Azra Zornić, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, jučer je podnijela krivičnu prijavu protiv lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića zbog neprovođenja njene presude, saznaje "Avaz".Ona je prije skoro deset godina dobila spor protiv Bosne i Hercegovine. Zornić se obratila Evropskom sudu za ljudska prava jer nije mogla da učestvuje kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke grupe.U obrazloženju svoje odluke, Sud je, između ostalog, utvrdio da je ovaj slučaj identičan ranijem predmetu "Sejdić i Finci", jer je i Zornić onemogućena da učestvuje na izborima za Dom naroda na osnovu svog etničkog porijekla, te je zaključio da kontinuirana nemogućnost podnositelja predstavki da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje što te odredbe Ustava čini diskriminirajućim.

Zornić je onemogućena da učestvuje na izborima za Dom naroda na osnovu svog etničkog porijekla

Azra Zornić podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Čovića

Četiri milijarde maraka na godišnjem nivou podijele se kroz postupke javnih nabavki! Nije ni čudno što je onda ova oblast primamljiva za bilo koga ko ima neke koruptivne namjere te se tako kroz naštimane tendere ukradu stotine miliona KM.Rekao je to za "Dnevni avaz“ Damjan Ožegović iz „Transparency Internationala” BiH, ističući da je, nažalost, mali broj podnesenih zadovoljavajućih ponuda po postupcima javnih nabavki.<h2>Bez konkurencije</h2>- To govori da su postupci javnih nabavki u BiH namješteni i dogovoreni ili između ugovornog organa i ponuđača, ili između samih ponuđača koji dijele tržište, kako bi na taj način bez konkurencije ostvarili veću dobit - istakao je Ožegović.

Kao primjer navodi žalbe na koje pravo imaju samo ponuđači koji su preuzeli tendersku dokumentaciju.- Time se ponuđačima štiti njihov lični, komercijalni interes, dok javni interes nema ko da štiti. Također, same sankcije su nedovoljne i ne ostvaruju glavnu svrhu prevencije. Ukoliko vi na namještenom tenderu od nekoliko miliona KM ostvarite dobit, ta sitna kazna ništa ne znači. Isplati se, štaviše.Tako sitne kazne možda djeluju i stimulirajuće za one koji imaju takve namjere - poručio je Ožegović.Prvi korak je, naglasio je, pojačati sankcije, a potom osnažiti organe za provođenje zakona, u prvom redu Agenciju za javne nabavke.Politička i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić naglašava da je cifra od četiri milijarde KM upravo ta koja se „obrće po tenderima“ te da bi voljela da vidi „jedan koji nije namješten“.<h2>"Isporuka odmah“</h2>Za primjer kako se namještaju tenderi uzela je nabavku automobila.- Samo što još u tenderu ne stoji ime dobavljača. Ali sve se opiše tako, još posebno navedu „isporuka odmah“. Pa, ko to drži deset automobila Audija na lageru? E, taj koji se dogovori, već nabavi ta kola i samo čeka tender. Naravno da će biti najuspješniji na tenderu - istaknula je Cenić.

Drugi primjer je suprotnost, a to su firme koje obaraju tendere po narudžbi.- To traje beskonačno. Imate firme koje učestvuju pro forme i onda ide žalba i tako obaraju tendere. A naravno da se svakom od tih tendera može naći nešto. I za to uzimaju pare. Mogu da uzmu pare ako povuku žalbu, pa će od onoga ko dobije tender da uzmu pare ili od konkurencije. Kod nas je od svega napravljen biznis - zaključila je Cenić.<h2>Štedjeti javni novac</h2>Prema riječima Ožegovića, nedostaje jake konkurencije na tržištu koja bi obarala cijene i štedjela javni novac.- To jeste glavni problem, a naše zakonodavstvo, nažalost, odnosno u prvom redu Zakon o javnim nabavkama s pratećim aktima, ne daje dovoljno prostora kako bi se ova oblast zaštitila od potencijalnih nepravilnosti - rekao je Ožegović.<h2>Brojke</h2>Od 300 do 3.000 KM je kazna za odgovorno lice, a od 1.500 do 15.000 KM za ugovorni organ.

Firme po narudžbi obaraju tendere pa od dobitnika ili konkurencije uzmu pare, navela Cenić

