislim da bi bilo kriminalno ne otići ovo pogledati u kino, jer je napravljeno s toliko strasti i ljubavi prema bioskopskom iskustvu. Dakle, pronađite najveći ekran koji možete da gledate, jer ćete tada vidjeti sve slojeve, sav rad i svu ljubav koja je ušla u “Kaskadera”. Ima ponešto za svakoga: romantiku, humor, akciju, intrigu... Postoji toliko mnogo elemenata da bi mogao daleko dohvatiti veliku publiku – istaknula je glumačka zvijezda.<h2>Priča iz prošlosti</h2>&nbsp;Koja je priča Džodi i Kolta iz prošlosti?- Džodi i Kolt su se upoznali na prethodnom filmu na kojem su oboje radili, gdje su imali vrlo brzu ljubavnu vezu. Mislim da su mislili da bi to moglo biti trajno, ali dok je bio na filmu, doživio je prilično razornu nesreću, a onda ju je izbjegavao i nestao - što ju je, mislim, odbacilo jer je jedino željela da bude uz njega, da mu pomogne da ozdravi i bude sistem podrške. Međutim, on radi na tipičnoj vrsti kaskaderskih stvari i odlučio je da preživi ovu nesreću s tim mentalitetom, a ne s ljubavlju svog života.

Nakon “Oppenhaimera” igra u “Kaskaderu”, koji u bh. kina stiže 25. aprila. Osim nje, u glavnoj ulozi je i Rajan Gosling

Glumačka zvijezda Emili Blant za “Dnevni avaz”: Svi smo mi pomalo haos

Nastavak kultne franšize „Istjerivači duhova“ stiže u bh. kina od 11. aprila, koji donosi „C2 film“, zvanični zastupnik studija „Sony“ za Bosnu i Hercegovinu. U „Istjerivačima duhova: Ledena prijetnja“ (Ghostbusters: Frozen Empire), porodica Spenglr (Spengler) vraća se u kultni vatrogasni dom Njujorka, mjesta gdje je sve počelo, kako bi se udružila s originalnim istjerivačima duhova, koji su razvili strogo povjerljivu istraživačku laboratoriju kako bi razotkrivanje duhova podigli na viši nivo. Ali kada otkriće drevnog artefakta oslobodi vojsku duhova koja baci smrt na grad, novi i stari istjerivači duhova moraju udružiti snage kako bi zaštitili svoj dom i spasili svijet od drugog ledenog doba.To piše u glavnoj najavi ovog filmskog spektakla, koji sadrži natprirodnu akciju.<h2>Prihvatiti naslijeđe</h2>Još 2021. izašao je nastavak „Istjerivači duhova: Naslijeđe“ (Ghostbusters: Afterlife), a već godinu kasnije, studio „Sony“ najavio je posljednji, peti nastavak sage.Zahvaljujući „C2 filmu“, „Dnevni avaz“ je dobio ekskluzivne izjave glumačke postave, uključujući slavnog Bila Marija (Bill Murray) kojeg smo objavili nekoliko dana ranije. Osim njega glumačku postavu čine Pol Rad (Paul Rudd), Kari Kun (Carrie Coon), Fin Volfhard (Finn Wolfhard), Mekena Grejs (Mckenna Grace), Kumail Nandžijani (Nanjiani), Peton Osvalt (Patton Oswalt), Selest O'Konor (Celeste O'Connor), Logan Kim, Emilin Alin Lind (Emily Alyn)...

Trudit ćemo se da ne otkrijemo previše.U „Naslijeđu“, Keli (Callie), koju igra Kari Kun, Trevor, kojeg igra Fin Volfhard i Fibi Spenglr (Phoebe), koju utjelovljuje Mekena Grejs, porodica nedavno preminulog Igona Spenglera (Egon), nisu znali za Igonovu historiju – da je bio dio grupe naučnika koji su dva puta spasili Njujork i svijet od sila mrtvih. Otkrivajući njegovu prošlost, u čemu su im se pridružili prijatelji Geri (Gary), odnosno Pol Rud, Laki (Lucky), koju igra Selest O'Konor, i Podcast, kojeg utjelovljuje Logan Kim, prihvataju njegovo naslijeđe kao svoju budućnost.Sadašnji gradonačelnik Njujorka želi „ugasiti“ istjerivače, a Mekena Grejs kaže da je on oduvijek imao nešto protiv istjerivača duhova.- Vidi Fibi kao slabu kariku u lancu, pa je odlučio da je malo zafrkava - nije joj dozvoljeno da istrjebljuje duhove jer je maloljetna. Šta god to značilo nije bila premlada kada je pobijedila Gozera (jedan od neprijatelja iz prethodnog dijela, op.a.). Za Fibi je to posebno bolno, jer je u istrjebljivanju duhova konačno pronašla način da negdje pripada. Ne samo da možemo vidjeti kako cijela porodica radi zajedno, već je tako sjajan način na koji to rade, super ležerno. Možete reći da to rade već neko vrijeme i da je ovo njihova stvar u kojoj su dobri – rekla je Grejs.A to im gradonačelnik želi oduzeti.Kada Fibi bude gurnuta u stranu, nađe se na ranjivom, usamljenom mjestu. To je navodi da se otvori tinejdžerskom duhu, Melodi (Melody), koja je preminula u požaru na Vašington trgu decenijama ranije. Sada ona gori od želje da završi svoj nedovršeni posao.<h2>Stara duša</h2>Melodi tumači Emili Alin Lind, poznata po seriji „Gossip Girl“.- Melodi je duhovita stara duša. Voli da se šali sa smrtnicima u parku, ali Fibi se ne obazire. Dođu do razgovora i odmah shvate da su stvorene od iste tkanine – obje su autsajderi na mnogo načina. Mislim da se mnogi ljudi koji odrastaju osjećaju kao da su drugačiji od drugih ljudi, pa je zaista važno, kada nađete svoje ljude, da ih se držite.Sviđalo se to Fibi ili ne u smislu da se pita može li postojati prijateljstvo između duhova i istjerivača duhova – poručila je Emili.

