Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) kazao je da je obećanje BiH, dato u Solunu prije 20 godina, da će biti dio Evropske unije, te da su sada potrebni pravi koraci.&nbsp;- Dobra je poruka da napredujemo dalje u procesu proširenja. U svakom slučaju, veoma sam za to da, nakon mnogih napora koji su učinjeni u Bosni i Hercegovini, sada i mi trebamo poduzeti sljedeće korake za ovu zemlju, kao što smo to već omogućili mnogim drugim - kazao je Šolc. Dodao je da države zapadnog Balkana moraju biti u mogućnosti da se oslone na Evropsku uniju.&nbsp;- Osim toga, za mene u cjelini, države Zapadnog Balkana također moraju biti u mogućnosti da se oslone na nas. Obećanje da će postati članica Evropske unije dato je u Solunu prije 20 godina, prije više od 20 godina. Sada su nam potrebni sljedeći koraci - rekao je Šolc.

Dodao je da države Zapadnog Balkana moraju biti u mogućnosti da se oslone na Evropsku uniju

Šolc: "BiH je napravila prave korake, vrijeme je da i mi to učinimo"

Luksemburški premijer Luk Friden (Luc Frieden) kazao je uoči početka sjednice Evropskog vijeća da je vrlo važno "da se ljudi Zapadnog Balkana ne izgube".&nbsp;Friden je poručio da podržava odluku započinanja pregovora s Bosnom i Hercegovinom.&nbsp;- Odluka da se započnu pristupni prigovori sa Bosnom i Hercegovinom veoma je bitna. Evropa je kontinent mira i stabilnosti, tako da je važno da ne izgubimo ljude Zapadnog Balkana. Podržavam odluku da se započnu pregovori sa Bosnom i Hercegovinom - kazao je Luk Friden.Luksemburški premijer je dodao da se ne smiju u Briselu samo na Ukrajinu, već i na Zapadni Balkan.&nbsp;- Ovi ljudi čekaju godinama da se pridruže. Pregovori im daju nadu. Srednjeročno, sve zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropskoj uniji. To će biti dug proces, ali ne smijemo ih ostaviti same i fokusirati se samo na Ukrajinu - istakao je premijer Luksemburga.

Podržavam odluku da se započnu pregovori sa Bosnom i Hercegovinom, dodao je Friden

Friden: Odluka da se počnu pregovori s BiH je veoma bitna

Nadovezujući se na preporuku Evropske komisije, Evropsko vijeće odlučuje o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, navodi se u draftu zaključaka sa današnje sjednice Evropskog vijeća, <a href="https://www.politico.eu/wp-content/uploads/2024/03/21/European-Council-meeting-21-and-22-March-2024-%E2%80%93-Draft-conclusions.pdf">prenosi belgijski "Politico".</a>&nbsp;Ovo je samo još jedna potvrda da će Bosna i Hercegovina započeti novu fazu u svojoj historiji, te da se sada samo čeka finalna potvrda.&nbsp;Također, Evropsko vijeće će na današnjoj sjednici razgovarati i o napretku Moldavije i Ukrajine u neophodnim reformama na putu ka EU.&nbsp;Evropsko vijeće će razgovarati i o Gruziji, kojoj će pružiti podršku u neriješenim prioritetnim reformama.&nbsp;

Ovo je samo još jedna potvrda da će Bosna i Hercegovina započeti novu fazu u svojoj historiji

Pogledajte draft zaključaka o proširenju Evropskog vijeća: Evo šta piše o BiH

Mnoštvo novinara i medija danas prati ovaj događaj iz press centra, od američkih i kineskih medija, do mnogih svjetskih agencija. Drugi dio ekipa je u holu zgrade sjedišta institucija EU kuda će šefovi država prolaziti na putu ka sali u kojoj će zasjedati Evropsko vijeće i, najvjerovatnije, davati izjave.Zbog prostora ograđivanja, predstavnici medija mikrofone stavljaju na štapove, a toliko ih je danas da, gdje god zvaničnici da stanu, svi mediji ne mogu snimiti zvuk, video ili fotografiju, već samo oni ispred kojih je određeni zvaničnik stao.

Mnoštvo novinara i medija danas prati ovaj događaj iz press centra, od američkih i kineskih medija, do mnogih svjetskih agencija

Foto + video / Iza kulisa: Evo kako se izvještava iz Brisela sa samita Evropskog vijeća

Nizozemski premijer Mark Rute (Rutte) stigao je na sjednicu Evropskog vijeća, na kojoj će se, između ostalog, govoriti i o otvaranju pregovora s BiH.&nbsp;Rute je kazao da će podržati odluku Evropske komisije, ali da očekuju da BiH nastavi praviti napredak.- Ovo je izmiješana poruka. Da, podržat ćemo odluku Evropske komisije da započnemo pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Također, podržavamo odluku da prije davanja datuma BiH ispuni sve potrebne zahtjeve Evropske komisije. Morat će uraditi sve što im je zadano, sve mjere i inicijative - kazao je Rute.&nbsp; - Bosna i Hercegovina je napravila progres i to podržavamo. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina mora uraditi još mnogo više kako bi dobila pregovarački okvir. Postoje određene stvari koje se trebaju ispuniti s liste 14 ključnih prioriteta koje je odredila Evropska komisija - zaključio je Rute.