Kako se štimaju poslovi u BiH: Na tenderima se ukradu stotine miliona KM

Sramota je da državni policajci u našoj državi jedva preživljavaju od svojih primanja. Davati mizerne plaće za tako opasan posao nema nikakve logike. Kako su kantonalnim službenicima, koliko-toliko, plaće dostojne života čovjeka?Pa jer se valjda kantonalne vlasti i bave time. A državne – jok! Prepustili su policajce same sebi.Kažu, nedostaje policajaca u Graničnoj policiji kako bi poboljšali sigurnost granice naše Bosne i Hercegovine. To je posebno do izražaja došlo tokom migrantske krize. Kako neće nedostajati kad ljude „bacate“ na periferije države, a pri tome nemaju pokrivene troškove puta ni/ili smještaja?Dok viši činovi imaju i više plaće i druge beneficije. Neka, i trebaju, za to su se školovali i izborili napredujući u karijeri.Ali zar nije suludo da državni policajci, među koje spadaju i službenici Granične policije, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT), doslovno nose glavu u torbi prilikom obavljanja svakodnevnih, naizgled banalnih poslova, za to primaju mizerne plaće?I onda se čude vrli ministri i drugi kako to da imamo manjak policajaca. A isti ti ministri, i u ovom sazivu Vijeća ministara kao i u prošlima, prstom ne miču da promijene stanje, da zadrže postojeće i potencijalno zaposle nove. Jer zašto bi?! Nije da im to spada u radnu obavezu. Ili spada? Sve dok oni uredno svoje basnoslovne plaće drže u novčaniku koga briga za onog tamo nekog policajca koji je odvojen od porodice dok štiti vaše i naše gu*ice. A plaćeni prekovremeni sati na nivou su mašte djeteta koje priželjkuje jednoroga. Možda i ono tu čudnu životinju dobije prije nego naši policajci dostojne plaće ako se oni koji bi morali već jednom ne probude i ne poduzmu nešto u vezi s tim.

Zar nije suludo da državni policajci, koji doslovno nose glavu u torbi prilikom obavljanja svakodnevnih poslova imaju mizerna primanja

Plaća ili jednorog

Kao mladić od 19 godina Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS, dobro se sjeća opsade svog grada i svega što je Sarajevo doživjelo i preživjelo od 1992. Od početka izraelskih nemilosrdnih napada na Gazu, od 7. oktobra prošle godine, Kreševljavljaković skoro svakodnevno objavljuje potresne fotografije, videosnimke i svjedočanstva Palestinaca, ali i ljudi iz drugih dijelova svijeta. Jedna od Nihadovih poruka između redova jeste da se ne smije prestati pričati o užasima koji se dešavaju u okupiranom Pojasu Gaze. Isto kao što svijet nije smio prestati pričati o Bosni i Hercegovini 90-tih godina.<h2>Zastrašujuća ignorantnost</h2>Za „Avaz“ Kreševljavaković je istakao da je izuzetno važno pratiti sve što se u Gazi dešava.-	Ono čemu svjedočimo nije samo svjedočanstvo o nevjerovatnoj brutalnosti i licemjerju svijeta u kome živimo. S obzirom na dimenzije zločina koji se odvija pred našim očima samo se mogu nadati da će ovo promjeniti percepciju realnosti u kojoj živimo, a koja je očigledno drugačija od onoga što se javno propovjeda decenijama. S emotivne strane, Gazu vidim kao ogledalo u kome vidimo našu stvarnu prirodu. Ne mogu reći da razumijem šutnju mnogih i nije mi jasno da li se radi o nekoj zastrašujućoj ignorantnosti, sebičnosti, gluposti ili o strahu. Taj strah donekle mogu razumjeti kod onih koji nisu proživjeli ono što smo mi proživjeli ovdje, ali kod onih koji su osjetili bol nepravde, taj strah mi je nerazumljiv – iskreno nam je rekao Kreševljaković.Druga godišnjica od početka ruske agresije na Ukrajinu obilježena je jučer, uskoro će biti i pet mjeseci od početka izraelskih napada na Gazu. A mi u BiH još se nismo potpuno oporavili ni od agresije na našu domovinu. Na našu konstataciju koliko smo puta tih 90-tih čuli ono „nikad više“, pa opet danas svjedočimo užasima koji nisu ni geografski ni emotivno daleko od nas, Kreševljaković je rekao:-	„Nikad više“ prvi put je rečeno na prvoj godišnjici oslobođenja Aušvica, a već 1948. započela je Nakba. Zločini nad Palestincima, diskriminacija, aparthejd, progon i sve ono što to čini najdužim genocidom u historiji traje do današnjih dana i ono čemu svjedočimo danas čini se kao kulminacija. Broj ubijenih i činjenica da je ubijeno više od 13.000 djece zastrašujuća je podjednako kao što je zastrašujuća tišina i indolentnost onih koji to mirno promatraju.Istakao je da su reakcije na agresiju na Ukrajinu, koje su svakako opravdane, otkrile i duple standarde svijeta u kome živimo.-	Tačno je da postoje bezbrojne nepravde širom svijeta, da živimo u svijetu gdje se vode desetine ratova, ali opet smatram kako je palestinsko pitanje ključ i da bi pravedno razrješenje tog pitanja značilo puno u percepciji i globalnom odnosu prema nepravdi širom svijeta. U tome imaju veliku ulogu obični ljudi, a posebno javne ličnosti i umjetnici koji dižu svoj glas – poručio je Kreševljaković.<h2>Živjeli svoj užas</h2>On je rođen i odrastao je u Sarajevu, a rekao nam je da sve ono što se dešava u Palestini prati od svoje najranije mladosti.-	Ona je dijelom cijelog mog života. I u danima kada je trajala opsada Sarajeva, Palestinci su već decenijama živjeli svoj užas. I u danima opsade kao i danas ideja da bi Bosanci mogli postati Palestinci izgovara se kao prijetnja i to puno govori o tome. S druge strane, ono čemu svjedočimo, kada su Palestinci u pitanju, je jedan nevjerovatni ponos i spremnost da čovjek i pred prijetnjom istrebljenja ne odustaje od svoje posvećenosti ljudskosti i pravdi. Mislim da mi nemamo šta poručiti njima. Mislim da je važnije razumjeti njihovu poruku nama, a ona je duboko inspirativna – zaključio je Kreševljaković.