Svoj put u neistraženu teritoriju osjeća Geri Gruberson (Gary Grooberson), učitelj koji je postao istjerivač duhova, kojeg glumi Pol Rad. On je partner s Keli, i u ljubavi i u istjerivanju duhova. Ali s dvojicom tinejdžera pod krovom vatrogasnog doma, nije baš jasno gdje se nalazi.- Njegov instinkt je da bude prijatelj djece, ali ponekad morate biti roditelj i postaviti granice. To je, međutim, problem - on nije roditelj. Poznaje ih tek nekoliko godina. On ih zaista cijeni i voli, ali sve je to malo nedefinisano, i to je nešto što ga opterećuje, jer se zaista osjeća kao da je ovo njegov dom – rekao je Rad.Za Kun povratak franšizi bila je dobrodošla prilika da igra drugačiju ulogu.- Tematski gledano, srž priče je i dalje u porodici, ali to nije vaše uobičajeno ponašanje filmske mame. Keli je na zaista dobrom mjestu u svom životu. Ona ima svrhu, koju je pokušavala pronaći u „Naslijeđu“. Ona je preuzela ovaj porodični posao i na to je mnogo ponosna, a njena porodica funkcionira bolje nego ikada. I ne samo to, već je u Geriju Grubersonu pronašla ravnopravnog partnera koji je podržava i koji se pridružio i porodičnom biznisu. Osim toga, ona može upravljati zamkom za dron – rekla je zvijezda.<h2>Volfhard: Specijalni efekti</h2>Trevor, koji sada ima 18 godina i odrasla je osoba, pronalazi svoje mjesto u svijetu, i kao dio porodice i kao svoj čovjek.- Pokušava da bude odrastao i da se nađe u velikom gradu. Prilično je uzbuđen što je daleko od Oklahome. Ali Trevor prihvata i svoju ulogu istjerivača duhova, u dobru i zlu... Kada otkrije da ektoplazma kaplje sa plafona, kreće na tavan vatrogasnog doma da istraži. Postojala je kul oprema koju je napravilo odjeljenje za specijalne efekte koja je izbacivala sluz iz moje košulje i koja je bila po cijelom mom licu. Čak su u njega stavili i malo mente da daju neki ukus. Zaista nije bilo loše – istakao je Volfhard.

<h2>Osvalt: Paranormalno iskustvo</h2>Paton Osvalt se pridružuje ekipi kao dr. Hjubert Vartcaki (Hubert Wartzki), paranormalni bibliotekar zatvoren u Njujorškoj javnoj biblioteci.- Zabavno je igrati tipa koji ima toliko znanja, ali je ove stvari iskusio samo u mislima, a sada ima priliku da to iskusi direktno. Nikada nisam imao paranormalno iskustvo i to me izluđuje. Ne bih mogao biti otvoreniji za paranormalno, ali nikada nisam imao susret s duhovima, NLO-om, kriptidom, vremenskim proklizavanjem, ništa od toga. A ljudi oko mene imali su ta iskustva. Volio bih da se sretnem s nečim onostranim. Mislim da živim na vibraciji gdje mi se to jednostavno ne dešava – rekao je Osvalt.Ono što je stvarno kul je da smo s novom generacijom. Volim taj aspekt, jer smo u originalnom filmu bili samo mi, a sada je to veća grupa, 40 godina u budućnost - rekao je Erni Hadson.&nbsp;

Originalnoj postavi pridružila se nova imena

Glumci kultne filmske franšize ekskluzivno za "Dnevni avaz": Istina o "Istjerivačima duhova"

Danas Sarajevo, ali i BiH, slavi Dan Grada Sarajeva - 6. april. To je najznačajniji datum u historiji glavnog grada Bosne i Hercegovine.&nbsp;Šestog aprila 1945. godine, "zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota - Srba, Muslimana i Hrvata", oslobođeno je Sarajevo.Na ovaj isti dan, 6. aprila 1992. godine Sarajevo je opet trebalo svoje građane i patriote da ga još jednom oslobode. Te godine započela je opsada grada od bivše Jugoslovenske narodne armije, Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija, koja je trajala 44 mjeseca.

Za četiri godine opsade ubijen je 11.541 civil, od kojih 1.601 djece. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, je neprocjenjiva.Također, 6. aprila 1992. godine, tadašnja Evropska zajednica priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Potom su to učinile i Sjedinjene Američke Države. Nažalost, dok se zastava sa ljiljanima vijorila ispred zgrade UN-a u Njujorku, srpske snage granatirale su stari dio grada i otpočele najdužu blokadu jednog grada u historiji ratovanja, olimpijskog grada Sarajeva.

