<p>Slavni holivudski glumac Bill Mari (Bill Murray, 73) igra u novom nastavku franšize „Istjerivači duhova“, koji u bh. kina stiže 11. aprila.<br></p><p>Zahvaljujući „C2 filmu“, zvaničnom zastupniku studija „Sony“ za BiH, „Dnevni avaz“ je dobio ekskluzivnu izjavu od glumačkog velikana Marija, koji je glumio u prvom dijelu franšize još iz 1984. godine.</p><p>U sutrašnjem printanom izdanju „Dnevnog avaza“ pročitajte šta nam je Mari rekao.</p>

Mari glumi u nastavku franšize "Istjerivači duhova"

Sutra u "Dnevnom avazu": Svjetski ekskluziv sa slavnim glumcem Bilom Marijem

<p>Vijest da je eksplozija odjeknula u noći s 31. marta na 1. april u glavnom gradu Bosne i Hercegovine sve je bila osim prvoaprilske šale. Nažalost.</p><p>Eksplozivna naprava bačena je na kuću načelnika sarajevske Općine Stari Grad Irfana Čengića. Dobio je policijsku zaštitu. Za sada se špekulira o razlozima, mada je najizglednije da je u pitanju to što je Čengić (SDP), zajedno s drugim kolegama, pokrenuo proceduru da se parkinzi vrate u vlasništvo Općine. Godinama unazad na istim tim parkinzima obrtali su se milioni maraka, a sve je to dozvolio bivši, uhapšeni načelnik Ibrahim Hadžibajrić, čije se klupko nedjela još odmotava.</p><p>Koliko je kriminal upleo prste u to, govori i činjenica da su bacili bombu na kuću načelnika ne bi li ga uplašili, pa da odustane od svojih nauma – da vrati parkinge Općini, samim tim i zaradu, što bi na kraju išlo u korist građana. Pogodio ih je u nerv. Jer zašto bi, pobogu, bili pošteni građani, radili osam sati dnevno, pet dana sedmično, kad mogu šakom i kapom uzimati od naplata parkinga? Ko su onda tu budale, pošteni ili nepošteni?!</p><p>Vraćamo se u period poslije rata, kada su se bombama „rješavale“ nesuglasice. Doduše, tada su se, između ostalih, sukobljavali s „memli i sunčane strane“ Sarajeva, kada govorimo o Starom Gradu. Česte su bile pucnjave po naseljima, nosanje oružja po gradu, podmetanje eksplozivnih naprava koje su većinom samo glasno odjekivale, a nisu pravile ozbiljnije štete. Upozoravali su se međusobno. Daleko da toga da ovoga nije bilo i ranije, ali kraj agresije na BiH za mnoge je značio mogućnost boljeg, normalnijeg života.</p><p>I umjesto da, toliko godina kasnije, turistički najposjećenija općina u Sarajevu bude predvodnik budućnosti, Kantona Sarajevo makar, mi imamo situaciju gdje se bombama upozoravaju oni koji žele popraviti nešto u ovom gradu.</p><p>A kantonalni ministar unutrašnjih poslova Admir Katica tvrdi da je stanje u KS sigurno. Nismo ni spomenuli silne pucnjave u posljednje vrijeme, ranjavanja i ubistva. Samo ne znam za koga je sigurno, jer za građane nije, a nije, kako se čini, ni za funkcionere. Ko još ostaje?</p>

Niko nije siguran uprkos tvrdnjama ministra MUP-a KS Katice

Bombe prošlosti

<p>Evropska investiciona banka investirala (EIB) je do sada skoro 3,5 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu.<br></p><p>To je u razgovoru za "Dnevni avaz“ rekla Sandrin Frišija (Sandrine Friscia), predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru.</p><h2>Bespovratna sredstva</h2><p>Istaknula je da je BiH pouzdan i predan partner BiH, koji daje podršku ključnoj infrastrukturi u zdravstvu, vodosnabdijevanju, energetici i prijevozu, kao i pomoć malim i srednjim preduzećima da pristupe povoljnom finansiranju u cilju proširenja poslovanja i stvaranja radnih mjesta. </p><p>- Finansiranjem u zemlji potičemo povećavanje prosperiteta i povezivosti, istovremeno promovirajući proces pristupanja EU te poboljšavanje životnog standarda stanovnika zemlje. Ogroman dio tih sredstava (oko 50 posto) uložen je u sektor prijevoza u cilju pružanja pomoći u razvoju i obnovi cesta i željeznica te gradskog saobraćaja u Sarajevu. Zajedno s Investicijskim okvirom za zapadni Balkan, doprinosimo i Programu za vodosnabdijevanje i kanalizaciju, od kojeg očekujemo korist za otprilike 450.000 osoba iz 27 općina u BiH - istaknula je Frišija.</p><p>Naglasila je da se podrška EU sastoji od bespovratnih sredstava omogućenih putem vlastite inicijative za ekonomsku otpornost, zajmova i tehničke pomoći za pripremu i provođenje projekata.</p>