Gazu je kao ogledalo u kome vidimo našu stvarnu prirodu, a Palestinci imaju nevjerovatni ponos da ni pred prijetnjom istrebljenja ne odustaju

Kreševljaković za "Avaz": Kao prijetnja se izgovara da bi Bosanci mogli postati Palestinci

Plaće zaposlenih policajaca u državnim institucijama Bosne i Hercegovine najniže su u zemlji. Mnogo su niže i od onih na entitetskim i od onih na kantonalnim nivoima. Kroz godine je bilo sitnih povećanja, ali ona su ništa naspram povećanja koja, naprimjer, dobivaju kantonalni policajci. <h2>Materijalni položaj</h2>Samo u Kantonu Sarajevo plaće su nedavno povećane za oko 200 KM, pa naviše, u zavisnosti od ranga policajca. I to je zahvaljujući naporima Sindikata.Osim osnovice koja je povećana za 55 KM, povećan je i dodatak na plaću od pet posto, uz kolektivni ugovor koji je potpisan. Posljednje povećanje je više od 200 KM za najniži čin policajca, pa naviše. Imamo dobar kolektivni ugovor kojim smo riješili materijalni položaj policijskih službenika i radnopravni status - rekao nam je Sadik Ećo, predsjednik Sindikata policije KS.Za razliku od kantonalnih, državne vlasti uopće se ne brinu o policijskim službenicima, čije su plaće skoro pa mizerne.

<h2>Pola plaće</h2>A riječ je o službenicima Granične policije, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH.- Inflacija je pojela skoro više od pola naše plaće. Košara je sada iznosila oko 3.000 KM, a plaća policajca je oko 1.200. To sve govori. To je klasično preživljavanje. Policajac s tom plaćom ne može planirati ni stambeno pitanje ni porodicu - rekao je za „Avaz“ Dragan Krvavac, predsjednik Saveza sindikata policijskih organa u BiH.

<h2>Poboljšati uvjete</h2>Službenici s višim činovima imaju pravo na naknadu za odvojen život, smještaj, dok oni s nižim to pravo nemaju.- To je čista diskriminacija o kojoj niko neće da govori. Dakle, ja putujem 300 kilometara i nemam pravo na to, neko od njih putuje 80, koliko je predviđeno zakonom, i ima pravo na naknadu za smještaj i odvojeni život - poručio je Krvavac.Kada se donese zakon o povećanju koeficijenta ili vrijednosti boda, policajcu se poveća 40 ili 50 KM, a ovlaštenom licu 500 ili 600 KM.&nbsp;

Posljednje povećanje u KS je za više od 200 KM za najniži čin policajca, pa naviše, rekao je Ećo

Službenici s nižim činom nemaju prvo ni na naknadu za smještaj ni za odvojen život 

Nose glavu u torbi: Policajcima male plaće za veliki rizik

Nakon što je Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donijelo odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. decembra 2024. godine, provjerili smo koliko građani naše zemlje zaista žele voziti ove automobile.<h2>Nova i polovna</h2>Time je ustvari produžen period važenja ranije odluke donesene u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH. Tokom januara 2024. uvezena su četiri električna vozila u BiH čija je ukupna vrijednost 106.906 KM, dok su dažbine iznosile 24.530 KM. Za isti period uvezena su 62 hibridna vozila, od čega je više polovnih, u vrijednosti od 3.840.922 KM, a dažbine su bile nešto manje od milion KM – 952.532 KM.To su podaci kojima raspolaže Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Korištenjem električnih i hibridnih vozila doprinosi se dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stubova Zelene agende EU za zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promjena.Prošle godine zabilježen je rekordan uvoz ove vrste automobila. Tako je električnih uvezeno čak 240 u vrijednosti od 15.827.803 KM. To je ogroman porast u poređenju s godinom prije, kada smo uvezli tek 69 električnih automobila.<h2>Rast prihoda</h2>Ipak, znatno je veći broj hibrida koje građani BiH očigledno preferiraju. Tokom 2023. godine njih smo uvezli 1.512, od toga 1.150 novih i 362 polovna. Za njih je plaćeno 79.573.254 KM, a dažbina nešto više od 18 miliona KM.Donošenjem nove odluke Vijeća ministara BiH do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope s 15 posto na 5 posto za uvoz hibridnih automobila, čime se osiguravaju preduvjeti za masovniji uvoz ovih vozila u BiH i rast prihoda zbog povećanog broja uvezenih vozila.<h2>Top pet</h2>Najskuplje električno vozilo uvezeno u BiH tokom 2023. godine je Mercedes-AMG EQS 53 4Matic+, koji je koštao 243.777 KM. Poslije njega je Tesla Type 004 Variant Sb1D Model S s cijenom od 200.000 KM.Na trećem i četvrtom mjestu je Porsche-Taycan 4S, dakle isti model s razlikom u cijeni. Jedan je koštao 197.216 KM, a drugi 196.514 KM. Na petom mjestu je Mercedes Benz-AMG EQE, koji je plaćen 193.871 KM.