Za vrijeme opsade prosječno je padalo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3.777 ispaljenih granata uknjižen je 22. jula 1993. godine.Grad je ostao bez struje, grijanja, vode, lijekova i ostalih medicinskih potrepština. Međutim, tokom ovog vremena, neprijateljske snage nisu bile u mogućnosti da pokore grad, zahvaljujući herojskoj odbrani Sarajeva, ponajviše Armije Republike Bosne i Hercegovine. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma i perioda stabilizacije države i grada, bosanskohercegovačka vlast je odredila 29. februar 1996. kao službeni datum prestanka opsade grada na Miljacki.Nakon rata se ponovo izdigao iz pepela i vratio na stare staze mjesta u kojem se isprepliću različite religije i kulture. Uzimajući u obzir važnost ovog datuma kroz njegovu historiju, Gradsko vijeće je na sjednici 2006. godine donijelo odluku kojom je 6. april određen kao Dan grada Sarajeva.Iako je 1. februar zvanični datum rođendana Sarajeva, među rajom se kaže da je i 6. april drugi rođendan glavnog grada BiH.

Za vrijeme opsade prosječno je padalo 329 granata dnevno na Sarajevo

Dan Grada: Sarajevo prošlo golgotu, ali nije se dalo

Ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Škobić jučer je ugostio ekipu „Avaza“ u svom kabinetu te za naš list vrlo otvoreno govorio o aktuelnostima u pravosuđu, uključujući borbu protiv korupcije. Kakvo je stanje u pravosuđu otkako ste Vi preuzeli svoj mandat?-	Mislim da moj mandat nije presudan kada je u pitanju stanje prije i poslije. Naročito jer mi kao Ministarstvo pravde FBiH ne možemo puno i direktno utjecati na rad pravosuđa. Postoji Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), koje u suštini ima veliki utjecaj na pravosuđe i ono je to koje kontrolira i utječe na rad pravosuđa. Federalno ministarstvo pravde može eventualno kroz izmjene zakona ili kroz neke inicijative intervenirati kako da pravosuđe efikasnije radi, dakle isključivo kroz izrade prijedloga zakonskih rješenja. Puno je više toga na VSTV-u, jer oni biraju i utvrđuju norme, provode disciplinske postupke i razne stvari koje direktno utječu na rad pravosuđa. Mnogo se u posljednje vrijeme govori o sigurnosnoj situaciji kod nas. Kako biste je Vi ocijenili?-	Sigurnosna situacija u Federaciji općenito je u nadležnosti županijskih ministarstva unutarnjih poslova. U nadležnosti Federalne uprave policije, odnosno Federalnog ministarstva unutarnjih poslova kroz četiri kaznena djela za koja su, po Ustavu FBiH, nadležni. U tom dijelu Federacija može odgovarati. O sigurnosti, pravosuđe može govoriti samo kada je u pitanju efikasno djelovanje u odnosu na postupke koje policijske strukture procesuiraju i da pravosuđe na valjan i odgovarajući način odgovori. E, to je dio gdje mi možemo na neki način sudjelovati. Pravosuđe igra veliku ulogu kada je u pitanju BiH prema EU. Dobili smo zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora. Šta se može još učiniti?-	Zeleno svjetlo iz EU je iskorak za BiH i svijetla točka. To je nešto što mi kao građani ove države moramo iskoristiti u pozitivnom smislu, da nam to bude poticaj da više radimo i da kroz naš rad BiH bude bolje. To je, prije svega, velika odgovornost, jer je sada puno posla pred nama. Od 14 ključnih prioriteta, većina se tiče pravosuđa, što na državnoj, što na federalnoj, što na županijskim razinama. Unaprjeđenje rada pravosuđa i pristup općenito pravosuđu, borba protiv korupcije, reforma javne uprave… Sve se tiče ovog ministarstva, nadam se da ćemo na valjan način odgovoriti na ta pitanja. Europski put BiH nema alternativu. Moramo se žrtvovati, moramo raditi svoj posao.Napravili smo pomake i u borbi protiv korupcije. Je li to dovoljno?- Uvijek može bolje, u svemu, ne samo u ovome. I ministar, i Ministarstvo pravde, i sve. Međutim, treba pogledati istini u oči i vidjeti što se sada radi. Federalno ministarstvo pravde je u svom radu za ovu godinu predvidjelo niz zakona koji se tiču upravo borbe protiv korupcije. Prije svega, zakon o prijaviteljima nepravilnosti ili tzv. zviždačima. Taj zakon doprinosi višem stupnju transparentnosti u društvu. Dalje, Zakon o sukobu interesa, koji je, nasreću, nedavno usvojen na državnoj razini, dobra je polazna osnova da Federacija donese svoj zakon, poštujući principe harmonizacije koji bi trebali vrijediti u svim okvirima državne vlasti. Pristupit ćemo izradi tog zakona.Valja spomenuti i registar stvarnih vlasnika odnosno da se kroz registraciju i evidenciju poslovnih subjekata obznani tko su stvarni vlasnici, da se tu stvori stupanj transparentnosti, da bude što veći. I jedno pitanje koje je ključno, koje svi u posljednje vrijeme spominju, a dodatno se usložilo s odlukom Suda BiH koja se tiče Pravilnika VSTV-a, jeste implementacija Zakona o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, tzv. USKOK-a. To je pitanje koje stoji otvoreno već punih 9-10 godina. Otkako je usvojen, on stoji neimplementiran. Kad mene pitate zašto nije, ja ću uvijek reći otvoreno da zakon možda nije dobar da bi se na efikasan način implementirao. Ministarstvo pravde sudjeluje u radnoj skupini koja je organizirana u saradnji s Američkom ambasadom, gdje je uključen i nevladin sektor, Ambasada SAD i relevantni neovisni stručnjaci. Cilj radne grupe je razmatranje tog zakona gdje smo uvidjeli dosta nedostataka. Prije svega, u članku 25. koji propisuje koja djela ulaze u taj zakon, koja će se obrađivati. Prema procjeni, ispada da bi Federalno tužiteljstvo i Vrhovni sud, koji su po tom zakonu određeni kao prvi stupanj, dobili više od 600 predmeta. Bojim se da bi toliki broj predmeta zagušio Federalno tužiteljstvo i ne samo taj posebni odjel nego i cijelo Tužiteljstvo. Isto tako i Vrhovni sud. Nadalje, postavlja se pitanje drugostepenog suda za odlučivanje o žalbama, tko bi u tom slučaju odlučivao o žalbama? Imate sličnu situaciju u Sudu BiH koja se sada rješava sukladno preporukama Venecijanske komisije. Prema mišljenju Venecijanske komisije, nužno je razdvojiti prvi i drugi stupanj kao zasebne sudove, što, ako takvu analogiju primijenimo na postojeći Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala (federalni USKOK), već ulazimo u ozbiljne probleme po pitanju prava stranaka na žalbu, odnosno prava na dvostupanjsko suđenje jer iznad Vrhovnog suda ne postoji viši sud. Ovdje se stvar još usložnjava jer u FBiH imamo niže strukture sudova, imamo općinske i županijske sudove, i Vrhovni sud. Na državnoj razini to nemamo, odnosno imamo samo Sud BiH. Pa zašto ne iskoristimo niže stupnjeve sudova ako već postoje po Ustavu i po hijerarhiji u pravosuđu? Postavlja se i pitanje oko ustavne nadležnosti. Vi u Ustavu FBiH nemate ni jednom riječju spomenutu korupciju, već isključivo četiri kaznena djela koja se tiču nadležnosti Federacije (terorizam, međukantonalni kriminal, trgovina drogom i organizirani kriminal). Korupcije nema, ona je u isključivoj nadležnosti županija. To su problemi kojima se bavimo i tražimo rješenje, ali uvijek se postavljaju ta pitanja kao nepremostive prepreke, koja se ne mogu tek tako riješiti. Zašto? Jer su to ozbiljni predmeti korupcije s kojima se u izuzetno uređenim sustavima teško boriti, a kamoli s takvim pitanjima i nedorečenim stvarima. Pitam se tko je spreman ući u ovu cijelu priču s ovako otvorenim i ozbiljnim pitanjima? Ali ono što mene zabrinjava jeste indolentnost određenog dijela stručne i političke javnosti da se na adekvatan način pristupi izmjenama tog zakona. Neka nam je sretno svima s ovim otvorenim pitanjima, prije svega.Šta se dešava sa zatvorom na Igmanu?- Iako je u isključivoj nadležnosti Federalnog ministarstva pravde, zatvor na Igmanu je rađen, tako da kažem, u režiji samog KPZ-a Sarajevo, gdje su oni isključivo vodili brigu o tome. Cijeli proces te izgradnje bio je na prijelazu preuzimanja mog mandata. Ne mogu se osvrtati na to što je bilo prije mene, ali ovo što sada vidim jeste da se predano radi. Novi direktor je pristupio završetku tih radova. Firma, koja je izvršitelj radova, stavljena je na crnu listu, ali napominjem da je cijeli proces gradnje financirala pa dobrim dijelom kontrolirala EU Delegacija, kojom se ovom prilikom zahvaljujem. Ali nadam se da će se naći način kako riješiti taj problem. Radovi se privode kraju, ja se nadam, prema optimističnim razmišljanjima, da bi početkom iduće godine ta priča mogla biti privedena kraju. Ali, u svakom slučaju, zatvorski sustav ne pati. Po našem sustavu alternacija, koristimo druge zatvorske kapacitete, pa se i pritvorski i zatvorski jasno nadopunjuju.