Podržavamo odluku da prije davanja datuma BiH ispuni sve potrebne zahtjeve, dodao je 

Uoči sjednice Evropskog vijeća, Rute poručio: Podržat ćemo otvaranje pregovora s BiH

Sve je spremno za početak samita Evropskog vijeća u Briselu, gdje će šefovi država članica Evropske unije raspravljati o više tema, a početak pristupnih pregovora s BiH o članstvu u EU samo je jedna od njih. Također, u Briselu se danas održava i samit o nulearnoj energiji, koji je u toku, zbog čega nije potvrđen početak samita Evropskog vijeća niti se zna kada će delegacije dolaziti u zgradu Evropskog vijeća.&nbsp;Nije potvrđeno ni vrijeme press konferencije. Očekuje se dolazak delegacija iz BiH i to Ministarstva vanjskih poslova s Elmedinom Konakovićem na čelu, kao i Ministarstva komunikacija i prometa BiH s Edinom Fortom na čelu.Nezvanično, u Brisel je trebala doći i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ali je skoro u posljednji momenat otkazala put.Danas će šefovi 27 država članica EU, osim o BiH, raspravljati i o Moldaviji i Ukrajini, kao i o ruskoj agresiji na ovu zemlju. Bitan dio samita je i Gaza, i sve ono što se dešava na Bliskom Istoku.U krugu institucija EU okupili su se i građani koji u rukama nose ukrajinske zastave i natpis „Ispunite svoja obećanja“.

Danas će šefovi 27 država članica EU, osim o BiH, raspravljati i o Moldaviji i Ukrajini, kao i o ruskoj agresiji na ovu zemlju

Šta se sve dešava u Briselu: Čeka se početak samita Evropskog vijeća, dok traje onaj o nuklearnoj energiji

Posljednje pripreme vrše se u Briselu uoči sutrašnjeg samita Evropskog vijeća na kojem će se odučivati i o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH za članstvo u EU. S obzirom na to da se sutra očekuju visoke delegacije šefova 27 zemalja članica EU kao i drugih tijela Unije, te delegacije država o kojima će se raspravljati, među kojima je i naša zemlja, kao i Ukrajina i Moldavija, osiguranje oko zgrada Evropske komisije i sjedišta Evropskog vijeća i Vijeća Evrope je snažno.

Europarlamentarka Tineke Strik za "Avaz": Nizozemska ima posebnu odgovornost prema BiH zbog prošlosti

Svjedočili smo velikom broju policijskih službenika kao i njihovih vozila uz dodatna obezbjeđenja iz spomenutih evropskih institucija.Tu će sutra biti i ekipa "Dnevnog avaza" koja će izvještavati o ovom historijskom danu za našu domovinu s obzirom na to da se očekuje da BiH dobije zeleno svjetlo za započinjanje pregovora o članstvu u EU.

I Nizozemska usvojila Rezoluciju: Premijeru dato zeleno svjetlo da podrži BiH

Smještajnih kapaciteta u krugu ovih institucija skoro je nemoguće pronaći.Podsjećamo, Evropsko vijeće sutra će, osim o BiH, raspravljati i o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU, kao i o ruskoj agresiji na Ukrajinu te o Bliskom Istoku i stravičnim dešavanjima u Gazi.

Svjedočili smo velikom broju policijskih službenika kao i njihovih vozila uz dodatna obezbjeđenja iz spomenutih evropskih institucija

"Avaz" ispred zgrade Evropskog vijeća u Briselu

"Avaz" u Briselu: Ovdje će sutra biti donijeta historijska odluka za BiH

Nizozemska je pristala podržati Bosnu i Hercegovinu i glasati sutra za otvaranje pregovora za članstvo u EU. Sutra će biti historijski dan za našu zemlju, a ekipa "Avaza" bit će na licu mjesta u Briselu.Ovim povodom za "Avaz" je govorila Tineke Strik, članica Evropskog parlamenta, koja je inače iz Nizozemske.<h2>Od velike koristi za BiH</h2>Na naš pitanje kako vidi sutrašnji samit Evropskog vijeća i glasanje o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, Strik je kazala:

- Pozitivna sam, jer smatram da je to izuzetno važan znak za napredak BiH na putu pristupanja EU, a građanima je potrebna kredibilna perspektiva o članstvu u EU. To je ono što im je EU obećala i za EU i za BiH je od koristi da se zemlja integriše. To sprječava ruski utjecaj da dobije veću snagu i može pomoći BiH da se kreće prema demokratskim standardima EU, ali i poboljšati druga pitanja kao što su donošenje ekonomskog prosperiteta i zaštite prekrasne prirode zemlje. Međutim, bh. političari nisu poduzeli nikakve suštinske reforme kako bi BiH približili EU, pa to ne treba doživljavati kao nagradu prema njima. I na kraju, moraju poduzeti istinske korake i krenuti dalje od korumpiranog statusa quo, inače integracija u EU neće biti moguća.Poručila je da Nizozemska neće blokirati otvaranje pristupnih pregovora BiH.<h2>Istakla zabrinutost</h2>- Hitnost se osjeća među političkim akterima u Nizozemskoj. Ali mislim da oni dijele moju zabrinutost u vezi s nedostatkom poboljšanja u vezi s vladavinom prava, demokratijom i korupcijom. Naravno, Nizozemska ima posebnu odgovornost, s obzirom na prošlost. Ali ova odgovornost nije samo da unaprijedi pristupanje BiH, već i da podstakne demokratizaciju na najbolji mogući način, uključujući implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Mislim da je u EU Nizozemska na čelu borbe za ovo - iskreno je rekla Strik.