Njihovim korištenjem doprinosi se dekarbonizaciji 

Najskuplji električni Mercedes uvezen prošle godine

Nakon smanjenja carinskih stopa: Za mjesec dali 4 miliona KM na električna vozila 

Posljednji incident koji se dogodio u OŠ „Šip“ u Sarajevu kada je učenik donio skalpel u školu, prijetio vršnjacima, te na kraju sam sebe povrijedio, upalio je sve alarme roditelja, ali i nastavnika, kao i ostalog prosvjetnog osoblja. Pitali smo ministricu odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo Naidu Hotu-Muminović (NiP) je li upoznata s ovim incidentom te šta Ministarstvo planira učiniti tim povodom.-	Vlada Kantona Sarajevo u avgustu prošle godine usvojila je jasne smjernice po kojima škole postupaju u slučaju kada je ugrožena sigurnost i dobrobit djece. Tačno se zna na koji način se uključuje Uprava policije, Centar za socijalni rad, zdravstvene ustanove i drugi. Provodimo kontinuiranu edukaciju svih profesionalaca u ovim resorima kako bi znali kako da postupaju – kazala je Hota-Muminović za „Avaz“.Dodala je da paralelno s tim u školama provode kontinuirane aktivnosti i programe kojima preveniraju sve oblike nasilja među djecom i nad djecom. -	Škole stalno dijele informacije o provedenim aktivnostima iz čega se vidi koliko je budna obrazovna zajednica u Kantonu Sarajevo. Naši profesionalaci u školama u saradnji sa Institutom za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja i s Ministarstvom posvećno rade kako bi se broj slučajeva nasilja sveo na najmanju mjeru. Važno je da cijelo društvo radi na izgradnji nenasilnog okruženja i vrijednosnog sistema zasnovanog na pozitivnim vrijednostima – zaključila je Hota-Muminović u odgovoru.

Važno je da cijelo društvo radi na izgradnji nenasilnog okruženja i vrijednosnog sistema zasnovanog na pozitivnim vrijednostima, rekla je

Ministrica Hota-Muminović za "Avaz" poručila: Radi se na tome da se broj slučajeva nasilja svede na najmanju mjeru

Prošle sedmice ratni vojni zločinac Valentin Ćorić predstavio je knjigu "In vino libertas" u Mostaru i to u Doma „Herceg Stjepan Kosača“.Ono što je mnoge negativno iznenadilo jeste činjenica da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović prisustvovao.&nbsp;<h2>Nedvosmislena osuda</h2>Mnogi su reagirali na to činjenicu, posebno međunarodne ogranizacije.Iz Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini za "Avaz" su poručili da nedvosmisleno osuđuju svaki oblik podrške, promocije ili veličanja ratnih zločinaca. - Prisustvo Dragana Čovića na promociji knjige čiji je autor osuđeni ratni zločinac je neprihvatljivo i neodgovorno. Dajući pečat svoje javne funkcije događaju na kome se odaje poštovanje osobi koja je osuđena za užasne zločine, uključujući zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, Dragan Čović pokazuje očigledno nepoštovanje prema vladavini prava - istaknuto je iz Misije OSCE-a.<h2>Nepovratna šteta</h2>Također, osvrnuli su se na korištenje Doma „Herceg Stjepan Kosača“, kazavši kako je to ustanova u vlasništvu Grada Mostara, a koristiti je u tu svrhu, protivrječi samoj suštini namjene jednog zajedničkog kulturnog prostora.- Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini poziva sve javne zvaničnike u BiH da se fokusiraju na pružanje podrške, priznanja i poštovanja žrtvama i osobama koje su preživjele rat, umjesto da uzdižu one koji su im uzrokovali nemjerljivu i nepovratnu štetu. To je jedini način da se prevaziđe naslijeđe rata i osigura budućnost Bosne i Hercegovine kao demokratske, pluralističke i multietničke države - zaključili su iz Misije OSCE-a BiH.

Pozvali javne zvaničnike u BiH da se fokusiraju na pružanje podrške, priznanja i poštovanja žrtvama i osobama koje su preživjele rat

Misija OSCE-a o prisustvu Čovića na promociji knjige osuđenog ratnog zločinca: To je neprihvatljivo!