Koliko su slučajevi vezani za Ranka Debevca i Osmana Mehmedagića degradirali pravosuđe i utjecali na povjerenje građana u pravosudne i sigurnosne institucije?- Što vi mislite ko je to uradio? Ko je stao ukraj tome? Jesu li to bili Sud i Tužilaštvo? Naravno, odgovor je da jesu. Poštujem princip nevinosti niti želim išta prejudicirati, ali ovakve stvari se nisu smjele dogoditi jer to sve, za cijeli pravosudni sistem predstavlja veliki problem.Međutim vrijedi istaknuti da je na kraju sustav pobijedio i izdigao se iznad svih tih problema. Nismo dobili neki novi organ koje je sad to sve prepoznalo, nego je sistem sam svoje nedostatke prepoznao i reagirao. I to je dobro. Jasno, razumijem javnost i nepovjerenje javnosti, to nama daje povoda da opreznije pristupamo pravosuđu i u buduće zakonske okvire kreiramo kako se ovakve stvari ne bi događale. Sumnje koje postoje će se razjasniti. Da li je moglo prije? Naravno da je moglo, ali hajdemo gledati od danas pa ubuduće.Koliko Vam iskustvo advokata pomaže, a koliko odmaže na poziciji ministra pravde?- Bit ću iskren, i odmaže i pomaže. Odmaže u tom smislu što sam kao odvjetnik naučio čitati zakone i vidjeti logiku zakona, stoga prepoznam mnogo toga što bi valjalo mijenjati, međutim sam ne mogu pa me opterećuje. Zbog toga ponekad postajem nervozniji. Da nisam svjestan zakona kao što jesam, možda bih bio ravnodušniji i smireniji u radu. Iskustvo mi pomaže u toj mjeri što jako dobro vidim gdje je problem i pokušavam da detektiram svaki onaj “zarez” gdje bi mogao biti problem, toliko-toliko. Ta odvjetnička širina koju sam imao, od građanskopravnih, kaznenih, upravih predmeta, meni je olakšala da ja „prije naučim hodati“ po ovom ministarstvu. Svaka promjena posla kod čovjeka zahtijeva pola godine prilagodbe. Ja nisam imao taj luksuz, morao sam doslovno preko noći ući u cijeli ovaj posao.Koje su to predložene izmjene Zakona o prekršajima?- Prije svega, to je implementacija odluka Ustavnog suda gdje je Ustavni sud BiH utvrdio povredu prava na pristup sudu, odnosno pravo na sudjelovanje stranke koja nije na vrijeme upoznata s prekršajnim nalogom, a što je čest slučaj u primjeni pravila o dostavljaju u prekršajnom postupku. Dakle, radi se o načinu dostavljanja prekršajnog naloga na vjetrobranskom staklu ili pak dostavljanja pismeno (prekršajnog naloga ili rješenja) putem pošte. Prema važećem zakonu, dostava se smatrala izvršenom u momentu kada je pismeno poslano od suda ili policijskog organa, a ne od momenta kada ga je stranka primila, što je u suprotnosti s pravilima o dostavljanju koja vrijede u svim procesnim zakonima, Zakonu o kaznenom postupku, parničnom postupku, upravnom postupku, gdje je dostava izvršena, a samim tim i rokovi počinju teći od momenta dostave pisma, a ne od momenta slanja. Implementacijom odluka Ustavnoga suda BiH intervenirali smo u Zakonu o prekršaju FBiH i predložili izmjene zakona na način da se u prekršaju primjenjuju pravila o dostavi koja vrijede u Zakonu o kaznenom postupku.Federalno ministarstvo pravde dotiče se ovog zakona i kroz direktne inicijative koje dolaze do nas, a po pitanju problema u Sarajevu vezano za promet. Svi smo ih, nažalost, svjesni, međutim, postoji tu niz zakonskih rješenja koja se, ja bih se usudio reći, slabo koriste. Jedan je od tih je članak 105. Zakona o prekršajima, koji glasi „lišenje slobode zbog neplaćanja“.Neki građani su počeli dobivati takve prijedloge u posljednje vrijeme, međutim, nejasno je zašto, unatoč tom zakonskom rješenju, postoje neki građani u Sarajevu koji imaju 30 tisuća maraka neplaćenih kazni, a nitko im nije pokucao na vrata. Prosto nemoguće ukoliko ispravno primjenjujemo članak 105. Zakona o prekršajima „lišenje slobode zbog neplaćanja“. Po toj odredbi, sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana u slučaju neplaćanja već određene novčane kazne. Određivanje takvog lišenja može predložiti sud po službenoj dužnosti ili policijski organ, pa čak i Porezna uprava. Također umjesto lišenja slobode, moguć je i rad za opće dobro. Zakonska rješenja postoje, samo ih treba primijeniti.Uvjeren sam da su skoro svi oni koji imaju neplaćene kazne spremniji ih platiti nego mesti Baščaršiju u sklopu rada za opće dobro.Drugi jedan alat je Kazneni zakon FBiH članak 333. – „Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti“. To znači da, ako vas policajac uhvati s većom dozom alkohola u krvi koja vas čini nesposobnim za upravljanje motornim vozilom, a što može prouzrokovati ugrožavanje javnog prometa, to nije prekršaj, to je kazneno djelo. Tuzlanska županija je u jednom periodu, koji smo mi istraživali, imala čak 18 takvih osuđujućih presuda samo za to djelo. Mostar dvije, a Sarajevo, mislim, čak nijednu.Tu je najviše do policije. Naprimjer, policija zaustavi vozilo, utvrdi da je vozač pijan, napiše mu