<p>Predstavnica EIB-a je poručila da se pomno nadziru svi projekti, ali ne samo da bi potvrdili da se provode na tehnički ispravan način „već i da bismo se uvjerili da projekti ostaju usklađeni s bankovnim ekološkim i socijalnim standardima te standardima nabavke”.</p><p>- Projekti za koje su prošle godine odobrena sredstva oslanjaju se na naše prethodne uspjehe u pružanju podrške strateškim sektorima kao što je javni prijevoz u Sarajevu, koji već mijenja kvalitet i efikasnost saobraćaja u glavnom gradu. Također smo investirali 75 miliona eura za sanaciju i proširenje postojećih medicinskih objekata i izgradnju novog medicinskog kampusa u Univerzitetskom kliničkom centru Banja Luka. Projektom će se omogućiti pružanje boljih zdravstvenih usluga i obučeno osoblje radi jačanja zdravstvenog sistema - podsjetila je Frišija.</p><p>Kada je u pitanju privreda BiH, Frišija je istaknula da je ukupni privredni trend u BiH sličan trendovima u drugim zemljama u regiji i EU, nakon snažnog oporavka u 2021. i dvogodišnjeg usporavanja uzrokovanog usporavanjem globalne potražnje usljed novih udara, kao što je ruska invazija na Ukrajinu.</p><h2>Privući kapital</h2><p>- Udari na cijene hrane i energenata u kontekstu poremećaja međunarodne trgovine također su potaknuli raširenu inflaciju i finansijsko zaoštravanje. Rast BDP-a je u 2023. godini u odnosu na 2022. dodatno usporen s 4,2 posto na 1,6 posto. Očekuje se da će u narednim godinama polako početi ponovo rasti prema 3 posto.&nbsp;</p><p>Predviđa se da će inflacija ove godine dodatno opasti s obzirom na trend smanjivanja cijena energenata i roba. Očekuje se da će stopa inflacije već od ove godine u odnosu na 2023. dodatno opasti sa 6 posto na manje od 3 posto. Ako posmatramo makroekonomske pokazatelje, zemlja ima koristi od niskog javnog duga (manje od 30 posto BDP-a) i fiskalnog deficita ispod 2 posto, što je naročito bitan faktor u periodu kada je finansiranje skuplje - rekla je Frišija.</p><p>Ipak, dodala je, pokazatelj koji vrijediti istaknuti za BiH je nivo direktnih stranih investicija koje treba približiti nivou u drugim zemljama zapadnog Balkana jer predstavlja ključan faktor u ekonomskom razvoju.</p><p>- Dobra vijest je ta što je BiH konačno dobila status kandidata za pridruženje EU, a to je, definitivno, dobra osnova za ubrzavanje tempa provođenja reformi te procesa pristupanja EU, što, također, ima potencijal da privuče kapital - poručila je predstavnica EIB-a.</p><p>Osvrnula se i na Koridor 5C, koji je jedan od najambicioznijih projekata u BiH.</p><p>- Ovaj glavni projekt je dio Ekonomskog investicijskog plana za zapadni Balkan, koji koristi sveobuhvatnu kombinaciju zajmova, bespovratnih sredstava i tehničke podrške u okviru „Tima Evropa“. Nakon završetka nova autocesta omogućit će ekonomski razvoj i brže veze unutar zemlje, regije i EU, olakšavajući putovanje na posao i s posla te općenito putovanje za oko pola miliona ljudi. Za izgradnju novih trasa autocesta na Koridoru 5C Evropska unija je odobrila bespovratna sredstva u iznosu od otprilike 870 miliona eura. EIB za projekte na Koridoru 5C sarađuje s BiH na osiguravanju daljnjeg finansiranja bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 400 miliona eura. Osim što su omogućene ekonomske koristi, izgrađene su nove ceste, mostovi i tuneli, što podrazumijeva najviše sigurnosne standarde, a to će, nadamo se, pomoći zemlji da smanji broj saobraćajnih nesreća - rekla je Frišija.</p><p>EIB priprema nove investicije ove godine u sektoru prijevoza, naročito za nedostajuće ključne dionice cestovne infrastrukture Koridora 5C, kao i za projekte vodosnabdijevanja, obnovljive energije i obrazovanja.</p><p>Na poziciji predstavnice EIB-a za BiH i Crnu Goru Frišija je od 2019. godine. Istaknula je kako je tokom pet godina svjedočila razvoju „vrlo fantastičnih projekata koji su poboljšali živote hiljada osoba u zemlji“.</p><h2>Izgradnja vjetroparka</h2><p>EIB je nedavno odobrio 36 miliona eura za izgradnju vjetroparka snage od 50 MW na Vlašićkoj visoravni, koja se nalazi oko 15 kilometara sjeverozapadno od Travnika. Taj zajam predstavlja dodatak bespovratnim sredstvima EU u iznosu od 21 milion eura.</p><p>- Projekt će provesti JP „Elektroprivreda BiH“. Putem posrednog finansiranja potičemo preduzeća da trajno zapošljavaju osobe iz osjetljivih socijalnih grupa te time potičemo povećanje raznolikosti, pravednosti i inkluzivnosti na tržištu rada, pomažući u stvaranju prilika za žene, mlade i dijelove stanovništva koji obično nailaze na prepreke prilikom zapošljavanja - kazala je Frišija.</p><h2>Vodosnabdijevanje i kanalizacija</h2><p>- Osim već realiziranih zajmova u ukupnom iznosu od 140 miliona eura, samo u 2023. godini Grupa EIB-a odobrila je bespovratna sredstva u iznosu većem od šest miliona eura da bi omogućila provođenja projekata izgradnje infrastrukture vodosnabdijevanja i kanalizacije u više od 20 općina u BiH.&nbsp;</p><p>Nakon obilnih poplava koje su 2014. godine pogodile BiH EU je aktivirala 74 miliona eura za saniranje najkritičnije štete, uključujući popravke riječnih nasipa, obala i kanala te pumpnih stanica, a istovremeno je uvela sistem ranog upozoravanja na poplave, što je dovelo do poboljšanja sigurnosti za stanovnike plavnih područja - istaknula je Frišija.</p><h2>Brojke</h2><p><b>152&nbsp;</b>miliona eura EIB je osigurao u 2023. godini za privredu BiH, a od toga:</p><p><b>6</b> miliona eura i više otpada na bespovratna sredstva</p><p><b>1</b> milijardu eura i više Grupa EIB-a je uložila u projekt Koridora 5C, što čini skoro trećinu ukupnih zajmova za BiH</p><p>15 radnih mjesta stvoreno je za svaki uloženi milion EIB-a, podaci su nedavno objavljene studije o utjecaju EIB-ovog finansiranja.</p>

Svi projekti se pomno nadziru. Predviđa se da će inflacija ove godine dodatno opasti

Frišija: Daljnje finansiranje Koridora 5C bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 400 miliona eura

Predstavnica EIB-a Sandrin Frišija za "Dnevni avaz": Investirali smo 3,5 milijardi eura u BiH