Bundestag usvojio rezoluciju u kojoj je dao zeleno svjetlo za otvaranje pregovora EU s BiH

Zabrinuta je, kako je naglasila, zbog nedostatka napretka, a posebno nedemokratskih izbornih standarda.- Nemogućnost sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava je veoma zabrinjavajuća, pogotovo jer se radi o demokratiji. Ali cijeli problem je u tome što će ljudi koji su sada na vlasti izgubiti dio vlasti ako krenemo ka pravednom sistemu.Tako da ga ne mijenjaju. Isto važi i za korupciju. Političari ne žele prave promjene, jer oni profitiraju od postojećeg sistema. Vjerujem da je promjena moguća, ali nam je potrebno da dolazi od ljudi i jakog civilnog društva - zaključila je Strik.

Političari ne žele prave promjene, jer oni profitiraju od postojećeg sistema, rekla je Strik

Odluka Evropskog vijeća o otvaranju prostupnih pregovora za članstvo BiH u EU bit će donijeta sutra. Bila ona pozitivna ili negativna, značajno će utjecati na našu zemlju. I dok će većina zemalja članica EU glasati za davanje zelenog svjetla našoj domovini, upitno je nekoliko država. Među njima je i Nizozemska čija vlada, prema saznanjima "Dnevnog avaza", još nema konačnu odluku. Održana je sjednica nizozemskog parlamenta jučer, koji se zove Tweede Kamer. Dio zastupnika je za davanje saglasnosti da BiH započne pregovore sa EU.Jedan od zastupnika je pozvao vladu Nizozemske da pristane "na konsenzus u Evropskom vijeću s obzirom na trenutnu geopolitičku realnost".Svi su saglasni da je BiH napravila velike korake, dok neki smatraju da oni, nažalost, nisu dovoljni.Tako je zastupnik Isa Kahraman pred parlamentom Nizozemske rekao da je Evropsko vijeće u decembru 2023. godine utvrdilo da BiH mora ispuniti osam kriterija, kao što su vladavina prava, migracija i borba protiv korupcije i to prije otvaranja pristupnih pregovora.Naglasio je da je BiH napredovala po svim utvrđenim kriterijima, ali da nekima još nije u potpunosti zadovoljan napominjući da je Evropska komisija ipak dala preporuku 12. marta 2024. što je učinio da olakša pristupne pregovore između BiH i EU.Kahraman je potom rekao kako bi započinjanje pregovora o pristupanju bez poštivanja kriterijuma koje je utvrdilo Evropsko vijeće mogu imati neefikasan presedan za buduće procese pristupanja. Ponudio je "rješenje" u vidu toga da Nizozemska osigura da odluka o mogućem otvaranju pristupnih pregovora između BiH i EU se odgodi za pola godine kako bi bilo dato dovoljno vremena BiH da ispuni osam kriterijuma utvrđenih u decembru 2023. godine.Tom Van Kampen (Thom Van Campen) također je podsjetio da je Evropsko vijeće u decembru 2023. odredilo da BiH mora ispuniti osam kriterija, kao što su vladavina prava, migracija i borba protiv korupcije, prije otvaranja pristupnih pregovora.Istakao je da traži od vlada zemalja EU da ne otvore pregovore sa BiH.On je dodao da se na nedavnoj sjednici Evropskog vijeća razgovaralo o raznim koracima širenja Unije napominjući da su geopolitički razlozi često odlučujući faktor u pristanku pristupanja različitih zemalja kandidata.Poručio je da proces proširenja mora biti zasnovan na zaslugama kako bi se služilo dugoročnim geopolitičkim interesima i održavanju podrške u EU za buduća pristupanja. Pozvao je vladu Nizozemske da nastavi podržavati napredak u politici proširenja na osnovu zasluga kako bi ovaj nizozemski stav bio jasan u Evropskom vijeću i dobio podršku za to.

Svi su saglasni da je BiH napravila velike korake, ali neki nisu sigurni da li je to dovoljno

Stav Nizozemske još nepoznat, parlamentarci predlažu odgađanje odluke o otvaranju pregovora s BiH za šest mjeseci

Osam godina čekamo na otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom i sada se čini da nam je nadohvat ruke. Ne, ne čini se, već jeste.Politika pregovora, razgovora i dijaloga, iako se u nekim momentima činila kao mač s dvije oštrice, pokazala se kao pravi put za naše umorno i sumorno društvo. Umorno od političara koji decenijama gledaju samo svoje gu*ice, kako da ih smjeste u fotelje, a nama, građanima, prodaju priče o patriotizmu i vjerskom identitetu. Sumorno jer bolje budućnosti rijetko ko vidi za sebe i svoje najmilije.Kako je velikan Dževad Karahasan rekao u svom posljednjem intervjuu za „Dnevni avaz“: „Ne dozvoljavam da me uvjere kako mogu biti dobar Bošnjak samo onda kada mrzim Srbe ili Hrvate.“ I obrnuto. Tri decenije mržnje nikuda nas nisu dovele, a godina i kusur razgovora jeste. I to je ključno.Entuzijazam se osjeti u zraku. Iako postoji mogućnost, niko ne želi vjerovati da Evropsko vijeće na sutrašnjoj sjednici neće dati zeleno svjetlo za pregovore s BiH. Ali daleko od toga da je tu kraj. Naprotiv – pravi posao tek slijedi, tek sada će morati zasukati rukave, i pozicija i opozicija.Zemlje članice EU sigurno će tražiti kao prioritet ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje su dostavili još 2019. godine. Na sramotu i obraz neka prethodnim vlastima ide to što nisu skoro ništa uspjeli ispuniti, a puna su im usta onih koji sada rade najbolje što umiju i znaju te njihove greške, neznanja i propuste ispravljaju.Samo da ne bude onako kako je Đorđe Balašević davno opjevao: „Putuj, Evropo, nemoj više čekati na nas.“ Jer budućnosti bez EU nema.