prekršajni nalog, umjesto da napravi zapisnik, formira predmet, uputi Tužilaštvu kaznenu prijavu po članku 333. KZFBiH. Jednostavnim principom, u kaznenom postupku odredilo bi se vještačenje na okolnost njegove psihofizičke sposobnosti upravljanja motornim vozilom sa 1,6 promila alkohola u krvi.Ne postoji netko tko će vam reći da se sa 1,6 primila alkohola u krvi ipak može vladati svojim postupcima i neće u prometu ugroziti nikoga, ja sam uvjeren da ne postoji takav vještak. On je samim sjedanjem u auto ugrozio sudionike u prometu. E, to je smisao ovog zakona. Tuzlanska županija ima 18 takvih presuda, Sarajevo nijednu u tom provjeravanom periodu. Većinom se članak 333. (Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti) kombinira i primjenjuje u vezi sa člankom 332. - Ugrožavanje javnog promet, koji opis djela već po samoj posljedici ukazuje da je počinitelj ugrozio javni promet.Vrlo malo je presuda na osnovu članka 333 KZFBiH u Sarajevu. Mi smo istraživali kroz zatvorski sistem i osude koje se izvršavaju, takve presude skoro da i ne postoje u Sarajevu u ovom provjeravanom periodu (od 2017. do 2020.)Šta se može učiniti i šta je do sada učinjeno kada je u pitanju nasilje u porodici?U proteklom periodu pooštrena je kaznena politika kada su u pitanju zakon i djela nasilja u obitelji. Federalno ministarstvo pravde sada radi na tome da se dodatno pooštre sankcije da bi zaštitili sve one koji trpe nasilje u obitelji. Jedan od principa zaštite, i sam smisao kažnjavanja jeste specijalna i generalna prevencija, stoga smatram da bi se pooštravanjem kaznene politike kroz zakone znatno više postigao smisao kažnjavanja.Još samo da sudovi prate tu politiku i da oni pooštre svoj pristup tome, bit će još bolje i efikasnije. Federalno ministarstvo pravde, razmatrajući nesretni slučaj u Gradačcu, utvrdilo je jedan nedostatak u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, a što nije prepoznato niti ranijim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona koji je bio u parlamentarnoj proceduri. Naime, imate jednu odredbu koja propisuje šta treba sadržavati prijava koju šalje policija sudu u slučaju nasilja u obitelji, članak 18. st. 2., u kojem je propisano „...prilaže se službena evidencija ukoliko je ta osoba (nasilnik) ranije prijavljivan za nasilje u obitelji“. Postavlja se pitanje zašto se ne dostavlja službena evidencija za sva ostala nasilnička ponašanja i sva ostala kaznena djela. Naš prijedlog je da stavimo da se prilaže sva službena evidencija, uključujući svu kaznenu evidenciju počinitelja, službene zabilješke, saznanja policijskih službenika, mišljenja centra za socijalni rad, pa bi u tom slučaju sudski spis bio znatno kompletniji od onoga u gradačačkom sudu, te bi sudac, koji je u gradačačkom slučaju imao samo jedan list papira u spisu, odnosno prijavu, možda drugačije odlučio. Posebno naglašavam da sud sudi temeljem dokaza u spisu, a ne na temelju saznanja i paušalnih informacija.Druga tema koju smo prepoznali jeste kažnjavanje prekršitelja zaštitnih mjera. Naprimjer, zabrane pristupa, zabrane uhođenja. Sada predviđena sankcija za kršenje mjere jeste novčana kazna, poprilično blaga sankcija. Federalno ministarstvo pravde je osmislilo sljedeće zakonsko rješenje – da u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji propiše odredbu (kao blanketnu dispoziciju) kojom bi propisali kazne zatvora za prekršitelja tih zaštitnih mjera, koji pristup je znatno stroži od sadašnjeg.Treća stvar na koju sam došao na ideju jeste uvođenje nanognica za najteže oblike nasilja. Ministarstvo predlaže uvođenje sustava koji funkcionira po principu GPS sustava, na način da se odredi zaštitna mjera zabrane pristupa, naprimjer 100 metara, da se nasilniku stavi nanognica koja će već prelaskom kruga od određenih 100 metara alarmirati policiju, ali i žrtvu. Tu bi policija već bila tri do četiri minute u prednosti, a i žrtva na vrijeme upoznata s opasnosti. Na tome radimo, kao i na strožoj kaznenoj politici kroz Kazneni zakon. Također, već ranije smo pristupili implementaciji Istanbulske i Lanzerote konvencije, kojima se u najvećoj mogućoj mjeri štite žena i dijete, kako kroz Kazneni zakon tako i kroz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.Federalno ministarstvo pravde je ovim izmjenama i dopunama pristupilo zajedno s predstavnicima UN Women BiH. Također, obavili smo niz sastanaka i razgovora s nevladinim sektorom, ponajprije s predstavnicima sigurnih kuća, a posebno naglašavam da navedene izmjene i dopune ovih zakona radimo u suradnji s praktičarima i teoretičarima iz navedenih oblasti (sucima, tužiteljima, predstavnicima akademske zajednice). Mišljenja sam da ćemo uključivanjem šire stručne zajednice, civilnog društva iznaći najbolje zakonsko rješenje za borbu protiv nasilja u obitelji i zaštitu žena i djece.

