Evropska komisija preporučila je Evropskom vijeću otvaranje pregovora o članstvu s Bosnom i Hercegovinom, što je u BiH dočekano s oduševljenjem.<h2>Nema prečica</h2>Evropsko vijeće konačnu odluku donijet će na sjednici 21. i 22. marta, odnosno iduće sedmice. Iako se čini da je to skoro pa gotovo, mnogo toga za osam dana može poći po zlu.Na prvom mjestu, niko ne garantira da će svih 27 država članica Unije glasati potvrdno, što je neophodno da bi BiH ušla u proces pregovora. Lideri koalicije, pak, obavili su niz važnih sastanaka sa zvaničnicima zemalja EU, a svi su imali ohrabrujuće poruke. No, nekoliko puta čulo se i da BiH ne treba ući u EU dok ne ispuni sve što se od nje zahtijeva. Jedna od njih je i Nizozemska, koja je “opustila” priču.Nije Nizozemska usamljena, ima još država članica koje se, uvjetno rečeno, plaše šta će biti s Unijom ako progledaju kroz prste BiH, koja već dva dana prima brojne pohvale za napredak.<h2>Javno zagovara</h2>S druge strane, i predsjednik entiteta RS i lider SNSD-a Milorad Dodik u posljednje vrijeme javno zagovara evropski put. No, neki evropski zvaničnici smatraju i da on svojim postupcima izaziva zabrinutost da će nastaviti zagovarati prorusku politiku i samim tim podrivati mnoge institucije, uključujući Predsjedništvo BiH.2016. godine BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU.2022. godine dobila je kandidatski status.2030. spominju evropski zvaničnici kao godinu kada će BiH postati dio evropske porodice.

Sve članice Unije trebaju glasati potvrdno iduće sedmice za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU

Sjednica Evropskog vijeća 21. i 22. marta

Svi se nadaju pozitivnom odgovoru iz Brisela: Politička borba za 27 glasova "za"

Jučerašnja preporuka Evropske komisije Evropskom vijeću za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom je još jedno važno postignuće za Bosnu i Hercegovinu. To je za "Avaz" rekao glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig.- Kao što je istakla predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) jučer prilikom obraćanja Evropskom parlamentu, „Bosna i Hercegovina je poduzela impresivne korake u našem pravcu“. Bosna i Hercegovina je pokazala sposobnost da usaglasi reforme potrebne za ispunjavanje kriterija za članstvo i ostvarivanje težnji njenih građana za pridruživanje Uniji - naglasio je Koenig.Podsjetio je da je konačna odluka o otvaranju pregovora sada je na zemljama članicama Evropske unije u okviru Evropskog vijeća, na sjednici planiranoj za 21. i 22. mart. - Uoči sjednice Vijeća, ali i nakon toga, reforme u Bosni i Hercegovini bi trebale da se nastave ubrzanom dinamikom. U narednim danima bh. vlasti će još imati vremena da ostvare i dalji napredak prije nego Vijeća donese svoju odluku - zaključio je Koenig.

U narednim danima bh. vlasti će još imati vremena da ostvare i dalji napredak prije nego Vijeća donese svoju odluku, istakao je

Iz Delegacije EU za "Avaz": Važno postignuće za BiH, nastaviti s reformama ubrzanom dinamikom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) danas je objelodanila da Komisija preporučuje Evrooskom vijeću da počne pregovore sa BiH o članstvu u EU. To je oduševilo mnoge u našoj zemlji, a konačnu odluku Evropskog vijeća znat ćemo 21. marta, kada će biti održana sjednica.U nastavku vam donosimo kompletan izvještaj Evropske komisije o napretku BiH.<h2>Uvod</h2>U svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 2019., Komisija je istaknula da pregovore za pristupanje Evropskoj uniji treba otvoriti sa Bosnom i Hercegovinom kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno sa politikom Kopenhagena i kriterijumima koji zahtjevaju stabilnost institucija koje garantiraju, prije svega, demokratiju i upravljanje zakona i identifikovao 14 ključnih prioriteta u tom pogledu. Mišljenje je podržalo Evropsko Vijeće u decembru 2019. U svojim zaključcima o procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja od 13. decembra 2022. godine, Vijeće je preporučilo da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog vijeća, uz razumijevanje da se poduzimaju koraci (8 koraka) navedenih u preporukama Komisije, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracije i osnovna prava. Nadalje, Vijeće je podvuklo hitnost za zemlju da krene naprijed na svom putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta kako je utvrđeno u Mišljenju Komisije i odobreno od Vijeća 2019. godine.

Govor Ursule fon der Lajen o BiH u EP nagrađen aplauzom: Zemlja pokazuje da može ispuniti kriterije za članstvo

Evropsko vijeće je 15. decembra 2022. podržalo zaključke Komisije od 13. decembra 2022. o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, i dogovoreno je da se da status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini.Komisija je u svojoj Komunikaciji o politici proširenja iz 2023. pozdravila reforme i napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela od sastanka Evropskog vijeća u decembru 2022. dodijelivši status kandidata zemlji. Komisija je konstatirala da su, sveukupno, potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenje Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u Preporuci Komisije za status kandidata, koje ostaje u potpunosti važeća. Komisija je također preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovine, kada se potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo postigne. Komisija je navela da će izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u mart 2024. godine. U skladu s preporukom Komisije, Evropsko vijeće je u decembru 2023. odlučilo da će otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, nakon postignutog potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.&nbsp;

Varhelji: BiH je dio EU porodice!

Evropsko Vijeće je pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine, u cilju donošenja odluke. Od dodjele statusa kandidata od Evropskog vijeća u decembru 2022. godine, javna opredijeljenost političkih stranaka u Bosni i Hercegovini strateškom cilju evropskog integracija je donijela neke pozitivne rezultate. Ovaj izvještaj daje činjenični pregled najnovijih razvoja događaja od izvještaja o proširenju 8. novembra 2023. <h2>Napredak u implementaciji reformi </h2>Korak 1: osigurati rezultate u funkcioniranju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU. Direkcija za evropske integracije je završila program za evropske integracije, i podnijela ga Evropskoj komisiji početkom marta na komentare. Program za EU integracije očekuje se da će kasnije biti usvojen od Vijeća ministara. Ovaj program za EU integracije je ključni korak ka razvoju i usvajanju nacionalnog program za usvajanje acquis-a EU (NPAA). U Vijeću ministara su u toku konsultacije za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.Korak 2: usvojiti, kao prioritet, izmjene integriteta u postojećem zakonu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.Parlament je usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u u septembru 2023. godine. Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima ispravljene su u januaru 2024. godine. Provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i VSTV-a članova sada mogu početi.Korak 3: usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine. Vlasti Bosne i Hercegovine rade na novom Zakonu o VSTV-u, koji treba finalizirati i usvojiti u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. A formirana je radna grupa za izradu amandmana. Novi zakon o VSTV-u bi trebao također osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o sistemu imovine. Vlasti Bosne i Hercegovine očekuju da će nacrt završiti do aprila 2024. godine i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od Vijeća Ministara i podnošenja u skupštinsku proceduru.Ministarstvo pravde završava nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i očekuje se da će ga dostaviti Vijeću ministara na usvajanje u martu. Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji za naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta.Korak 4: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojilo je Vijeće ministara 6. marta, zatim su ga usvojila oba doma Parlamenta 8. marta. Zakon ima za cilj da poboljšati nivo usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou.Korak 5: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.Vijeće ministara usvojilo je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPN/BPFT) u decembru 2023., a Parlament u februaru 2024. godine. Zakon unapređuje odredbe o procjeni rizika i osigurava stalno koordinaciono tijelo za sve nadležne organe za njegovu pripremu, u skladu sa acquis-em EU.