Politika pregovora, razgovora i dijaloga, iako se u nekim momentima činila kao mač s dvije oštrice, pokazala se kao pravi put

Zemlje članice EU: Tražit će ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta

Zasukati rukave

Za manje od dva dana saznat ćemo jesu li napori bh. vlasti urodili plodom te hoće li šefovi država članica Evropske unije glasati za početak pristupnih pregovora BiH za članstvo u EU. Postoji mogućnost da neke države ne budu zadovoljne urađenim i da zahtjevaju još napravljenih reformi na putu ka EU. No, u tu mogućnost skoro niko ne želi da vjeruje, već svi, od vlasti do građana, vjeruju da ćemo dobiti historijsko zeleno svjetlo. <h2>Potrebno usaglašavanje</h2>Ali, šta to ustvari znači?! BiH je prošla tek tri od devet koraka, koji podrazumijevaju podonošenje zahtjeva za članstvo, dostavljanje Mišljenja Evropske komisije te da države članice jednoglasno donesu odluku o davanju kandidatskog statusa zemlji. Sljedeći je taj o otvaranju pristupnih pregovora, kojem se mi nadamo.Ono što našu zemlju očekuje nakon toga, pod uvjetom da dobijemo to zeleno svjetlo jeste da se donosi pregovarački okvir kao osnova za pregovore, na osnovu zahtjeva zemalja članica. Važno je naglasiti da pregovori o pristupanju EU zvanično počinju kada se države članice usaglase s pregovaračkim okvirom. I da sve bude, kako se u narodu kaže, „kao po loju“, niko ne može garantirati kada će zvanično pregovori početi, a još manje kada će BiH postati ravnopravna članica EU.

Naprimjer, susjedna Hrvatska je postala članicom EU deset godina nakon podnošenja zahtjeva, a pet nakon što su započeli pristupni pregovori. S druge strane, Hrvatska je u mnogočemu bolje kotirala u odnosu na BiH.<h2>Regionalni primjeri</h2>A, ako uzmemo za primjer Sjevernu Makedoniju, vidimo da otvaranje pregovora nije garant i uskorog pristupanja EU. Ova zemlja je 2004. godine predala zahtjev za članstvo. U tom procesu je promijenila i ime zemlje jer se Grčka nije slagala da naziv zemlje bude Makedonija, nakon čega je dodano „Sjeverna“. Još 2005. je dobila službeni status kandidata, dok su 2020. formalno počeli pristupni pregovori. I do danas – ništa.Crna Gora važi za jednog od favorita kada je u pitanju proširenje EU. Ova zemlja je 2008. predala zahtjev za članstvo u EU, a 2012. je započela pregovore. Do danas otvarala je i zatvarala određena poglavlja.BiH je u grupi s Ukrajinom i Moldavijom, a ovim državama je naglašeno da se očekuje dalji napredak u reformama. To je ujedno i što se očekuje da kažu za našu zemlju.<h2>Šta je screening</h2>Pregovarački okvir utvrđuje smjernice i principe za pristupne pregovore. Evropska komisija izrađuje nacrt pregovaračkog okvira, zemlje članice EU ga usvajaju, a Predsjedništvo Vijeća ga predstavlja na početku pristupnih pregovora.Slijedit će pregled i analiza usklađenosti zakonodavstva BiH sa pravnom stečevinom EU (tzv. screening), koji podrazumijevaju analitički pregled i ocjenjivanje usklađenosti zakonodavstva.

Prošli tek tri od devet koraka. Donosi se pregovarački okvir kao osnova za pregovore, na osnovu zahtjeva zemalja članica

Evropsko vijeće i klasteri pregovaračkih poglavlja

Pod uvjetom da dobijemo zeleno svjetlo od Evropskog vijeća: Šta čeka BiH u pregovorima za članstvo u EU