Nadam se da bi početkom iduće godine priča oko zatvora na Igmanu mogla biti privedena kraju

Ministar pravde FBiH Vedran Škobić za "Avaz": Sistem je sam sebe pobijedio u slučaju Debevca i Osmanagića

Dok Ustavni sud ima kvorum za rad i za odlučivanje, ne mislim da će doći do blokade. Ne bi smjelo doći do blokade rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ovo je u intervjuu za „Dnevni avaz“ rekla predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić. <h2>Maksimalno ozbiljno</h2>Osvrnula se na uvjete rada Suda, kao i na međunarodne sudije, ali i političke opstrukcije.

U kakvim uvjetima trenutno radi Ustavni sud BiH, koliki problem predstavlja nemogućnost zasjedanja Velikog vijeća?- Poznato je da od osmog mjeseca 2022. godine, otkad je kolega Tadić otišao u mirovinu, nakon toga od 11. mjeseca, kada je kolega Simović otišao u mirovinu, i od siječnja ove godine, kada je, na vlastiti zahtjev, kolega Knežević otišao u prijevremenu mirovinu, Ustavni sud radi u specifičnim okolnostima iz razloga što nadležne vlasti nisu popunile upražnjena mjesta iako ih je Ustavni sud pravovremeno obavijestio. Spomenuli ste Veliko vijeće Ustavnog suda. Da, upravo se nepopunjenost sudaca Ustavnog suda najviše odražava na rad Suda u Velikom vijeću, koje čini šest domaćih sudaca. Veliko vijeće odlučuje o najvećem broju predmeta, gotovo 99 posto iz apelacijske nadležnosti. To su predmeti u kojima se fizičke i pravne osobe obraćaju Ustavnom sudu ako smatraju da su im odlukama redovnih sudova povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode utvrđene Ustavom.Političke opstrukcije, kako ste Vi nedavno kazali, dolaze od političkih centara moći. Koji su to centri moći i šta je, ustvari, cilj toga?- Poznato je da se Zastupnički dom Federacije BiH ne može politički dogovoriti oko izbora suca iz FBiH. U RS ne žele da popune nedostajuća mjesta ustavnih sudaca. Može se zaključiti da se zaista radi o političkim opstrukcijama. Koji su ciljevi? Vjerojatno stavljanje Ustavnog suda pod političku kontrolu. Nepopunjavanjem nedostajućih sudaca i neispunjavanjem ustavnih obaveza utječe se i na institucionalnu neovisnost Ustavnog suda i sudaca. Na takav način se podrivaju i vladavina prava i pravna sigurnost.Spomenuli ste međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH. Može li ovaj sud bez pomoći stranih sudija i koji su to uvjeti koji bi se potencijalno trebali ispuniti da bi strane sudije eventualno otišle?- U ovim okolnostima, da nema međunarodnih sudaca, Ustavni sud bi bio u potpunoj blokadi. Ja vam ne mogu reći koji bi to uvjeti bili da međunarodni suci odu iz Ustavnog suda, to je političko pitanje, ali, u svakom slučaju, tome bi trebalo pristupiti maksimalno ozbiljno i s dužnom pažnjom.