Marfi podržao put BiH ka EU: Kritikovao Dodika i Čovića

Procjena rizika za BPPN/BPFT na virtuelnoj imovini uz Akcioni plan za 2024-2027 usvojilo je Vijeće ministara 1. februara 2024. godine.Vlasti Bosne i Hercegovine su na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka, što je preduslov za stupanje na snagu Eurojust sporazuma o saradnji. Nacrt zakona je u elektronskoj konsultaciji do 8. marta. Bilo je prevedeno i podijeljeno s Komisijom za provjeru usklađenosti sa acquis-em, do podnošenja korelacionih tabela. Nakon dobijanja mišljenja od drugih institucija, od Ministarstva civilnih poslova se očekuje da Nacrt zakona dostavi Vijeću ministara na usvajanje, prije podnošenja u skupštinsku proceduru.Strategija javnih nabavki 2024-2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od Vijeća ministara. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona, i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organiziranog kriminala. U januaru 2024. godine Sud Bosne i Hercegovine je u žalbenom postupku potvrdio kaznu u predmetu "Novalić i dr." koji je vezan za prevaru u javnoj nabavci, uključujući i tadašnjeg v.d. premijera entiteta Federacije, koji je osuđen na 4 godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanje dokumenata. Ovo je prva pravosnažna sudska presuda o korupciji na visokom nivou.korak 6: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.Upravljanje migracijama nastavlja da se poboljšava. Vijeće ministara usvojilo je strategiju i akcioni plan za migracije. Parlament je usvojio Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. Prepreke nastavljaju postojati na osiguravanju efikasnog pristupa azilu.U decembru 2023. Vijeće ministara usvojilo je pregovarački mandat o statusnom ugovoru Frontexa. Predsjedništvo ga je usvojilo u februaru 2024. godine, a glavni pregovarači jesu imenovani, čime je omogućen početak pregovora sa Komisijom.U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina se dodatno uskladila sa viznom politikom EU uklanjanjem Omana sa svoje liste zemalja bez viza.Vlasti Bosne i Hercegovine finalizirale su nacrt novog zakona o kontroli granica, sa ciljem poboljšanja usklađenosti sa evropskim standardima. Ministarstvo sigurnosti očekuje da ga dostavi Vijeću ministara na usvajanje.Novi nacrt strategije i akcionog plana 2024-2029 o integrisanom upravljanju granicom, čiji je cilj usaglašavanja sa acquis-em EU, spremni su za usvajanje od Vijeća ministara.korak 7: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustav entiteta Republika Srpska. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i označila ga kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenje i zlostavljanje - međunarodna obaveza zemlje.korak 8: garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.Sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona imenovale su kontakt osobe za novinare, koji će biti objavljeni na platformi safejournalists.net. Prva obukakontakt tačke, koju je finansirala EU, održana je krajem februara.Kao prvi korak za hitno rješavanje finansijske situacije javnog emitera na državnom nivou, u februaru 2024. godine Vijeće ministara dodijelilo mu je sredstva iz prihoda Regulatorne agencij za komunikacije. U toku je osnivanje radne grupe za izradu novog zakona na javnom RTV sistemu.<h2>Zaključci</h2>Otkako je Evropsko vijeće u decembru 2022. dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini, javno opredjeljenje političkog rukovodstva za strateški cilj evropskih integracija je napredovalo važnim reformama i donijelo je pozitivne rezultate. Posvećenost političkog rukovodstva principima za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, Komisija je pozdravila.Jače angažovanje u političkom dijalogu sa EU svjedoče i visoki politički forumi, posljednji održan u Briselu 6. decembra 2023. na kojem su učesnici shvatili političku važnost i priliku koju pruža Komisija preporukama za otvaranje pristupnih pregovora kada Bosna i Hercegovina postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Ovo još više jača potrebu da Bosna i Hercegovina ispuni potrebne reforme. Vlasti Bosne i Hercegovine su također ponovile svoju posvećenost napretku u reformama vezanim za EU tokom zajedničke posjete predsjednice Evropske komisije sa premijerima Hrvatske i Nizozemske u Sarajevu 23 januara 2024.Uprkos nekim pomacima koji se spominju u Izvještaju, koji idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom, opća posvećenost EU putu ove zemlje se pretvorila u opipljive rezultate. Ovo se mora nastaviti odlučnim koracima za finalizaciju ključnih reformi u predstojećem periodu u skladu s pravilima i standardima EU. Bosna i Hercegovina je također postigla i zadržala punu usklađenost sa EU Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP) koja je najznačajniji signal ikada po pitanju zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu postignutih rezultata od 2022. Komisija smatra da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan nivo usklađenosti sa kriterijumima članstva. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore sa Bosna i Hercegovina u skladu sa tačkom 17. zaključaka Evropskog vijeća od 14. i 15. decembra 2023. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvaji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu s izvještajem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvještaj Vijeću o napretku koji je BiH napravila u vezi sa ovim koracima.<h2>Dodatni elementi napretka u reformama EU</h2>1. Proces stabilizacije i pridruživanjaParlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) postao je u potpunosti operativan. Parlament Bosne i Hercegovine i Evropski parlament održali su punu sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Druga je zakazana za mart 2024. godine.2. Pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rataVijeće ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provedbu nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. U januaru 2024. godine Ministarstvo pravde potpisalo je memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) kako bi uključilo u domaće krivične evidencije presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Upravni odbor za izgradnju mira počeo je sa radom 19. februara 2024. godine koji je također platforma za politički dijalog o pomirenju.3. Reforma javne upraveSvi nivoi vlasti provode akcioni plan o reformi javne uprave (RJU), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama, dok pripremaju novu akcioni plan reforme javne uprave za 2022-2027.Koordinacioni odbor za RJU (na nivou premijera) sastao se prvi put u februaru 2024. kao glavno političko tijelo za donošenje odluka koje ima zadatak da usmjerava reforme u ovoj oblasti što se tiče finansijske podrške RJU-u, unapređenje kapaciteta koordinatora za reformu javne uprave i funkcionalnost implementacionih struktura.U februaru 2024. godine Skupština je u prvom čitanju usvojila izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u državnim institucijama, koji imaju za cilj poboljšanje transparentnosti u zapošljavanju i uvođenje alata za upravljanje ljudskim resursima. Ove izmjene i dopune je u potpunosti usvojio Parlament u drugom čitanju 8. marta 2024.U toku su pripreme za održavanje prvog dijaloga EU i BiH o upravljanju javnim finansijama.4. Funkcioniranje državnih institucijaVijeće ministara usvojilo je Program ekonomskih reformi 2024-2026 i to 28. februara 2024. Radni tim za Reformsku agendu plana rasta imenovalo je Vijeće Ministara 17. januara 2024. godine i predstavili su listu prioriteta za svoju reformsku agendu.Usvojen je Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politike u BiH za period 2024-2026. na državnom nivou, što je preduvjet za donošenje državnog budžeta za 2024. (23. januara 2024).Budžeti za 2024. usvojeni su na entitetskim nivoima - u Federaciji Bosne i Hercegovine 24-25. januara 2024. godine; u Republici Srpskoj 15. decembra 2023. godine; u Brčko Distriktu 23. decembra 2023. godine; u Posavskom kantonu 20. decembra 2023.; u Kantonu Sarajevo 30. decembarab2023; u Zeničko-dobojskom kantonu 22.decembra 2023. i u Gradu Mostaru 25. januara 2024.Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva donijelo je Vijeće ministara BiH u decembru 2023. Ovo je važan korak za pristupanje Bosne i Hercegovine WTO. To je također mjera za implementaciju Akcionog plana za paket energetske podrške.Kako je ranije saopćeno, entitet Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, kao i o neustavnost pojedinih entitetskih krivičnih odredbi o kleveti. U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o imunitetu koji bi, ako bi bio u potpunosti usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost.Nadalje, u decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u potpunosti usvojen, dao pravni osnov za posebnu izbornu administraciju u entitetu.Veliko vijeće Ustavnog suda više ne funkcionira, što je značajna posljedica po efikasnost Suda. Kao što je već objavljeno, obje entitetske skupštine treba brzo da imenuju sudije na upražnjena mjesta i osiguraju puni sastav Ustavnog suda.5. Sloboda udruživanja i sloboda okupljanjaMinistarstvo pravde radi na izradi strategije za podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva, koje treba dostaviti Vijeću ministara na usvajanje. Zeničko-dobojski kanton (u decembru 2023.) i Unsko-sanski kanton (u januaru 2024.) usvojili su zakone koji imaju za cilj usklađivanje s evropskim standardima o slobodi okupljanja.Kao što je ranije objavljeno, dok je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen s pravnim tekovinama EU, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona koji cilja aktere civilnog društva kao - strane agente što bi, ako se u potpunosti usvoji, značilo korak unazad.6. Usklađenost sa vanjskom politikom EUBosna i Hercegovina je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosom politikom EU, signalizirajući svoju jasnu posvećenost EU putu.

Vijest da Komisija preporučuje Evropskom vijeću početak pregovora sa BiH o članstvu u EU oduševilo je mnoge u našoj zemlji

Lajen: Objelodanila preporuku Evropske komisije

Evo šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH: Spominje se i Fadil Novalić

Specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Escobar) danas je održao online brifing s novinarima među kojima je i "Dnevni avaz", kao i svjetski mediji, ali i regionalni.Trenutno boravi u Briselu odakle će otići u Prištinu i Podgoricu.Govorio je Eskobar o odnosima Kosova i Srbije, istakavši kako Priština ignoriranjem dijaloga s Beogradom ignoriše svoje evropske partnere koje je zbog toga, kako je naveo, nemoguće ubijediti o pitanju njene dalje integracije na međunarodnoj sceni.<h2>Brža integracija</h2>- Put ka EU i NATO-u vodi preko pet zemalja koje nisu priznale Kosovo. Te zemlje bi željele da vide napredak po svim pitanjima koja su obuhvaćena dijalogom koji vodi EU. Ignorisanjem dijaloga, Kosovo ignoriše evropske partnere i nemoguće je da ubijedimo da napreduju u daljoj integraciji Kosova. Veoma sam zabrinut što Kosovo ne čuje američku ponudu za partnerstvo za daljom i bržom integracijom - rekao je Eskobar. Dodao je i da se SAD zalaže za to da dođe do nastavak dijaloga, kao i da nema alternative dijalogu.Pozvao je Beograd i Prištinu da poštuju dogovoreno u Briselu i da provode dogovoreno u dobroj volji te spriječe provokacije.Nazvao je katastrofalnom odluku Centralne banke Kosova o ukidanju dinara i pozvao Vladu u Prištini da sarađuje s međunarodnom zajednicom, kako bi se pronašlo rješenje za takvu odluku. - Partnerstvo SAD i naroda Kosova ne zavise od jednog čovjeka ili stranke, ali imamo problem u komunikaciji s Kurtijem (premijer Kosova, op.a.). Imali smo, uživali u veoma, veoma bliskom partnerstvu s Kosovom u prošlosti. Veoma bismo voljeli da se taj odnos vrati na onaj kakav je bio prije - rekao je Eskobar. Na pitanje o Zajednici srpskih općina, Eskobar je rekao da Priština nikada nije rekla da li prihvata prijedlog statuta ZSO koji je predložila Evropska unija, kao i da je SAD teško da razumije zašto to ne čine. <h2>Dodatne tenzije</h2>- Želim da ponovim, ZSO ne bi bila druga Republika Srpska. To je jednostavno prilika za općine sa srpskom većinom, da koordiniraju pružanje općinskih usluga na srpskom jeziku za građane Kosova. To je to. I to je pravno obavezujuća obaveza. Tako da smo čuli mnogo različitih razloga zašto to nije podnijeto ili zašto nije napredovalo, nijedan ne prihvatamo. Trebalo bi da se krene dalje - rekao je Eskobar. Također, Eskobar se osvrnuo na Crnu Goru, kazavši kako je ova zemlja "favorit za pristupanje EU". Ujedno, izrazio je zabrinutost zbog činjenice da bi lideri nekadašnjeg DF-a mogli biti dio Vlade Crne Gore. Rekao je kako su to, ipak, odluke koje donosi Vlada Crne Gore, a ne SAD.- Ali javno smo rekli da smo zabrinuti i da ove partije nisu partner Sjedinjenih Država. Predstavnici ovih partija, govorili su da će preispitati članstvo u NATO-u, da imaju namjeru da povuku priznanje Kosova, što bi izazvalo dodatne tenzije u regionu. Tako da, oni se nisu promijenili. A kroz mnoge stvari koje radi šef parlamenta (Andrija Mandić, op.a.) nismo vidjeli posvećenost euroatlantskim integracijama. Tako da jesmo zabrinuti zbog mogućnosti da oni koji ne dijele vrijednosti kao ostatak koalicije, mogu ući u Vladu - rekao je Eskobar.