<p>Približili smo se za još jedan korak Evropi nakon što smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Uopće ne umanjujući trud, rad i zalaganje domaćih političara, jednu od najznačajnijih uloga u tome je imao šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler).<br></p><h2>Produžen mandat</h2><p>Čovjek je to koji je prije više od četiri i po godine došao u BiH, a, kako se čini, otići će sa stilom. Naime, iako mandat diplomata traje četiri godine, EU je 2023. Satlerov produžio za još godinu, odnosno do avgusta 2024.</p><p>A uradio je mnogo toga za našu državu, najviše da se BiH vrati na evropsku scenu kao država vrijedna pažnje i približi se demokratskim društvima, kojima i težimo.</p><p>Možda mu se malo i posrećilo s tim, a možda je njegovom uspjehu u BiH doprinijela činjenica da odlično poznaje ovaj region, s obzirom na to da je krajem devedesetih bio angažiran i u Sarajevu i u Tirani.</p><p>Nije se „pecao“ na kojekakve prozivke, već je smireno i strpljivo koračao ka onome u šta je bio siguran, a to je da je BiH mjesto u Evropi. Sigurno će u historiji naše zemlje ostati upamćen kao neko ko je zaista dao ogroman doprinos i zalagao se, kako mi to u Bosni kažemo, i srcem i dušom, ali i pameću za ovu malu balkansku državu u srcu Evrope.</p><h2>Bolje sutra</h2><p>Isticao je uvijek pozitivne stvari pred međunarodnim zvaničnicima, želeći poručiti kako BiH nisu samo političari ove zemlje, već da građani žele bolje sutra, da odrastaju, stasavaju i ostaju u svojoj državi.</p><h2>Iskustvo na zapadnom Balkanu</h2><p>Ambasador Johan Satler rođen je u Austriji, diplomirao je i magistrirao političke nauke i slavenske jezike na Univerzitetu u Inzbruku, a doktorirao političke nauke na Univerzitetu u Beču. U ministarstvu vanjskih poslova Austrije počeo je raditi 1996. godine, posmatračkoj misiji Evropske zajednice se priključuje 1997. godine, u sklopu koje biva angažiran u Sarajevu i Tirani. Radio je kao šef Odjela za zapadni Balkan pri Direkciji za istočnu i jugoistočnu Evropu u ministarstvu vanjskih poslova Austrije, bio je ambasador u Albaniji, a na sadašnjoj dužnosti u BiH je od 2019. godine.</p>

Nije se „pecao“ na kojekakve prozivke, već je smireno i strpljivo koračao ka onome u šta je bio siguran, a to je da je BiH mjesto u Evropi

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH: Ključna uloga

<p>Vrlo dobro je poznato da visokokvalificirane i visokoobrazovane osobe skoro svakodnevno napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Iako je taj postotak na nezavidnom nivou, nismo najgori, barem u svijetu.<br></p><p>Tako je, prema podacima stranice World Population, na prvom mjestu u 2024. godini država Samoa iz koje odlazi najveći broj osoba, te je tako zaradila najgoru ocjenu - 10.</p><p>Iza nje su Jamajka, Palestina, Somalija, Mikronezija, Eritreja, El Salvador, Albanija, Haiti i Sirija. Ove države su u top deset u smislu najgorih ocjena.</p><p>Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ona je na 40. mjestu s ocjenom 6,8.</p><p>Od zemlja regiona najgora je Albanija, koja je među prvih deset, pa onda BiH. Iza nas je Sjeverna Makedonija s ocjenom 6,3, Srbija s ocjenom 6, Hrvatska s ocjenom 5,8, dok Crna Gora ima ocjenu 4,9, a Slovenija 3,7.</p>

Od zemlja regiona najgora je Albanija, koja je među prvih deset, pa onda BiH

Nismo najgori, ali nam ne treba ni zavidjeti: Iz ovih zemalja ljudi najviše odlaze, evo na kojem mjestu je BiH

<p>Otkako je preuzeo komandu nad EUFOR-ovom misijom “Althea” u Bosni u Hercegovini, generalmajor Laslo Stic (Laszlo Sticz) do danas nije dao nijedan intervju za neki od bh. medija, osim za “Dnevni avaz”. Ekskluzivno je govorio o utiscima, sigurnosti naše države, trupama EUFOR-a, ali i činjenici da je postojalo negodovanje što Mađar preuzima komandu zbog specifičnih odnosa BiH i ove zemlje.<br></p><h2>Rotacija snaga</h2><p>Uputio je “iskrene čestitke i priznanje za vrijedni rad BiH koji je doveo do toga da vođe EU daju zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora”.</p><p>Podsjetio je da su 2022. godine, zbog pogoršanja međunarodne sigurnosne situacije, snage EU u BiH pojačale svoje napore da se domaćim vlastima pomogne u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.</p><p>- Ovo znači da su snaga i sposobnosti EUFOR-a ojačani proporcionalno izazovima. EUFOR neprestano prati sigurnosnu situaciju u BiH i, prema mojoj procjeni, nema razloga da se predlaže izmjena trenutne strukture snaga i broja vojnika EUFOR-a. Ovo, međutim, ne znači da neće biti nikakvih fluktuacija u stvarnom broju ili prilagođavanja naše strukture snaga, ali to je rezultat redovne rotacije snaga (i rezervnih i onih u zemlji), čime se dalje jačaju sposobnosti EUFOR-a za pružanje pomoći vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, kao i vršenje kombinirane obuke zajedno s Oružanim snagama BiH - rekao je Stic.</p>

<p>Na naše pitanje postoji li stvarna sigurnosna prijetnja u BiH i koji bi scenarij morao postojati da bi EUFOR djelovao, generalmajor je rekao da su ”sigurnost i stabilnost u BiH čvrsti”, ali da “postoje određeni izazovi koji do sada nisu imali negativan utjecaj na sigurnosnu i vojnu situaciju”.</p><p>- Čvrsto vjerujem u to da niko ne bi smio osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da evropska integracija BiH može biti uspješna jedino ako je rezultat saradnje i kompromisa među vodećim političkim akterima. EUFOR je stoga ovdje kako bi dao podršku domaćim vlastima, prvenstveno Oružanim snagama i agencijama za provođenje zakona, kao i da služi BiH i njenim narodima i građanima čije su težnje sigurnost, stabilnost i prosperitetna budućnost BiH. Isto tako, veoma je važno napomenuti da EUFOR nije taj koji prvi reagira u slučaju krizne situacije, međutim, mi imamo neophodne sposobnosti da se nosimo s bilo kojim scenarijem i imamo neophodne krizne planove kako bismo odgovorili na svaku moguću situaciju - poručio je Stic.</p><h2>Važna nepristrasnost</h2><p>O kritikama na račun toga što je, nakon Austrije, Mađarska preuzela komandovanje nad EUFOR-om u BiH, generalmajor je jasno poručio:</p><p>- Ja sam komandant EUFOR-a, koji je višenacionalna operacija očuvanja mira pod okriljem EU. Prema tome, predstavljam EU i njene države članice, kao, naravno, i 23 države čije snage čine ovu operaciju. Moj mandat je isključivo vojne prirode i, kao komandant snaga EUFOR-a, izvršavat ću odluke svojih političkih i vojnih vođa i neću poduzimati nikakve korake koji bi ugrozili jedinstvo cilja između ovih država i integritet, nepristrasnost i pouzdanost EUFOR-a, ili izložili riziku naš uspjeh u osiguranju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH. Otkako sam preuzeo komandu nad EUFOR-om, jasno sam to stavio na znanje svim partnerima s kojima sam se susreo, naglasivši da sam "ja general EU", i iz povratnih informacija koje mi stižu zaključio sam da EUFOR-ovo nepristrasno i pouzdano djelovanje sada svi podržavaju.</p>