Dan održavanja sjednice Evropskog vijeća sve je bliže. Čelnici zemalja članica Evropske unije, njih 27, donijet će historijsku odluku za našu državu. Pretpostavlja se da će odobriti početak pregovora BiH za članstvo u EU. O toj temi za „Avaz“ je govorio ambasador Republike Italije u BiH Marko di Ruca (Marco Di Ruzza), koji je istakao da je njegova domovina s posebnim zadovoljstvom pozdravila preporuku Evropske komisije u korist otvaranja pristupnih pregovora s BiH. <h2>Prioritetna važnost</h2>- Nadamo se da Evropsko vijeće može implementirati ovaj pravac. Italija uvjerljivo podržava izglede za evropsko usidrenje BiH i cijelog regiona zapadnog Balkana - rekao je ambasador.Podsjetio je da je početkom marta ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani boravio u posjeti Sarajevu, zajedno s austrijskim kolegom Aleksanderom Šalanbergom (Alexander Schallenberg), upravo kako bi pokazao punu bliskost i snažnu podršku Italije BiH u ovom historijskom trenutku za zemlju uoči zasjedanja Evropskog vijeća.- Što je veoma značajno, to je bila druga posjeta ministra Tajanija Sarajevu u roku od godinu, što je dodatno pokazalo da balkanski dosje ima apsolutno prioritetnu važnost u vanjskoj politici italijanske vlade. Poruka ministra Tajanija bila je vrlo jasna: BiH je uvijek bila dio Evrope i njena budućnost može biti samo u srcu porodice EU - poručio je Di Ruca.Ambasador je naglasio da je napredak koji je BiH nedavno ostvarila izuzetan i neosporan. Podsjetio je i na nedavnu izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen), koja je kazala kako je BiH u jednoj godini ostvarila veći napredak nego u prošloj deceniji. Istakao je da u procesu prilagođavanja standardima EU još nedostaju različiti bitni dijelovi, zbog čega je, kako je naveo, potrebno nastaviti tim putem, istim zamahom i istom odlučnošću. <h2>Politička dimenzija</h2>- Otvaranje pristupnih pregovora, drugim riječima, ne smije se posmatrati kao tačka dolaska, već kao pravilno priznanje za uložene napore i poticaj da se nastavi ovim dobrim putem. Teško je predvidjeti kako će se razvijati debata između različitih zemalja EU na sljedećem Evropskom vijeću. Kao Italija, nadamo se da će ukupna politička dimenzija odluke također biti dobro osmišljena, još više u svjetlu trenutne geopolitičke kontingencije - rekao je Di Ruca.Za kraj, poručio je da građanima BiH može garantirati da Italija namjerava i dalje biti važna referentna tačka, kako u kontekstu bilateralnih odnosa, koji su odlični, tako i u podršci na putu evropskih integracija, u koji čvrsto vjeruje.- Naravno, italijanska kulturna diplomatija, izvanredan most između dvije zemlje i dva naroda, i ovdje je visokocijenjena, i dalje će predstavljati prioritetno opredjeljenje za nas, s obzirom na doprinos koji može ponuditi procesima pomirenja i društvene kohezije, posebno gledajući nove generacije - zaključio je ambasador Di Ruca.<h2>Harmonizacija zakonodavstva</h2>Na našu konstataciju da Italija podržava BiH u svakom smislu, ambasador Di Ruca je naglasio kako Italija predvodi, ili se sprema voditi, mnoge evropske „twinning“ i druge projekte koji imaju za cilj harmonizaciju zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU i optimizaciju saradnje između lokalnih vlasti i EU.- To se dešava u mnogim sektorima koji su zaista od presudnog značaja: borba protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije, sistem indirektnog oporezivanja, strategije za borbu protiv korupcije, fitosanitarni sektor, digitalizacija usluga građanima itd. Naša podrška evropskim aspiracijama Bosne i Hercegovine stoga se ne sastoji samo od visoke diplomatije već i od svakodnevnog, marljivog i konkretnog rada uz bok s vlastima vaše zemlje - rekao je Di Ruca.

Teško je predvidjeti kako će se razvijati debata između zemalja EU na sljedećoj sjednici Evropskog vijeća