Izrazio je zabrinutost zbog činjenice da bi lideri nekadašnjeg DF-a mogli biti dio Vlade Crne Gore

Eskobar: Beograd i Priština da poštuju dogovoreno u Briselu

Misija i ciljevi u BiH su zaista jasni - želimo vidjeti reforme koje će služiti građanima ove zemlje. Evropska unija ne traži od BiH reforme zbog sebe. Proces usvajanja i adekvatne implementacije propisa relevantnih za EU postoje kako bi građanke i građani BiH imali pravedniji, efikasniji, transparentniji i inkluzivniji sistem. Želimo vidjeti kako se BiH približava euroatlantskim integracijama jer će kroz reforme građani imati koristi zahvaljujući boljem državnom sistemu.<h2>Bolja budućnost</h2>Ovo je u intervjuu za "Dnevni avaz“ rekao ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH Henk van den Dol (Dool), što je ujedno i prvi njegov intervju za bh. medije otkako je preuzeo mandat u septembru prošle godine.Govorio je o putu BiH ka EU, podršci i zahtjevima Nizozemske kao članice EU, ali i promjeni vlade u njegovoj zemlji.Kako gledate na trenutnu političku situaciju u BiH?- Političko okruženje u BiH je jedinstveno, jer je to proizvod ustavnog uređenja zemlje, onako kako je to propisano Dejtonskim mirovnim sporazumom. To uređenje, ako se slažete „arhitektura države“, izuzetno je slojevita i složena. Dejtonski mirovni sporazum je ispunio svoju primarnu svrhu jer je okončao oružani sukob. Istovremeno, treba priznati da su zamršeni mehanizmi upravljanja i donošenja odluka koji proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma inherentno diskriminatorni jer prave razliku među građanima na osnovu etničke pripadnosti. Nadalje, postojeća struktura se ne ističe u transparentnosti i ne pogoduje nužno izgradnji vrste konsenzusa koji je neophodan kako bi ova zemlja krenula naprijed u interesu njenih građanki i građana. Smatram da je krajnje zabrinjavajuće da je toliki broj građana BiH izgubio povjerenje u političku klasu kao svoje predstavnike i predstavnice koji treba da rade za bolju budućnost - čak do te mjere da mnogi od njih sada „glasaju nogama“, odnosno napuštaju zemlju.<h2>Nizozemska odavno podržava BiH na različite načine</h2>- Nedavne posjete na visokom nivou iz institucija i država članica EU, kao i iz SAD, svjedoče važnosti koja se pridaje ovoj zemlji. Kao i mnogi naši prijatelji, Kraljevina Nizozemska se posebno fokusira na promoviranje i očuvanje stabilnosti i sigurnosti u BiH i širem regionu. Osim pružanja podrške vrijednim programima i projektima u ovoj oblasti, pomno pratimo i aktivnosti vlasti u BiH, ali i susjednih zemalja koje mogu imati utjecaj na ova područja. Nedavno smo rasporedili značajan broj nizozemskih vojnika kao dio snaga EUFOR-a u BiH. Vladavina prava i nivo poštovanja ljudskih prava su stubovi našeg interesa u BiH i s velikom pažnjom pratimo dešavanja u tim oblastima.Nedavno smo imali priliku ugostiti premijera Nizozemske Marka Rutea (Rutte). Jeste li zadovoljni posjetom i poslanim porukama iz Sarajeva?- Ukratko, da. U prvom dijelu posjete premijer je posjetio Srebrenicu, gdje je odao počast žrtvama genocida i imao veoma dirljive susrete s majkama Srebrenice, kao i s predstavnicima i predstavnicama Memorijalnog centra Potočari. Zaista osjećam da gradimo još jači odnos, zasnovan na međusobnom poštovanju i razumijevanju. U drugom dijelu posjete premijer Rute je, zajedno s hrvatskim premijerom Plenkovićem (Andrej, op.a.) i predsjednicom Evropske komisije Fon der Lajen (Ursula Von der Leyen), imao niz sastanaka s vlastima BiH, kao i s predstavnicama i predstavnicima civilnog društva u BiH. Zajednički smo se sastali i s visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt), izrazivši podršku radu OHR-a. Glavna poruka koju je premijer Rute prenio tokom posjete i na konferenciji za novinare jeste da BiH još ima ozbiljan domaći zadatak ako želi pozitivne vijesti u martu. Istovremeno, premijer Rute je, također, uputio poruke ohrabrenja: BiH nije sama, mi, kao i Evropska komisija smo tu da podržimo državu na njenom putu ka EU.<h2>Pozitivne vijesti</h2>Od posjete je prošlo nekoliko sedmica.- Sretan sam što sam već mogao prenijeti svojoj vladi da je dio domaće zadaće zaista urađen. Ipak, nema razloga za ushićenje – čeka nas još posla i samo štrihiranje kockica nije dovoljno; kvalitet i, na kraju, implementacija su ono što je važno. Molim Vas, vjerujte mi kada kažem sljedeće: naši zahtjevi nisu visoki zato što uživamo da otežavamo BiH. To je zato što smo uvjereni da spuštanje kriterija ili dozvoljavanje prečica nije u interesu BiH i njenih građana. Želimo da ova država postane punopravna članica Unije - a postoji samo jedna vrsta članstva, mi nemamo drugu ili treću kategoriju. Kao što sam rekao u svom prvom odgovoru, poštovanje vladavine prava je ključno. Za nas je jedan od glavnih prioriteta da se presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu jasno i u potpunosti implementiraju. Nizozemska je opredijeljena za eliminaciju svih vrsta diskriminacije (etničke i teritorijalne) koje BiH ima u Ustavu i Izbornom zakonu.Nije tajna da vlada premijera Rutea nije za proširenje EU.- Želim da napomenem da Nizozemska već dugi niz godina podržava važne odluke u vezi s proširenjem EU - od ulaska Hrvatske u EU 2013., preko otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom 2022., do davanja kandidatskog statusa BiH u decembru 2022. Naša politika slijedi principe zasnovane na zaslugama i ono što su zemlje učinile da poboljšaju kvalitet života svojih građanki i građana, dostižući EU standarde. Dozvolite mi da preokrenem pitanje: BiH želi da se pridruži EU. Uz sve dužno poštovanje za složenost stvari, ali kako ta snažna želja za članstvom u EU porodici da ide s činjenicom da neke koalicione stranke u BiH provode politiku koja je u suprotnosti s evropskim principima, da dio zemlje nazaduje po pitanju fundamenata vladavine prava i poštovanja univerzalnih prava, da se autoritet Ustavnog suda i legitimitet visokog predstavnika stalno dovode u pitanje, da nosioci javnih funkcija otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i slave ratne zločince bez pravnih posljedica, da rukovodstvo jednog od entiteta neprekidno priča o secesiji i rado posjećuje Lukašenka i Putina?Vidite li Vi BiH kao dio evropske porodice? Možemo li nekada sjediti za stolom s članicama EU?- Odgovor na prvi dio pitanja je, očigledno i jasno, da. Mi smo ovdje, u Evropi, bez imalo sumnje. U Nizozemskoj postoji bh. dijaspora koja broji više od 60.000 ljudi. Ova grupa ljudi predstavlja jedan od najpozitivnijih primjera brzog i efikasnog integriranja u naše društvo - oni su uzorni građani i građanke moje zemlje i ravnopravni su sa svima ostalima. Isto važi i za većinu ljudi iz BiH koji žive u drugim zemljama zapadne ili sjeverne Evrope. Za mene je to dokaz da smo, zaista, dio iste evropske porodice.Za drugi dio Vašeg pitanja referirat ću se na ono što sam ranije rekao i na ono što je premijer Rute jasno naglasio tokom posjete - naš zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom EU kao jedinstvena i suverena država. BiH očekuje težak posao, ali mi smo spremni pomoći, kao i ostale države članice i Evropska komisija.<h2>Posvećen rad</h2>Mart je ključan za nas. Ako pretpostavimo da će bh. vlasti uspjeti ispuniti osnovna očekivanja kako bismo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, šta nas dalje čeka?- Da, ovo je rijetka prilika za BiH. Sve strane zvanice koje su posjećivale BiH posljednjih sedmica su to isticale. Razumijem da je ovo složena zemlja, ali mnogi su tu da doprinesu. Vaša pretpostavka je optimistična i želim vjerovati da će bh. vlasti donijeti značajne reformske zakone. Ovi zakoni treba da budu smisleni, da sadrže norme i standarde koji će biti čvrsta okosnica, kako bi svi oni na koje se zakoni odnose mogli na odgovarajući način ostvariti svoja prava. Ako se dobije zeleno svjetlo, kako kažete, proces bi se nastavio takozvanim procesom dubinskog screeninga, nakon čega Evropska komisija predlaže nacrt pregovaračkog okvira, a nakon odobrenja svake od država članica krenuli bi pregovori. Tokom ovih pregovora, koji su strukturirani prema klasterima i poglavljima, zemlja se priprema da ugradi „EU-acquis“ i implementira zakone i standarde EU. U svakoj od zemalja koje su postale punopravne članice EU vidljive su mnoge pozitivne promjene, a želim vjerovati da to čeka i BiH. Uz efikasan i posvećen rad, vaša zemlja može doživjeti sličan pozitivan razvoj kao, naprimjer, zemlje u centralnoj Evropi.A šta ako propustimo ovu priliku?- Ovo je pitanje koje građani ove zemlje trebaju postaviti domaćim donosiocima odluka u BiH. EU ima svojih mana, sigurno nije savršena. EU je uvijek bila i uvijek će biti rad u toku. Međutim, ne postoji unija u svijetu koja pruža više ekonomskih koristi za sve svoje građanke i građane, viši nivo poštovanja univerzalnih prava, jednakost za sve i, na kraju, veći kvalitet života. Nije čudo što je EU i dalje omiljena destinacija za sve one koji, nažalost, napuštaju BiH, kao i za brojne studente koji odlaze studirati u inozemstvo. Kada na to gledate na taj način, pomalo je zbunjujuće da se čini da postoji tako veliki jaz između odluka koje vaši građani i građanke donose da prihvate EU i efikasnosti načina na koji se sama zemlja integrira u EU. BiH ima priliku postati dio Unije, a ovakve prilike su rijetke. Bilo bi dobro da oni koji donose odluke u ime svih koji žive u vašoj zemlji to imaju na umu. Ukoliko se prilika propusti u martu, Evropsko vijeće će sigurno imati naredne sastanke, a na institucijama BiH će opet biti da odrade svoj dio posla. Međutim, dinamika unutar EU bit će nešto drugačija zbog EU izbora početkom juna, a nakon kojih će biti formirani novi Evropski parlament i nova Komisija. Sada je, dakle, savršen trenutak da se uskoči u voz!<h2>Nisam se dvoumio</h2>Ambasador Van den Dol istakao je da je zahvalan na toploj dobrodošlici i ugodnom dočeku koji je doživio u BiH te da istinski uživa u istraživanju prekrasne prirode i otkrivanju ogromnog potencijala koji BiH nudi. Ranije je bio ambasador u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori te je upoznat s regionom.- Nisam se ni trenutka dvoumio kada se ukazala prilika da radim u BiH. Sretan sam što sam ovdje i nije mi bilo nimalo dosadno otkako sam stigao - poručio je Van den Dol.<h2>Integritet izbornog sistema</h2>- Teško mi je razumjeti i cijeniti da je funkcioniranje pravosuđa ponekad opstruirano, da se sudske presude ne provode po automatizmu ili da niži nivoi vlasti očigledno osjećaju da su u poziciji da razviju i implementiraju vlastito tumačenje osnovnih sloboda. Ljudska prava su univerzalna i moraju se štititi i poštovati u BiH kao i bilo gdje u svijetu: za svakog pojedinca, bez obzira na nacionalnu pripadnost, vjeru, spol, godine. Dozvolite mi da ovome dodam da mi je također teško razumjeti da političke stranke, do sada, naizgled nisu u stanju da se dogovore o, što bi trebao biti relativno, jednostavnim tehničkim izmjenama u načinu provođenja izbora, a kako bi se unaprijedili integritet i pouzdanost procesa. Za pretpostaviti je da bi svaka politička stranka trebala biti zainteresirana da osigura integritet izbornog sistema - rekao je nizozemski ambasador Van den Dol.<h2>Navikli na konsenzuse</h2>U Nizozemskoj će se uskoro promijeniti vlast, a čini se da će nova biti strožija po pitanju proširenja EU?- Kao što je neko nekad rekao: predviđanja su teška. Krajem novembra 2023. u Nizozemskoj su održani vanredni/prijevremeni parlamentarni izbori. Za sada pregovori o formiranju nove vlade nisu bili uspješni. Proces bi mogao potrajati, a još je nejasno kakav bi mogao biti ishod i koje će stavove nova vlada zauzeti po mnogim pitanjima, uključujući i temu proširenja EU. Svaka stranka ima svoje stavove. Međutim, mi imamo dugu tradiciju koalicionih vlada i prilično smo navikli da stvaramo konsenzus, čak i o najtežim temama.Nagrade za članstvo su velike - za Uniju i države članice, ali, prije svega, za građanke i građane BiH, poručio je ambasador.

