Zakon o slobodi medija, koji je Evropski parlament usvojio ove sedmice, ima za cilj jačanje transparentnosti u tom sektoru i slobode novinara u njihovom radu.
S obzirom na to da BiH očekuje i nada se zelenom svjetlu od Evropskog vijeća idućeg četvrta za otpočinjanje pregovora o članstvu u EU, to bi podrazumijevalo i potpuno usklađivanje legislative u BiH s onom u Uniji. Kako u BiH ništa ne može jednostavno, tako ni to, jer u manjem bh. entitetu postoji Krivični zakonik RS u kojem se kriminalizira kleveta.
Problem primjena
- Vlastodršci uglavnom, kada je u pitanju evropska legislativa, uzimaju ono što oni mogu da tumače kako njima odgovara - rekao je za „Avaz“ predsjednik Udruženja “BH novinari” Marko Divković.
Poručio je da je skeptičan kada su u pitanju medijski zakoni, pa čak i kada su u pitanju evropski kriteriji.
- Nisu ni naši zakoni tako loši, problem je u primjeni jer mi, jednostavno, ni najbolje zakone ne primjenjujemo. Nama se i dalje valja boriti s ovim našim vlastima koje su, sačuvaj me Bože, loše. Kada je kriminaliziranje klevete u pitanju, svi pravni mehanizmi dosad su iskorišteni. Većina medijskih udruženja, udruženja građana, „Transparency International“, borili su se i kroz one, makar i fingirane javne rasprave da do toga ne dođe - poručio je.
Velika iluzija
Politička analitičarka Tanja Topić kazala je kako je, i prilikom najave o rekriminalizaciji klevete, pa tokom rasprave vezane za usvajanje Krivičnog zakona RS, postojao pritisak brojnih relevantnih međunarodnih organizacija.
- Uprkos njima, Zakon je usvojen. Tada smo dobili poruku iz EU da je on protivan vrijednostima EU. Stupio je na snagu i u najnovijem izvještaju o napretku BiH stoji da se nisu ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na pojedine tačke ovog zakona. I pored toga, BiH je dobila preporuku Evropske komisije za otpočinjanje pregovora, tako da je, bojim se, velika iluzija očekivati "poništenje" kriminalizacije klevete. Bit ćemo sretni ukoliko se igra represivnim zakonima i disciplinovanjem neposlušnih zaustavi na ovome - rekla je Topić.
Ko kupi kajmak
Divković je podsjetio na napore koje je Udruženje “BH novinari” uložilo kako bi dva zakona stavilo u parlamentarnu proceduru.
- Zakon o medijskom vlasništvu i o medijskom oglašavanju, da nam se ne dešava da medijske kuće iz susjedstva kupe kajmak, a mi ovdje od toga nemamo ništa. Jedan od glavnih je bio upravo taj zakon o medijskom vlasništvu. Međutim, za sedam godina nismo makli dalje od protokola. Naše vlasti toliko su se izvještile da jednostavno i najbolje rješenje obesmisle - kazao je Divković.
Mnoge odredbe evropskih zakona i deklaracija zapravo bi kod nas trebalo da se provode kao direktive. A ne ono „mislim do podne jedno, od podne drugo“, naveo je Divković.