Ambasador Italije Marko Di Ruca za "Avaz": Podržavamo evropsko usidrenje BiH

Čast je i privilegija biti na poziciji vršioca dužnosti generalnog direktora “BH Telecoma”. To je veoma bitna korporacija za bh. društvenu zajednicu. Sve oči uprte su u “BH Telecom”, jer mi omogućavamo komunikaciju s našim građanima, kompanijama, javnom administracijom... Ovo je na početku razgovora za „Avaz“ rekao Amel Kovačević, koji je na toj poziciji od oktobra 2023. godine. Istakao je da kompanija ima dugu i prepoznatljivu tradiciju, u koju su hiljade ljudi uložile svoja znanja, živote i iskustva.<h2>Brojni izazovi</h2>- Drago mi je što u Upravi predvodim kvalitetan tim iskusnih profesionalaca te što imamo izvrstan Nadzorni odbor, sastavljen od uglednih stručnjaka i profesionalaca iz različitih oblasti. “BH Telecom”, kao i svaka velika kompanija, suočava se s brojnim izazovima. Ključ ih je prepoznati, razmotriti i prioritetno rješavati, kako bismo učinili kompaniju dugoročno održivom. Nisu zanemarivi ni vanjski izazovi, poput ubrzanih tehnoloških promjena, demografije, konkurencije, raznih zakonskih regulativa... Neophodno je shvatiti da se svijet strahovito brzo mijenja i da, ako želimo preživjeti u tom svijetu, moramo biti spremni na promjene - istakao je Kovačević.Naglasio je da je “BH Telecom” profitabilna kompanija, ali da je ta profitabilnost opadala tokom niza godina.- Jedan od ključnih razloga za to jeste neadekvatna organizaciona struktura. Naši poslovni procesi nisu dobro definirani, komplicirani su i zamršeni do te mjere da je čudo da smo uopće išta uspjeli realizirati u takvom stanju. Drugi dio problema jeste kompleksan sistem nabavki – kazao je Kovačević.<h2>Skupa rješenja</h2>Istakao je da, iako su svi procesi pokriveni dokumentacijom, česte su bile situacije da su nabavljena skupa rješenja ili da su nabavke vršene od istih dobavljača iako se u nekim slučajevima radilo o robama široke potrošnje ili uslugama koje može pružiti veći broj dobavljača.- Tu su i realizirane odluke u oblasti investicija, koje, iz moje perspektive, nisu bile najlogičnije i najracionalnije. Naš zadatak, uz unapređenje poslovanja, jeste da preispitamo nabavke i investicije u kojima ustanovimo nelogičnosti. Primjetan je nedomaćinski odnos prema određenim resursima i procesima, jedan od njih je polaganje kablovske infrastrukture. Za 1.200 kilometara kablova ne znamo gdje se nalaze, jer nisu evidentirani u bazama geopodataka - otvoreno je rekao Kovačević.Osvrnuo se i na 5G mrežu, od koje je BiH još daleko.- Nedavno smo započeli s implementacijom 4G+ mreže i još nismo adekvatno pokrili cijelu državu, što predstavlja jednu od najskupljih investicija. Nismo imali dovoljno vremena da tu tehnologiju dovoljno eksploatiramo. Naši korisnici imaju nove navike ponašanja pri konzumiranju mobilnog interneta, a to zahtijeva veće kapacitete naše mobilne telefonije. Trudimo se da i ovo što imamo podignemo na još zavidniji nivo, da pojačamo signal 4G+ mreže tamo gdje je ona neophodna kako bismo pružali kvalitetnu uslugu našim korisnicima. 5G mreža je, prije svega, važna za poslovne modele, procese i industrijske kapacitete. Mislim da je mnogo mudrije da se koncentriramo prvo na implementaciju optičkih vlakana, nakon čega je prirodno da 5G mreža dođe u fokus – rekao je Kovačević.<h2>Kvalificirani projekti</h2>Ova kompanija je uložila 29 miliona KM u projekt "BH ContentLab", najveću domaću platformu za produkciju audio-vizuelnih sadržaja. Ali, sudeći prema svemu, to nije najisplativija investicija.- 6,3 miliona KM je preostalo da se realizira. Mi smo bili jedini investitori u filmsku industriju u BiH i jasno je da nismo dorasli tom biznisu. Ne znamo ništa o filmu. Ne znamo koji je dobar, koji nije, koji hoće, a koji neće imati željeni finansijski povrat, kome da prodamo određeni film... Tako da je ta pozicija nezahvalna za "BH Telecom". Mi treba da i dalje podržavamo bh. kinematografiju, ali ne želimo biti jedini investitor u te projekte. Zato smo se kao Uprava opredijelili da preostali iznos, koji je nešto viši od 6 miliona KM, investiramo u one kvalificirane projekte koji donose najmanje 50 posto osiguranih sredstava od drugih koproducenata. Želimo da diverzificiramo naš rizik, želimo da tržište prepozna da li su to kvalitetni projekti. Šta će dalje biti, pitanje je koje trebamo otvoriti. Mi smo tu da podržavamo bh. kinematografiju i to želimo raditi i u budućnosti, samo što to treba biti na održivim osnovama za kompaniju “BH Telecom” - zaključio je Kovačević.<h2>Trebaju nam optička vlakna</h2>Kovačević je objasnio kako je u prošlosti svaka kuća bila povezana bakrenom telefonskom žicom, ali da je ta tehnologija zastarjela i prevaziđena za potrebe pružanja interneta velikih brzina.- Trebaju nam optička vlakna kroz koja ćemo pružiti kvalitetan i brz internet, koja će doći do svakog doma i preduzeća u gradu ili selu. Nažalost, to još nije slučaj i naš prioritet je raditi na toj promjeni. Vizija ove uprave je da “BH Telecom” postane vodeći digitalni integrator bh. društva - poručio je Kovačević.<h2>Koristimo umjetnu inteligenciju</h2>Istakao je da će se “BH Telecom” fokusirati na digitalizaciju, ali i na uvođenje umjetne inteligencije, novih rješenja, novih servisa, pojačavanje signala...- Od kompanije koja je lider u telekomunikacijskoj industriji očekujete da prati trendove, pruži kvalitetno korisničko iskustvo, što znači da korištenje umjetne inteligencije u telekomunikacijskom sektoru nije tabu tema. Moje lično iskustvo s umjetnom inteligencijom, kao nekome ko je radio na različitim poslovima, vrlo je korisno - istakao je Kovačević.Za 1.200 kilometara kablova ne znamo gdje se nalaze, jer nisu evidentirani u bazama geopodataka.

Neophodno je shvatiti da se svijet strahovito brzo mijenja, kaže Kovačević

Amel Kovačević za "Avaz": Zaustavit ćemo pad profitabilnosti

Bosanskohercegovački umjetnik Rikardo Druškić udružio je snage s Harisom Hadžićem, software inžinjerom kreiravši projekat XANTEA 2502 VR. Od samog pojavljivanja izazvao je veliki interes u bh. umjetničkim krugovima i u javnosti, zbog čega su autori odlučili kreirati događaj na kojem su posjetitelji bili u mogućnosti na kratko kročiti u XANTEA 2502 svijet virtuelene stvarnosti. Ovaj inovativni spoj umjetnosti, tehnologije pružio je priliku posjetiocima da preispitaju granice virtuelne stvarnosti i odmaknu se od realne stvarnosti i tradicionalnog načina umjetničkog izražavanja.<h2>Van fizičke stvarnosti</h2>Druškić i Hadžić su u sarajevskom lokalu Kawa prisutnima omogućili da istraže virtuelni prostor, dožive umjetničko djelo van standardne fizičke stvarnosti.-	Ovo je prvi put da izlazimo u javnost sa projektom kako bismo prvenstveno vidjeli reakcije ljudi. Sve do sada je bilo interno, odnosno, samo mali krug ljudi je imao priliku da iskusi ovu novu primjenu tehnologije, ali ovakvu reakciju javnosti nismo očekivali. Volio bih da sam na njihovom mjestu, kako bih ovaj doživljaj iskusio po prvi put jer mi je jako drago bilo vidjeti ovakve reakcije i upravo zbog toga vidim potencijal u svemu ovome što radimo - rekao je Haris Hadžić. Granice za projekte koji uključuju umjetnost i VR ne postoje, ocijenio je Druškić, dodavši da su tek na početku, uz zadovoljstvo što svoj rad mogu da podijele sa drugima. Smatra da su granice savremene tehnologije beskrajne, što je u suštini bila i polazna tačka ovog projekta.-	Želim da pomjeram granice, ali ne samo u mojim očima, nego i u očima publike. Zadovoljan sam s onim što smo do sad napravili, ali jedva čekam da doživim sve ono što treba da se desi. Ovo je samo pet posto našeg projekta. Polje se brzo razvija, ima velike mogućnosti i ne vidim da se može ograničiti, jedina granica je ograničena regulativama i ljudskom maštom – rekao je Druškić. <h2>Svojim sredstvima</h2>Demo showcase koji su organizovali u suštini je samo trailer svega onoga što Rikardo i Haris spremaju. Do sada su projekat radili većinom svojim sredstvima. Sada slijedi modeliranje, animiranje, pisanje priče za animacije - nakon čega će XANTEA 2502 VR postati unikatno umjetničko djelo u virutelnom prostoru. Autori projekta ubrzano rade na prikupljanju sredstava koja su potrebna za završetak ovog projekta, koji će u konačnici rezultirati jedinstvenom izložbom u Sarajevu. Prema reakcijama prisutnih - VR iskustvo koje je dvojac kreirao je nezaboravno.