Tim kreativaca iz Bosne i Hercegovine, s Damirom Bašićem na čelu, predstavio je "Sheez Games”, novo ime na sceni društvenih igara, a njihova prva igra je “Memopolis”. Bašić, arhitekta iz Sarajeva s prebivalištem u Kelnu, autor je igrice, ali sam ne bi uspio. Udružio je snage sa suprugom Eminom, koja radi logistički dio posla. <h2>Najveći gradovi</h2>Bašić je za “Avaz” objasnio šta je ustvari “Memopolis” i kako su se počeli baviti dizajniranjem društvenih igara. Igra ima 36 različitih kartica s motivima iz šest najvećih njemačkih gradova: Berlin, Hamburg, Minhen, Keln, Frankfurt i Štutgart. Cilj je da se nađu dva različita motiva iz jednog grada.Igrica, kao i cijeli koncept “Sheez Gamesa”, ustvari je spoj više ideja nastalih iz želje da se napravi nešto korisno i zabavno, ali i “opipljivo”. - Od onog jednostavnog: “E, šta misliš da ima jedna igra gdje…”, do proizvodnje igre prošlo je više od sedam godina. Pauze između koraka su bile puno duže nego što smo htjeli, ali nismo ni morali završiti u određenom roku. Sad kad smo izbacili igru, već je dosta drugačije. Sada ćemo sve potrebne korake morati raditi puno brže - rekao je Bašić.

Otkrio nam je da je plan da rade razne verzije “Memopolisa”, a da će od marta ova igrica biti dostupna i u BiH, dok se putem stranice www.sheezgames.com trenutno može kupiti u zemljama EU.<h2>Ko je staložen</h2>Dodao je da će tek vidjeti hoće li zaraditi “neki dinar”. A o saradnji sa suprugom Eminom kaže:- Ona je staložena i gleda kako da što manje troši na bilo šta vezano za cijeli projekt. Ja bih odmah rasprodao sve u kući ako treba ili digao veliki kredit. Eto, pa ćemo se valjda naći negdje u sredini.Na „Memopolisu“ su radili i Sandin Međedović iz „Studija 10“, koji potpisuje dizajn kartica, i Goran Lizdek, koji je bio zadužen za brendiranje „Sheez Gamesa“ i kutiju „Memopolisa“.<h2>Sada će ići sporije</h2>- Njemačka je u EU i to je glavna razlika. Između zemalja EU ne postoji carina. Mi smo “Memopolis” proizveli u Češkoj i, kao proizvod EU, stigao je do nas u Keln kao da je proizveden u Njemačkoj, bez ikakvih komplikacija. Razlika je i u tome što Nijemci puno više vole igrati društvene igre od nas, pa je logičnije ovdje napraviti ovakvo nešto. S druge strane, poslovno gledano, u Njemačkoj poznajemo vrlo malo ljudi, pa će sve od ovog trenutka možda ići i sporije nego što bi išlo da smo “Memopolis” napravili u BiH - kazao je Bašić.Sheez Games je nešto što radimo uz svoje „prave“ poslove, pa ćemo vidjeti hoćemo li se ikada moći 100 posto fokusirati na „Sheez Games“.

Sa suprugom Eminom pokrenuo "Sheez Games". Od ideje do proizvodnje prošlo više od sedam godina

Autor Damir Bašić za "Dnevni avaz": Društvena igrica "Memopolis" osvaja Njemačku

Samo nekoliko dana uoči druge godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, koju je osudio skoro cijeli svijet, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a prethodno s bjelorskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.<h2>Vojna agresija</h2>S druge strane, Dodik tvrdi da je za evropski put, a radi sve što je u suprotnosti s načelima Evropske unije.Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini prokomentirali su Dodikove sastanke s Lukašenkom i Putinom.- Ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu, izvedena uz podršku Bjelorusije, predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te ugrožava evropsku i globalnu sigurnost i stabilnost. Dvije godine protupravne, neopravdane invazije punog obima na Ukrajinu uzrokovale su ogromnu patnju, prije svega stradalih, ranjenih i traumatizovanih u Ukrajini, ali i ljudi širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, usljed rasta cijena hrane i energije, te povećane globalne nestabilnosti - naveo je glasnogovornik Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig u odgovoru za "Avaz".Naglašeno je da "režimi Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka nisu samo prijetnja stabilnosti i miru u cijelom svijetu, već i sigurnosti i slobodi vlastitih građana."<h2>Paket sankcija</h2>- Nedavne, šokantne smrti političkih zatvorenika Alekseja Navaljnog u Rusiji i Ihara Lednika u Bjelorusiji ukazale su na porast sistemske represije u tim zemljama.Evropska unija je dogovorila 13 opsežnih paketa sankcija, bez presedana, kao odgovor na invaziju punog obima na Ukrajinu. Na najvišem nivou je jasno rečeno da je održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo s evropskim putem. Od Bosne i Hercegovine se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju vanjsku, sigurnosnu i trgovinsku politiku uskladi sa politikama Evropske unije - zaključio je Koenig.