Kako komentirate zahtjeve da se u Ustavni sud uvede „etničko glasanje“?- Podsjetit ću na mišljenje Venecijanske komisije još iz 2005. godine, koja je u vezi s načinom odlučivanja u Ustavnom sudu ukazala da bi eventualno donošenje odluka u kojima bi glas trebao biti od svakog od konstitutivnih naroda bilo u suprotnosti s demokratskim standardima.<h2>Krajnja mjera</h2>Najvažnije odluke Ustavnog suda BiH još nisu provedene, a niko zbog toga nije procesuiran…- Podsjetit ću, također, da su prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Također, predviđeno je kazneno djelo zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda, koje bi se trebale izvršavati samim njihovim donošenjem. Ustavni sud prati izvršenje svojih odluka i, ako nadležni subjekti ne izvrše odluke u roku koji je odredio Ustavni sud, donosi se rješenje o neizvršenju i to se dostavlja Tužiteljstvu BiH, koje je nadležno. Možda bi trebalo malo aktivnije da procesuira neizvršenje odluka Ustavnog suda. Međutim, dostavljanje Tužiteljstvu je krajnja mjera sankcija ako se ne izvršavaju odluke i ne procesuiraju počinitelji, odnosno oni koji su dužni da izvršavaju odluke Ustavnog suda. Time se šalje negativna poruka o nekažnjivosti neizvršenja odluka, odnosno subjekata koji su nadležni za izvršenje, a pogotovo nije dobro ako su pitanju, a u pravilu jesu, nadležne zakonodavne vlasti.Osjećate li Vi pritisak kao predsjednica Ustavnog suda BiH?- Ja osobno ne osjećam. Nitko na mene pojedinačno ne vrši pritisak, ali sve izvana što se dešava oko Ustavnog suda je veliki pritisak na Sud. Osjećam bojazan na koji način će se sve ovo dalje odvijati vezano za Ustavni sud. Često mi prigovaraju da sam emotivno vezana za Ustavni sud. Da, jesam, jer sam ja u Ustavnom sudu od 2002., dakle već 22 godine, pola svog radnog vijeka. Naravno da mi nije lako da se na ovakav način opstruira rad Ustavnog suda BiH. Ovo su veliki izazovi, možda najveći izazovi za Ustavni sud od trenutka otkad djeluje na ovim, tako da kažem, dejtonskim temeljima.<h2>U maju rasprava</h2>Hoćete li uvažiti preporuku Venecijanske komisije i produžiti mandat sudijama koji trebaju biti penzionisani?- Jedna od preporuka Venecijanske komisije je da bi radi funkcionalnosti i nastavka rada Suda trebali nastaviti raditi suci koji navrše 70 godina, ako se u međuvremenu ne popuni upražnjena pozicija. Ono što je Venecijanska komisija u svom mišljenju istaknula je da takvo rješenje ne bi bilo u suprotnosti s člankom 6.1c Ustava BiH i da bi se, s obzirom na pravnu snagu pravila Ustavnog suda, to pitanje moglo i trebalo regulirati pravilima Ustavnog suda. Mi ćemo, najvjerojatnije, na plenarnoj sjednici u svibnju to pitanje raspraviti i vidjet ćemo kakvu ćemo odluku donijeti.<h2>Trpe građani</h2>- Zbog nemogućnosti rada Velikog vijeća Ustavni sud se morao organizirati, i tehnički i na sve druge načine, kako bi nastavio da radi. Tako da Sud sada samo zasjeda na plenarnoj sjednici. Međutim, s obzirom na to da na plenarnim sjednicama učestvuju i tri međunarodna suca, svi predmeti se moraju prije sjednice prevesti. Tako da se može samo ograničen broj predmeta iznijeti. Međutim, Sud i dalje radi dokle god ima kvorum potreban za rad i odlučivanje. Ono što je zaista žalosno jeste to što zbog nemogućnosti rada Velikog vijeća najviše trpe građani jer ne mogu efikasno ostvariti svoja prava pred Ustavnim sudom BiH - rekla je predsjednica Ustavnog suda BiH Galić.