Prema reakcijama prisutnih - VR iskustvo koje je dvojac kreirao je nezaboravno

Kad umjetnost i tehnologijja udruže snage: Predstavljen projekt XANTEA 2502 VR

Zakon o slobodi medija, koji je Evropski parlament usvojio ove sedmice, ima za cilj jačanje transparentnosti u tom sektoru i slobode novinara u njihovom radu. S obzirom na to da BiH očekuje i nada se zelenom svjetlu od Evropskog vijeća idućeg četvrta za otpočinjanje pregovora o članstvu u EU, to bi podrazumijevalo i potpuno usklađivanje legislative u BiH s onom u Uniji. Kako u BiH ništa ne može jednostavno, tako ni to, jer u manjem bh. entitetu postoji Krivični zakonik RS u kojem se kriminalizira kleveta.<h2>Problem primjena</h2>- Vlastodršci uglavnom, kada je u pitanju evropska legislativa, uzimaju ono što oni mogu da tumače kako njima odgovara - rekao je za „Avaz“ predsjednik Udruženja “BH novinari” Marko Divković.Poručio je da je skeptičan kada su u pitanju medijski zakoni, pa čak i kada su u pitanju evropski kriteriji.

- Nisu ni naši zakoni tako loši, problem je u primjeni jer mi, jednostavno, ni najbolje zakone ne primjenjujemo. Nama se i dalje valja boriti s ovim našim vlastima koje su, sačuvaj me Bože, loše. Kada je kriminaliziranje klevete u pitanju, svi pravni mehanizmi dosad su iskorišteni. Većina medijskih udruženja, udruženja građana, „Transparency International“, borili su se i kroz one, makar i fingirane javne rasprave da do toga ne dođe - poručio je.<h2>Velika iluzija</h2>Politička analitičarka Tanja Topić kazala je kako je, i prilikom najave o rekriminalizaciji klevete, pa tokom rasprave vezane za usvajanje Krivičnog zakona RS, postojao pritisak brojnih relevantnih međunarodnih organizacija.

- Uprkos njima, Zakon je usvojen. Tada smo dobili poruku iz EU da je on protivan vrijednostima EU. Stupio je na snagu i u najnovijem izvještaju o napretku BiH stoji da se nisu ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na pojedine tačke ovog zakona. I pored toga, BiH je dobila preporuku Evropske komisije za otpočinjanje pregovora, tako da je, bojim se, velika iluzija očekivati "poništenje" kriminalizacije klevete. Bit ćemo sretni ukoliko se igra represivnim zakonima i disciplinovanjem neposlušnih zaustavi na ovome - rekla je Topić.<h2>Ko kupi kajmak</h2>Divković je podsjetio na napore koje je Udruženje “BH novinari” uložilo kako bi dva zakona stavilo u parlamentarnu proceduru.- Zakon o medijskom vlasništvu i o medijskom oglašavanju, da nam se ne dešava da medijske kuće iz susjedstva kupe kajmak, a mi ovdje od toga nemamo ništa. Jedan od glavnih je bio upravo taj zakon o medijskom vlasništvu. Međutim, za sedam godina nismo makli dalje od protokola. Naše vlasti toliko su se izvještile da jednostavno i najbolje rješenje obesmisle - kazao je Divković.Mnoge odredbe evropskih zakona i deklaracija zapravo bi kod nas trebalo da se provode kao direktive. A ne ono „mislim do podne jedno, od podne drugo“, naveo je Divković.

Vlastodršci uglavnom uzimaju ono što oni mogu da tumače kako njima odgovara, rekao je Divković

Zabrinjavajuća situacija u BiH za medije

Evropski parlament usvojio Zakon o slobodi medija: Ne idu zajedno legislativa EU i kriminalizacija klevete