Od BiH se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju vanjsku, sigurnosnu i trgovinsku politiku uskladi s EU

Delegacija EU u BiH nakon Dodikovih sastanaka: Bliske veze s Rusijom i Bjelorusijom nespojive sa evropskim putem

Što bi se političari na državnom nivou prihvatili posla i dogovorili se o neophodnim izmjenama Izbornog zakona kada imaju visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koji će to učiniti za njih?! <h2>Mukotrpan proces</h2>Iako se očekuju izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju i izmjene Ustava BiH, svi su svjesni, pa i međunarodna zajednica, da će to biti dugotrajan i mukotrpan proces. Zato se od BiH i njenih vlasti očekuje ono najmanje što mogu učiniti, a to je poboljšanje integriteta izbornog procesa.Ali uporno izbjegavaju ozbiljno se pozabaviti tim pitanjem. Čini se da zaista čekaju Šmita da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene, a onda će se danima bacati drvlje i kamenje u javnosti na njega što je to učinio i tako se opravdati u očima birača.No, mnogi se pitaju šta ustvari Šmit čeka kada je rok koji je vladajućoj koaliciji dao davno prošao, a lokalni izbori sve su bliže.Šmit je već ranije istakao da se moraju uvesti savremene tehnologije u izborni proces kako bi se smanjio broj nepravilnosti i spriječile malverzacije glasovima birača.<h2>Put ka EU</h2>Ove izmjene su se pokušavale donijeti kroz Parlament BiH kako bi se smanjio broj nepravilnosti, ali bezuspješno. Kako nije došlo do konačnog dogovora o cjelokupnom Izbornom zakonu, nisu nikada ni implementirane dogovorene mjere koje se tiču integriteta izbornog procesa.Dok se čeka sjednica Evropskog vijeća u martu i „presuda“ za BiH na putu ka EU, mnogi smatraju da je sada Izborni zakon, pa i tehničke izmjene, ostavljen po strani kako bi se fokusirali na ključne zakone koje EU zahtijeva od nas. Novi Izborni zakon mora biti u skladu s preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije.

Rok za izmjene Zakona koje se tiču integriteta izbornog procesa koji je vladajućoj koaliciji dao davno je prošao, a lokalni izbori sve su bliže

Šmit: Čeka bh. političare ili oni njega

Očigledno se bh. političari neće dogovoriti: Šta čeka Šmit s izmjenama Izbornog zakona

Malverzacije koje je činio bivši načelnik sarajevske općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, kojem se sada sudi, u fokus su dovele i parkinge u ovom dijelu Sarajeva. Hadžibajrić ih je ustupljivao svojim prijateljima i saradnicima koji su se na taj način bogatili, dok je Općina Stari Grad oštećena za milione KM.Aktuelni načelnik Starog Grada Ifran Čengić prije preuzimanja mandata dao je obećanje da će zaustaviti bogaćenje privatnika na zemljištu koje pripada svim ljudima općine Stari Grad Sarajevo.Za sljedeću sedmicu zakazana je sjednica Općinskog vijeća, tačnije 29. februara, na kojoj će, kako se očekuje, biti usvojeni akti kojima se osniva novo Javno komunalno preduzeće koje će upravljati parkinzima u Starom Gradu, na zemlji kojom raspolaže Općina Stari Grad.Vijećnik u Općini Stari Grad i Gradskom vijeću Sarajeva Vedad Deljković za „Avaz“ je istakao da će se novoformirano preduzeće baviti i drugim stvarima, odnosno javnim površinama, ali da su, za sada, prioritetni parkinzi.-	Mislimo da će to donijeti dobit Općini i građanima Starog Grada da raspolažu svojom imovinom. Bivši načelnik neovlašteno je davao zemljište na korištenje bez saglasnosti Vijeća pojedincima koji su se na tome bogatili. A Općina te novce može iskoristiti za ulaganje u Stari grad. Nadam se da ćemo s 1. majem preuzeti javne površine i da ćemo krenuti s ovim. Svaki dan tokom kojeg Općina nema kontrolu nad parkinzima predstavlja ogromne gubitke – istakao je Deljković.

Zaustavit će se bogaćenje privatnika na zemljištu koje pripada svim ljudima općine Stari Grad Sarajevo

Općina Stari Grad formira Javno komunalno preduzeće koje će voditi brigu o parkinzima

Više od 1.600 osoba zatečeno je u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice Bosne i Hercegovine. To su podaci Granične policije BiH koji se odnose na period od početka 2024. godine. <h2>Dva mjeseca</h2>Kako je naglašeno za "Avaz", to su brojke kojima oni raspolažu, odnosno koje se tiču njihove nadležnosti.Međutim, podaci Službe za poslove sa strancima razlikuju se za skoro dvije hiljade.- Prema podacima kojima raspolaže Služba za poslove sa strancima, u prva dva mjeseca ove godine, odnosno u periodu od 1. januara do 18. februara 2024. godine, ukupno je otkriveno 3.550 ilegalnih migranata na teritoriji Bosne i Hercegovine - rečeno je za "Avaz“.Istaknuto je da te brojke predstavljaju povećanje za 35,59 posto u odnosu na isti period prošle godine.<h2>Sami napustili</h2>- Od ukupnog broja otkrivenih ilegalnih migranata na teritoriji Bosne i Hercegovine njih 2.907 iskazalo je namjeru podnošenja zahtjeva za azil. U međuvremenu, veći broj ilegalnih migranata samovoljno je napustio Bosnu i Hercegovinu te ih, s današnjim (jučer, op. a.) danom, u BiH boravi ukupno 1.947 - naglašeno je iz Službe za poslove sa strancima.Svjedoci smo sve češćih policijskih akcija u posljednje vrijeme koje se tiču suzbijanja organiziranog kriminala u vezi s krijumčarenjem ljudi.