Postojeća struktura se ne ističe u transparentnosti. BiH nije sama 

Van den Dol: BiH ima priliku postati dio Unije, a te prilike su rijetke

Ambasador Kraljevine Nizozemske Henk van den Dol za "Avaz": Zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom EU

Prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, državni službenik mora biti nepristrasan te izbjegavati aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koji krše ili su nespojivi s dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suzdržava se od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja. U suprotnom, podliježe sankcijama odnosno novčanoj kazni u iznosu od 200 do 800 KM. Također, može biti kažnjen novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 KM za prekršaj onaj državni službenik koji je član upravnih i drugih odbora političke stranke ili ukoliko slijedi instrukcije političke stranake.Sve to lijepo piše u Zakonu, ali je i samo mrtvo slovo na papiru. Niko nije kažnjen ni prijavljen kada su su septembru državni službenici prisustvovali skupu koji je organizirao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD). U prvom redu bio je direktor SIPA-e Darko Ćulum, kao i uposlenici Ministarstva odbrane Predrag Đurić, koji je pomoćnik ministra za obavještajno-sigurnosne poslove, Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima te uposlenici Ministarstva civilnih poslova Biljana Čamur Veselinović, sekretarka ministarstva i Nikola Ašanin.

A to je samo jedan od primjera. Svjedoci smo brojnih političkih okupljanja u prošlosti na kojima prisustvuju ljudi koji su državni službenici, ali niko nije ni prijavljen za to, a kamoli kažnjen.Upravo poslije navedenog skupa, šef Kluba Socijaldemokratske partije BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Saša Magazinović uputio je poslaničko pitanje: “Koliko disciplinskih prijava protiv državnih službenika je u posljednjih deset godina podneseno u vašoj instituciji koje se odnose na kršenje Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine zbog članstva u upravnim i drugim odborima političkih stranaka, slijeđenju instrukcija političkih stranaka, kao i javnom izražavanju svojih političkih uvjerenja, za koje konkretne slučajeve, za koliko njih je utvrđena disciplinska odgovornost i koje disciplinske mjere i kazne su izrečene“?Na odgovore je dugo čekao, a neke nije ni dočekao. Podaci su, u najmanju ruku, šokantni, a „Avaz“ je u posjedu odgovora.

Institucije poput Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Službe za zajedničke poslove institucija BiH, Službe za poslove sa strancima, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, Pravobranilaštva BiH, Granične policije BiH, Ministarstva finansija i trezora BiH, Suda BiH, Ministarstva odbrane BiH i mnogih drugih navele su da nije bilo disciplinskih prijava.Jedino je Državna agencije za istrage i zaštitu (SIPA) istaknula kako jeste bilo prijava, ali ne protiv državnih službenika već protiv policijskih.Magazinoviću šest institucija nije odgovorilo na pitanje uključujući Predsjedništvo BiH.Kontaktirali smo Magazinovića koji nam je rekao da u stvarnosti imamo ogroman broj državnih službenika koji djeluju politički i koji krše Zakon.

- A informacije koje su došle kao odgovor pokazuju zapravo da se pred činjenicom da državni službenici politički djeluju, a mnogi su po političkoj liniji i zaposleni, zatvaraju oči. Ako neko želi da se bavi politikom nikakav problem niti mu ko to zabranjuje. Ode, učlani se u stranku i djeluje. Ali ne može istovremeno biti državni službenik jer mu zakon to ne dozvoljava. Vrlo jednostavno. Ovdje očigledno politika štiti državne službenike koji politički djeluju. Niko nikada nije kažnjen, a svi vidimo da ljudi politički djeluju – istakao je Magazinović.Naglasio je da svaka institucija, prije svega Vijeće ministara, može djelovati proaktivno.- Evo, ja pozivam sve koji imaju saznanja o djelovanju državnih službenika suprotno Zakonu da to prijave. Nespojivo je da služi državi kao službenik i da istovremeno zagovara interese i naloge političke stranke. Svi govorimo o depolitizaciji države, a prvu korak je da poštujemo aktuelni zakon – naglasio je Magazinović.

Ne smije ni javno ispoljavati svoja politička uvjerenja, niti biti član upravnih i drugih odbora ili slijediti instrukcije

"Avaz" u posjedu dokumentacije: Ispade da se nijedan državni službenik ne bavi politikom

Snažne i ohrabrujuće poruke još je jednom poslala ministrica vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok (Annalena Baerbock), koja je boravila u posjeti Bosni i Hercegovini.Dok su sve oči uprte u vladajuću koaliciju i usvajanje preostala dva zakona koja EU traži od nas kako bismo 21. marta potencijalno dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo, Berbok je poručila kako je BiH na raskrsnici i kako je ovo šansa koju BiH ne smije propustiti.Još jednom je dala vjetar u leđa ponavljajući da je BiH mjesto u EU, a istaknula je, zajedno s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, sve benefite članstva. Nije samo govorila kako EU treba BiH već i obrnuto, da ova zemlja u srcu Evrope može doprinijeti Uniji.Također, posebno se osvrnula na secesionističke fantazije pojedinih političara kazavši kako će ih jasno imenovati i time otvoreno poručila da od secesionizma nema ništa.