<p>Prokomentirao je i sankcioniranje EUFOR-ovog vojnika nakon što je prisustvovao obilježavanju neustavnog dana RS ove godine.</p><p>- Ovaj slučaj pokazuje kolika je važnost nepristrasnosti kako bi se održala EUFOR-ova pouzdanost. Izveli smo neophodne zaključke iz toga i oni su već uključeni u obuku pripadnika EUFOR-a - poručio je generalmajor.</p><p>Stic je ranije služio na području zapadnog Balkana, ali ovo je prvi put da je raspoređen u BiH.</p><p>- Tokom priprema za dužnost komandanta EUFOR-a poseban akcent stavio sam na to da upoznam vašu lijepu zemlju i što više naučim o njoj. Posjetio sam Sarajevo nekoliko puta, obavio brojne sastanke s političkim i vojnim vođama EU, NATO-a i jednog dijela zemalja koje učestvuju u vojnoj misiji, također i s nekima od svojih prethodnika, naravno, najvažnije, s generalmajorom Helmutom Habermajerom (Habermayer). Ovaj proces upoznavanja, ako to tako mogu reći, nastavio se i nakon što sam preuzeo komandovanje 22. januara, otad sam imao privilegiju da se sretnem s glavnim akterima na političkoj sceni BiH, a, također, i s predstavnicima međunarodne zajednice i vođama Oružanih snaga BiH (OSBiH) - rekao je generalmajor.</p><p>Dodao je da su ti razgovori u velikoj mjeri doprinijeli tome da dublje razumije kompleksnost cjelokupne situacije u BiH, u okviru koje treba da se fokusira na sigurnosne i vojne aspekte, kao što to definira Dejtonski sporazum.</p><p>- U novembru 2023. godine šira međunarodna zajednica jednoglasno se saglasila s tim da se mandat EUFOR-a produži za godinu. Moji utisci su u skladu s tom odlukom; prema mom mišljenju, BiH je sigurna zemlja, ona konzistentno napreduje na svom putu prema integraciji u EU, a uspostavila je i dobru saradnju s NATO-om i njegovim zemljama članicama. EUFOR je osnovan prije skoro 20 godina, uvijek je pomagao i nastavit će pomagati u stvaranju uvjeta da se postigne dugoročni politički cilj stabilne, održive, mirne i multietničke BiH, koja mirno sarađuje sa svojim susjedima i na nepovratnom je putu ka članstvu u EU - naglasio je Stic.</p><h2>Saradnja s OSBiH</h2><p>Poručio je da mu je čast da, kao komandant EUFOR-a, ima priliku da vodi EUFOR u produktivan odnos s partnerima na polju sigurnosti u BiH.</p><p>- Posvećeni smo pružanju podrške, prvenstveno OSBiH, također i agencijama za provođenje zakona, kako bi se osiguralo stabilno okruženje na korist svih građana BiH, u skladu s mandatom EUFOR-a. EUFOR će, također, nastaviti da se bavi aktivnostima kombinirane obuke s Oružanim snagama BiH. Postoji jasna “podjela rada” između EUFOR-a i NATO štaba u Sarajevu: osim EUFOR-ove kolektivne obuke, NATO provodi individualnu obuku s pripadnicima OSBiH - kazao nam je generalmajor Stic.</p><h2>Novi zakon o deminiranju</h2><p>- Pridajem veliku važnost podršci deminerskim aktivnostima u BiH i u skladu s tim nastavljaju se predavanja o opasnostima od mina. Namjeravam i da na odgovarajućem nivou u Vijeću ministara BiH, uključujući Ministarstvo civilnih poslova, kao i Ministarstvo odbrane i Ministarstvo sigurnosti, pokrenem inicijativu za usvajanje novog zakona o deminiranju, koji bi mogao imati utjecaj na Strategiju protuminskog djelovanja BiH, čiji rok istječe 2025. godine - rekao je Stic.</p>

Neću poduzimati nikakve korake koji bi ugrozili jedinstvo cilja između država i integritet

Stic: Niko ne bi smio osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH

Generalmajor Laslo Stic, komandant EUFOR-a, ekskluzivno za "Avaz": Imamo plan kako bismo odgovorili na svaku krizu