Njih 2.907 iskazalo je namjeru podnošenja zahtjeva za azil, rečeno nam je iz Službe za poslove sa strancima

Od ukupno 3.550 koji su ušli u BiH: 2.907 migranata zatražilo azil

Bivši ambasador BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu Vanja Filipović trenutno je na diplomatskoj obuci, nakon koje će preuzeti mjesto ambasadora BiH pri NATO-u u Briselu. To je vrlo bitna diplomatska pozicija za našu zemlju, s obzirom na to da nam je, osim članstva u Evropskoj uniji, NATO jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva.Za "Avaz“ je to potvrdio ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je istakao da je Filipović prošao sigurnosne provjere.- To, inače, traje malo duže kada je riječ o NATO-u, zato malo kasni njegov odlazak u Brisel. Od 1. februara Filipović je na diplomatskoj obuci. Mislim da će je do kraja marta završiti i time će se steći svi uvjeti da ode na destinaciju, mislim da će već krajem marta ili početkom aprila biti na svom radnom mjestu - rekao je Konaković.Posebno je naglasio značaj te pozicije za našu državu, uzimajući u obzir nedavnu posjetu cijelog Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), a ranije i dolazak generalnog sekretara Jensa Stoltenberga.- Moram još jednom izraziti žaljenje što su prethodne vlasti pristale da se s puta članstva siđe na taj koncept saradnje s NATO-om. Ne znam iz kojeg razloga, nikada mi to neće biti jasno, tu ih je Milorad Dodik zaista, mogu reći, nadigrao. NATO je posvećeni čuvar stabilnosti u BiH - zaključio je Konaković.

Steći će se svi uvjeti da ode na destinaciju, već krajem marta ili početkom aprila bit će na svom radnom mjestu, rekao nam je Konaković

Vanja Filipović na diplomatskoj obuci: U Briselu preuzima funkciju ambasadora BiH pri NATO-u

Usvajanjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i otvaranjem pregovora o sporazumu s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) vlasti Bosne i Hercegovine ispunile su dva od četiri ključna prioriteta kako bi potencijalno počeli pregovori za članstvo u Evropskoj uniji. <h2>Pravna sigurnost</h2>Dva preostala uvjeta odnose se za zakon o sudovima BiH, kao i zakon o sukobu interesa, koja moraju biti usvojena najkasnije do sredine marta, kako bi ušla u izvještaj o napretku BiH koji će Evropska komisija opet podnijeti Evropskom vijeću. No, negdje ili neko koči te procese. Naime, zakon o sudovima BiH mora biti u skladu s evropskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost.Ali predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik ucjenjuje ostatak državne koalicije neusvajanjem ovog zakona, koji istovremeno naziva ''zakonom o Sudu BiH'', ukoliko se paralelno ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi bile "protjerane" strane sudije iz ovog suda.S druge strane, sjedište Višeg suda mjesecima je predmet javnih rasprava. Kako pravosudne institucije ne bi bile sve u istom entitetu, prihvaćeno je da Viši sud bude u RS. Ali onda se javio problem pri izboru grada – Banja Luka ili Sarajevo. Bošnjački političari zagovaraju Sarajevo, što je prijedlog i međunarodne zajednice.<h2>Tačka sporenja</h2>Kada je zakon o sukobu interesa u pitanju, čini se da političari ne žele prihvatiti viši stepen odgovornosti koji sa sobom nose javne funkcije.- Zakon već mjesecima stoji u Ministarstvu pravde, ne upućuje se u proceduru, nije bilo podrške od vladajućih stranaka da se zaista ključna unapređenja uvedu u samom zakonu, posebno kada govorimo i o nezavisnosti komisije koja treba provoditi zakon i o kontroli imovinskih kartona, kao i samom sastavu komisije, koju sve vladajuće političke stranke na neki način žele da kontroliraju. I to je ta tačka sporenja - rekla nam je Ivana Korajlić, izvršna direktorica „Transparency Internationala“ BiH.<h2>Dosljedno tumačenje zakona</h2>- BiH nema vrhovni sud na državnom nivou. Dosljednost sudske prakse između pravnih sistema u zemlji unapređuju, na dobrovoljnoj osnovi, paneli za ujednačavanje sudske prakse među najvišim sudskim instancama - navodi se u Mišljenju Evropske komisije.Vlasti BiH imaju obavezu donijeti zakon o sudovima u kojem se precizira sjedište prizivnog odjela, ali i njegove precizne nadležnosti, kao i koja krivična djela procesuira.