Nije samo govorila kako EU treba BiH već i obrnuto, da ova zemlja u srcu Evrope može doprinijeti Uniji

Berbok: Šansa koju BiH ne smije propustiti

Analena Berbok: Vjetar u leđa

Zakon o sprečavanju sukoba interesa predstavlja jedan od ključnih zakonskih propisa za borbu protiv korupcije. Opće je poznato da je BiH, prema posljednjih podacima “Transparency Internationala” (TI), prepoznata kao najkorumpiranija zemlja Evrope, s izuzetkom otvoreno totalitarne despotije, kakva je Rusija. Dakle, nimalo zahvalna pozicija. <h2>Vlastiti primjer</h2>To je za „Avaz“ rekao predsjednik Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin, naglašavajući da je jasno da se zemlja kreće u pravcu evropskih integracija, ukoliko ima ambicije za to, a da vidimo da su domaći politički lideri saglasni u vezi s tim. Dodao je da se očekuje pozitivan ishod sjednice Evropskog vijeća, a da je sasvim jasno da je zakon o sprečavanju sukoba interesa jedan od ključnih zakonskih propisa koji bi morali biti usvojeni u što kraćem periodu. - Bolje rečeno, trebao je još davno biti usvojen, imajući u vidu da se u proceduri nalaze različite verzije nekoliko godina. To je i pokazatelj neodgovornosti lokalnih političkih lidera u BiH i nespremnosti da na vlastitom primjeru pokažu je li zaista stvarno opredjeljenje za evropske integracije, a i prema tome da učine život građana boljim. U ovom slučaju je jasno povezano da napredak u evropskim integracijama znači boljitak za građane BiH. To podrazumijeva, s jedne strane, i da oni sijeku granu na kojoj sjede - rekao je Blagovčanin.<h2>Iskorak ka EU</h2>Poručio je i da se vidi da je više stalo Evropskoj komisiji i predstavnicima zemalja članica EU nego lokalnim političkim liderima da se napravi iskorak u tom pravcu, podsjetivši da je BiH imala seriju posjeta posljednjih mjeseci najviših zvaničnika zemalja članica EU i predstavnika Komisije, kao i NATO pakta.- To potvrđuje svu apsurdnost ovog stanja. Ovaj zakon nije, barem ne bi trebao biti, vezan za politiku, ali se, nažalost, nastoje ubaciti elementi koji nikako ne pripadaju, a to se odnosi na sastav i odlučivanje same Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. I tu se traže etničke kvote, prema informacijama koje imamo, oko čega se lome koplja, što je potpuno apsurdno - zaključio je Blagovčanin.<h2>Civilizacijski prag</h2>Blagovčanin je naglasio da je BiH predugo čekala da uredi ovu oblast, koja se smatra elementarnom pristojnošću.- A to je da ne možete biti u sukobu interesa ukoliko se bavite javnim i državnim poslom. Ne uspijevamo, ali nadamo se da će se to promijeniti. Ne uspijevamo preći civilizacijski prag, što je standard, odnosno znak pristojnosti u zemljama evropskih demokratija - naglasio je Blagovčanin.Uz ovaj zakon, neophodno je usvojiti i zakon o sudovima kako bismo dobili zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u EU.

 Apsurdno je da se traže etničke kvote u Komisiji za odlučivanje. Neusvajanje zakona je pokazatelj neodgovornosti

Šta zakon o sprečavanju sukoba interesa podrazumijeva: Političari moraju sjeći granu na kojoj sjede

Ponesi zastavu, pobjedu slavit ću, ponesi zastavu od Bosne, Vikiću. Ponesi zastavu, pobjedu slavit ću, ponesi zastavu, Dragane Vikiću. Zapjevao je to Mladen Vojičić Tifa legendarnom komandantu Sarajeva i Bosne i Hercegovine Draganu Vikiću. <h2>Nezavisna zemlja</h2>Nastala 1992. godine, pjesma i danas izaziva trnce koji prolaze cijelim tijelom i posebnu emociju koju je teško objasniti. Zašto? Pa, kada je budućnost bila neizvjesna, kada je Sarajevo samo slušalo o prvim napadima paravojnih formacija, potpomognutim Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA) na jugu zemlje, kada su Bosanci i Hercegovci jasno i glasno rekli da žele nezavisnu zemlju, zločinci su htjeli ubiti jedan grad i baciti na koljena državu u srcu Evrope. Dok su političari govorili da rata neće biti, da građani mogu mirno spavati, neprijatelji su već uveliko planirali i taktizirali kako osvojiti zemlju, koja je, kako se još jednom ispostavilo, neosvojivi bedem.Vikića prati epitet heroja, jer je on stao u odbranu svog grada i svojih sugrađana. Bez prepotentnosti da može sam sve, bez zadrške, stao je pred narod i pozvao ih da se pridruže njemu i Specijalnoj jedinici MUP-a BiH, kojom je komandirao, u branjenju Sarajeva. Da, mogao je to biti bilo ko, i, kako Vikić govori već godinama, svako bi isto učinio. Ali nije. To breme posebnosti i hrabrosti pripalo je njemu. <h2>Pun dostojanstva</h2>Iako o njemu govorimo kao o čovjeku koji je spasio Sarajevo, što je nepobitna istina, činjenica je da je samim tim spasio i Bosnu i Hercegovinu. Kako je istakao u nedavnom intervjuu za „Avaz“, pitanje je kako bi prošao ostatak države da su se sva artiljerija, tenkovi, ljudstvo paravojnih srpskih formacija i JNA, nakon Sarajeva, okrenuli drugim dijelovima BiH. Pitanje je i kako bi rat u Hrvatskoj tekao.Ponio je Vikić zastavu Bosne i bez razmišljanja stao na bedeme Sarajeva i nije dao da mu ga otrgnu neljudi iz ruku. Prošao je Vikić golgotu i u miru, ali je i tada dokazao šta znači biti čovjek pun dostojanstva. Pravi komandant, pravi Sarajlija, pravi Bosanac!Ako od te 1992. do danas nismo dovoljno puta rekli i ponovili, evo opet - hvala vam, komandante!<h2>Bez poraza</h2>Dragan Vikić rođen je 8. oktobra 1955. u Sarajevu. Bio je vrhunski sportista u vrijeme bivše Jugoslavije, a tokom aktivne karijere karatiste nikad nije doživio poraz. Bio je tri puta seniorski prvak SFRJ (teška kategorija). S reprezentacijom je osvojio zlatnu i tri srebrene medalje na evropskim prvenstvima. Po završetku aktivne karijere, kao stipendista MUP-a, završio je Fakultet za fizičku kulturu i započinje profesionalnu karijeru u MUP-u.U vrijeme bivše Jugoslavije odlikovan je Plaketom bezbjednosti te Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Kasnije je postao „zlatni ljiljan“, a dobio je i Zlatnu policijsku značku, kao i Specijalnu značku. Također, vlasnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

Ponio je Vikić zastavu Bosne i bez razmišljanja stao na bedeme Sarajeva

Heroj Dragan Vikić: Hvala Vam, komandante!

Posjeta predstavnika Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL Komitet) završila je 28. februara. Tokom dvosedmičnog boravka vršili su evaluaciju učinjenog na tom polju. U zadnji momenat BiH je usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.A, kako saznaje "Avaz", odluku o tome hoće li BiH izbjeći neslavnu sivu listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) saznat ćemo u decembru ove godine.Izvještaj je zakazan za raspravu i usvajanje na 68. plenarnom sastanku MONEYVAL-a koji će biti održan tek krajem godine.

U zadnji momenat BiH je usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma

BiH u zadnjem momentu usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca: Evo kada će se razmatrati izvještaj MONEYVAL-a

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini istaknula je da je ove sedmice vidjela pozitivne korake na putu BiH prema EU. Tu spada usvajanje ekonomskog reformskog programa od Vijeća ministara, kao i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi u Predstavničkom domu, a naglašeno je da zakonodavna procedura mora biti završena što je prije moguće. Također, Upravni odbor za javne nabavke usvojio je Strategiju, a sada je potrebno usvajanje u Vijeću ministara.- Ali neki od najvažnijih zakona na EU putu, posebno zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima nisu dovršeni. Najvažnije je da se oni usvoje i da su u skladu sa evropskim standardima prije sastanka Evropskog vijeća 21. i 22. marta - poručeno je iz Delegacije EU u BiH.

<blockquote class="twitter-tweet">But some of the most important laws on 🇪🇺 path, esp. Law on Conflict of Interest &amp; Law on Courts have not been finalised. Crucial these are adopted and are in line with European standards before European Council meets on 21-22 March. [2]&mdash; EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) <a href="https://twitter.com/eubih/status/1763853289467072772?ref_src=twsrc%5Etfw">March 2, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Najvažnije je da se oni usvoje i da su u skladu sa evropskim standardima prije sastanka Evropskog vijeća 21. i 22. marta, navode

Delegacija EU u BiH: Napravljeni pozitivni koraci, ali najvažniji zakoni na EU putu nisu dovršeni

Srce ti kao katedrala bude kada vidiš tolike zastave Bosne i Hercegovine na ulicama. U dijelu države, doduše. Ali to su neke druge boljke.Obilježili smo još jedan 1. mart, još jednu godinu nezavisnosti jedine nam domovine. Dostojanstveno. Uz himnu bez teksta. Slušali smo udarne govore državnika koji poručuju da Bosne ima i da će je biti. Da hoće da je ruše, a mi je nećemo dati. Da hoće da je dijele, podijele, otcijepe njene dijelove, ali da ćemo se boriti za nju.Čestitali smo međusobno Dan nezavisnosti, bila nam puna usta patriotizma – jedna si jedina naša domovina. Građani ove zemlje krvavo su branili tu nezavisnost i odbranili je.A 1. mart prođe, šta nam ostade? Zemlja staraca za koju se mali broj onih mlađih bori, samo ne puškama, nego znanjem i umijećem. Bore se i drugi, samo van Bosne, bore se iz Njemačke, Austrije, Švedske, Danske, Švicarske... Otišli trbuhom za kruhom, za poštovanjem, za dostojanstvom. I o tome niko ni riječi. Još se držimo onoga bitno je šta kažu, a djela... Ma, ko to gleda.A trebali bismo, jer u budućnosti neće imati ko slušati te govore. Većina će slušati one u zamjenskim domovinama, koji ne dolaze ni blizu iz srca, od kojih se ne naježiš i ne dobiješ još jednu iluziju da će biti bolje. Ne, ti govori su automatski, robotski. Jer šta imaš sokoliti ljude kad im je država već skoro sve dala? I posao, i dobre plaće, poštovanje, mogućnost osnivanja porodica. Ostaje da traže gdje će i kako odmore provoditi.Bosna se voli i Bosna sigurno voli svoje građane. Ali ne može se isto reći za one koji vode ovu državu kada ne rade ništa na tome da ih zadrže u njoj. U petak je još jedan mladić otišao iz BiH, istaknuvši kako je mlada osoba koja ima talente, sposobnosti, vještine, koja želi da živi, a ne da preživljava. Odlučio se za Austriju.I, kakvog li iznenađenja, niko ni habera. Nijednog statusa na društvenim mrežama, a kamoli konkretnog rješenja. Toliko o patriotizmu!