<p>Mislim da je situacija, nakon jučerašnje skupštine NSRS, puno opasnija i ozbiljnija nego što na prvi pogled izgleda. Naravno da je sve to neprihvatljivo. Naravno da se ponovo vraća na kocept ucjena, kategoričnih. Ali postoje neki novi elementi koji su me puno više zabrinuli.<br></p><h2>Veliki kompliment trojci</h2><p>Rekao je ovo za „Avaz“ akademik i politički analitičar Žarko Papić.</p><p>-	Prvi od njih je da se po prvi put javno, politički pozvala Srbija da se uključi u ovo što su unutrašnji problemi i konflikti BiH. Drugo, ponuda SDA-u da zamijeni trojku na Vijeću ministara, naravno, samo govori o karakteru vlasti u RS i interesu te vlasti, Dodika prije svega da samo ostane na vlasti. Usput rečeno, to je veliki kompliment trojci i potpuno eliminiše sve kritike da je trojka nešto izdala – rekao je Papić.</p><p>Ono što je ocijenio kao najgorom, najopasnijom i skandaloznom izjavom jeste onda da Bošnjaci treba da žive na 25 posto teritorije BiH.</p><p>-	To direktno asocira na Karadžića (Radovan Karadžić, presuđeni ratni zločinac, op.a.) i na ono što je bilo etničko čišćenje i genocid u prethodnom ratu – poručio je Papić.</p><p>Dodao je da na povod se ne smije zaboraviti.</p><p>-	Ovo je vrlo ozbiljna kriza, ostaje jedina nada da će po starom običaju Dodik, koji je do sada barem 10-tak puta na Skupštini usvojio separitističke zakone pa ih nikada nije realizovao, da će se i ovaj put to desiti. Ali sada nisam siguran u to. Međutim, krizu je otvorio Šmit (Christian Schmidt, visoki predstavnik, op.a.) i to treba jasno reći. Nije riječ o integritetu izbora, svi smo za integritet izbora. Sam o tome sam godinama pisao kao o najvažnijoj promjeni Izbornog zakona. Ali, šta smo mi dobili ovim njegovim potezom? Kompletan zakon će važiti tek 2026. godine, za opšte izbore. Dotle će se neki momenti pilotirati. Dakle, praktičan rezultat se ne dobija, osim što se izazvala ozbiljna kriva – rekao nam je Papić.</p><h2>Puno ozbiljniji problem</h2><p>Dodao je da ne zna kako je iz ovoga svega moguće izaći. </p><p>-	Pogrešan je pristup da se separatizam u RS personificira na Dodika i nekoliko ljudi oko njega. Problem je puno ozbiljniji. I ključni problem je da, ne samo u RS, psihološki i drugi ljudi u Federaciji ne mogu više podnijeti koncept nametanja. Pa ne može više ni EU, što je jasno napisala u svom saopštenju. I posljednje što želim da kažem da između SAD i Engleske s jedne strane i EU s druge strane, postoje vrlo ozbiljne razlike. Anegdotski bih mogao da kažem, pa mi smo otvorili proces pridruživanja i pregovaranja s EU, a ne da budemo 50 i neka država SAD. Mislim da se tu u prirotetu mora biti potpuno jasan – svima nam je u interesu evropska integracija – naglasio je Papić.</p>

Zabrinjavajuće je da se prvi put javno, politički pozvala Srbija da se uključi u ovo što su unutrašnji problemi i konflikti BiH

Papić za "Avaz": Skandalozna je izjava da Bošnjaci treba da žive na 25 posto teritorije BiH, to direktno asocira na Karadžića

<p>Jedna od najljepših žena iz Bosne i Hercegovine Nataša Borozan postala je majka. Zanosna Mostarka porodila se 25. marta u Milanu, gradu gdje dugi niz godina živi i radi, i na svijet donijela djevojčicu.</p><p>Na društvenim mrežama je otkrila da su ona i njen suprug, čuveni frizer Alesandro Gesuta (Alessandro Gesuita), odlučili kćerki dati ime Amber.</p><p>- A onda se u trenu sve promijeni. Dobrodošla, Amber. Ti si život. Alesandro je najbolji tata na svijetu. Bilo je to prekrasno putovanje - poručila je Borozan na Instagramu uz video Amber.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/C5BRzO3M0yY/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/C5BRzO3M0yY/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/C5BRzO3M0yY/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by NATASHA (@natashaborozan_official)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Nataša Borozan otkrila da su ona i njen suprug, čuveni frizer Alesandro Gesuta, odlučili kćerki dati ime Amber

Jedna od najljepših žena iz BiH postala majka: "A onda se u trenu sve promijeni"

<p>Entuzijazam zbog dobivanja zelenog svjetla za pristupne pregovore o članstvu BiH u Evropskoj uniji nije splasnuo. A ne bi ni trebalo to da se desi, već da „pogura“ naše političare da nastave s dobrim radom kako bi naša domovina postala dio evropske porodice. Svima je jasno da nas očekuje još mnogo posla, ali smo barem za korak bliže.<br></p><h2>Promjena imena</h2><p>Bosna i Hercegovina je jedna od osam zemalja koje su dobile status kandidata, a mnoge od njih već godinama čekaju na konkretniji napredak ka EU.</p><p>Turska, definitivno, prednjači u tome. Ona je kandidat još od 1999., s tim da su pregovori s EU već dugo zamrznuti, uglavnom zbog ljudskih prava i problema s vladavinom. Ulazak u EU za državu od 85 miliona ljudi trenutno nije dio političke debate.</p><p>Sjeverna Makedonija je kandidat od 2005. godine. Na putu je ka EU i od 2004. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je posebno sačinjeni plan za međusobne odnose. Dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora 2020., nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi izašla ususret Grčkoj. Pregovori tek trebaju početi, jer se tome protivi susjedna Bugarska.</p><p>Crna Gora je kandidat od 2010. Ova zemlja se prijavila za članstvo u EU 2008. godine. Pregovori su počeli 2012. i otad su otvorena poglavlja, odnosno područja u kojima se kandidat treba približiti evropskim zakonima. Ujedno važi za favorita kada je u pitanju proširenje EU.</p><p>Srbija je kandidat od 2012., ali kao potencijalni kandidat viđena je još 2003. godine. SSP s EU potpisala je 2013., a godinu kasnije počeli su pregovori o pristupanju i za sada su otvorena 22 od 35 poglavlja, i dva su zatvorena.</p><h2>Blokada Bugarske</h2><p>Kao potencijalni kandidat Albanija je viđena 2003., a prijavila se 2009. da postane članica EU. Kandidat je od 2014. godine, kada joj je Brisel dao taj status. Pregovori o pristupanju su zvanično krenuli 2022., nakon što je Albanija prihvatila da mijenja pravosuđe, obavještajne službe i javnu administraciju i bori se protiv korupcije i organiziranog kriminala. Pregovori još nisu počeli, jer je EU istovremeno otvorila pristupne pregovore ove zemlje sa Sjevernom Makedonijom, što u praksi znači da obje blokira Bugarska.</p><p>Moldavija je kandidat od 2022. EU ima Sporazum o pridruživanju s Moldavijom, uključujući i dio o slobodnoj trgovinskoj zoni od 2016. Kako bi započela pregovore u pristupanju, Evropska komisija tražila je od Moldavije da reformira pravosuđe, smanji korupciju i organizirani kriminal, oslobodi se oligarha, reformira javnu administraciju i finansije, kao i da uključi građansko društvo i pojača zaštitu ljudskih prava.</p><p>Ukrajina je, također, kandidat od 2022. Kijev se prijavio za članstvo u EU nekoliko dana nakon što je počela invazija Rusije na tu zemlju, u februaru 2022., i dobila je status kandidata u junu iste godine. </p><p>Odnosi između EU i Ukrajine traju skoro 30 godina, EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine i on je počeo važiti od 1998. Poslije Narandžaste revolucije 2004. godine Ukrajina je postala prioritetni partner za EU, nakon što se ova zemlja suprotstavila izbornoj krađi i korupciji, čime je signalizirala da je na putu ka EU integracijama. Proruski predsjednik Viktor Janukovič je 2014. godine odbio da popiše Sporazum o saradnji i trgovini s EU, čime je počela Majdanska revolucija, nakon koje je Rusija anektirala Krim. Sporazum o saradnji i trgovini stupio je na snagu 2017. godine.</p><h2>Ko je na čekanju</h2><p>Gruzija i Kosovo su zemlje koje čekaju status kandidata. Gruzija se prijavila za članstvo 2022. EU je rekla da će Gruziji odobriti status čim Tbilisi otkloni neke prepreke, prije svega vezane za vladavinu prava, nezavisnost sudova i medijske slobode. Od 2016. godine EU i Gruzija imaju sporazum o saradnji, koji pokriva i trgovinu.</p><p>Kosovo se prijavilo za članstvo 2022. Brisel ima u vidu evropsku perspektivu za Kosovo još od 2005., čak i prije nego što je Kosovo donijelo Deklaraciju o nezavisnosti od Srbije 2008. Ipak, Kosovo kao nezavisnu državu ne priznaju sve članice EU. Od 2016. godine postoji SSP s Kosovom, koji je osnova za pristupanje.</p><p><b>2003.&nbsp;</b>godine BiH je viđena kao potencijalni kandidat.</p><p><b>2015</b>. godine potpisala je SSP s EU.</p><p><b>2016</b>. godine prijavila se za članstvo u EU.</p><p><b>2019</b>. godine Evropska komisija je dostavila 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti.</p><p><b>2022</b>. godine BiH je dobila status kandidata.</p><p><b>2024</b>. godine dobila je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.</p>

