Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma (NATO) jedna je od najmoćnijih sigurnosnih organizacija na svijetu koja broji 32 članice. A ući u sjedište NATO-a u Briselu, sve je osim jednostavno. Sigurnosne provjere koje osoba mora proći su nevjerovatne, čak i kada dolazite kao novinar koji treba izvještavati.
Pregled pasoša
Novinarka „Dnevnog avaza“ i potpisnica ovih redova bila je predstavnica jednog od rijetkih medija koji su dobili dozvolu da uđu u zgradu sjedišta NATO-a i prisustvuju pres-konferenciji predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koja je održana nakon njihovog sastanka 8. aprila.
Iako smo zahtjev poslali relativno na vrijeme, odnosno 5. aprila, kada su iz NATO-a saopćili da će sastanak biti održan, potvrdu smo dobili uoči samog događaja, otprilike sat i po ranije. Vjerovali i nadali smo se do posljednjeg.
Prije nego što je javljeno za dozvolu, zbog brige da nećemo ispuniti ono zbog čega smo otputovali u Brisel, šta drugo učiniti nego se pješke uputiti prema NATO-ovoj zgradi pa na licu mjesta probati dobiti informacije o pres-propusnici.
Jedva smo prošli prvu kontrolu, tačnije momke u uniformama koji kontroliraju ko ulazi i izlazi, bilo pješice ili u automobilu. Upućeni smo na odjel za posjetioce, gdje smo opet pokušali objasniti zašto smo tu. Skeniranje stvari je obavezno, a potom i ručni pregled torbe koju nosite sa sobom. I tek kada to prođete, za „suvenir“ dobivate plavi komad plastike koji stavljaju na vašu torbu, a koji, uz natpis „NATO sigurnost“ (eng. NATO Security), svima dalje daje do znanja da ste prošli taj dio kontrole.
I tu je počeo i završio naš pokušaj dobivanja bilo kakve informacije. Tokom pregleda pasoša samo je rečeno da na ime potpisnice ovih redova nema ništa. Tek nakon što smo kontaktirali kolege iz NATO-a u odjelu medija, saznali smo da je procedura još u toku.
Potrebno je i da neko garantira za vas, u našem slučaju to je bila Misija BiH pri NATO-u te smo s njima kasnije morali ući u sjedište, proći iznova sve sigurnosne kontrole i tek onda dobiti pres-propusnicu.
Originalni namještaj
Fotografiranje zgrade je zabranjeno, kao i unutrašnjosti. Smjestili su nas na prvi sprat, a kretanje bez nekoga iz NATO-ovog odjela za medije nije bilo dozvoljeno.
Više nego ljubazne kolege odvele su nas do prostorije koja služi kao svojevrsni muzej. Naime, u njoj je sav originalni namještaj koji su koristili generalni sekretari NATO-a, posebno oni prvi.
Također, ispred je na velikim platnima poredano nekoliko fotografija koje su historijski vrlo značajne, poput prve posjete kraljice Elizabete II (Elizabeth) 25. novembra 1980. godine.
Također, tu je fotografija koja datira još iz 1954. godine, a koja je nastala u Parizu, dok je još sjedište NATO-a bilo u Francuskoj, a na kojoj je 14 NATO-ovih ministara koji su potpisivali Protokol o pristupu NATO-u pozivajući Njemačku da im se pridruži.
Gdje će Finci i Šveđani
Sjedište NATO-a zauzima 41 hektar zemljišta na periferiji Brisela. Stara zgrada nalazi se prekoputa sadašnje. No, čak i ova sada nema dovoljno mjesta za predstavnike Finske i Švedske, dvije zemlje koje su se posljednje pridružile Alijansi, nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Čini se da će se Finci i Šveđani smjestiti mimo glavnog sjedišta.