Ljudi iz BiH odlaze jer žele da žive, a ne da preživljavaju

Patriotizam i zablude

Ja sam Dragan Vikić, komandant Specijalne jedinice MUP-a BiH. Ja nisam došao ovdje samoinicijativno. Ja sam došao na zahtjev vas, na veliki broj telefonskih poziva. Ja vas, drage Sarajlije, molim, preklinjem vas, jedina je snaga u narodima naše Bosne i Hercegovine, i Srbima, i Muslimanima, i Hrvatima, da zaustavimo ovo zlo, da ne dozvolimo da se desi ono što se desilo u Hrvatskoj...Ovim riječima obratio se legendarni komandant, heroj Sarajeva i Bosne Dragan Vikić pred narodom i TV kamerama u Skupštini BiH 5. aprila 1992. godine, kada je pozvao sve građane da se odupru Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) i srpskim paravojnim formacijama nakon održanog Referenduma o nezavisnosti BiH. Rat nije izbjegnut, ali „vikićevci“, kako i danas nazivaju pripadnike Specijalne jedinice MUP-a BiH, spasili su Sarajevo, a samim tim i Bosnu!<h2>Direktne prijetnje</h2>Skoro 32 godine kasnije Vikić se tog perioda sjeća kao da se jučer desilo. Povodom Dana nezavisnosti BiH, opjevani heroj vojničkog stava govorio je za „Dnevni avaz“ o prošlim i sadašnjim vremenima, ali i neozbiljnim najavama ratnih sukoba na ovom prostoru.Šta Vama predstavlja 1. mart, Dan nezavisnosti BiH?- Drugi rođendan BiH. Mislim da je to jedan vrlo bitan dan za BiH, najbitniji, ustvari, u njenoj historiji. Hvala Bogu da se uspješno i sretno završilo to glasanje. Znamo da su ogromne opstrukcije bile da se izađe na izbore od SDS-a. Ljude su i fizički sprečavali da dođu postavljanjem balvana preko cesta, puteva da se ne može doći i glasati, do direktnih prijetnji ljudima, ali i do jedne ogromne propagande koja se tada vodila. Jer su oni već na dan-dva pred same izbore održali neki svoj parlament, skupštinu na Palama, gdje se glasalo za neku neovisnu Republiku Srpsku BiH. Većina građana je to shvatila i izašla na izbore, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, ali ne bi brojka bila od skoro 64 posto onih koji su izašli na referendum da nije bilo i određenog broja Srba koji su mogli da izađu na glasanje, a koji nisu prihvatali ideologiju Karadžića i njegovog SDS-a. Tako je BiH dobila svoj drugi rođendan i izglasala svoju neovisnost od bivše Jugoslavije.Nije dugo prošlo od referenduma, sve je krenulo nizbrdo. I ranije se pričalo da će rata biti, ali niko nije vjerovao…- Prvo su krenule barikade, neposredno poslije izbora. Ja na taj dan gledam kao na generalnu probu paravojnih SDS-ovih formacija potpomognutih bivšom JNA da izađu na kote, tačke, puteve, tamo gdje je većinski živio srpski živalj, jer su smatrali da to pripada njima. Barikade su bile od Grbavice, Vojničkog Polja, Nedžarića, Ilidže, Vogošće, pa gore prema bolnici Jagomir, na cijelom tom lokalitetu koji su oni u svojim imaginarnim granicama smatrali svojim. Tu su probali da proigraju. Mogu reći da im je, zbog neodlučnosti političkih, državnih organa, jednim dijelom i uspjela ta generalna proba. Tog dana se stidim, sramota me što je jedinica kojom sam ja zapovijedao ostala pasivna. Nije, jednostavno, dobila naređenje ministarstva i ministra da izađe i da rastjera. Ono se moglo bez ikakvih problema vrlo brzo raščistiti i otjerati. Nažalost, jedini koji su imali tu viziju i koji nisu prihvatili to su bili građani Sarajeva, koji su se u velikoj mjeri okupili i krenuli prema tim barikadama koje su se nalazile po gradu.Tada ste stali pred ljude, pred kamere i pozvali Sarajlije da se pridruže odbrani. Kažete da ste uradili ono što bi svako učinio. Ali nije svako, to ste bili Vi.- I mnogi su kao i ja već u to vrijeme bili svjesni šta je pripremljeno za Bosnu. Posebno do tog mog izlaska pred svenarodni parlament. Tu je bilo i poslanika i delegata, ali i naroda. Kada je rat krenuo 1991. u Sloveniji, svi smo se osjećali kao da se to nas ne tiče, neće to kod nas biti, nije to naš rat. Međutim, vrlo brzo iz Slovenije se preselio u Hrvatsku, a onda u BiH. Znam koja je bulumenta JNA iz Hrvatske i Slovenije protutnjala kroz BiH svom svojom tehnikom pod izgovorom da ta tehnika i ljudstvo idu u Srbiju. Međutim, to je bila laž. To je stacionirano, barem ono što je kroz Sarajevo prošlo, prema Romaniji i okolnim brdima, ta tehnika oružja i oruđa iz Hrvatske je bila raspoređena tu. Mnogi se sjećaju kada je Kljuić iz Predsjedništva prijetio da će lunama gađati Sarajevo, to su velike rakete srednjeg dometa, oko 60 kilometara, koje su bile stacionirane na Han-Pijesku. I klima je već bila do te mjere naelektrizirana. Mogu govoriti u ime svoje jedinice čiji sam zapovjednik bio, bila je postala nezdrava.<h2>Nedužni kadeti</h2>Dio je napustio jedinicu…- Ta ideologija i stalni pritisci prema tim ljudima u strukturama policije, vjerovatno se to isto odnosilo na ostale kompanije, bolnice, škole, fakultete, da se napusti, da ljudi idu. Tako se i desilo 4. aprila, barem što se tiče Specijalne jedinice MUP-a. Iako je tog dana održan sastanak na najvišem nivou rukovodstva MUP-a u bazama na Krteljima. Poručivali su da je situacija dobra, da neće doći do rascjepa, međutim, to se ispostavilo lažnim obećanjima. Neposredno poslije sastanka određen broj iz komande Specijalne jedinice srpske nacionalnosti bio je pozvan u institucije BiH kod Karadžića, Krajišnika, gdje su ih obrlatili i natjerali da napuste jedinicu. Specijalna je imala veliki rezervni sastav od 1.200 ljudi i dosta materijalno-tehničkih sredstava, od oklopnih vozila, helikoptera... Imali su i zahtjev da su, navodno, sve tri strane predstavnika tih naroda u BiH odlučile da se jedna trećina tehnike njima dadne, da je to dogovoreno. Nisam to dao. Tako da su sva ta oprema i naoružanje sačuvani. Sutradan, 5. aprila, u 3.15 minuta bila je napadnuta škola na Vracama koja je njima navodno bila obećana kao sjedište policije. Oko pet sati je osvojena, zauzeta. Nije se moglo prići, mi smo pokušali, krenuli smo, ali pred nas se ispriječila JNA tenkovima. Ušli bismo u direktni okršaj s njima, a s obzirom na sredstva koja smo mi imali naspram tenka i onog oružja kojim su oni raspolagali, bilo bi to ubitačno po naše ljude. Morali smo se povući. Zauzeli su objekt i zarobili nedužne kadete. Krenuli su televizijski, radijski pozivi. Sve je na nogama bilo. Došao mi je poziv iz Parlamenta da dođem i da se obratim. Spontano sam otišao, nepripremljeno, govorio sam iz srca. Govorio sam onako kako sam razmišljao. Pozvao sam sve domoljube, one koji vole ovu državu da se organiziraju da stanu u odbranu i od 5. aprila za mene u Sarajevu počinje rat. Mada, BiH je napadnuta u 11. mjesecu 1991. godine, kada su sravnili selo Ravno nedaleko od Neuma paravojne formacije i JNA.