Ukrajina se za članstvo prijavila 2022., nekoliko dana nakon što je Rusija počela invaziju na nju

Nakon što smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora: Osim BiH, još sedam država pred vratima EU

<p>Kako smo više puta pisali, domaći političari nisu se mogli, ili se jednostavno nisu htjeli dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona, i to onog tehničkog dijela koji podrazumijeva transparentniji izborni proces i sistem – jedan čovjek, jedan glas.</p><p>Nisu u pitanju bile velike promjene, već ono osnovno što bi svaka demokratska država trebala imati u svojoj srži. Nekima to nije odgovaralo, jer zašto bi, pobogu, radili na nečemu što bi moglo spriječiti izborne krađe na osnovu kojih su pojedini sebi osiguravali mandate. Bolje ovako, prodavati maglu građanima, kvazipatriotizam, nuditi samu mržnju prema drugima i drugačijima.</p><p>I onda visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), po ko zna koji put, iskoristi bonske ovlasti, legitimno, i opet postane trn u oku onima iznad navedenim. A to su i čekali, čini mi se.</p><p>Glasno se bunili protiv potencijalnih odluka Šmita i prije nego što ih je donio, dok je još samo upozoravao. Dok, istovremeno, prstom nisu pomjerili da bilo šta učine. Tome u prilog ide i činjenica da su u manjem bh. entitetu unaprijed pripremili „svoj izborni zakon“. Zaključak je jasan – nije im padalo na pamet da rade ono za šta su birani, već im je važnije da se obračunavaju s Uredom visokog predstavnika, Američkom ambasadom i ambasadorom Majklom Marfijem (Michael Murphy) i Njemačkom, zemljom iz koje Šmit dolazi. Da, imali su vremena, volje i želje da sjednu i naprave nekakav entitetski zakon, koji, nadamo se, neće proći dalje od postojećeg drafta, ali ne i da rade na postojećem zakonu.</p><p>Isključivost će pojesti ovu državu. Zbog vaših glupavih poteza još smo na začelju Evrope i svijeta. Zbog vaših nacionalizama i pretenzija za odbacivanjem dva druga konstitutivna naroda (ovo se odnosi i na Bošnjake, i na Hrvate, i na Srbe), međunarodna zajednica i jeste i danas toliko prisutna u BiH. Vi nam ne date da idemo naprijed. Hoćete da mrtvi glasaju, da iznosite glasačke listiće, a unosite već popunjene na biračka mjesta, da dajete mito za glas.</p><p>Je li moguće da ti „stranci“, kako ih nazivate, žele više dobrog ovoj državi nego vi koji ste se rodili, školovali, zaposlili, porodice stvorili u njoj?!</p><p>Sve dok je tako – naprijed, Šmite! Nažalost, vi morate raditi posao umjesto onih koji to trebaju.</p>

Je li moguće da ti "stranci“, kako ih nazivate, žele više dobrog ovoj državi nego vi koji ste se rodili, školovali, porodice stvorili u njoj

Naprijed, Šmite!

<p>Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) donio je tehničke izmjene Izbornog zakona u našoj zemlji.</p><p>- Ja ću uraditi ono što je trebalo uraditi prije mnogo godina. Prema tome, želim objaviti odluku kojom donosim izmjene Izbornog zakona BiH - poručio je Šmit.</p><p>Podsjetimo, Kristijan Šmit je u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" najavio nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona u BiH.</p>

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, za "Avaz": Kad iscuri vrijeme, nametnut ću izmjene Izbornog zakona!