Državni ministar odbrane Zukan Helez nedavnom izjavom o početku proizvodnje dronova kamikaza u BiH izazvao je brojne reakcije. Prvenstveno zato što je isto izjavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić samo nekoliko dana ranije. <h2>Borbeni efekt</h2>Ipak, Helez nije precizirao o kakvim dronovima samoubicama se radi. Niti je objasnio koliko je komplicirana procedura proizvodnje oružja, odnosno dobivanje dozvole. O tome je za „Avaz“ govorio vojni ekspert prof. Berko Zečević, koji je istakao da su i Helez i Vučić pogriješili u tehničkom smislu.Kako je pojasnio, dron kamikaza, po vojnim pitanjima, mora u sebi sadržavati bojevu glavu, znači eksplozivno punjenje za uništavanje žive sile, odnosno vojnika ,ili za uništavanje lako oklopnih sistema, vozila. - Vučić je izjavio da će taj njihov dron nositi minobacački projektil 60 milimetara i izbacivati ga na određenoj visini iznad cilja. To onda nije dron kamikaza, nego je dron nosač. To znači da možete uzeti bilo koji kvalitetniji dron i napraviti adaptere da nose minobacački projektil, i to opet nije tehnički opravdano jer je minobacački projektil dizajniran za lansiranje iz minobacača i ima veliku debljinu stjenke bojeve glave i baš zbog toga da bi izdržao lansiranje - istakao je Zečević.Dodao je da, ako Helez misli na isti koncept drona o kojem je govorio i Vučić, onda taj dron može proizvoditi bilo koja privatna ili državna firma bez saglasnosti i poštivanja propisa o vojnoj industriji koji postoje u BiH.<h2>Bojeva glava</h2>- Dakle, samo dron. Postoji li neka firma u BiH koja to radi, ja ne znam. Žao mi je, ali nisam upoznat s tim, iako to pažljivo promatram. Onog trenutka kada bi se na svaki taj dron koji je civilnog karaktera određenih performansi priključio adapter koji bi mogao nositi bojevu glavu ili projektil, e tada za takvu integraciju treba dozvola Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose. I tu počinje komplikacija. Neko je, govorim svoje mišljenje, pogrešno informirao ministra Heleza o tome - rekao je Zečević.<h2>Mogu samo OSBiH</h2>Vojni ekspert Zečević istakao je da se nikakva municija ili oružje ne može proizvoditi ako ne postoji ugovor ili odluka sa stranim partnerima. - Znači, ne možete proizvoditi za potrebe BiH. Jedino ukoliko postoji potreba Oružanih snaga BiH. Ako neka zemlja, ili firma iz te zemlje, obrati se firmi u BiH i zatraži da im proizvede određenu količinu, moraju sklopiti ugovor, onda naručilac mora firmi iz BiH dati „end user“ certifikat, odnosno certifikat o finalnoj isporuci municije i/ili oružja. I to je tek početak - istakao je Zečević.Kontaktirali smo jučer i ministra Heleza, ali nije mogao razgovarati.

Šolc: "BiH je napravila prave korake, vrijeme je da i mi to učinimo"

Friden: Odluka da se počnu pregovori s BiH je veoma bitna

Pogledajte draft zaključaka o proširenju Evropskog vijeća: Evo šta piše o BiH

Foto + video / Iza kulisa: Evo kako se izvještava iz Brisela sa samita Evropskog vijeća

Uoči sjednice Evropskog vijeća, Rute poručio: Podržat ćemo otvaranje pregovora s BiH

Šta se sve dešava u Briselu: Čeka se početak samita Evropskog vijeća, dok traje onaj o nuklearnoj energiji

"Avaz" u Briselu: Ovdje će sutra biti donijeta historijska odluka za BiH

Europarlamentarka Tineke Strik za "Avaz": Nizozemska ima posebnu odgovornost prema BiH zbog prošlosti

Stav Nizozemske još nepoznat, parlamentarci predlažu odgađanje odluke o otvaranju pregovora s BiH za šest mjeseci

Zasukati rukave

Pod uvjetom da dobijemo zeleno svjetlo od Evropskog vijeća: Šta čeka BiH u pregovorima za članstvo u EU

Ambasador Italije Marko Di Ruca za "Avaz": Podržavamo evropsko usidrenje BiH

Amel Kovačević za "Avaz": Zaustavit ćemo pad profitabilnosti

Kad umjetnost i tehnologijja udruže snage: Predstavljen projekt XANTEA 2502 VR

Evropski parlament usvojio Zakon o slobodi medija: Ne idu zajedno legislativa EU i kriminalizacija klevete

Helez izazvao brojne reakcije: Dronovi kamikaze samo za izvoz?

Šolc: "BiH je napravila prave korake, vrijeme je da i mi to učinimo"

Friden: Odluka da se počnu pregovori s BiH je veoma bitna

Pogledajte draft zaključaka o proširenju Evropskog vijeća: Evo šta piše o BiH

Foto + video / Iza kulisa: Evo kako se izvještava iz Brisela sa samita Evropskog vijeća

Uoči sjednice Evropskog vijeća, Rute poručio: Podržat ćemo otvaranje pregovora s BiH

Šta se sve dešava u Briselu: Čeka se početak samita Evropskog vijeća, dok traje onaj o nuklearnoj energiji

"Avaz" u Briselu: Ovdje će sutra biti donijeta historijska odluka za BiH

Europarlamentarka Tineke Strik za "Avaz": Nizozemska ima posebnu odgovornost prema BiH zbog prošlosti

Stav Nizozemske još nepoznat, parlamentarci predlažu odgađanje odluke o otvaranju pregovora s BiH za šest mjeseci

Zasukati rukave

Pod uvjetom da dobijemo zeleno svjetlo od Evropskog vijeća: Šta čeka BiH u pregovorima za članstvo u EU

Ambasador Italije Marko Di Ruca za "Avaz": Podržavamo evropsko usidrenje BiH

Amel Kovačević za "Avaz": Zaustavit ćemo pad profitabilnosti

Kad umjetnost i tehnologijja udruže snage: Predstavljen projekt XANTEA 2502 VR

Evropski parlament usvojio Zakon o slobodi medija: Ne idu zajedno legislativa EU i kriminalizacija klevete

Helez izazvao brojne reakcije: Dronovi kamikaze samo za izvoz?