Zakoni o sudovima i sukobu interesa još na čekanju

Dva uvjeta ispunili, dva ostala: Ko koči ključne zakone za EU

Na dobrom smo putu prema Evropskoj uniji. Kako se nekada u školama radilo, tako sada naši političari stavljaju kvačice pored ispunjenih obaveza, odnosno uvjeta koje je Evropska komisija stavila pred nas.Od 14 prioriteta ispostavilo se da su ipak četiri ključna. Dva smo ispunili, dva se još čekaju. A niko više ni riječi o izmjenama Izbornog zakona BiH. Pa čak ni visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Osim ponekog poziva, tu i tamo, da je neophodno usvojiti izmjene, pa makar one koje se tiču izbornog procesa. A od pompeznih najava nametanja izmjena, odnosno korištenja bonskih ovlasti – ništa.Rok koji je Šmit stavio pred vlasti davno je prošao, a oni se s mrtve tačke nisu pomjerili. Uzdrmao ih je Šmit prvobitno, a onda sve po starom. Čim to više nije primarna tema u javnosti, čim se na vladajuće ne vrši kakav-takav pritisak, ušute se. Možemo s vremena na vrijeme čuti Milorada Dodika kako proziva Šmita i prijeti da će blokirati put ka EU ukoliko se Šmit umiješa i iskoristi ovlasti koje mu pripadaju.I drugi političari su mišljenja da se visoki predstavnik ne bi trebao umiješati u ovo, samo to ljepše upakuju pa prezentiraju javnosti. No, ako Šmit to ne učini, hoće li oni usvojiti neophodne izmjene Izbornog zakona?Je li Šmit prepao vladajuće na državnom nivou, pa se taktički povukao puštajući da vidi šta su i koliko spremni učiniti, ili je obrnuto, možda se Šmit uplašio potencijalnih reakcija i odgovora na korištenje bonskih ovlasti?!Ipak, i ptice na grani znaju (mada su i one u posljednje vrijeme zbunjene) da se naši Hrvati, Bošnjaci i Srbi nikada neće moći sami dogovoriti. Jer, eto, uvijek je neko ugrožen i zakinut. A to kako narod generalno živi, nije ni bitno.

Azra Zornić podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Čovića

Kako se štimaju poslovi u BiH: Na tenderima se ukradu stotine miliona KM

Plaća ili jednorog

Kreševljaković za "Avaz": Kao prijetnja se izgovara da bi Bosanci mogli postati Palestinci

Nose glavu u torbi: Policajcima male plaće za veliki rizik

Nakon smanjenja carinskih stopa: Za mjesec dali 4 miliona KM na električna vozila

Ministrica Hota-Muminović za "Avaz" poručila: Radi se na tome da se broj slučajeva nasilja svede na najmanju mjeru

Misija OSCE-a o prisustvu Čovića na promociji knjige osuđenog ratnog zločinca: To je neprihvatljivo!

Autor Damir Bašić za "Dnevni avaz": Društvena igrica "Memopolis" osvaja Njemačku

Delegacija EU u BiH nakon Dodikovih sastanaka: Bliske veze s Rusijom i Bjelorusijom nespojive sa evropskim putem

Očigledno se bh. političari neće dogovoriti: Šta čeka Šmit s izmjenama Izbornog zakona

Općina Stari Grad formira Javno komunalno preduzeće koje će voditi brigu o parkinzima

Od ukupno 3.550 koji su ušli u BiH: 2.907 migranata zatražilo azil

Vanja Filipović na diplomatskoj obuci: U Briselu preuzima funkciju ambasadora BiH pri NATO-u

Dva uvjeta ispunili, dva ostala: Ko koči ključne zakone za EU

Ko se koga uplašio

Azra Zornić podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Čovića

Kako se štimaju poslovi u BiH: Na tenderima se ukradu stotine miliona KM

Plaća ili jednorog

Kreševljaković za "Avaz": Kao prijetnja se izgovara da bi Bosanci mogli postati Palestinci

Nose glavu u torbi: Policajcima male plaće za veliki rizik

Nakon smanjenja carinskih stopa: Za mjesec dali 4 miliona KM na električna vozila

Ministrica Hota-Muminović za "Avaz" poručila: Radi se na tome da se broj slučajeva nasilja svede na najmanju mjeru

Misija OSCE-a o prisustvu Čovića na promociji knjige osuđenog ratnog zločinca: To je neprihvatljivo!

Autor Damir Bašić za "Dnevni avaz": Društvena igrica "Memopolis" osvaja Njemačku

Delegacija EU u BiH nakon Dodikovih sastanaka: Bliske veze s Rusijom i Bjelorusijom nespojive sa evropskim putem

Očigledno se bh. političari neće dogovoriti: Šta čeka Šmit s izmjenama Izbornog zakona

Općina Stari Grad formira Javno komunalno preduzeće koje će voditi brigu o parkinzima

Od ukupno 3.550 koji su ušli u BiH: 2.907 migranata zatražilo azil

Vanja Filipović na diplomatskoj obuci: U Briselu preuzima funkciju ambasadora BiH pri NATO-u

Dva uvjeta ispunili, dva ostala: Ko koči ključne zakone za EU

Ko se koga uplašio