Spasili ste Sarajevo tim jednim pozivom…- Mislim da smo Sarajevo spasili svi zajedno, mi koji volimo Sarajevo i volimo svoju državu.Da nije to tako bilo, da se ljudi nisu odazvali, da je Sarajevo palo, pala bi i Bosna.- To je logično. Zar bi Ukrajine bilo danas da je Kijev pao? Bilo je tu raznoraznih opstrukcija. Govorili su da za rat treba dvoje. Ne treba, dovoljan je jedan drzman koji je dobro naoružan, opremljen, ima silu pod sobom i da napadne koga god hoće. Tako je i ovdje bilo. Šta bi se desilo da se nije pružio otpor? Desilo bi se kao i u mnogim mjestima. Mnogi su vjerovali da neće komšija napasti. Neće možda komšija, ali je došao drugi tu da odradi prljav posao i da natjera tog komšiju da napravi zulum. A kada se mrtve glave dese, kontrole više nema. Sarajevo da je palo, sigurno da bi Bosna pala. Oni su ogromne snage, tehniku, artiljeriju, tenkove vezali oko Sarajeva. Sav onaj veliki potencijal bio je na Sarajevu. Pitanje je šta bi bilo i dolje prema Hrvatskoj da je Sarajevo kleknulo, da su oni mogli te svoje snage usmjeriti ka jugu i jugozapadu. Mislim da bi drugačiji tok rata bio i u Hrvatskoj.Je li to ta Bosna za koju ste se Vi i svi borili devedesetih?- Držim se onoga čega sam se držao i 1992., ali i 80-tih i 70-tih godina, jer sam živio u Bosni, doduše, tada republici u okviru Jugoslavije, znam kakvi su međuljudski odnosi bili. Ali dođu zli ljudi i poremete to. Silnu jednu mržnju kod ljudi stvaraju, koju ja ne poznajem, ne sjećam se da je ikad bila. Takav animozitet jedne nacije ili vjere prema drugoj. Da ljudi mogu počiniti tolika zla... Dejton je potpisan onakav kakav jeste, nije nas niko pitao kako će ni šta će. Opet je odlučila neka skupina ljudi koji su u rat i ušli, jednim dijelom i doprinijeli tom ratu. Danas imamo stanje kakvo imamo. Nažalost, jedna većina jednog naroda želi, neću da kažem da svi Srbi tako misle, drugim sredstvima, političkim, a ne ratnim, da postignu ratni cilj koji su imali, a to je stvaranje Republike Srpske BiH, kako su je tada nazvali, da je izdvoje i priključe Srbiji. Nažalost, guraju tu opciju političkim sredstvima i danas. A to nas strašno unazađuje. A zbog koga? Zbog šake ljudi koji su dobro poharčili ovu Bosnu, koji su postali milioneri, nastoje da svoje bogatstvo sačuvaju pod krinkom da se za narod bore. Za kakav se oni narod bore? Bore se za svoj interes i da ostanu na vlasti što duže, ne samo radi novca više, nego slobode. Zamjeram strašno ljudima, građanima, narodima, zašto toliko dugo podržavaju određene politike. Zar nisu za toliko vremena uvidjeli da te politike nas ne vode ka dobrom, ne vode u Evropu? Kod nas je, men' se čini, plitka pamet.<h2>Ne plašim se</h2>Često je u posljednje vrijeme govoreno da sadašnja vremena podsjećaju na devedesete. Možda Vi na to možete odgovoriti?- Mene ne podsjeća na to, mislim da nisu okolnosti kakve su nekada bivale. Rat kad je počeo, BiH faktički nije bila priznata, ni u UN-u, ni evropskim državama, američkim... Ali je brzo priznata. A nismo vala ni naivni više da bismo takvo nešto progutali. A nismo ni slabi. Mislim da u Bosni živi borben narod, ne bi se Bosna tako lako dala, kao što nije nikada, a sad pogotovo ne bi. I sada pogotovo neki ciljevi mogu doći više do izražaja koji bi ljude više mobilizirali za odbranu ove BiH nego kada su mnogi govorili: „Nema rata, spavajte mirno“, i kada su ljudi stvarno vjerovali da neće biti rata. Danas to više nije tako. Ja se ne plašim toga. Ako do bilo čega dođe, ima ljudi dovoljno da prepoznaju šta bi moglo zadesiti Bosnu.U intervjuu za „Avaz“ krajem 1995. rekli ste da je nekad dobro imati “dlaku na jeziku”. Je li Vas koštalo to što Vi nemate?- Ja je nisam imao. To se pokazalo i procesom koji se vodio protiv mene. Niko ne voli istinu čuti. Ili ne voli nečiju istinu. Moja istina je moja, ne mora značiti da je ona tačna.Da se na kraju intervjua vratimo, ustvari, na početak. Koja je Vaša poruka za 1. mart?- Teško je poruku dati. Taj dan će obilježavati oni koji Bosnu doživljavaju. Oni koji je ne doživljavaju, koji, nažalost, vole neku drugu državu više od one u kojoj su ponikli, u kojoj su se obrazovali, školovali, ženili, rađali djecu, sve što im je taj teritorij pružio i dao, eto, neka idu tamo, tim putem. Na kraju se mora doći do toga ko je bio u pravu u svemu tome.<h2>Utjecaj sporta</h2>Dragan Vikić bio je vrhunski jugoslavenski sportista koji je osvajao brojne medalje u borilačkom sportu karate.- U naše vrijeme sport je imao, prema mom mišljenju, veliku ulogu u odrastanju, stasavanju čovjeka i njegove individue. Kad bi ljudi analizirali evo i ovaj rat koji je bio, mislim da se najmanje pravih sportaša moglo naći među onima koji su činili zlodjela. To znači da je taj sport i na njih, kao što je i na mene imao određen utjecaj. Jedna pravičnost - rekao je Vikić.<h2>Himna bez teksta</h2>Poznat po svom gardu, uspravnom držanju tijela, Vikić nam je rekao da su za to zaslužni i sport i vojničko držanje.- Ja sam osamdesete diplomirao na Fakultetu za fizičku kulturu, danas se to zove Fakultet za sport i tjelesni odgoj. Pa i taj fakultet je imao određen utjecaj na mene, i posao i sport kojim sam se bavio. Velika je čast kada, tada je bila Jugoslavija, a mi smo bili prvaci Evrope 1978. godine, svira himna Jugoslavije. A danas je himna BiH, nažalost, bez teksta - kazao je.<h2>Ne mogu biti skroman</h2>O ratnoj pjesmi Mladena Vojičića Tife „Ponesi zastavu“, posvećenoj upravo Vikiću, legendarni komandant nije ništa znao dok skoro nije bila završena.- To se spontano desilo, isto kao što sam otišao u Parlament. Nisam znam ni da to rade. Samo su se u neko doba pomolili da snime jedan insert iz tog spota, ono što sam ja snimio ispred Doma policije. Tražili su mi poslije određen broj ljudi, nekih tehničkih sredstava za snimanje sporta. A nisam znao da je to za pjesmu. U neko doba kada je sve već bilo završeno, tada su mi sve rekli. Nisam bio od onih koji su proganjali ljude koji su pisali pjesme i izvođače da im prave, nego je ta grupa ljudi samoinicijativno napravila i snimila. Prvi put sam je čuo u avgustu 1992. Iznenadilo me. Ne mogu biti skroman da kažem da mi nije godila pjesma, i danas. Ta pjesma je nastala u ratu, ne vrijeđa nikoga, nije uperena ni protiv koga. Zato mi je draga - ispričao nam je Vikić.

Dan nezavisnosti je drugi rođendan BiH

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz" povodom 1. marta: Nismo mi ni naivni ni slabi

U Vijećnici, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, večeras je u organizaciji članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića održan svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti.&nbsp;Kako je za portal "Avaza" rekao član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, "svim građanima i narodima BiH iskreno čestitam legalni, državni praznik, Dan nezavisnosti države BiH".&nbsp;- 1. marta 1992. godine, 64 posto građana BiH odlučilo je na demokratskom referendumu da naša zemlja bude nezavisna, suverena, jedinstvena i slobodna država, ravnopravnih građana i naroda. Ovaj datum treba zlatnim slovima da bude upisan u historiji BiH. Svi imamo razloga da budemo ponosni. Iza nas je 1.075 godina historije BiH, ali ispred nas je evropska i euroatlantska budućnost.&nbsp;

Želimo da naša zemlja snažnim koracima ide ka punopravnom članstvu i u Evropskoj uniji i u NATO savezu. I u tom smislu nadam se da će biti pozitivnih vijesti sada u martu kada očekujemo da BiH otvori pregovore sa EU. To bi mogao biti jedan pozitivan preokret za našu zemlju - rekao je Bećirović za portal "Avaza".&nbsp;

I u tom smislu nadam se da će biti pozitivnih vijesti sada u martu kada očekujemo da BiH otvori pregovore sa EU, rekao je Bećirović