U ovim okolnostima, da nema međunarodnih sudaca, Ustavni sud bi bio u potpunoj blokadi

Predsjednica Valerija Galić ekskluzivno za "Avaz": Ustavni sud žele staviti pod političku kontrolu

Dvije godine nakon što je studio "Sony“ najavio nastavak megapopularne franšize "Istjerivači duhova“ ovo ostvarenje je krajem marta premijerno prikazano u Americi, dok će u kinima širom Bosne i Hercegovine biti dostupno od 11. aprila. Puni naziv filma je „Istjerivači duhova: Ledena prijetnja“ (Ghostbusters: Frozen Empire). <h2>Oduševljen vraćanjem</h2>Zahvaljujući "C2 filmu“, zvaničnom zastupniku studija "Sony“ za BiH, "Dnevni avaz“ je dobio ekskluzivnu izjavu od slavnog holivudskog glumca Bila Marija (Bill Murray, 73), koji je glumio u prvom dijelu franšize još iz 1984. godine.Istakao je da je uvijek oduševljen vraćanjem filmovima "Istjerivači duhova“, ne samo zato što uživa u svojoj ulozi i komediji već i zato, kako je rekao, što je ponovno okupljanje s ljudima koje poznaje decenijama veliko zadovoljstvo.

- Porodica za mene nije ono što sam mislio da jeste kada sam imao osam godina. Sada mi predstavlja sasvim drugu stvar. Pokušavamo da oslobodimo svijet ovih fantoma koji nas sve uznemiravaju u našim životima. To je ono što radimo kada glumimo zajedno, kada radimo zajedno. Kada se suočite s nečim što vas najviše plaši, to je obično „Marshmallow Man“ (fiktivni lik iz franšize, op. a.), kada dođete do toga - ekskluzivno je rekao Mari.<h2>Utiranje puta</h2>Osim Marija, originalnu postavu čine i Dan Akrojd (Aykroyd), Erni Hadson (Ernie Hudson) i Sigorni Viver (Sigourney Weaver).&nbsp;

Kako se navodi u najavi, oni utiru put sljedećoj generaciji istjerivača Finu Volhardu (Finn Wolfhard), Mekeni Grejs (Mckenna Grace) i Selest O'Konor (Celeste O'Connor) da preuzmu spašavanje zemlje od paranormalnog.

Bil Mari reprizira svoju ulogu doktora Pitera Venkmena (Peter Venkman) u „Istjerivačima duhova: Ledena prijetnja), nakon što ga je utjelovio u „Istjerivačima duhova“, „Istjerivačima duhova 2“ i „Istjerivačima duhova: Naslijeđe“.<h2>Brojke</h2>5. nastavak u franšizi su „Istjerivači duhova: Ledena prijetnja“.40 godina od objavljivanja originalnih „Istjerivača duhova“.

Boravak u sjedištu NATO-a u Briselu: Izuzetne sigurnosne provjere, zgrada odiše modernošću i historijom

Koliko koštaju sahrane i dženaze: U BiH nije lako živjeti, a kamoli umrijeti

Iz NATO-a za "Avaz" o dolasku bataljona u BiH

Kome baklavu prinijeti

Bećirović za "Avaz" nakon sastanka sa Stoltenbergom: Moramo stabilizirati političke prilike, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao podršku BiH

Bećirović: Ispunjeni svi uslovi za članstvo BiH u NATO-u

Stoltenberg odgovorio na pitanje novinarke "Avaza": Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u

Stoltenberg: Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu misiju Althea, zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja

"Avaz" u sjedištu NATO-a: U toku sastanak Bećirovića i Stoltenberga

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler za "Dnevni avaz": Voljeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima

Glumačka zvijezda Emili Blant za “Dnevni avaz”: Svi smo mi pomalo haos

Glumci kultne filmske franšize ekskluzivno za "Dnevni avaz": Istina o "Istjerivačima duhova"

Dan Grada: Sarajevo prošlo golgotu, ali nije se dalo

Ministar pravde FBiH Vedran Škobić za "Avaz": Sistem je sam sebe pobijedio u slučaju Debevca i Osmanagića

Predsjednica Valerija Galić ekskluzivno za "Avaz": Ustavni sud žele staviti pod političku kontrolu

Holivudski glumac Bil Mari za "Avaz": Osloboditi svijet od fantoma

Boravak u sjedištu NATO-a u Briselu: Izuzetne sigurnosne provjere, zgrada odiše modernošću i historijom

Koliko koštaju sahrane i dženaze: U BiH nije lako živjeti, a kamoli umrijeti

Iz NATO-a za "Avaz" o dolasku bataljona u BiH

Kome baklavu prinijeti

Bećirović za "Avaz" nakon sastanka sa Stoltenbergom: Moramo stabilizirati političke prilike, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao podršku BiH

Bećirović: Ispunjeni svi uslovi za članstvo BiH u NATO-u

Stoltenberg odgovorio na pitanje novinarke "Avaza": Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u

Stoltenberg: Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu misiju Althea, zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja

"Avaz" u sjedištu NATO-a: U toku sastanak Bećirovića i Stoltenberga

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler za "Dnevni avaz": Voljeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima

Glumačka zvijezda Emili Blant za “Dnevni avaz”: Svi smo mi pomalo haos

Glumci kultne filmske franšize ekskluzivno za "Dnevni avaz": Istina o "Istjerivačima duhova"

Dan Grada: Sarajevo prošlo golgotu, ali nije se dalo

Ministar pravde FBiH Vedran Škobić za "Avaz": Sistem je sam sebe pobijedio u slučaju Debevca i Osmanagića

Predsjednica Valerija Galić ekskluzivno za "Avaz": Ustavni sud žele staviti pod političku kontrolu

Holivudski glumac Bil Mari za "Avaz": Osloboditi svijet od fantoma