<p>Radi se o izmjenama Zakona koje se odnose samo na integritet izbornog procesa.<br></p><p>Ove izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera i videonadzora, a sve s ciljem transparentnijih izbora.</p><h2>Dužnost u skladu s Dejtonskim sporazumom</h2><p>Potom je poslao poruku građanima Bosne i Hercegovine.</p><p>- Ne obraćam se strankama i političarima, već građanima i biračima ove zemlje. Ko treba da izađe i glasa za Parlament? To su svi građani ove države, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.<br></p><p>Prema tome, želim podvući ovdje da se obraćam ljudima u oba entiteta i u Distriktu Brčko, da ovdje nema nikakve diskriminacije i ona neće biti moguća ako stanemo zajedno. </p><p>S mojim kompetencijama, ja sam garant postojanja FBiH i RS i to je moja dužnost u skladu s Dejtonskim sporazumom. Moram reći da moram raditi za sve njih.</p><p>Radi se o jasnim međunarodnim smjernicama i mislim da bi trebalo biti dovoljno mogućnosti za odgovorne domaće organe da se uključe u ovo i da se postigne odgovarajući balans u interesu birača - kazao je Šmit.</p><h2>Moj mandat će biti ispunjen</h2><p>- Moram ovo reći jer nekada imam utisak da neki ljudi misle, da ako idemo putem ka EU, da se može na neki način osloboditi međunarodne zajednice. Moram ih razočarati. Moja pozicija, kada jednog dana BiH bude punopravna članica EU i kada EU bude u BiH, bit će stvar prošlosti jer tada će mnoge stvari biti riješene i moj mandat će biti ispunjen.</p><p>Međutim, kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, moram reći da trebamo malo pogledati i evropske sporazume koji postoje. Naprimjer, Član. 260 evropskog sporazuma o radu EU, to se ne čita svaki dan.&nbsp;</p><p>Međutim, u ovom članu piše da ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite zahtjeve EU standarda, Evropski sud u Luksemburgu će djelovati i izdati naloge ukoliko postoje razlozi, on će dati vrlo striktne naloge. Ja vam mogu reći da se to odnosi na sve države članice, uključujući i državu koju sam ja predstavljao, Njemačku - istakao je on.</p><h2>U skladu s EU standardima</h2><p>Govoreći o transparentnijim izborima, naglasio je kako ljudi imaju pravo da njihov glas bude pravilno prebrojan i onako kako je dat.</p><p>- Izbori se održavaju u interesu naroda. Moramo voditi računa o tome da budu organizovani na pravi način i provedeni kako treba.</p><p>Građani moraju biti sigurni da političari moraju donositi važne odluke. Njih su izabrali birači i moramo se postarati da se glasovi koje birači daju ispravno prebroje.<br></p><p>BiH može imati kredibilitet u svojim nastojanjima da bude dio evropskih integracija samo ako ima institucije u skladu s EU standardima - istakao je visoki predstavnik.</p><h2>Obećanje iz Srebrenice</h2><p>Potom se prisjetio govora u Srebrenici iz prošle godine kada je rekao da će zabraniti kandidovanje osuđenih za ratne zločine i genocid.<br></p><p>- Ne može doprinijeti ublažavanju rana ako možemo prihvatiti da u našem društvu ljudi koji su osuđeni u Hagu ili u domaćim sudovima za ratni zločin, genocid mogu da se kandidiraju za javne funkcije.</p><p>Mislim da je vrijeme za jedan od preduslova za pomiranje u zemlji. To sam obećao 11. jula. Mislim da je ovo nešto za nove generacije - poručio je Šmit.</p><p>Šmit je naglasio kako njegova odluka stupa na snagu od objave na zvaničnoj stranici OHR-a.</p>

Ja ću uraditi ono što je trebalo uraditi prije mnogo godina, rekao je Šmit

Kristijan Šmit donio izmjene Izbornog zakona BiH

<p>Vijeće Evropske unije danas je odlučilo produžiti okvir restriktivnih mjera s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini za još dvije godine, do 31. marta 2026. godine.<br></p><p>Kako se navodi, Evropska unija će stoga zadržati svoju sposobnost da nametne ciljane restriktivne mjere pojedincima ili entitetima koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine.&nbsp;</p><p>Restriktivne mjere mogu se uvesti i protiv onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili potkopavaju Dejtonski/Pariski opći okvirni sporazum za mir. Restriktivne mjere sastoje se od zamrzavanja imovine, zabrane stavljanja sredstava na raspolaganje i zabrane putovanja u EU za fizička lica.</p>

Kako se navodi, Evropska unija će stoga zadržati svoju sposobnost da nametne ciljane restriktivne mjere pojedincima

Vijeće EU produžilo okvir restriktivnih mjera za BiH do marta 2026.

<p>Smrt bh. akademika i velikana Abdulaha Sidrana rastužila je mnoge. On je preminuo jučer, 23. marta, u 80. godini poslije duge i teške bolesti.</p><p>Sidran se u više navrata liječio u Općoj bolnici "Abdulah Nakaš" u Sarajevu čiji je generalni direktor prof. dr. Ismet Gavrankapetanović. Njega je Sidranov odlazak duboko potresao.</p>

<p>- Odlazak dobrog moga Avde na bolji svijet me duboko potresao. Umjetnik riječi, umjetnik rečenice umjetnik osjećanja... Dobri moj Avdo.</p><p>Toplina emocije i oštrina misli krasile su jasnost njegovog izražaja. Neponovljivo dobar, neponovljivo plemenit.  Svaki trenutak s njim vrijedio mi je cijelo bogatstvo. Abdulah Sidran, moj veliki, dragi prijatelj, moj brat, moj ponos… - poručio je Gavrankapetanović.</p>

Toplina emocije i oštrina misli krasile su jasnost njegovog izražaja

Gavrankapetanović za "Avaz": Svaki trenutak sa Sidranom vrijedio mi je cijelo bogatstvo

<p>Velike pahulje snijega iznenadile su građane BiH u mnogim gradovima. Prvobitno je snijeg počeo padati na planinama.</p><p>U Banjoj Luci pada od ranih jutarnjih sati, dok je nedavno počeo i u Sarajevu.</p><p>Prema najavama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas će jače naoblačenje sa zapada donijeti zahlađenje i padavine širom zemlje.&nbsp;</p>

<p>- U nizinama će većinom padati kiša koja će u Bosni prelaziti u susnježicu ili snijeg. Na planinama će padati snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine. U Bosni vjetar sjevernog smjera. U Hercegovini jugo veći dio dana. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 10 stepeni, na jugu zemlje od 13 do 17 stepeni - navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.</p><p>Stranice poput weather.com i accuweather.com navode da je trenutno u Sarajevo temperatura 1 stepen.</p>

Stranice poput weather.com i accuweather.com navode da je trenutno u Sarajevo temperatura 1 stepen