Bećirović za "Avaz": Ispred BiH je evropska i euroatlantska budućnost

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović povodom Dana nezavisnosti BiH večeras su u Vijećnici upriličili svečani prijem.Prisutnima se prvo obratio Komšić.- Prije 32. godine nakon niza političkih, diplomatskih i organizacijskih priprema proveden je referendum o nezavisnosti BiH. Rezultat je bio jasan, BiH postaje nezavisna i suverena država. Agresorski napadi na nezavisnost i suverenitet bio je i napad na gole živote građana - rekao je na početku obraćanja Komšić.&nbsp;<h2>Odao počast&nbsp;Robertu Badinteru</h2>Istakao je da je referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta, bio centralni događaj u procesu stjecanja međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine.&nbsp;- Ovaj proces je započeo nešto ranije nalazima tzv. Badinterove komisije, koja je dala okvir za formiranje samostalnih država na temelju Ustava bivše države iz 1974. godine.Iako je ovaj ustav, uz decenijsku političku borbu Bosanaca i Hercegovaca za Bosnu i Hercegovinu kao zasebnu Republiku, bio od izuzetne važnosti za sam čin nezavisnosti, nalazi Komisije – koju je ustanovilo Vijeće ministara Evropske ekonomske zajednice (današnje Evropske unije) - bili su presudni za otpočinjanje međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine i organizaciju referenduma.Koristim ovu svečanu priliku da ujedno odam počast nedavno preminulom Robertu Badinteru, predsjedniku Ustavnog suda Republike Francuske, koji je predsjedavao Komisijom, a koju istorija i pamti po njegovom prezimenu.Kao građani dugujemo zahvalnost Robertu Badinteru za njegov profesionalizam, koji je bio toliko potreban u tom delikatnom trenutku - rekao je Komšić.&nbsp;Dodao je da smo "svakako svjesni da je to bilo neko bolje vrijeme od sadašnjeg, vrijeme kada je međunarodno pravo moglo mijenjati činjenice na geopolitičkom i pravnom terenu".<h2>Međunarodno priznanje</h2>- Shodno normama tadašnjeg međunarodnog prava, Republika Bosna i Hercegovina jeste stekla međunarodno priznanje, ali su se građani i građanke odmah morali boriti za nezavisnost i suverenitet. Agresorski napad na nezavisnost i suverenitet bio je ujedno i napad na gole živote građana Bosne i Hercegovine.Tokom odbrambenog rata, Bosna i Hercegovina je, uz ogromne žrtve, sačuvala svoje međunarodno priznate granice i potvrdila, premda uz izmijenjenu ustavnu strukturu, svoj državnopravni kontinuitet.Armija Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, kao jedine legalne oružane snage u državi, uspjele su oružanom borbom primorati Saveznu Republiku Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku na potpisivanje međunarodnog sporazuma, po kojem su se dvije susjedne zemlje obavezale da više neće ugrožavati stabilnosti Bosne i Hercegovine kao države, koju su, na kraju i same priznale.Istina je da unutarnja ustavna struktura Bosne i Hercegovine ostavlja suviše mnogo prostora negativnim utjecajima iz Srbije i Hrvatske - rekao je Komšić i nastavio:- Separatističke snage u Bosni i Hercegovini omogućavaju Beogradu i Zagrebu da se upliću u unutrašnja pitanja i narušavaju suverenitet naše zemlje. Predvodnici separatističkih politika u Bosni i Hercegovini - koji se vole predstavljati kao lideri naroda i legitimni predstavnici - ne rade ništa drugo nego kradu volju vlastitog naroda i isporučuju je Beogradu i Zagrebu na odlučivanje.Njihova je zabluda u tome što vjeruju da se mirnim putem može razoriti Bosna i Hercegovina. Zato tako olako i dopuštaju da – kao i tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu – u njihovo ime konačne odluke donose i Beograd i Zagreb.<h2>"Ova država ipak jača"</h2>Predsjedavajući Komšić je istakao da "dok separatisti iščekuju pogodan trenutak za neki novi napad na Bosnu i Hercegovinu, ova država ipak jača".&nbsp;- Gotovo pa trideset godina mira na najbolji način je pokazalo ko je ko u Bosni i Hercegovini. Pokazalo se ko je spreman da gradi i pruža ruku, a ko je spreman rušiti i slabiti državu, da oprostite na izrazu “pljujući u još uvijek pruženu ruku”. Nije slučajno onaj dio države koji čini njeno jezgro, onaj dio koji je kontrolisala Armija Bosne i Hercegovine, ekonomski mnogo vitalniji od ostalih dijelova, kao i da u tom dijelu Bosne i Hercegovine “zapravo stanuje demokratija”.Nisu slučajno privredne i ekonomske aktivnosti uglavnom koncentrisane u nekoliko kantona. Nije ni slučajno da to nekome smeta.Danas u Bosni i Hercegovini posluju hiljade firmi čiji prometi prelaze milion konvertibilnih maraka. Stotine ljudi iz privrede su imetak legalno stekli. Privrednici, naravno, za te uspjehe nisu i ne smiju biti dužni politici. Ali svi smo dužni Bosni i Hercegovini. Politika je, štaviše, privredi najčešće i smetala, mada je nekima, zahvaljujući korupciji, i pogodovala.Ipak, vidljiv je prostor u kojem se dodatno jača patriotska i državno-politička svijest privrednika, jer je jasno da je uspješno poslovanje naše privrede moguće jedino ako postoji država Bosna i Hercegovina. Nema bosanskohercegovačke privrede bez države Bosne i Hercegovine!Neće ovdje biti uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, poduzetnika, nezavisnih intelektualaca, umjetnika i sportista, ukoliko pobjedu odnesu velikodržavni projekti. Nema uspješnih Bosanaca i Hercegovaca bez države Bosne i Hercegovine - istakao je Komšić.&nbsp;<h2>Patriotski osviještena privredna elita</h2>Komšić je istakao da srećom već postoje uspješni privrednici koji žive Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;- Oni svjedoče da je moguće istovremeno uspješno poslovati i pomagati svoju domovinu. Patriotski osviještena privredna elita temelj je i ekonomije i političke stabilnosti države, jer je i ona okvir našeg zajedničkog prosperiteta.Ne zaboravimo da su bosanskohercegovački ljudi u najtežim trenucima odbrane Republike Bosne i Hercegovine zalagali svoje i živote i imetke.I danas želim da se prisjetimo svih njih: od boraca koji su borbom branili zemlju, do onih čiji su konji nosili municiju i hranu vojnicima u rovovima, preko onih naših ljudi koji su ostavljali poslove u Njemačkoj i stupali u jedinice Armije, pa do priznatih stručnjaka i rukovodilaca koji su, ostavši u domovini, uložili znanje i ugled u odbranu Republike. Takvih je bilo tokom Agresije, i u teškim poratnim godinama, i bit će ih još više u budućnosti.Budućnost i opstanak države ovise o generaciji koja dolazi iza nas. Mi znamo da se u ovom trenutku rađaju oni koji će biti nosioci ne samo privrednog, političkog, i svukupnog društvenog razvoja. Ipak, vrijednosti koje usvoji ova generacija odredit će hoćemo li imati i patriotski orijentirane privrednike, umjetnike, sportiste, prosvjetne radnike, intelektualce... građane i građanke.Te će vrijednosti biti glavna snaga odbrane Bosne i Hercegovine u vremenima u kojima će – po svemu sudeći, nažalost – međunarodno pravo slabiti i kada ljudi poput Badintera neće postojati - rekao je Komšić.&nbsp;<h2>"Neka živi slobodna BiH"</h2>Dodaje da je jasno, da "svi naši resursi, kao i svijest i način na koji njima upravljamo, bit će važniji od klišej vizija nazovi-intelektualaca. Onaj je seljak imao i konja i svijest o svojoj ulozi i svojoj državi".- Bilo je mnogo onih koji su imali mnogo vrjednije resurse od konja – obrazovanje, pamet, ugled, novac, mašine... – ali nisu imali svijest. Nemaju je ni danas, kada nam s ekrana poručuju da smo isti mi, koji smo branili međunarodno priznatu državu, kao i oni koji su je napali.Nismo srećom isti, ali nismo – nažalost – ni jednaki, jer smo agresijom prinuđeni prihvatiti takvo ustavno uređenje.Ali bit ćemo jednaki, jer će nejednakost poništiti jedna snažna generacija koja dolazi. Pravna nejednakost na papiru neće zauvijek moći poništavati realnost na terenu.

Baš kao što ni današnje međunarodno pravo ne može biti garancija opstanka države, tako ni trenutna pravna nejednakost naših građana ne može biti trajna prednost onih koji se njome sada koriste.Bosna i Hercegovina jača – istina sporo – ali jača! Njeni neprijatelji se nisu nadali da će ona čak i opstati, a kamoli jačati. Bili su uvjereni da će nestati i Bosna i Hercegovina i Bosanci i Hercegovci.Zato, budimo ponosni ovog Prvog marta, jer imamo puno pravo biti ponosni na svoju domovinu, i generaciju koja ju je odbranila!I ostanimo čvrsti u vjeri u konačnu pobjedu. Neka živi slobodna, naša, domovina Bosna i Hercegovina - rekao je Komšić.

Nema uspješnih Bosanaca i Hercegovaca bez države Bosne i Hercegovine, istakao je Komšić

Video / Komšić: Dok separatisti iščekuju pogodan trenutak za neki novi napad na BiH, ova država ipak jača

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović povodom Dana nezavisnosti BiH večeras u Vijećnici upriličili su svečani prijem.Brojni gosti iz političkog života i pripadnici diplomatskog kora prisustvovali su obilježavanju 1. marta. Među njima su brojni predstavnici međunarodne zajednice uključujući ambaasadora SAD u BiH Majkla Marfija (Michael Murphy), visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera (Johann Sattler), ambasadora Velike Britanije Džulijan Rajli (Julian Reilly), šefa Misija OSCE-a Brajama Agelera (Brian Aggeler) te ambasadori Španije, Njemačke, Italije...&nbsp;

Prisustvuje i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović te gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, rektor UNSA-e Rifat Škrijelj, v.d. direktora KCUS-a Alen Pilav... Također, u Vijećnici su i novi komandant EUFOR-a generalmajor Laszlo Sticz i komandantica NATO Štaba Sarajevo, brigadna generalica Pamela Mekgaha (McGaha).&nbsp;

Svi se nadaju pozitivnom odgovoru iz Brisela: Politička borba za 27 glasova "za"

Iz Delegacije EU za "Avaz": Važno postignuće za BiH, nastaviti s reformama ubrzanom dinamikom

Evo šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH: Spominje se i Fadil Novalić

Eskobar: Beograd i Priština da poštuju dogovoreno u Briselu

Ambasador Kraljevine Nizozemske Henk van den Dol za "Avaz": Zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom EU

"Avaz" u posjedu dokumentacije: Ispade da se nijedan državni službenik ne bavi politikom

Analena Berbok: Vjetar u leđa

Šta zakon o sprečavanju sukoba interesa podrazumijeva: Političari moraju sjeći granu na kojoj sjede

Heroj Dragan Vikić: Hvala Vam, komandante!

BiH u zadnjem momentu usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca: Evo kada će se razmatrati izvještaj MONEYVAL-a

Delegacija EU u BiH: Napravljeni pozitivni koraci, ali najvažniji zakoni na EU putu nisu dovršeni

Patriotizam i zablude

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz" povodom 1. marta: Nismo mi ni naivni ni slabi

Bećirović za "Avaz": Ispred BiH je evropska i euroatlantska budućnost

Video / Komšić: Dok separatisti iščekuju pogodan trenutak za neki novi napad na BiH, ova država ipak jača

Foto + video / Povodom Dana nezavisnosti BiH: Komšić i Bećirović organizirali svečani prijem u Vijećnici

Svi se nadaju pozitivnom odgovoru iz Brisela: Politička borba za 27 glasova "za"

Iz Delegacije EU za "Avaz": Važno postignuće za BiH, nastaviti s reformama ubrzanom dinamikom

Evo šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH: Spominje se i Fadil Novalić

Eskobar: Beograd i Priština da poštuju dogovoreno u Briselu

Ambasador Kraljevine Nizozemske Henk van den Dol za "Avaz": Zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom EU

"Avaz" u posjedu dokumentacije: Ispade da se nijedan državni službenik ne bavi politikom

Analena Berbok: Vjetar u leđa

Šta zakon o sprečavanju sukoba interesa podrazumijeva: Političari moraju sjeći granu na kojoj sjede

Heroj Dragan Vikić: Hvala Vam, komandante!

BiH u zadnjem momentu usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca: Evo kada će se razmatrati izvještaj MONEYVAL-a

Delegacija EU u BiH: Napravljeni pozitivni koraci, ali najvažniji zakoni na EU putu nisu dovršeni

Patriotizam i zablude

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz" povodom 1. marta: Nismo mi ni naivni ni slabi

Bećirović za "Avaz": Ispred BiH je evropska i euroatlantska budućnost

Video / Komšić: Dok separatisti iščekuju pogodan trenutak za neki novi napad na BiH, ova država ipak jača

Foto + video / Povodom Dana nezavisnosti BiH: Komšić i Bećirović organizirali svečani prijem u Vijećnici