Foto + video / Sarajlije iznenadio martovski snijeg

<p>Za Brisel treba više dana da bi se obišao, onako natenane, a posebno da bi se barem malo upoznao.<br></p><p>Evropska metropola u kojoj su sjedišta evropskih institucija. Prati ga epitet "birokratsko hladnokrvne" prestolnice Belgije. Nije da nema istine u tome.</p><p>Ali ima i neke posebne draži.</p><p>Kad izađeš sa aerodroma, prvo što te dočeka je sjedište NATO-a. Ogromna građevina bez puno pozitivne vibracije osim šarenila zastava članica NATO-a. No, ulije sigurnost.</p><p>Oduševe i niske zgrade od cigle, sve iste visine u sličnim tonovima. Razgledaš ljude po ulici, u kojem god dijelu grada se nalaziš, i samo primjetiš različitosti. Svako u svom "fazonu", domaći i stranci. Čuješ sve jezike u skoro nekoliko stotina metara sa različitim naglascima. Ipak, preovladava francuski, koji je i oficijalni jezik Belgije. </p><p>Kad zađeš u onaj dio grada gdje su  institucije EU smještene, nema neke razlike osim što je tu mnogo više onih poslovno odjevenih.</p><p>Dosta je radova, manjih ili većih, na ulicama što nikome ne smeta. Kao i kod nas, u zavisnosti koji je dio dana, saobraćajne gužve mogu biti ogromne. Tada je razumnije koristiti javni prijevoz nego taksi ili privatno vozilo. Gradski prijevoz fercera i nema čekanja.</p><p>No, kad kročiš u metro, otkriješ i drugu stranu ovog moćnog grada. Beskućnici skoro na svakoj stanici izuzev onih udarnih, centralnih. Još ako ste smješteni u "opasnijem" dijelu grada tek onda shvatite koliko je ustvari Brisel nesiguran grad, a da metro stanice otkrivaju svu nemoć onih koji nemaju krov nad glavom. </p><p>A mnogo ih je, zaista.</p><p>Policijski službenici su uvijek prisutni ili je tako bilo tokom našeg boravka jer se potrefilo da su čelnici svih 27 zemalja članica EU tada tu. I nisu baš popustljivi. I prisutnost migranata više je nego očigledna.</p><p>Ništa neobično je i vidjeti "dame noći" na ulicama, pa čak i po danu. </p><p>Da, Brisel je jako lijep grad, ali ujedno uliva nesigurnost.</p>

Oduševe i niske zgrade od cigle, sve iste visine u sličnim tonovima

Brisel - Grad moći i nemoći

<p>Kancelar Austrije Karl Nehamer (Nehammer) među prvima je uvijek isticao podršku BiH na njenom putu ka EU.&nbsp;</p><p>To je isto učinio i jučer uoči početka dvodnevnog zasjedanja Evropskog vijeća na kojem je dato zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH.<br></p><h2>Zalagao se za EU perspektivu BiH</h2><p>Ekipa "Avaza" u Briselu je pratila sve vezano za historijsku odluku na našu zemlju. Austrijski kancelar Nehamer, iako nije imao vremena za razgovor uživo, rado je dao ekskluzivnu izjavu za "Avaz".</p>

Historijski dan za BiH: Evropsko vijeće dalo "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora

<p>- Prije godinu i po zalagao sam se u Evropskom vijeću da i Bosni i Hercegovini treba ponuditi perspektivu ka EU i da ne smiju biti dvije klase kandidata, kad je u pitanju proces pristupanja ka EU. </p><h2>Stabilnost našeg kontinenta</h2><p>Tada je rijetko ko u to vjerovao da je moguće da sada možemo objaviti ovaj uspjeh - otvaraju se pristupni pregovori sa Bosnom i Hercegovinom.</p>

EU jasna: Pregovore otvaramo kad ispunimo osam preporuka

<p>Austrija je bila i ostat će snažan partner za zapadni Balkan i nastavit će to biti. Bitno je da se ojača sigurnost i stabilnost našeg kontinenta - poručio je Nehamer ekskluzivno za "Avaz".</p>

Sutra u "Dnevnom avazu": Svjetski ekskluziv sa slavnim glumcem Bilom Marijem

Bombe prošlosti

Predstavnica EIB-a Sandrin Frišija za "Dnevni avaz": Investirali smo 3,5 milijardi eura u BiH

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH: Ključna uloga

Nismo najgori, ali nam ne treba ni zavidjeti: Iz ovih zemalja ljudi najviše odlaze, evo na kojem mjestu je BiH

Generalmajor Laslo Stic, komandant EUFOR-a, ekskluzivno za "Avaz": Imamo plan kako bismo odgovorili na svaku krizu

Papić za "Avaz": Skandalozna je izjava da Bošnjaci treba da žive na 25 posto teritorije BiH, to direktno asocira na Karadžića

Jedna od najljepših žena iz BiH postala majka: "A onda se u trenu sve promijeni"

Nakon što smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora: Osim BiH, još sedam država pred vratima EU

Naprijed, Šmite!

Kristijan Šmit donio izmjene Izbornog zakona BiH

Vijeće EU produžilo okvir restriktivnih mjera za BiH do marta 2026.

Gavrankapetanović za "Avaz": Svaki trenutak sa Sidranom vrijedio mi je cijelo bogatstvo

Foto + video / Sarajlije iznenadio martovski snijeg

Brisel - Grad moći i nemoći

Austrijski kancelar Nehamer ekskluzivno za "Avaz": Slabo ko je vjerovao da će BiH postići ovaj uspjeh

Sutra u "Dnevnom avazu": Svjetski ekskluziv sa slavnim glumcem Bilom Marijem

Bombe prošlosti

Predstavnica EIB-a Sandrin Frišija za "Dnevni avaz": Investirali smo 3,5 milijardi eura u BiH

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH: Ključna uloga

Nismo najgori, ali nam ne treba ni zavidjeti: Iz ovih zemalja ljudi najviše odlaze, evo na kojem mjestu je BiH

Generalmajor Laslo Stic, komandant EUFOR-a, ekskluzivno za "Avaz": Imamo plan kako bismo odgovorili na svaku krizu

Papić za "Avaz": Skandalozna je izjava da Bošnjaci treba da žive na 25 posto teritorije BiH, to direktno asocira na Karadžića

Jedna od najljepših žena iz BiH postala majka: "A onda se u trenu sve promijeni"

Nakon što smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora: Osim BiH, još sedam država pred vratima EU

Naprijed, Šmite!

Kristijan Šmit donio izmjene Izbornog zakona BiH

Vijeće EU produžilo okvir restriktivnih mjera za BiH do marta 2026.

Gavrankapetanović za "Avaz": Svaki trenutak sa Sidranom vrijedio mi je cijelo bogatstvo

Foto + video / Sarajlije iznenadio martovski snijeg

Brisel - Grad moći i nemoći

Austrijski kancelar Nehamer ekskluzivno za "Avaz": Slabo ko je vjerovao da će BiH postići ovaj uspjeh